1 - Raiffeisen Bank

More documents

Recommendations

Info

Globalna ekonomija Tržište novca i obveznica Trenutni nivo Dec-12 Mar-13 Sep-13 Tržište novca i obveznica USA Referentna kamatna stopa 0.25 0.25 0.25 0.25 Libor 3M 0.31 0.25 0.25 0.25 Prinos 5y obveznica 0.85 0.80 1.00 1.00 Prinos 10y obveznica 1.95 1.80 2.00 2.00 Euro zone Referentna kamantna stopa 0.75 0.75 0.75 0.75 Euribor 3M 0.19 0.25 0.30 0.30 Prinos 5y obveznica 0.49 0.60 0.80 0.80 Prinos 10y obveznica 1.51 1.60 1.80 1.80 Swaprate 5Y 0.88 1.00 1.15 1.10 Izvor: Raiffeisen RESEARCH FX tržište Trenutni nivo Dec-12 Mar-13 Sep-13 FX tržište EUR/USD 1.30 1.30 1.31 1.33 EUR/JPY 114.90 109.0 110.0 114.0 USD/JPY 88.3 84.0 84.0 86.0 EUR/CHF 1.21 1.20 1.20 1.21 Brent sirova nafta 112.2 114.0 112.0 114.0 Izvor: Raiffeisen RESEARCH Snažan val optimizma na tržištima – posljedica litice „izbjegavanja“ fiskalne Prvu sedmicu nove godine svakako su obilježila dešavanja vezano za postizanje političkog dogovora između demokrata i republikanaca oko izbjegavanja „fisklane litice“ SAD-a jer se suočava s neriješenim pitanjem duga vrijednog više od 16.000 milijardi USD. Na koncu, kao što je većina tržišnih učesnika i očekivala, određena vrsta „dogovora“ postignuta je u posljednjem času, odnosno prvog dana nove godine. Tako je nacrt zakona već odobren od strane oba doma Kongresa, koji omogućava da se poreska stopa za najbogatiji sloj Amerikanaca koji zarađuju 400.000 USD i više te koji su samci, poveća sa trenutnih 35% na 39,6%. Poreska stopa za prihod od investicija je također za najbogatiji sloj Amerikanaca povećana sa 15% na 20%. Stoga će mjera smanjenja poreskih stopa iz 2001. i 2003. koja se primjenjivala na sve obveznike poreza na dohodak i dalje biti na snazi. Također, jedna od mjera će biti i ukidanje poreskih olakšica na sve Amerikance koji zarađuju 200.000 USD i više, čime je predsjednik Obama ispunio jedno od svojih predizbonih obećanja da će nametnuti viša poreska opterećenja za 2% najbogatijih Amerikanaca. Međutim, mora se naglasiti da postignuti dogovor predstavlja samo „kozmetički“ postignutu mjeru, budući da još uvijek nikakav dogovor nije postignut vezano za automatska smanjenja rashoda i budžetskog deficita. Postignut je tek dogovor da se o ovom pitanju razmatra krajem februara. Stoga se može reći da je fiskalna litica samo odgođena do kraja februara, kada bi se trebao nastaviti razgovor oko najdelikatnijeg dijela – smanjenja fiskalnog deficita i dostizanja maksimalnog nivo javnog duga („debt ceiling“) od 16,4 triliona dolara, inače će se suočiti sa potpunom nelikvidnošću. Nakon postignutog dogovora, finansijska tržišta su zabilježila veoma snažan rast na rastućem valu optimizma koji je vodeće svjetske berze odveo duboko u pozitivnu teritoriju sa rastom na sedmičnom nivou od 2,2% do gotovo 4%. S druge strane, „safe haven“ instrumenti poput državnih obveznica SAD-a i Njemačke („Bunds“), zlata, ostvarile su snažan pad cijena u prethodnoj sedmici, uslijed povećanog „apetita“ za rizikom investitora. Tako su benchmark 10y obveznice SAD-a i Njemačke u jednoj sedmici ostvarile rast prinosa od čak 20 bps, dok su s druge strane obveznice „perifernih“ zemalja zabilježile pozitivnu performansu. Međutim, tzv. „reli“ olakšanja bit će samo kratkog daha, budući da nas već u narednim sedmicama očekuje novi val pregovora vezano za javne finansije SAD-a te novi val ekonomskih indikatora Euro-zone i SAD-a. Prva sedmica januara donijela je također i pozitivne vijesti vezano za ključne fundamentalne ekonomske indikatore SAD-a, koji su pokazali da je ISM indeks ponovno ušao o područje rasta (iznad 50 poena) i dostigao vrijednost od 50,7 poena u decembru nakon najniže vrijednosti u posljednjih 40 mjeseci zabilježene u novembru od 49,5. S druge strane, na tržištu rada također nisu bile vidljive negativne posljedice dugih pregovora američkih političara, budući da su poslodavci uposlili novih 155.000 ljudi, što je solidan rast iako nedovoljan da spusti stopu nezaposlenosti sa 7,8% koliko je bila i u novembru. Međutim, većina analitičara i dalje očekuje da rast ekonomije SAD-a u Q1 2013 bude spor, s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko pregovora vezano za fiskalni deficit i nivo duga. Koncenzus većine analitičara je da će SAD ostvariti u slijedećoj godini realni ekonomski rast od 1,9% yoy (Raiffeisen RESEARCH: 1,5% yoy). 2
Makroekonomija i politika Industrijska proizvodnja (yoy) Izvor: Agencija za statistiku BiH, Raiffeisen RESEARCH Glavni makroekonomski indikatori Pokazatelj Razdoblje Realni BDP (% yoy) 2012e -1.0% Industrijska proizvodnja (% yoy) XI/2012 -4.6% Indeks potrošačkih cijena (%yoy) XI/2012 1.9% Stopa nezaposlenosti (%) X/2012 44.3% Broj nezaposlenih X/2012 545,998 Prosječna neto plata (u KM) X/2012 831.0 Izvoz (mn KM) XI/2012 690.4 Uvoz (mn KM) XI/2012 1208.9 Deficit tekućeg računa (mn KM) Q3 2012 1,921.1 Deficit tekućeg računa (% BDP) 2012e -8.2% Vanjski dug (mn KM) Q3 2012 6,917.7 Strane rezerve (mn KM) XI/2012 6,216.6 Ukupni krediti (% yoy) XI/2013 4.5% Ukupni krediti (mn KM) XI/2014 15,948.6 Ukupni depoziti (% yoy) XI/2015 1.7% Ukupni depoziti (mn KM) XI/2016 13,179.2 EUR/BAM XI/2017 1.956 USD/BAM XI/2018 1.526 Izvor: Agencija za statistiku BiH, CBBH, Raiffeisen RESEARCH Ključni makroekonomski pokazatelji i u novembru 2012. godine bilježe pad Posljednja sedmica 2012. godine obilježena je objavom velikog broja makroekonomskih pokazatelja za Bosnu i Hercegovinu. Tako je prema podacima Agencije za Statistiku BiH, industrijska proizvodnja u BiH nastavila bilježiti negativne stope rasta i u novembru 2012. godine. Najveći pad ponovo je zabilježen u području „Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom“ (-13,8% yoy) a slijede „Vađenje ruda i kamena“ (-3,4% yoy) i „Prerađivačka industrija“ (- 1,9% yoy) koja je nakon oktobarskog rasta ponovo slkliznula u negativnu teritoriju. Posljedično, ukupna industrijska proizvodnja u prvih 11 mjeseci 2013. godine manja je za 5,3% u odnosu na isti period prethodne godine. U istom mjesecu 2012. godine, indeks potrošačkih cijena zabilježio je rast od 1,9% u odnosu na isti mjesec prethodne godine dok je u odnosu na oktobar 2012. godine zabilježena deflacija (-0,1% mom). Najviši rast cijena na godišnoj osnovi i dalje se odnosu na kategorije „Alkoholna pića i duhan“ (+9,9% yoy) i „Prijevoz“ (+2,9% yoy) dok je pad potrošačkih cijena zabilježen u svega dvije kategorije „Odjeća i obuća“ (-4,8% yoy) i „Zdravstvo“ (-0,5% yoy). U periodu januar – novbembar 2012. godine stopa inflacije iznosila je 2,1% yoy što je u potpunosti sa našim očekivanjima. Vanjsko-trgovinska razmjena također je zabilježila negativan rast u novembru 2012. godine prema istom izvoru podataka. Naime, ukupan izvoz roba u novembru 2012. godine iznosio je 690,4 hiljade KM što predstavlja pad od 1,8% u odnosu na novembar 2011. godine dok je vrijednost uvezene robe iznosila 1,21 milijarde KM što je za 6,6% manja vrijednost na godišnjoj osnovi. Tako je ukupan robni izvoz u periodu januar – novembar 2012. godine iznosio 7,3 milijarde KM (-3,5% yoy) dok je vrijednost uvezene robe iznosila 14,1 milijarde KM (-0,2% yoy). Posljedično, vanjsko-trgovinski deficit u 11 mjeseci 2012. godine dosegao je iznos od 6,79 milijardi KM dok je pokrivenost uvoza izvozom izosila svega 51,8%. Prema podacima Centralne Banke BiH, deficit platnog bilansa BiH u prva tri kvartala 2012. godine iznosio je 1,92 milijarde KM što predstavlja rast od 19,2% u odnosu na isti period prethodne godine. Rast deficita platnog bilansa rezultat je prije svega povećanja robnog deficita koji je dosegao iznos od 6,3 milijarde KM (+4,9% yoy). U isto vrijeme, suficit na računu primarnog i sekundarnog dohotka zabilježio je pad od 22,6% yoy i 1,7% yoy. S druge strane, suficit na računu usluga zabilježio je rast od 6,1% yoy i predstavlja jedini račun tekućeg računa koji je zabilježio pozitivan trend u prva tri kvartala 2012. godine. 3
Page 1: Raiffeisen Sedmični izvještaj sa
Page 5 and 6: Tržište dionica Blue chip indeksi
Page 7: Impressum Raiffeisen Research Raiff

1 - Raiffeisen Bank

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?