SVEUČILIŠTE U SPLITU - Filozofski fakultet u Splitu
SVEUČILIŠTE U SPLITU - Filozofski fakultet u Splitu
SVEUČILIŠTE U SPLITU - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
<strong>SVEUČILIŠTE</strong> U <strong>SPLITU</strong><br />
FILOZOFSKI FAKULTET<br />
UPISI – Akademska godina 2011./2012.<br />
Adresa: Sinjska 2, 21 000 Split<br />
Telefoni: Studentska služba<br />
(021) 38 40 68 (Teslina 12)<br />
(021) 49 01 50 (Radovanova 13)<br />
Fax: (021) 48 95 82 (Radovanova 13)<br />
(021) 38 55 67 (Teslina 12)<br />
E-mail: dekanat@ffst.hr<br />
URL: http://www.ffst.hr<br />
Žiro-račun: 2330003-1100066764<br />
Voditeljica studentske službe: Ksenija Guć, dipl. iur.<br />
Dekan: prof. dr. sc. Marko Trogrlić<br />
Prodekan za nastavu: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir<br />
Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Boris Škvorc<br />
Prodekan za financije i razvoj: prof. dr. sc. Nikola Glamuzina<br />
Tajnica: Maja Kuzmanić, dipl. iur.<br />
Stranica 1
Iz povijesti Sveučilišta u <strong>Splitu</strong> i Filozofskog <strong>fakultet</strong>a<br />
Humanistički i društveni studiji u <strong>Splitu</strong> postoje i prije osnivanja samog Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
1974. godine. Naime, Viša pedagoška škola u <strong>Splitu</strong>, najstarija visokoškolska ustanova koja je<br />
osnovana Odlukom Povjerenstva prosvjete Predsjedništva ZAVNOH-a od 24. ožujka 1945.<br />
godine, u svojoj je šezdesetogodišnjoj povijesti doživjela nekoliko programskih, ustrojbenih i<br />
statusnih promjena. Kao samostalna institucija s pravnom osobnošću djelovala je od osnutka<br />
do 1974. godine (pod nazivom Viša pedagoška škola i Pedagoška akademija), kada je<br />
udruživanjem nekoliko visokoškolskih institucija osnovano Sveučilište u <strong>Splitu</strong>. Od 1978. do<br />
1990. godine, humanistički i društveni studiji izvode se u posebnoj ustrojbenoj jedinici<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u Zadru Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>, a od 1990. godine do 1998. na Fakultetu<br />
prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>.<br />
Krajem 1998. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske Učiteljski studij i Studij<br />
predškolskog odgoja izdvajaju se iz sastava Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i<br />
odgojnih područja Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>. Tom Uredbom osnovana je Visoka učiteljska škola<br />
Sveučilišta u <strong>Splitu</strong> kao samostalna ustrojbena sastavnica Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>.<br />
Odjel za humanističke znanosti osnovan je 2001. godine kao podružnica Sveučilišta u<br />
<strong>Splitu</strong> s tri matična studija (kao dvopredmetni studiji) – Hrvatski jezik i književnost, Engleski<br />
jezik i književnost, Talijanski jezik i književnost te dislocirani studij Povijesti Filozofskog<br />
<strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u Zagrebu od akademske godine 2003./2004., a na temelju ugovora<br />
Sveučilišta u <strong>Splitu</strong> i Filozofskog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Od 6. listopada 2005. Visoka učiteljska škola i Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u<br />
<strong>Splitu</strong> čine novu instituciju – <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong> koji obilježava i početak novih<br />
studijskih programa i odsjeka: Sociologije, Filozofije i Povijesti umjetnosti. U akademskoj<br />
godini 2007/08. upisana je prva generacija studenata sveučilišnog preddiplomskog studija<br />
Pedagogije, a od akademske godine 2008/09. na Fakultetu je ustrojen samostalni sveučilišni<br />
studij Povijesti Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong>. U akad. god. 2011./2012. očekuje se pokretanje<br />
novih studijskih programa Geografije i Psihologije, za koje je postupak izdavanja dopusnice u<br />
tijeku.*<br />
Prema svome programu, <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> će ustrojiti i nove studije iz područja društvenih i<br />
humanističkih znanosti i time opravdati svoje postojanje i značajnu ulogu u razvoju<br />
Sveučilišta u cjelini.<br />
Preddiplomski studiji:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
2. Engleski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
3. Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
4. Povijest (dvopredmetni studij)<br />
5. Sociologija (jednopredmetni studij)<br />
6. Filozofija (dvopredmetni studij)<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni studij)<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni studij)<br />
9. Geografija* (dvopredmetni studij)<br />
Integrirani preddiplomski i diplomski studij<br />
1. Učiteljski studij (jednopredmetni studij)<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 2
Stručni studij<br />
1. Studij predškolskog odgoja (jednopredmetni studij)<br />
Diplomski studiji:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
2. Anglistika (jednopredmetni i dvopredmetni studij)<br />
3. Talijanistika (dvopredmetni studij)<br />
4. Povijest (dvopredmetni studij)<br />
5. Sociologija (jednopredmetni studij)<br />
6. Filozofija (dvopredmetni studij)<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni studij)<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni studij)<br />
9. Psihologija* (jednopredmetni studij)<br />
Preddiplomski studiji:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
Studijski program Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
strukturiran je dvojako. Studentima je pružena mogućnost odabira studija nastavničkog ili<br />
kulturološkog usmjerenja. Studentima omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih<br />
kompetencija iz kroatističke struke. U programu su ravnomjerno zastupljeni predmeti iz<br />
hrvatskoga jezika i iz književnosti. Nastavnički studijski program obuhvaća trogodišnji<br />
preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij. Obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja<br />
lingvistike i književnosti. Pruža mogućnost za rad u društvenim, kulturnim i upravnim<br />
institucijama, u nakladništvu, medijima, turizmu te osposobljenost za sve oblike nastavnog<br />
rada u osnovnim i srednjim školama. Diplomski nastavnički studijski program također<br />
osposobljava za daljnji nastavak studija na poslijediplomskoj razini kao i za<br />
znanstvenoistraživački rad. Kulturološki studijski program obuhvaća trogodišnji<br />
preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij. Preddiplomski kulturološki studij pruža<br />
studentu temeljne sadržaje iz područja lingvistike i književnosti. Po završetku<br />
preddiplomskog studija prvostupniku hrvatskog jezika i književnosti pruža se mogućnost za<br />
rad u kulturnim i upravnim institucijama, nakladništvu, medijima, turizmu te na nekim<br />
suradničkim mjestima na projektima i zanimanjima u kojima se traži poznavanje hrvatskoga<br />
jezika i specijalističko znanje iz hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Program studija<br />
hrvatskog jezika i književnosti na preddiplomskoj razini usporediv je sa srodnim kroatističkim<br />
studijima u Republici Hrvatskoj što će omogućiti nesmetanu pokretljivost studenata prema<br />
sličnim studijima na drugim sveučilištima u zemlji i u inozemstvu. Završetkom<br />
preddiplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti ostvaruju se preduvjeti za diplomski<br />
studij Hrvatskog jezika i književnosti nastavnog i kulturološkog usmjerenja na Sveučilištu u<br />
<strong>Splitu</strong> te za slične studije na drugim sveučilištima.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskog jezika i<br />
književnosti.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 3
2. Engleski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
Preddiplomski studijski program Engleski jezik i književnost strukturiran je tako da studentima<br />
omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih kompetencija iz anglističke struke. U programu<br />
su na uravnotežen način zastupljeni predmeti iz engleskog jezika i jezikoslovlja te književnosti<br />
na engleskom jeziku. Po završetku trogodišnjeg preddiplomskog studija prvostupnik posjeduje<br />
visoku razinu jezičnog znanja i razvijene vještine komunikacije na engleskom jeziku te<br />
sposobnosti razumijevanja i interpretacije sadržaja iz područja proučavanja engleskog jezika i<br />
književnosti koje ih osposobljavaju za poslove jezičnog posredovanja u gospodarskim,<br />
upravnim i kulturnim institucijama, rad u medijima i izdavaštvu. Završetkom preddiplomskog<br />
studija Engleskog jezika i književnosti ostvaruju se preduvjeti za diplomski studij Anglistike na<br />
Sveučilištu u <strong>Splitu</strong> te za slične studije na drugim sveučilištima u zemlji i u inozemstvu.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Engleskog jezika i književnosti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskog jezika i<br />
književnosti.<br />
3. Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
Preddiplomski dvopredmetni studijski program Talijanski jezik i književnost omogućuje<br />
studentima razvijanje postojećih i usvajanje novih kompetencija iz talijanističke struke.<br />
Programi predmeta studija sastavljeni su u skladu sa suvremenim promišljanjima organizacije<br />
studija talijanskog jezika i književnosti. Interdisciplinarnim pristupom proučavanju jezika i<br />
književnosti studij stvara pretpostavke za bolje razumijevanje prirode stranoga jezika i načina<br />
njegova funkcioniranja. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija prvostupnik posjeduje<br />
visoku razinu jezičnoga znanja i razvijene vještine komunikacije na talijanskom jeziku a<br />
program studija provodi se kroz nastavu na talijanskom jeziku.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Talijanskog jezika i književnosti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) talijanskog jezika i<br />
književnosti.<br />
4. Povijest (dvopredmetni studij)<br />
Ustroj i izvedba dvopredmetnoga preddiplomskog studija povijesti određeni su nastavnim<br />
planom i programom sveučilišnog preddiplomskog studija povijesti Odsjeka za povijest<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong>. Težište programa je na hrvatskoj povijesti, uklopljenoj u širi<br />
kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti. Studij povijesti u <strong>Splitu</strong> kroz izbornu nastavu<br />
stavlja naglasak i na dalmatinske i mediteranske teme hrvatske povijesti. Pruža znanja, metode i<br />
smjernice koje su neophodne za znanstveno promišljanje povijesti. Opis ustroja i sadržaja<br />
sveučilišnog preddiplomskoga dvopredmetnog studija povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog<br />
<strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong> dostupan je i na internet stranicama Filozofskog <strong>fakultet</strong>a:<br />
http://www.ffst.hr/odsjeci/povijest/program.pdf Po završetku trogodišnjeg preddiplomskog<br />
studija Povijesti prvostupnik je osposobljen za rad u novinarstvu, knjižnicama, turističkim<br />
agencijama i drugim sličnim ustanovama. Završetkom preddiplomskog studija Povijesti<br />
ostvaruju se preduvjeti za diplomski studij povijesti na sveučilištima u zemlji i inozemstvu.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Povijesti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 4
5. Sociologija (jednopredmetni studij)<br />
Studij afirmira društvena pitanja i probleme, kao što su razvitak znanosti kao uvjet i rezultat<br />
društvenog razvoja, etički problemi koje nameću znanstvena istraživanja, mjesto i uloga novih<br />
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, demografski rast i promjene, agresija nad okolišem,<br />
nasilje među mladima, razvoj turizma, mediteranska društva, odljev mozgova, položaj žena, tržište<br />
rada. Sve su to teme koje zahtijevaju krajnju ozbiljnost i maksimalnu znanstvenu osjetljivost, što i<br />
jesu temeljna obilježja koncepcije ovog sociološkog studija. Njegov opći cilj bio bi – promicanje<br />
načela demokracije, pravde i mira. Preddiplomski studij je koncipiran kao studij istraživačke i<br />
metodološke orijentacije, s naglaskom na posebne sociologije i radionički tip istraživačke nastave,<br />
s planiranim mogućnostima udovoljavanja izazovima modernih tehnologija, komunikacija i,<br />
uopće, brzine protoka informacija u suvremenom društvu. Završetkom trogodišnjeg<br />
preddiplomskog studija sociologije moguće je zapošljavanje na brojnim stručnim, pretežno<br />
analitičkim poslovima u nizu društvenih područja i djelatnosti. Nakon preddiplomskog studija<br />
moguće je na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> nastaviti diplomski jednopredmetni studij Sociologije,<br />
a nastavak studija je moguć također na svim diplomskim studijima sociologije u Hrvatskoj i u<br />
inozemstvu te na drugim diplomskim studijima društvene orijentacije u zemlji i izvan nje.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Sociologije stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije.<br />
6. Filozofija (dvopredmetni studij)<br />
Preddiplomski studijski program Filozofija na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> traje 3 godine (6<br />
semestara) i nosi 90 od ukupnih 180 ECTS bodova preddiplomskog studija. Može se<br />
kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u. Namijenjen je<br />
obrazovanju stručnjaka humanističkih znanosti iz područja filozofije u opsegu koji je<br />
neophodan preduvjet za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju filozofije, ali i drugih<br />
srodnih humanističkih disciplina, kao i za izobrazbu budućih znanstvenika s tog područja.<br />
Studente se uvodi u osnove svih glavnih filozofskih disciplina, upoznaje se s povijesnim<br />
razvojem filozofije kao izvorišta svih znanosti te se osposobljava za promišljanje i analizu<br />
filozofskih problema putem proučavanja relevantnih filozofskih izvora i razvoja kritičkog<br />
filozofskog mišljenja.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Filozofije stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije.<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni studij)<br />
Split, grad bogat povijesnim spomenicima, nastao unutar Dioklecijanove palače u<br />
neposrednoj blizini glavnog grada rimske provincije Dalmacije – Salone, koja je kasnije bila<br />
jedno od središta hrvatskih narodnih vladara, pruža izvanredno kulturno okružje za studij<br />
povijesti umjetnosti. Preddiplomski studijski program Povijest umjetnosti traje 3 godine (6<br />
semestara) i nosi 90 ECTS bodova od ukupnih 180 ECTS bodova preddiplomskog studija.<br />
Može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u.<br />
Preddiplomski studijski program obuhvaća izučavanje najnovijih znanstvenih spoznaja s<br />
područja nacionalne i svjetske povijesti umjetnosti, urbanizma i dizajna, suvremenih likovnih<br />
fenomena i teorije umjetnosti. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija povijesti<br />
umjetnosti ostvaruju se preduvjeti za diplomski studij Povijest umjetnosti u <strong>Splitu</strong> ili na<br />
drugim visokim učilištima u Hrvatskoj.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Povijesti umjetnosti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti umjetnosti.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 5
8. Pedagogija (dvopredmetni studij)<br />
Studij se ostvaruje kao dvopredmetni što znači da studenti, po slobodnom izboru, uz studij<br />
pedagogije biraju još jedan dvopredmetni studiji na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong>. i to:<br />
hrvatski jezik i književnost, engleski jezik i književnost, talijanski jezik i književnost,<br />
povijest, povijest umjetnosti ili filozofiju. Preddiplomski studijski program Pedagogije traje 3<br />
godine (6 semestara) i nosi 90 ECTS bodova od ukupnih 180 ECTS bodova preddiplomskog<br />
studija. Program je koncipiran tako da studente prvenstveno osposobljava za potrebe<br />
suvremene odgojno-obrazovne prakse, ali istodobno osigurava kvalitetnu osnovu za<br />
znanstveno-istraživački rad i nastavak studiranja u Republici Hrvatskoj i/ili izvan nje.<br />
Završetkom preddiplomskog studija Pedagogije stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) pedagogije.<br />
9. Geografija* (dvopredmetni studij)<br />
Dio razvojne strategije Filozofskog <strong>fakultet</strong>a je i pokretanje studija geografije. On bi se<br />
izvodio u obliku preddiplomskog studija koji bi bilo moguće kombinirati s drugim<br />
dvopredmetnim studijima. Studij se bazira na klasičnom rasporedu temeljnih i obveznih<br />
kolegija iz fizičke i socijalne geografije i srodnih znanosti, a pruža i veliku mogućnost<br />
upisivanja dodatnih izbornih kolegija. Kolegiji su poredani po sljedećem principu: na 1.<br />
godini su zastupljeni temeljni kolegiji iz fizičke geografije i kartografije, na 2. zajedno<br />
kolegiji iz fizičke i socijalne, a na 3. godini samo oni iz socijalne geografije. Tako koncipiran<br />
studijski program geografije, koji bi se odvijao tijekom tri godine (odnosno šest semestara)<br />
teži k pružanju osnovnih znanja iz geografske znanosti, izloženih u sustavnom obliku.<br />
Također teži k osposobljavanju studenata za samostalan, kritički i temeljit rad bez obzira na to<br />
da li će ostati na stupnju prvostupnika ili će nastaviti studij tijekom dvogodišnjeg diplomskog<br />
studija. Po završetku studija polaznici će biti upućeni u istraživački rad u geografiji, te će na<br />
taj način moći sudjelovati u analiziranju i rješavanju konkretnih problema. Kandidati koji<br />
završe preddiplomski studij biti će osposobljeni za rad u znanstvenim i znanstvenoistraživačkim<br />
ustanovama, kao i u kulturnim i javnim institucijama i u uredima za prostorno i<br />
urbanističko planiranje na svim razinama (od gradske, odnosno općinske do županijske,<br />
regionalne i nacionalne). Također će biti osposobljeni za rad u raznim institucijama za<br />
planiranje regionalnog razvoja, u novinstvu, diplomaciji i pojedinim institucijama od općeg<br />
društvenog značaja. Planirani broj mjesta za upis u I. godinu preddiplomskog studija je 40<br />
studenata.<br />
Završetkom preddiplomskog studija geografije stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) geografije.<br />
Integrirani preddiplomski i diplomski studij<br />
1. Učiteljski studij<br />
Učiteljski studij jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij u trajanju<br />
od pet godina (10 semestara). Učiteljski studij se provodi kroz temeljni studij i izabrano<br />
usmjerenje. Temeljni studij obuhvaća studij odgojnih znanosti te studij nastavnih predmeta i<br />
posebnih nastavnih umijeća. Usmjerenja mogu biti: smjer za rano učenje stranog jezika, smjer<br />
za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i poučavanju te smjer za<br />
ostvarivanje i osmišljavanje posebnih odgojnih i obrazovnih programa u primarnom<br />
obrazovanju. Magistar primarnog obrazovanja osposobljen je za izvođenje nastave i<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 6
cjelokupnog programa u primarnom obrazovanju iz svih predmeta za prve četiri godine<br />
školovanja. Ovisno o odabranom usmjerenju stječu se dodatne kompetencije za vođenje<br />
nastave iz stranog jezika u primarnom obrazovanju, za vođenje nastave iz informatike u<br />
primarnom obrazovanju i za primjenu računalnih tehnologija u učenju i poučavanju te<br />
kompetencije iz drugih odgojnih i obrazovnih programa koji se mogu provoditi u primarnom<br />
obrazovanju. Pored toga stječu se sposobnosti za izradu didaktičkih pomagala i sredstava<br />
namijenjenih djeci, sposobnosti za organiziranje i vođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u<br />
različitim ustanovama i udrugama, kompetencije za rad u javnim medijima i slično. Završetkom<br />
studija magistri primarnog obrazovanja su osposobljeni za nastavak školovanja radi obavljanja<br />
znanstveno-istraživačkog rada u područjima društvenih i humanističkih znanosti, a posebno u<br />
polju odgojnih znanosti za metodike nastave.<br />
Završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog Učiteljskog studija stječe se akademski<br />
naziv: magistar/magistra primarnog obrazovanja.<br />
Stručni studij<br />
1. Studij Predškolskog odgoja (stručni studij)<br />
Studijski program obuhvaća studij odgojnih znanosti, koje su temelj profesionalnog<br />
obrazovanja odgojitelja predškolske djece: psihološku, pedagošku, metodološku, filozofsku i<br />
sociološku izobrazbu studenata. Tijekom studija studenti se, kroz različite sadržaje navedenih<br />
znanstvenih disciplina, osposobljavaju za ulogu medijatora i mentora (posrednika i voditelja)<br />
u poticanju cjelovitog razvoja djeteta. Pored toga stječu sposobnosti za planiranje, vođenje i<br />
vrednovanje procesa napredovanja djeteta u okviru integriranog predškolskog kurikula.<br />
Prvostupnik predškolskog odgoja osposobljen je za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama<br />
predškolskog odgoja. Odgojni rad obuhvaća dobne skupine djece od navršenog šestog<br />
mjeseca života do polaska u školu. Prvostupnici predškolskog odgoja mogu nastaviti studij na<br />
specijalističkom studiju te na odgovarajućem diplomskom studiju.<br />
Opis zvanja: Prvostupnici predškolskog odgoja stječu pravo neposrednog zapošljavanja u<br />
odgojno-obrazovnim ustanovama predškolskog odgoja za odgojni rad s djecom od navršenog<br />
šestog mjeseca života do polaska u školu. Mogućnosti nastavka studija: Studenti mogu<br />
nastaviti studij na specijalističkom studiju te na odgovarajućem diplomskom studiju.<br />
Završetkom stručnog studija Predškolskog odgoja stječe se stručni naziv:<br />
stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) predškolskog odgoja.<br />
Diplomski studiji:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni studij)<br />
Studijski program Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
strukturiran je dvojako. Studentima je pružena mogućnost odabira studija nastavničkog ili<br />
kulturološkog usmjerenja. Diplomski nastavnički studijski program koncipiran je kao<br />
dvogodišnji studijski program. Obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja lingvistike i<br />
književnosti. Pruža mogućnost za rad u društvenim, kulturnim i upravnim institucijama, u<br />
nakladništvu, medijima, turizmu te osposobljenost za sve oblike nastavnog rada u osnovnim i<br />
srednjim školama. Diplomski nastavnički studijski program također osposobljava za daljnji<br />
nastavak studija na poslijediplomskoj razini kao i za znanstvenoistraživački rad. Na<br />
diplomskom kulturološkom studiju studentu se pruža mogućnost šireg obrazovanja za rad u<br />
kulturi i medijima te je osposobljen za obavljanje različitih poslova u nakladništvu, medijima<br />
i raznim društvenim i kulturnim ustanovama. Diplomski kulturološki studijski program<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 7
također osposobljava studenta za daljnji nastavak studija na poslijediplomskoj razini kao i za<br />
znanstvenoistraživački rad.<br />
Završetkom diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti ili magistar/magistra edukacije hrvatskog<br />
jezika i književnosti.<br />
2. Anglistika (jednopredmetni i dvopredmetni studij)<br />
Diplomski studijski program Anglistika nastavnog, prevoditeljskog i lingvističkog usmjerenja<br />
omogućuje studentima stjecanje sposobnosti razumijevanja teorija, pojmova i načela različitih<br />
područja anglističke struke te sposobnost njihove primjene u jezičnom istraživanju i praktičnom<br />
radu. Po završetku diplomskog nastavnog studija anglistike (dvopredmetni studij), magistar<br />
engleskog jezika i književnosti osposobljen je za organizaciju, izvođenje i vrednovanje procesa<br />
nastave engleskoga kao stranog jezika na različitim razinama učenja i u različitim obrazovnim<br />
institucijama. Po završetku diplomskog prevoditeljskog studija anglistike (dvopredmetni studij),<br />
magistar engleskog jezika i književnosti osposobljen je za prevođenje stručnih i književnih<br />
tekstova te za usmeno prevođenje, konsekutivno i simultano. Po završetku diplomskog studija<br />
anglistike Jezik i komunikacija (jednopredmetni studij), magistar engleskog jezika i<br />
književnosti osposobljen je za znanstveno-istraživački rad i stručni rad na području svih<br />
predmeta iz programa studija. Završetkom diplomskog studija anglistike svih usmjerenja<br />
magistar engleskog jezika i književnosti je također osposobljen za poslove jezičnog<br />
posredovanja i savjetovanja u izdavaštvu, medijima, znanstvenim, kulturnim i gospodarskim<br />
ustanovama te u diplomatskim predstavništvima. Magistar engleskog jezika i književnosti koji<br />
je završio ovaj diplomski studij, može upisati poslijediplomski doktorski studij iz znanstvenog<br />
područja humanističkih znanosti, polja jezikoslovlja ili iz interdisciplinarnih lingvističkih,<br />
književnih i kulturoloških područja na sveučilištima u zemlji i u inozemstvu koja organiziraju<br />
odgovarajuće poslijediplomske doktorske studije.<br />
Završetkom diplomskog studija Anglistike stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra engleskog jezika i književnosti ili magistar/magistra edukacije engleskog<br />
jezika i književnosti.<br />
3. Talijanistika (dvopredmetni studij)<br />
Diplomski studij talijanistike stvara pretpostavke za bolje razumijevanje prirode stranoga jezika i<br />
načina njegova funkcioniranja. Programi predmeta obuhvaćaju fundamentalne sadržaje iz<br />
pojedinih znanstvenih disciplina kao i recentne znanstvene spoznaje. Oblici nastave i nastavne<br />
tehnike koje su predviđene u provođenju studijskih programa stvaraju pretpostavke za razvoj<br />
kritičkoga mišljenja koje je nužan preduvjet za poticanje kreativnosti i stručno i/ili znanstveno<br />
usavršavanje studenata. Na diplomskom studiju talijanistike student, ovisno o usmjerenju, stječe<br />
opća i specifična, specijalistička znanja iz talijanističke struke. Završetkom nastavnog usmjerenja<br />
stječe se mogućnost zapošljavanja u osnovnim i srednjim školama i školama za strane jezike.<br />
Završetkom prevoditeljskog usmjerenja student je osposobljen za sve oblike usmenog i pismenog<br />
prevođenja. Završetkom nastavnog usmjerenja student je osposobljen za sve oblike rada u nastavi<br />
Talijanskog jezika i književnosti u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te<br />
školama stranih jezika. Završetkom prevoditeljskog usmjerenja student je osposobljen za sve<br />
oblike usmenog i pismenog prevođenja pri gospodarskim, upravnim, znanstvenim i kulturnim<br />
institucijama te diplomatskim predstavništvima, kao i za prevođenja specijaliziranih i književnih<br />
tekstova. Oni koji se žele dalje specijalizirati na području struke, odnosno znanosti, mogu upisati<br />
odgovarajući poslijediplomski specijalistički odnosno doktorski studij na drugim sveučilištima u<br />
zemlji ili u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog studija Talijanistike stječe se akademski naziv:<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 8
magistar/magistra talijanskog jezika i književnosti ili magistar/magistra edukacije talijanskog<br />
jezika i književnosti.<br />
4. Povijest (dvopredmetni studij)<br />
Program dvopredmetnog sveučilišnoga diplomskog studija povijesti kao svoju temeljnu svrhu<br />
ima proširiti povijesna znanja i spoznaje onih studenata koji su završili preddiplomski<br />
dvopredmetni studij povijesti te ih ugraditi u šire povijesne procese, posebice na jadranskome<br />
prostoru. Na toj razini osobito je zasnovan na načelima izbornosti i interdisciplinarnosti te,<br />
sukladno europskoj praksi i ECTS bodovnom sustavu, nudi studentima mogućnost samostalnog<br />
oblikovanja studija putem izbornih modula i kolegija. Kao takav osmišljen je u nakani<br />
obrazovanja studenata kao vrsnih pedagoga na nastavničkom usmjerenju, ili pak kao<br />
znanstvenika-istraživača na istraživačkom usmjerenju. Istraživačko usmjerenje pod imenom<br />
Jadranske studije – Studia Hadriatica, grana se na tri modula – starovjekovna, srednjovjekovna<br />
te novovjekovna i suvremena povijest – u kojima stavlja naglasak na širu zavičajnu prošlost i<br />
naglašava programsku specifičnost u odnosu na ostale studije povijesti u Hrvatskoj. U nakani<br />
stvaranja vlastitog prepoznatljivog identiteta polazi od vezanosti sredine za jadranski prostor,<br />
povezanosti odsjeka i njegovih nastavnika sa srodnim institucijama na njegovim obalama i<br />
naglašenim jadransko-mediteranskim inicijativama u okviru Hrvatske i Europske unije.<br />
Program dvopredmetnoga diplomskog studija povijesti temelji se također na suradnji s<br />
nacionalnim i međunarodnim sveučilišnim odsjecima za povijest, znanstvenim i kulturnoznanstvenim<br />
institucijama u gradu <strong>Splitu</strong> i šire, te predviđa sudjelovanje članova tih institucija u<br />
njegovu ostvarivanju. Program ovog studija potiče i mobilnost studenata i profesora te teži<br />
stvaranju obrazovne posebnosti u nacionalnim okvirima, imajući za cilj privući studente i<br />
profesore iz drugih naših i stranih sredinâ, te tako pridonijeti promociji naše nacionalne i<br />
lokalne sredine. Opis ustroja i sadržaja diplomskog dvopredmetnog studija povijesti na<br />
Odsjeku za povijest Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong> dostupan je i na internet stranicama<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a: http://www.ffst.hr/odsjeci/povijest/program_d.pdf<br />
Završetkom diplomskog studija Povijesti stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra povijesti ili magistar/magistra edukacije povijesti.<br />
5. Sociologija (jednopredmetni studij)<br />
Diplomski studij Sociologija ocjenjujemo posebno važnim, jer upravo sociološka struka čini<br />
značajan aspekt osiguravanja kritične mase (visoko) stručnih i obrazovanih ljudi. Ulaskom u<br />
europsko okružje, sociolozi će biti jedna od važnijih karika u interdisciplinarnim timovima,<br />
kao nositeljima društvenog razvoja. Lokalna splitska sredina (gospodarski subjekti, gradska<br />
vlast, mediji, itd.) predstavlja skoro četvrtinu demografskog potencijala Hrvatske, zbog čega<br />
izražava intenzivnu potrebu za stručnjacima društvenoga profila, koji bi na kompetentan način<br />
mogli objašnjavati prošle i sadašnje događaje te predviđati buduće. S obzirom na potrebe<br />
tržišta rada, svakodnevno se iskazuje hitna potreba snaženja i demarginaliziranja društvenih<br />
znanosti, posebno u sveučilišnim okvirima. Sociolozi zbog širine svoje naobrazbe pronalaze<br />
posao u različitim društvenim područjima – u prosvjeti, znanosti, kulturi, vlasti, politici,<br />
medijima i drugdje, što posebno iskazuje prilagodljivost struke raznolikim profesionalnim<br />
uvjetima i zahtjevima. Diplomski studij jednopredmetne sociologije se programski bitno<br />
razlikuje od postojećih studija sociologije u Republici Hrvatskoj. Splitski je studij koncipiran<br />
kao studij istraživačke i metodološke orijentacije, s naglaskom na posebne sociologije i<br />
radionički tip istraživačke nastave. Moguć je nastavak studija na poslijediplomskim (stručnim<br />
i znanstvenim) studijima društvene orijentacije u Hrvatskoj i u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog studija Sociologije stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra sociologije.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 9
6. Filozofija (dvopredmetni studij)<br />
Diplomski studijski program Filozofija na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> traje 2 godine (4<br />
semestra) i nosi 60 od ukupnih 120 ECTS bodova diplomskog studija. Može se kombinirati sa<br />
svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u. Program je izrađen u skladu sa<br />
suvremenim promišljanjima organizacije studija filozofije, u koji su organski ugrađena<br />
dostignuća bogate filozofske baštine, isprepletena s najnovijim svjetskim dostignućima<br />
filozofskih istraživanja, u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. Program predviđa uporabu<br />
najsuvremenijih metoda obrazovanja, koje će biti primjenjivane pri izučavanju i kritičkom<br />
prosuđivanju novih teorija, kako s područja filozofije i drugih humanističkih područja, tako i<br />
onih s područja drugih znanosti, u specifičnom interdisciplinarnom pristupu. Završetkom<br />
diplomskog studija, magistar filozofije je osposobljen, s jedne strane za nastavnu aktivnost u<br />
srednjim školama i to za predmete etiku, logiku i filozofiju, a s druge strane, otvara mu se<br />
širok spektar zapošljavanja u društvenim institucijama, u svim vrstama medija, raznim<br />
analitičkim timovima i znanstveno-istraživalačkim institutima, bibliotekama, nakladničkim<br />
kućama i sl. Magistar filozofije koji je završio ovaj diplomski studij, može upisati<br />
poslijediplomski doktorski studij iz filozofije na srodnim poslijediplomskim studijima iz<br />
filozofije u domovini i u inozemstvu, a može i, ne s velikim razlikama, nastaviti i neki drugi<br />
poslijediplomski studij humanističkog i društvenog usmjerenja.<br />
Završetkom diplomskog studija Filozofije stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra edukacije filozofije.<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni studij)<br />
Diplomski studij Povijest umjetnosti nastavničkog smjera traje 2 godine (4 semestra) i nosi 60<br />
od ukupnih 120 ECTS bodova diplomskog studija. Može se kombinirati sa svim<br />
dvopredmetnim studijima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u. Diplomski studij obuhvaća odabrana<br />
poglavlja najnovijih znanstvenih spoznaja s područja nacionalne povijesti umjetnosti,<br />
urbanizma i dizajna, suvremenih likovnih fenomena i teorije umjetnosti u kontekstu svjetske<br />
povijesti umjetnosti. Kroz odabrane teme, naglasak je na nacionalnoj povijesti umjetnosti i<br />
specifičnostima u odnosu na ostale studije povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Završetkom<br />
diplomskog studija stječe se osposobljenost za izvođenje nastave povijesti umjetnosti/likovne<br />
kulture u gimnazijama i srednjim stručnim školama, rad u muzejskim i galerijskim<br />
ustanovama, a budući da se u njegovom nastavnom programu nalaze i kolegiji iz područja<br />
zaštite spomenika i kulturnog managmenta, mogućnost uključivanja u različite vidove rada na<br />
razvijanju svijesti lokalne zajednice o važnosti zaštite kulturne baštine. Magistar povijesti<br />
umjetnosti koji je završio ovaj diplomski studij, može upisati poslijediplomski doktorski studij<br />
na studijima povijesti umjetnosti kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog studija Povijesti umjetnosti stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti.<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni studij)<br />
Diplomski studijski program Pedagogija na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> traje 2 godine (4<br />
semestra) i nosi 60 od ukupnih 120 ECTS bodova diplomskog studija. Može se kombinirati sa<br />
svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u.<br />
Sa stečenim zvanjem studenti stječu stručne i znanstvene kompetencije potrebne za<br />
zapošljavanje u odgojno-obrazovnim i drugim ustanovama koje imaju potrebu za stručnim<br />
suradnicima – pedagozima/pedagoginjama. Istodobno, stječe i kompetencije potrebne za<br />
znanstveno-istraživački rad u praksi ili znanstveno usavršavanje na doktorskim studijima.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 10
Završetkom diplomskog studija Pedagogije stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra pedagogije.<br />
9. Psihologija* (jednopredmetni studij)<br />
Diplomski studij Psihologije je jednopredmetan, traje 2 godine (četiri semestra) i ima<br />
opterećenje od 120 ECTS bodova. Predloženi diplomski studij psihologije težit će<br />
obrazovanju budućih psihologa u smjeru savjetodavnog, terapeutskog pristupa osobi te<br />
pripreme za moguće poslijediplomsko usavršavanje u budućnosti.<br />
U Republici Hrvatskoj osim stručnih javnih ustanova, djeluje niz udruga, zajednica, komuna i<br />
službi u kojima psiholog treba stručno i kompetentno sudjelovati u timu. Razumijevajući<br />
druge struke znači težiti postizanju sinergijskog učinka u suočavanju sa zahtjevima i stvarnim<br />
problemima u kojima se trenutno nalazi pojedinac.<br />
Predloženi diplomski studij usmjeren je interdisciplinarno omogućujući široku teorijsku,<br />
metodološku i praktičnu naobrazbu nužnu u kliničkom i savjetodavnom radu. Ta širina je<br />
vidljiva iz plana i programa studija u kojem su uključeni obvezatni društveni, humanistički i<br />
biomedicinski kolegiji. U tom smislu valja posebno istaknuti njegovu usmjerenost da, kao<br />
nadogradnja, buduće psihologe obogaćuje dvojako: kroz znanstveno-nastavnu<br />
interdisciplinarnu širinu pristupa te specifičnošću programa usmjerenog na rad s pojedincima i<br />
skupinama a kroz savjetodavno usmjerenje te pripremu za buduće psihoterapijsko<br />
usavršavanje, kako bi, na taj način, mogao odgovoriti na zahtjeve suvremenog životnog i<br />
stručnog okruženja psihologa.<br />
Osobitost ovog diplomskog studija je što nudi direktivan i praktičan pristup u nastavi<br />
usmjerenoj na probleme, slučajeve, tj. izvođenje određenih kolegija po PBL (problem-based<br />
learning) modelu. Kolegiji koji nisu metodološke naravi izvodit će se u obliku koncentrirane,<br />
turnusne nastave.<br />
U tom vidu predloženi diplomski studij težit će obrazovanju i praktičnoj pripremi psihologa<br />
koji razmatra osobu u svoj njezinoj cjelovitosti i u svim njezinim različitostima te iznalazi<br />
potrebna i najprikladnija rješenja.<br />
Završetkom diplomskog studija Psihologije stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra psihologije.<br />
PREDUVJETI UPISA NA SVEUČILIŠNE PREDDIPLOMSKE, INTEGRIRANI TE<br />
STRUČNI STUDIJSKI PROGRAM U AKAD. GOD. 2011./2012.<br />
Za upis na I. godinu studija mogu se prijaviti pristupnici koji su završili četverogodišnju<br />
srednju školu i položili državnu maturu.<br />
Pristupnici koji s danom 31. siječnja 2010. godine još nisu navršili 24 godine, a završili su<br />
najmanje četverogodišnju srednju školu prije 2010. godine, također polažu ispite iz predmeta<br />
državne mature. No, na studijski se program mogu prijaviti i ako ne polože te ispite, ali u tom<br />
slučaju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrednovanja, već se vrednuju samo<br />
ocjene koje su stekli tijekom srednjega obrazovanja i posebna postignuća.<br />
Za pristupnike koji su do 31. siječnja 2010. godine navršili 24 godine, a nisu se prijavili za<br />
polaganje državne mature, ne postoje posebni kriteriji niti su utvrđene posebne kvote za upis.<br />
KRITERIJI ZA SASTAVLJANJE RANG LISTE ZA UPIS<br />
Prijave ispita državne mature i prijava za upis na sve studijske programe na Filozofskom<br />
<strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> izvodi se putem Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka<br />
učilišta (NISpVU) kojemu se pristupa preko internetske stranice www.postani-student.hr.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 11
Rang-lista za upis na studij sastavlja se prema bodovima koje ostvare prijavljeni kandidati.<br />
Pristupnici stječu pravo na upis prema postignutim bodovima, a na temelju vrednovanja:<br />
a) uspjeha u prethodnom srednjoškolskom obrazovanju,<br />
b) položenih ispita na državnoj maturi,<br />
c) dodatne provjere znanja i sposobnosti,<br />
d) posebnih postignuća.<br />
a) Vrednovanje uspjeha u prethodnom srednjoškolskom obrazovanju<br />
provodi se na temelju prosjeka općeg uspjeha iz sva četiri razreda srednje škole.<br />
Za sve studijske programe utjecaj vrednovanja uspjeha u prethodnom srednjoškolskom<br />
obrazovanju na konačne bodove je ukupno najviše 40 %.<br />
Upis na preddiplomski sveučilišni studij;<br />
b) Vrednovanje ispita iz predmeta državne mature<br />
Hrvatski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5 %) te višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 40 %) i višu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %).<br />
Engleski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5 %) te višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 15 %) i višu razinu za engleski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 40 %).<br />
Talijanski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5 %) višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) i višu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %) te položen talijanski jezik kao izborni predmet (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %). Položen izborni predmet nije uvjet za upis.<br />
Povijest<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za obvezne ispite državne mature: matematika<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10 %) i osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 10 %), a višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) te položen izborni predmet državne mature.<br />
Izborni predmet državne mature je povijest (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20<br />
%). Položen izborni predmet nije uvjet za upis.<br />
Filozofija<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za sve obvezne ispite državne mature. Obvezni ispiti<br />
državne mature su: hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %),<br />
matematika (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) i strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %).<br />
Povijest umjetnosti<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za obvezne ispite državne mature: matematika<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10 %) i osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 10 %), višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) te položen izborni predmet državne mature.<br />
Izborni predmet državne mature je Likovna umjetnost (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 20 %). Položen izborni predmet nije uvjet za upis.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 12
Pedagogija<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za sve obvezne ispite državne mature. Obvezni ispiti<br />
državne mature su: hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %),<br />
matematika (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) i strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %).<br />
Sociologija<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10 %), a višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) i višu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 10 %), te položen ispit iz Sociologije kao izbornog predmeta<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %). Položen izborni predmet nije uvjet za<br />
upis.<br />
Geografija<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to razinu za matematiku (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do %), razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do %) razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je<br />
do %), te položen ispit iz Geografije kao izbornog predmeta (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do %). Položen izborni predmet nije uvjet za upis.<br />
Upis na integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni<br />
Učiteljski studij<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10 %), osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 10 %) te višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 10 %).<br />
Upis na stručni<br />
Studij predškolskog odgoja<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5 %), osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %), a višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 20 %) te položen izborni predmet državne mature.<br />
Izborni predmet državne mature je Psihologija (utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do<br />
15 %). Položen izborni predmet je uvjet za upis.<br />
c) Vrednovanje dodatne provjere znanja i sposobnosti<br />
Pristupnik može steći bodove na osnovi uspjeha na provedenim dodatnim provjerama znanja i<br />
sposobnosti.<br />
Dodatne provjere znanja i sposobnosti obavljaju se samo za upis na sveučilišni integrirani preddiplomski<br />
i diplomski studijski program Učiteljski studij.<br />
Dodatna provjera znanja i sposobnosti podrazumijeva provjeru sposobnosti glazbenog i<br />
likovnog izražavanja, kinezioloških sposobnosti i komunikativnosti. Glazbene sposobnosti –<br />
pjevanje naučene pjesme; reproduciranje zadanih ritamskih i melodijskih fraza, likovne sposobnosti –<br />
crtanje po zadanom motivu, bazične motoričke sposobnosti i znanja – osnove sportske gimnastike,<br />
osnove igara, motorička znanja s rekvizitima, intervju.<br />
Udio koji pristupnik može ostvariti dodatnom provjerom u odnosu na ukupnih 100 % vrednovanja<br />
uspjeha je od 0 % do 30 %.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 13
Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti razrađena je u okviru ukupnog utjecaja<br />
vrednovanja, kako slijedi:<br />
-glazbene sposobnosti - utjecaj vrednovanja je maksimalno 8%, -likovne sposobnosti - utjecaj<br />
vrednovanja je maksimalno 8%, -bazične motoričke sposobnosti i znanja- utjecaj vrednovanja je<br />
maksimalno 8%, -intervju - utjecaj vrednovanja je maksimalno 6%.<br />
Pristupnik je dužan pristupiti svim dijelovima dodatne provjere znanja i sposobnosti.<br />
Dodatnu provjeru posebnih znanja, vještina i sposobnosti mogu prijaviti isključivo oni pristupnici<br />
koji su se elektronički (putem internetske stranice www.postani-student.hr) prijavili na Učiteljski<br />
studij.<br />
Pristupnici su dužni doći na razgovor i testiranje u oglašenom terminu bez posebne obavijesti.<br />
Mjesto i vrijeme održavanja, popis i raspored pristupnika za testiranje bit će objavljeni na<br />
oglasnoj ploči i službenoj internet stranici Fakulteta www.ffst.hr.<br />
Pristupnici koji nisu pristupili dodatnoj provjeri ne stječu pravo upisa bez obzira na<br />
elektroničku prijavu studijskoga programa i na ostale rezultate vrednovanja uspjeha.<br />
d) Vrednovanje posebnih postignuća<br />
Pristupnik može steći bodove na temelju posebnih postignuća. Posebna postignuća vrednuju<br />
se za upis na sljedećim studijskim programima;<br />
- Hrvatski jezik i književnost<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja<br />
hrvatskog jezika u srednjoj školi. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
- Engleski jezik i književnost<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja<br />
engleskog jezika u srednjoj školi. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
- Talijanski jezik i književnost<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja<br />
talijanskog jezika u srednjoj školi. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
- Povijest<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja povijesti<br />
u srednjoj školi. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove najviše 10%.<br />
- Filozofija<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja logike<br />
i/ili filozofije u srednjoj školi. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
-Pedagogija<br />
Na način da se vrednuje jedno od prvih pet mjesta na državnim natjecanjima, odnosno deset<br />
mjesta na međunarodnim natjecanjima iz znanja hrvatskog i/ili stranog jezika u srednjoj školi.<br />
Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj vrednovanja na konačne bodove najviše<br />
10 %.<br />
-Sociologija<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima ili međunarodnim<br />
natjecanjima iz nastavnih predmeta srednje škole. Svako postignuće donosi po 5%, ali je<br />
ukupni utjecaj vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
- Učiteljski studij<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 14
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima ili međunarodnim<br />
natjecanjima iz nastavnih predmeta srednje škole, status sportaša I. ili II. kategorije. Svako<br />
postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj vrednovanja na konačne bodove najviše 10%.<br />
- Studij predškolskog odgoja<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz nastavnih<br />
predmeta srednje škole. Svako postignuće donosi po 5%, ali je ukupni utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove najviše 10%.<br />
PREDUVJETI UPISA I KRITERIJI ZA SASTAVLJANJE RANG LISTE ZA UPIS<br />
NA SVEUČILIŠNE DIPLOMSKE STUDIJSKE PROGRAME U AKAD. GOD.<br />
2011./2012. BIT ĆE NAKNADNO OBJAVLJENI.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Stranica 15
Change language