Proces stvaranja znanja i znanstvenih činjenica

Proces stvaranja znanja i znanstvenih činjenica
Nastavnik: Ivana Batarelo Kokić
Kolegij: Uvod u znanstvenu pismenost Datum: 19. listopad 2009.

Sadržaj
} Podaci, informacije, znanje, mudrost
} Stvaranje i publiciranje znanstvenih informacija
} Seminarske aktivnosti

Podaci, informacije, znanje, mudrost

Pokušajmo definirati
} Podatke
} Informacije
} Znanje
} Razumijevanje
} Mudrost

Podaci
} Objektivno mjerljivi, u svim okruženjima i bez potrebe
dodatnog pojašnjavanja.
} Primjer
} broj 5

Informacije
} Medij ili materijal za stvaranje znanja, to je osnova koja
može rezultirati znanjem.
} Primjer
} Temperatura se snizila za 15 stupnjeva i počelo je kišiti.

Znanje
} Mreža sposobnosti i vještina koje ljudi koriste s ciljem
rješavanja problema. Znanje je rezultat svjesnog
procesiranja informacija.
} Primjer
} Ukoliko je vlažnost vrlo visoka i temperatura se značajno
spusti, atmosfera nije u mogućnosti zadržati vlagu i zato dolazi
do kiše.

Vrste znanja
Eksplicitno (objektivno) znanje
} Podaci
} Gramatika
} Matematičke jednadžbe
} Dokumenti
Implicitno (subjektivno) znanje
} Osobna uvjerenja
} Sustave vrijednosti
} Osjećanje
} Osobna iskustva

Objektivni pogled znanja
} Znanje kao objekt
} pohranjeno istinito vjerovanje
} Znanje kao pristup informacijama
} pristupiti i koristiti informacije
} Znanje kao sposobnost
} strateška sposobnost koja može biti primijenjena za dobivanje
kompetitivne prednosti

Opće i specifično znanje
} Opće znanje
} znanje koje ima velik broj osoba i koje se lako prenosi između
osoba
} Specifično znanje
} znanje koje posjeduje vrlo ograničeni (mali) broj osoba i
prijenos specifičnog znanja je skup

Tehnički i kontekstualno specifično znanje
} Tehnički specifično znanje
} duboko znanje o specifičnom području
} Kontekstualno specifično znanje
} odnosi se na specifičan kontekst
} vrijeme, prostor u kojem se vrši neki rad

Mudrost
} Mudrost uključuje razumijevanje osnovnih principa koji
se vezuju uz znanje.
} Primjer
} Kiša je jer pada kiša. Pri tome treba uzeti u obzir sve interakcije
koje se događaju između padanja kiše, isparavanja, strujanja
zraka, promjena temperature i padanja kiše.

Odnos podataka, informacija, znanja i mudrosti
povezanost
podaci
informacije
razumijevanje
veza
znanje
mudrost
razumijevanje
obrazaca
razumijevanje
principa
razumijevanje
Bellinger, Castro, Mills (2004)

Što je to?
} Imam kutiju.
} Kutija je 60 cm široka, 60 cm duboka i 120 cm visoka.
} Kutija je jako teška.
} Kada pomaknete kutiju često se ispod nje nalazi puno prašine.
} Na vrhu kutije se često nalazi puno stvarčica.
} Kutija ima vrata na prednjem dijelu.
} Kada otvorite vrata upali se svjetlo.
} Kad otvorim kutiju unutra je hrana.
} Hladnije je unutar kutije nego izvan kutije.
} Kutija se najčešće nalazi u kuhinji.
} U manjem odjeljku kutije nalazi se kutija s ledom.

Hladnjak
} U određenom trenutku dio se povezao u cjelinu i postalo
je razumljivo da je riječ o opisu hladnjaka.
} Od tog trenutka su rečenice davale potvrdu već postojećem
zaključku.
} Za ljude koji žive u društvu u kojem hladnjak nije poznata
stvar, rečenice ne bi ukazivale na određeni predmet.
} Različiti raspored rečenica bi utjecao na ranije ili kasnije
prepoznavanje predmeta.
} Autor liste nije s novim rečenicama stjecao nove
informacije jer mu je već od prije bilo poznato o kojem
predmetu je riječ.

Učenje u 19. i 20. stoljeću
}Ograničeni pristup znaju i informacijama (sadržaj dostupan
isključivo u pisanoj ili tiskanoj formi).
}Usmjerenost na sadržaje koji mogu ali i ne moraju biti
potrebni u životu.
}Cilj je savladati sadržaje (literatura, povijest, znanost itd.)
}Nastavnik prenosi činjenice i informacije učenicima
}Analiza pisanih informacija
}Papir/olovka i tipkanje za prikaz informacija
}Učenje i širenje znanja u okviru razreda
}Učenje iz jednog tiskanog udžbenika
}Pojedinačno pojmovno učenje
}Usvajanje znanja se demonstrira kroz pismene testove
}Nastavnik izabire i predaje sadržaje.
}Nastavnik procjenjuje i vrednuje uratke i daje ocjene.
}Nastava uz korištenje udžbenika odobrenih od strane države.
Učenje u 21. stoljeću
}Neograničeni pristup znanju i informacijama (sadržaju)
pretežno putem interneta.
}Usmjerenost na kompetencije za cjeloživotno učenje
}Cilj je usvajanje vještina (pristup, analiza, procjena, stvaranje)
za rješavanje problema
}Nastavnici koriste otkrivanje, pristup temeljen na pitanjima.
}Multimedijska analiza informacija.
}Snažna multimedijska tehnologija za prikaz informacija.
}Učenje u širokom okruženju i dijeljenje znanja s velikim
brojem ljudi.
}Učenje u stvarnom okruženju, stvarnom vremenu, iz više
izvora, uglavnom vizualnih i elektronskih.
}Učenje u timu na osnovi projekta
}Znanje koje se može prikazati i kroz multimediju.
}Nastavnik daje okvir i vođenje.
}Učenici uče kako postaviti kriterije za procjenu vlastitog
znanja.
}Nastava s ciljem ostvarivanja obrazovnih standarda.

Stvaranje i publiciranje znanstvenih informacija

Dostupnost sadržaja
} Internet
} način komuniciranja
} pristup informacijskim izvorima koji daju podršku
istraživanju i učenju, pristup administrativnim izvorima,
zabavi, svakodnevnim obvezama (upute za vožnju, rječnici,
imenici)
} Sve veća količina online sadržaja
} Većina sadržaja je nepotvrđena i odnosi se na izjave
pojedinaca, rasprave, blogove, reklame, političke ili religijske
pamflete iz različitih perspektiva

Veliki broj informacija
} Više novih informacija je stvoreno u posljednjih 30 godina
nego u prethodnih 5000 godina.
} Svaki dan se u svijetu publicira oko 1000 knjiga, a ukupno
znanje se podupla svakih osam godina.
Large (1984)

Znanstveni sadržaji
} Veliki dio online sadržaja je značajan za znanstveni rad
} Dnevne novine iz cijelog svijeta
} dostupne su u elektroničkoj formi te postoji mogućnost brzog pristupa
novostima
} Znanstveni časopisi
} Često dostupno online s mogućnošću pristupa radovima koji će biti dostupni
u tiskanoj formi u roku od godine dana
} Zakoni, strategije, izvješća
} Vladine agencije, istraživačke institucije, nevladine udruge objavljuju svoja
izvješća na internetu

Utjecaji na znanost i učenje
} Veliki timovi istraživača surađuju na stvaranju skupina podataka
} podaci su nužan rezultat istraživanja
} Sve više fondova, časopisa, znanstvenih skupova ima potrebu za
novim znanstvenim podacima
} Objavljivanje podataka je način za potvrdu rezultata
istraživanja i ubrzavanje istraživanja i razvoja

Internet i digitalne knjižnice
} omogućavaju brzo objavljivanje podataka
} uočljivo je smanjivanje razlike između primarnih izvora (neanaliziranih
podataka) i sekundarnih izvora (koji smještaju podatke u kontekst –
različiti članci, knjige).
} podaci se prikazuju u različitim formama
} Primjer
} tablično, kao modeli kao pokretne slike, audio dokumenti, poveznice s drugim
dokumentima
} Sustav prikaza znanstvenih radova mora uzeti u obzir sve navedene
vrste prikaza podataka.
} http://imej.wfu.edu/articles/2005/1/02/index.asp

Prikaz članaka
} Časopisi se prikazuju u različitim indeksima i kroz sažetke, a cjeloviti sadržaj
može postojati u više od jedne baze podataka.
} Primjer
} http://www.svkst.hr/baze.htm
¤ Web stranica Sveučilišne knjižnice u Splitu
¤ Popis različitih baza podataka
¤ Isti časopisi i članci su dostupni u više baza podatka
} Različite verzije članaka postoje u online prostoru u isto vrijeme, ponekad
je riječ o identičnim člancima a nekad se razlikuju u bitnim stvarima.
} Autori na svojim web stranicama objavljuju različite verzije članaka.
} Cjelovite verzije ne smiju objavljivati bez dopuštenja časopisa u kojem je rad
objavljen.

Seminarske aktivnosti

Rasprava o razvoju informacija
} Cilj aktivnosti
} Povijest informacija i razumijevanje važnosti poznavanja
povijesti informacije
} Način provođenja aktivnosti
} Podijeljeni u skupine od 3 studenata/ica pokušajte odgovoriti
na pitanja

Usporedite doba
Kameno doba
Poljoprivredno doba
Industrijsko doba
1. Način komunikacije u pojedinom razdoblju?
2. Kojom brzinom su se informacije širile i na kojim putem?
3. Kolika je bila publika (ciljna skupina) za određene informacije?
4. S kojim ciljem su se prenosile informacije?
5. Koliko je važan točni i pouzdani podaci?
Informacijsko doba

Literatura
} Bellinger, G., Castro, D., Mills, A. (2004). Data, Information, Knowledge,
and Wisdom. Dostupno na: http://www.systemsthinking.org/dikw/dikw.htm
} Large, P. (1984). The Micro Revolution Revisited. Rowman & Littlefield
Publishers.