1. Karakteristike koje razlikuju interpersonalne od i
1. Karakteristike koje razlikuju interpersonalne od i
1. Karakteristike koje razlikuju interpersonalne od i
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Nakon proučavanja materijala u ovom poglavlju...<br />
Trebali biste razumjeti:<br />
<strong>1.</strong> <strong>Karakteristike</strong> <strong>koje</strong> <strong>razlikuju</strong> <strong>interpersonalne</strong> <strong>od</strong> impersonalnih <strong>od</strong>nosa<br />
2. Sadržajne i relacijske dimenzije svake poruke<br />
3. Ulogu metakomunikacije u prenošenju relacijskih poruka<br />
4. Dimenzije i utjecaj prisnosti u <strong>od</strong>nosima<br />
5. Knappov m<strong>od</strong>el relacijskog razvoja i pogoršanja<br />
6. Napetosti u <strong>od</strong>nosima<br />
7. Razloge za samootkrivanje i Johari-prozor, m<strong>od</strong>el samootkrivanja<br />
8. <strong>Karakteristike</strong> i smjernice za učinkovito i prikladno samootkrivanje<br />
9. Funkcije <strong>koje</strong> pog<strong>od</strong>uju lažima, okolišanjima i nagovještajima<br />
Trebali biste biti sposobni da:<br />
<strong>1.</strong> Prepoznate interpersonalnu i impersonalnu komunikaciju<br />
2. Prepoznate sadržajne i relacijske dimenzije poruke<br />
3. Razlikujete vrste prisnosti i što utječe na prisnost<br />
4. Prepoznate faze <strong>od</strong>nosa i dijalektičke napetosti prisutne u <strong>od</strong>nosima<br />
5. Utvrdite stupanj samootkrivanjau svojim <strong>od</strong>nosima i funkcije kojima ono služi<br />
6. Sastavljate učinkovite i prikladne poruke otkrivanja<br />
7. Prepoznate vrste neotkrivajućih poruka <strong>koje</strong> koristite, funkcije tih poruka i njihovu etičku<br />
valjanost<br />
1
RAZUMIJEVANJE INTERPERSONALNIH ODNOSA<br />
ISTAKNUTO U POGLAVLJU<br />
Zaista interpersonalna komunikacija ima nekoliko karakteristika <strong>koje</strong> je čine vrijednom<br />
proučavanja.<br />
Kvalitativno se razlikuje <strong>od</strong> manje osobnih <strong>od</strong>nosa.<br />
Poput svih poruka, kvalitativno interpersonalna komunikacija ima sadržajne i<br />
relacijske dimenzije.<br />
Interpersonalna komunikacija može se obraćati relacijskim pitanjima izričito kroz<br />
metakomunikaciju.<br />
Prisnost je posebna dimenzija interpersonalnih <strong>od</strong>nosa.<br />
Ima nekoliko dimenzija.<br />
Muškarci i žene ponekad procjenjuju izražavanje prisnosti drugačije.<br />
Kulturalna pozadina utječe na to kako izražavamo prisnost.<br />
Komunikacijski znanstvenici neke karakteristike <strong>koje</strong> oblikuju <strong>interpersonalne</strong> <strong>od</strong>nose.<br />
Razvojni m<strong>od</strong>eli opisuju kako se komunikacija u <strong>od</strong>nosima mijenja tijekom vremena.<br />
Dijalekički m<strong>od</strong>eli opisuju karakteristike <strong>koje</strong> uvijek djeluju u <strong>od</strong>nosima.<br />
Bez obzira koji m<strong>od</strong>el se koristi, <strong>od</strong>nosi se stalno mijenjaju.<br />
Predmet samootkrivanja je važan u proučavanju interpersonalnih <strong>od</strong>nosa.<br />
Ljudi otkrivaju (ili uskraćuju) osobne informacije zbog niza razloga.<br />
M<strong>od</strong>eli nam mogu pomoći razumjeti kako samootkrivanje djeluje.<br />
Bez obzira na razlog, samootkrivanje u <strong>od</strong>nosima ima nekoliko karakteristika.<br />
Nekoliko smjernica može vam pomoći da <strong>od</strong>lučite hoćete li otkriti ili ne osobne<br />
informacije.<br />
2
U ovom poglavlju prvo ćemo razmotriti životno važnu temu interpersonalnih <strong>od</strong>nosa. Početi<br />
ćemo istražujući <strong>koje</strong> vrste komunikacije čine <strong>od</strong>nose interpersonalnima. Nakon toga pogledat<br />
ćemo neke načine, suptilne i očite, kojima pokazujemo drugima kakvima ih smatramo i koju<br />
vrstu <strong>od</strong>nosa želimo s njima. Istražit ćemo dva pristupa koji karakteriziraju kako<br />
komunikacija djeluje kroz tijek <strong>od</strong>nosa. Konačno, pogledat ćemo ulogu samootkrivanja u<br />
interpersonalnoj komunikaciji.<br />
<strong>Karakteristike</strong> interpersonalnih <strong>od</strong>nosa<br />
Što je interpersonalna komunikacija? Kako se razlikuje <strong>od</strong> ostalih vrsta interakcije? Kada i<br />
kako priopćavamo <strong>interpersonalne</strong> poruke? Pročitaj i vidi.<br />
Što čini komunikaciju interpersonalnom?<br />
Najočitiji način za definiranje <strong>interpersonalne</strong> komunikacije je gledajući broj osoba <strong>koje</strong> su<br />
uključene. U ovom smislu možemo reći da svaka komunikacija između dvoje ljudi je<br />
interpersonalna, <strong>od</strong>nosno kontekstualno interpersonalna komunikacija. Na mnogo načina<br />
kontekstualno interpersonalna komunikacija je drugačija <strong>od</strong> one koja se <strong>od</strong>vija u drugom<br />
kontekstu, poput primjerice malih grupa o kojima se raspravlja u poglavljima 8 i 9 ove knjige.<br />
Naprimjer, za razliku <strong>od</strong> grupe <strong>od</strong> troje ljudi i ostalih grupa dijada (par) je cjelovita i ne može<br />
biti p<strong>od</strong>ijeljena. Ako se jedna osoba povuče <strong>od</strong>nos je završen. Ova nedjeljivost znači da, za<br />
razliku <strong>od</strong> grupa, partneri u dijadi ne mogu formirati udruženja kako bi zadovoljili svoje<br />
potrebe: moraju razrješavati pitanja jedno s drugim. Također dijadska komunikacija<br />
(komunikacija u paru) se razlikuje <strong>od</strong> vrsta javnih govora opisanih u poglavljima 10-14 i <strong>od</strong><br />
većine vrsta masovne komunikacije.<br />
Iako je promatranje komunikacije prema kontekstu korisno, ovaj pristup ističe i neke<br />
probleme. Razmotrimo, npr. rutinsku transakciju između pr<strong>od</strong>ajnog službenika i kupca ili<br />
žurnu razmjenu kada pitamo stranca na ulici za smjer. Komunikacija ove vrste jedva se čini<br />
interpersonalnom-ili osobnom u bilo <strong>koje</strong>m smislu te riječi. Zapravo, nakon transakcija poput<br />
ovih često opažamo '' Mogao sam jednako ovako razgovarati i sa strojem''.<br />
Bezlična (neosobna) prir<strong>od</strong>a razmjena između dvije osobe navela je neke znanstvenike na<br />
pomisao kako je kvaliteta, a ne kvantiteta, ono što razlikuje interpersonalnu komunikaciju.<br />
Kvalitativna interpersonalna komunikacija javlja se kada ljudi tretiraju jedni druge kao<br />
jedinstvene individualce, bez obzira na kontekst u koji se interakcija događa ili na broj ljudi<br />
3
koji sudjeluje. Kada je kvaliteta interakcije kriterij, suprotna <strong>od</strong> <strong>interpersonalne</strong> komunikacije<br />
je bezlična interakcija, a ne grupna, javna ili masovna komunikacija.<br />
Većina naše komunikacije, čak i u dijadskom kontekstu je relativno bezlična. Čavrljamo<br />
ug<strong>od</strong>no sa trgovcima ili (su)putnicima u autobusu i avionu; raspravljamo o vremenu ili<br />
trenutnim događajima s većinom kolega iz razreda i susjeda; dogovaramo se sa suradnicima<br />
na pristojan način. Uzimajući u obzir broj ljudi s kojima komuniciramo, kvalitativna<br />
interpersonalna komunikacija je rijetka. Ova rijetkost nije nužno nepovoljna. Većina nas nema<br />
vremena ni energije stvoriti osobni <strong>od</strong>nos sa svim ljudima <strong>koje</strong> sretnemo-ili čak ponašati se na<br />
osobni način svo vrijeme s osobama <strong>koje</strong> najbolje poznajemo i najviše volimo. Zapravo<br />
rijetkost kvalitativne <strong>interpersonalne</strong> komunikacije doprinosi njezinoj vrijednosti. Kao<br />
dragocjeni nakit ili unikatno umjetničko djelo kvalitativni interpersonalni <strong>od</strong>nosi su posebni<br />
zbog svoje rijetkosti. Možeš dobiti osjećaj koliko su interpersonalni tvoji <strong>od</strong>nosi rješavajući<br />
vježbu broj 1 ''Poziv na uvid'' na kraju ovog poglavlja.<br />
Interpersonalna komunikacija i internet<br />
Nije upitno da se posredovani <strong>od</strong>nosi v<strong>od</strong>e putem e-maila, brzih poruka i telefona te prolaze<br />
na testu kontekstualno interpersonalnog. Ali što je s njihovom kvalitetom? Je li online<br />
komunikacija loša zamjena za licem u lice kontakt ili je vrijedno sredstvo za razvijanje bliskih<br />
osobnih <strong>od</strong>nosa? U jednom istraživanju otprilike 25% ispitanika koji redovito koriste internet<br />
izjavilo je da prov<strong>od</strong>i manje vremena razgovarajući osobno i telefonski s prijateljima i<br />
članovima obitelji. Drugo istraživanje otkrilo je da se ljudi koji se uvelike oslanjaju na<br />
internet kako bi zadovoljili svoje komunikacijske potrebe sve manje i manje oslanjaju na<br />
poslovne veze licem u lice. Značajna je tendencija ovih ljudi osjećajima osamljenosti i<br />
depresije kako se njihova online komunikacija povećava.<br />
Usprkos otkrićima poput ovih sve veći broj nalaza osporava ideju da posredovanoj<br />
komunikaciji nedostaje kvalitete. Pišući (online,naravno) u CMC magazinu, Brittney G.<br />
Chenault sumira istraživanje zaključujući da e-mail, chatovi, internetske grupe i kompjuterske<br />
konferencije mogu i dozvoljavaju elektronskim dopisnicima da razviju stupanj bliskosti sličan<br />
onome koji se može postići uživo.<br />
Istraživanje procjenjuje tvrdnju da posredovana komunikacija može povećati, a ne umanjiti<br />
kvantitetu i kvalitetu <strong>interpersonalne</strong> komunikacije. Više <strong>od</strong> polovice ispitanika u jednom je<br />
istraživanju izjavilo kako je broj njihovih osobnih <strong>od</strong>nosa porastao otkada su počeli koristiti<br />
4
internet. U drugom istraživanju s preko 3000 <strong>od</strong>raslih sudionika u SAD-u (ponovno, korisnici<br />
interneta i oni koji to nisu) 72% korisnika interneta komuniciralo je s rođacima ili prijateljima<br />
preth<strong>od</strong>nog dana, u usporedbi sa 61% onih koji ne koriste internet. Iznenađujuće, korisnici<br />
interneta isto su vjerojatnije zvali prijatelje i r<strong>od</strong>binu.<br />
Od količine komunikacije koja se događa online značajnija je njezina kvaliteta: 55% korisnika<br />
interneta izjavilo je da im je e-mail poboljšao komunikaciju s obitelji; a 66% ih je izjavilo da<br />
se je njihovo kontaktiranje s prijateljima povećalo zbog e-maila. Među ženama je stopa<br />
zadovoljstva još veća: 60% je izjavilo bolje kontakte s obitelji i 71% s prijateljima. Više <strong>od</strong> tri<br />
četvrtine anketiranih korisnika interneta tvrdi da se nikad nisu osjećali ignorirani <strong>od</strong> strane<br />
drugog člana kućanstva dok je prov<strong>od</strong>io vrijeme online. Većina korisnika tvrdi da e-mail<br />
stranice i chatovi imaju skroman pozitivni utjecaj na njihovu mogućnost veće komunikacije s<br />
članovima obitelji i stjecanju novih prijatelja. Među ženama je stopa zadovoljstva još veća,<br />
60% je izjavilo bolje kontakte s obitelji i 61% s prijateljima. Za neke ljude nedostatak<br />
neposrednosti u online komunikaciji čini lakšim izgrađivanje bliskih <strong>od</strong>nosa. Sociolingvistica<br />
Deborah Tannen opisuje situacije u kojima je e-mail pojačao <strong>od</strong>nos koji se ne bi razvio na isti<br />
način samo osobnom komunikacijom.<br />
E-mail je pr<strong>od</strong>ubio moje prijateljstvo sa Ralphom. Iako je njegov ured bio <strong>od</strong>mah do moga rijetko smo<br />
pr<strong>od</strong>uljivali konverzaciju jer je on sramežljiv. Licem u lice je mumljao pa sam jedva mogla reći da je govorio.<br />
Ali kad smo oboje dobili e-mail počela sam primati duge, samootkrivajuće poruke, iznijeli smo naša srca jedno<br />
drugome. Prijateljica joj je otkrila da je e-mail ostvario takvu vrstu komunikacije s ocem. On nikada ne bi pričao<br />
mnogo na telefon (kao primjerice njezina majka), ali su postali bliži otkad su oboje prešli na online<br />
komunikaciju.<br />
Priče poput ovih nav<strong>od</strong>e na pomisao da u višem stupnju CMC (kompjuterski posredovana<br />
komunikacija) pruža velike mogućnosti za uspostavljanje i <strong>od</strong>ržavanje <strong>od</strong>nosa nego što slabi<br />
prilike za komunikaciju. Internetska povezanost čini mogućim slanje i primanje poruka u bilo<br />
<strong>koje</strong> doba dana i noći, <strong>od</strong> ljudi širom svijeta. Dok je licem u lice kontakt nemoguć i telefonski<br />
razgovori otežani zbog cijena i vremenske razlike, poruke posredstvom računala su jeftine,<br />
brze i lagane.<br />
Kontekstualne i relacijske poruke<br />
Svaka verbalna izjava se sastoji <strong>od</strong> dvije vrste poruke. Kontekstualne (sadržajne) poruke, <strong>koje</strong><br />
se fokusiraju na subjekt o <strong>koje</strong>m se raspravlja, najočitije su. Sadržaj takvih izjava kao<br />
primjerice ''Tvoj je red da opereš suđe'' ili ''Zauzeta sam u subotu navečer'' je očit.<br />
5
Sadržajne (kontekstualne poruke) nisu jedina vrsta poruka <strong>koje</strong> razmjenjuju dvoje ljudi u<br />
interakciji. Zapravo sva komunikacija, verbalna i neverbalna, sadrži relacijske poruke, <strong>koje</strong><br />
čine izjave o tome kako se strane osjećaju jedna prema drugoj. Relacijske poruke izražavaju<br />
osjećaje osoba <strong>koje</strong> komuniciraju i stavova koji uključuju jednu ili više dimenzija:<br />
AFINITET<br />
Jedna dimenzija u relacijskoj komunikaciji je afinitet: stupanj u <strong>koje</strong>m se ljudi sviđaju jedni<br />
drugima ili cijene jedni druge. Kao što slika na sljedećoj stranici prikazuje, možete dobiti<br />
ideju o tome koliko se svakoj osobi sviđa ona druga, čak iako ne znate o čemu raspravljaju na<br />
razini sadržaja.<br />
POŠTOVANJE<br />
Poštovanje je stupanj u <strong>koje</strong>m se divimo drugima i cijenimo ih. Poštovanje i afinitet možda se<br />
čine identičnima, ali su zapravo različite dimenzije <strong>od</strong>ređenog <strong>od</strong>nosa. Naprimjer može vam<br />
se strahovito sviđati trog<strong>od</strong>išnje dijete bez da ga poštujete. Na isti način možete poštivati<br />
šefov ili nastavnikov talent bez da vam se on sviđa. Poštovanje je strahovito važno i često<br />
predviđajuća sastavnica u zadovoljavanju <strong>od</strong>nosa. Bolji je prediktor zadovoljstva <strong>od</strong>nosom <strong>od</strong><br />
sviđanja ili čak voljenja.<br />
NEPOSREDNOST<br />
Znanstvenici koji se bave komunikacijom upotrebljavaju termin neposrednost kako bi opisali<br />
stupanj interesa i privlačnosti <strong>koje</strong> osjećamo prema drugima i komuniciranju s drugima.<br />
Neposrednost je drugačija <strong>od</strong> afiniteta. Lako je zamisliti četiri kombinacije ovih dimenzija:<br />
visoki afinitet i visoka neposrednost; visoki afinitet i niska neposrednost; niski afinitet i niska<br />
neposrednost i niski afintet i visoka neposrednost. Koje <strong>od</strong> ovih uvjeta po vašemu mišljenju<br />
postoje na slici 8 ove stranice?<br />
KONTROLA<br />
U svakom razgovoru i svakom <strong>od</strong>nosu postoji <strong>od</strong>ređena distribucija kontrole: količina utjecaja<br />
koju komunikatori traže. Kontrola može biti jednako rasp<strong>od</strong>ijeljena među partnerima u<br />
<strong>od</strong>nosu, ili jedna osoba može imati više, a druga manje kontrole. Nejednaka distribucija<br />
kontrole neće uzrokovati probleme sve dok oni koji su uključeni prihvaćaju dogovor. Sukobi<br />
6
se pojavljuju kada se ljudi ne slažu oko toga kako b trebal biti distribuirana kontrola u<br />
njihovom <strong>od</strong>nosu.<br />
Možete steći uvid u to kako relacijske poruke funkcioniraju u svak<strong>od</strong>nevnom životu<br />
prisjećajući se izjave s početka ovog <strong>od</strong>jeljka. Zamislite dva načina za kazati: ''Tvoj je red za<br />
pranje suđa'': jedan koji je zahtjevajući i drugi koji je činjeničan. Uočite kako različite<br />
neverbalne poruke stvaraju izjave o tome kako pošiljatelj gleda na kontrolu u ovom dijelu<br />
<strong>od</strong>nosa. Zahtijevajući ton ustvari govori: ''Imam pravo da ti kažem što moraš napraviti oko<br />
kuće'', dok činjenični sugestira: ''Samo te p<strong>od</strong>sjećam na nešto što si možda predvidio''. Na isti<br />
način možete vrlo lako zamisliti 2 načina iznošenja izjave: ''Zauzeta sam u subotu navečer'',<br />
jedan s malo privrženosti i drugi s mnogo sviđanja.<br />
Uočite da se u svakom <strong>od</strong> ovih primjera o relacijskoj dimenziji poruke nikada nije<br />
raspravljalo. Ustvari, većinu vremena nismo svjesni relacijskih poruka <strong>koje</strong> nas bombardiraju<br />
svaki dan. Ponekad smo nesvjesni relacijskih poruka jer se one preklapaju s našim<br />
uvjerenjima o količini poštovanja, neposrednosti, kontrole i afiniteta koji je prikladan. Npr.<br />
vjerojatno se nećete uvrijediti ako vam šef kaže da obavite <strong>od</strong>ređeni posao, jer se slažete da<br />
nadređeni imaju pravo naređivati zaposlenicima. U drugim slučajevima, međutim,javlja se<br />
sukob zbog relacijskih poruka iako sadržaj nije sporan. Ako vam šef daje naredbu<br />
sarkastičnim ili uvredljivim tonom glasa vjerojatno ćete se uvrijediti. Vaša pritužba neće biti<br />
na naredbu samu po sebi već na način na koji je izrečena. ''Možda radim za ovu kompaniju'',<br />
možete misliti, ''ali nisam rob ili idiot. Zaslužujem da me se tretira kao ljudsko biće''.<br />
Kako se relacijske poruke priopćavaju? Kao što šef-zaposlenik primjer nav<strong>od</strong>i, one se<br />
najčešće izražavaju neverbalno. Da testirate ovu činjenicu, sami za sebe zamislite kako bi se<br />
mogli ponašati dok govorite:''Možete li mi pomoći na minutu?'' na način da prenesete svaki <strong>od</strong><br />
navedenih načina postavljanja:<br />
superiornost rezerviranost prijateljstvo<br />
bespomoćnost seksualnu želju razdraženost.<br />
Iako su neverbalna ponašanja dobar izvor relacijskih poruka zapamtite da su ona dvosmislena.<br />
Oštar ton koji možete shvatiti kao uvredu može biti zbog umora i prekid koji uzmete kao<br />
pokušaj da se ignoriraju vaše ideje može biti znak pritiska koji nema ništa s vama. Prije nego<br />
što ishitreno zaključite o relacijskim tragovima dobra je ideja vježbati vještinu provjeravanja<br />
percepcije koju ste naučili u drugom poglavlju: ''Kad koristiš taj ton glasa da mi kažeš kako je<br />
7
moj red da operem suđe imam osjećaj da si ljut na mene. Je li to točno?'' Ako je vaša<br />
interpretacija bila zaista točna, možete razgovarati o problemu. S druge strane, ako ste<br />
pretjerali, provjera percepcije može spriječiti nepotrebnu svađu.<br />
Metakomunikacija<br />
Kao što preth<strong>od</strong>ni primjer provjeravanja percepcije pokazuje nisu sve relacijske poruke<br />
neverbalne. Sociolozi koriste termin metakomunikacija da opišu poruke <strong>koje</strong> se <strong>od</strong>nose na<br />
druge poruke. Drugim riječima, metakomunikacija je komunikacija o komunikaciji. Svaki<br />
put kada raspravljamo o <strong>od</strong>nosu s drugima mi metakomunikciramo :''Zvučiš kao da se ljutiš<br />
na mene'' ili ''Cijenim kako si iskren bio''. Metakomunikacija je esencijalni sastojak u<br />
uspješnim <strong>od</strong>nosima. Prije ili poslije dođe vrijeme kada postaje nužno razgovarati o tome što<br />
se događa između vas i druge osobe. Sposobnost da se fokusirate na vrste tema opisivanih u<br />
ovom i idućem poglavlju može biti alat za <strong>od</strong>ržavanje <strong>od</strong>nosa.<br />
Metakomunikacija je važna met<strong>od</strong>a rješavanja konfikata na konstruktivan način. Ona pruža<br />
način za pomak diskusije sa razine sadržaja na relacijsko pitanje, gdje se problemi često nalae.<br />
Npr. razmotrite par koji se svađa zato jer jedan partner želi gledati televiziju dok drugi želi<br />
razgovarati. Zamislite koliko su veće šanse za pozitivan ish<strong>od</strong> ako koriste metakomunikaciju<br />
kako bi ispitali relacijske probleme (probleme u <strong>od</strong>nosu) koji se nalaze iza njihove svađe:<br />
''Gledaj, nije gledanje TV-a ono što mi smeta. Stvar je u tome da zamišljam kako ga gledaš<br />
toliko puno jer se ljutiš na mene ili ti je dosadno. Osjećaš li se loše zbog nas?''<br />
Metakomunikacija nije samo alat za rješavanje problema. Ona je jednako tako način za<br />
pojačavanje dobrih aspekata <strong>od</strong>nosa: ''Zbilja cijenim kada mi daš kompliment o mom radu<br />
ispred šefa''. Komentari poput ovih imaju dvije funkcije: prvo, oni omogućavaju drugima da<br />
saznaju kako cijenite njihovo ponašanje. Drugo, oni povećavaju šanse da se drugi ljudi<br />
nastave ponašati ovako i u budućnosti.<br />
Unatoč prednostima metakomunikacije iznošenje relacijskih pitanja otvoreno ima neke rizike.<br />
Raspravljanje o problemima može se interpretirati na dva načina. S jedne strane, druga osoba<br />
to može gledati na pozitivan način: ''Naša veza uspijeva jer još možemo govoriti stvari<br />
naglas''. S druge strane, vaša želja da se fokusirate na <strong>od</strong>nos može izgledati kao loš znak: ''Naš<br />
<strong>od</strong>nos ne uspijeva ako moramo stalno govoriti o tome''. Nadalje, metakomunikacija uključuje<br />
<strong>od</strong>ređeni stupanj analiziranja (''Čini se kao da si ljut na mene'') i neki ljudi se vrijeđaju kad su<br />
8
analizirani. Ova upozorenja ne znače da je verbalna metakomunikacija loša ideja, već<br />
sugeriraju da je ona alat koji treba oprezno upotrebljavati.<br />
PRISNOST U INTERPERSONALNIM ODNOSIMA<br />
Čak i najbliži <strong>od</strong>nosi uključuju mješavinu osobne i <strong>interpersonalne</strong> komunikacije.<br />
Izmjenjujemo opredjeljenje „mi“ i „ja“, ponekad s naglaskom na povezivanje s drugima i<br />
ponekad fokusirajući se na vlastite potrebe i interese. U sljedećih nekoliko stranica ćemo<br />
ispitati kako na našu komunikaciju utječu ovi očito suprotstavljeni nagoni za prisnošću i<br />
distancom.<br />
Dimenzije prisnosti<br />
Rječnik definira da prisnost proizlazi iz „tijesnog zajedništva, kontakta, druženja,<br />
poznanstva“. Ova definicija upućuje na to da je ključni element prisnosti bliskost, element za<br />
koji „obični ljudi“ izjavljuju da karakterizira njihove prisne <strong>od</strong>nose. Međutim, to ne<br />
objašnjava kakve vrste bliskosti mogu stvoriti stanja prisnosti. Zapravo prisnost može imati<br />
nekoliko dimenzija. Prva je fizička (tjelesna). Čak i prije rođenja, fetus koji se razvija<br />
doživljava svojevrsnu fizičku bliskost sa svojom majkom, koja se nikada neće ponoviti,<br />
„plutanje u toploj tekućini, sklupčanost unutar trbuha, njihanje na pokretanje tijela i slušanje<br />
otkucaja srca <strong>koje</strong> kuca.“ Dok <strong>od</strong>rastaju, djeca koja imaju sreće su neprestano njegovana<br />
fizičkom prisnošću: ljuljana su, hranjena, grljena, nošena. Dok <strong>od</strong>rastamo, mogućnosti za<br />
fizičku prisnost su manje redovite, ali još uvijek moguće i važne. Neke, ali nipošto sve,<br />
fizičke prisnosti su seksualne. U jednom istraživanju, samo četvrtina ispitanika (koji su bili<br />
studenti) izjavila je da prisnost nužno sadržava romantičnu ili seksualnu dimenziju. Ostali<br />
oblici fizičke prisnosti uključuju ljubazne zagrljaje, poljupce, pa čak i borbe. Prijatelji koji su<br />
pretrpjeli fizičke izazove zajedno- u sportu ili hitnim slučajevima- izgrade povezanost koja<br />
može trajati cijeli život.<br />
U drugim slučajevima, prisnost proizlazi iz intelektualnih dijeljenja misli. Nije svaka p<strong>od</strong>jela<br />
ideja prisnost, naravno. Razgovor s profesorom ili kolegama o kolokviju koji se <strong>od</strong>ržava<br />
sljedećeg tjedna neće stvoriti snažne veze u tim <strong>od</strong>nosima. Ali kada uključite drugu osobu u<br />
razmjenu važnih ideja, vrsta bliskosti koja se razvija može biti snažna i uzbudljiva.<br />
9
Treća dimenzija koju sadrži prisnost je emocija: razmjena važnih osjećaja. Ovo poglavlje<br />
ponuditi će nekoliko smjernica za otkrivanje vaših misli i osjećaja drugima. Ako slijedite te<br />
smjernice, vjerojatno ćete prepoznati promjene u kvaliteti vaših <strong>od</strong>nosa.<br />
Ako definiramo prisnost kao bliskost s drugom osobom, onda zajedničke aktivnosti mogu<br />
osigurati još jedan način za postizanje ovog stanja. Zajedničke aktivnosti mogu uključivati<br />
mnogo toga, <strong>od</strong> rada rame uz rame na poslu, do redovitih nalaženja za vježbanje. Iako<br />
zajedničke aktivnosti ne garantiraju prisnost, ljudi koji prov<strong>od</strong>e vrijeme zajedno mogu razviti<br />
jedinstvene načine povezivanja koji transformiraju njihov <strong>od</strong>nos <strong>od</strong> neosobnog <strong>koje</strong>g možemo<br />
uspostaviti sa bilo kime do one s interpersonalnim kvalitetama. Naprimjer ljubavne veze i<br />
prijateljstva često karakterizira nekoliko oblika igre. Partneri izmišljaju privatne šifre,<br />
glupiraju se ponašajući se kao drugi ljudi, zadirkivaju jedno drugo i igraju igre- sve, <strong>od</strong> igri<br />
riječima do obaranja ruke.<br />
Neki intimni <strong>od</strong>nosi pokazuju sve četiri dimenzije: fizičku prisnost, intelektualnu razmjenu,<br />
emocionalnu uključenost i zajedničke aktivnosti. Drugi intimni <strong>od</strong>nosi pokazuju samo jednu<br />
ili dvije karakteristike. Neki <strong>od</strong>nosi, naravno, nisu intimni ni na koji način. S poznanicima,<br />
cimerima i suradnicima možemo nikada ne uspostaviti intiman <strong>od</strong>nos. U nekim slučajevima<br />
čak i članovi obitelji mogu razviti uglađene ali relativno impersonalne <strong>od</strong>nose.<br />
Ni najbliži <strong>od</strong>nosi ne funkcioniraju uvijek na najvišoj razini prisnosti. U nekim razdobljima<br />
možete dijeliti sve svoje misli ili osjećaje s prijateljima, članovima obitelji ili partnerima, dok<br />
u drugim razdobljima možemo se povlačiti u sebe. Možda slob<strong>od</strong>no dijelite svoje osjećaje o<br />
jednoj temi, a ostati rezervirani u nekim drugim temama. Isti princip vrijedi i za fizičku<br />
prisnost, koja raste i opada u većini <strong>od</strong>nosa. Dijalektički pogled na <strong>od</strong>ržavanje <strong>od</strong>nosa opisan<br />
kasnije u ovom poglavlju objašnjava kako prisnost može rasti i opadati, čak i u najbližim<br />
<strong>od</strong>nosima.<br />
Muški i ženski stilovi prisnosti<br />
Do nedavno je većina sociologa vjerovala da su žene bolje <strong>od</strong> muškaraca u razvijanju i<br />
<strong>od</strong>ržavanju prisnih <strong>od</strong>nosa. Ovo je vjerovanje nastalo iz pretpostavke da je razokrivanje<br />
osobnih informacija najvažniji sastojak prisnosti. Većina istraživanja doista pokazuju da su<br />
žene (kao grupa, naravno) više voljne dijeliti svoje misli i osjećaje <strong>od</strong> muškaraca. U smislu<br />
količine i dubine razmijenjenih informacija, žensko-ženski <strong>od</strong>nosi su na vrhu liste po<br />
razotkrivanju. Muško-ženski <strong>od</strong>nosi su na drugom mjestu, dok <strong>od</strong>nosi između muškaraca<br />
10
imaju manje razotkrivanja <strong>od</strong> svih osstalih tipova <strong>od</strong>nosa. Bez obzira na dob žene uvijek<br />
otkrivaju više nego muškarci i informacije <strong>koje</strong> otkrivaju su više osobne i više je vjerojatno da<br />
će uključivati osjećaje. Iako je za oba spola jednako vjerojatno otkrivanje negativnih<br />
informacija, za muškarce je karakteristično da će manje vjerojatno dijeliti pozitivne osjećaje.<br />
Sredinom 1980-ih mnogi sociolozi su interpretirali relativni nedostatak samootkrivanja k<strong>od</strong><br />
muškaraca kao znak da nissu voljni ili nisu sposobni za razvijanje bliskih <strong>od</strong>nosa. Neki tvrde<br />
da ženska osobina otkrivanja osobnih informacija i osjećaja čini ih više „emocionalno<br />
zrelima“ i „interpersonalno kompetentnima“ <strong>od</strong> muškaraca. Programi za osobni rast i knjige<br />
za samopomoć potiču muškarce na postizanje bliskosti učeći ih otvaranju i dijeljenju osjećaja.<br />
Provedena istraživanja u posljednjem desetljeću počela su pokazivati da muško ženske razlike<br />
nisu tako velike kao što su se činile i da emocionalno izražavanje nije jedini način da se<br />
razviju bliski <strong>od</strong>nosi. Za razliku <strong>od</strong> žena <strong>koje</strong> cijene osobne razgovore, muškarci se zbližavaju<br />
s drugima čineći stvari. U jednom istraživanju više <strong>od</strong> 75% istraživanih muškaraca je izjavilo<br />
da su njihova najznačajnija iskustva s prijateljima proizašla iz aktivnosti, a ne iz razgovora.<br />
Izvijestili su da su kroz zajedničke aktivnosti „porasli jedni drugima“, razvili osjećaje<br />
međuovisnosti, pokazali razumijevanje jedni za druge i demonstrirali međusobno sviđanje.<br />
Također, muškarci smatraju praktičnu pomoć <strong>od</strong> strane drugog muškarca mjerom brige.<br />
Istraživanja poput ovog pokazuju da, za većinu muškaraca, bliskost raste pomoću aktivnosti<br />
<strong>koje</strong> ne ovise o otkrivanju. Prijatelj je osoba koja čini stvari za tebe i s tobom.<br />
Razlika između muških i ženskih mjera prisnosti pomaže objasniti neke <strong>od</strong> stresova i<br />
nesporazuma koji mogu nastati između spolova. Primjerice žena koja traži emocionalno<br />
otkrivanje kao mjeru ljubavi može predvidjeti „neizraženi“ trud muškarca da mu je stalo<br />
čineći usluge ili prov<strong>od</strong>eći vrijeme zajedno. Učvršćivanje slavine koja curi ili <strong>od</strong>lazak na izlet<br />
mogu izgledati kao načini da se izbjegne zbližavanje, ali za muškarca koji ih predlaže, oni<br />
mogu biti mjere ljubavi i ponude za prisnost. Također, različite ideje o vremenu i značenju<br />
seksa mogu dovesti do nesporazuma. Dok žene razmišljaju o seksu kao o načinu da izraze<br />
prisnost koja se već razvila, muškarci ga više vide kao način da se ta prisnost razvije. U tom<br />
smislu, muškarci koji potiču seks rano u vezi ili poslije svađe možda nisu samo testosterom<br />
izbezumljeni pohotljivci: on može vidjeti kao zajedničku aktivnost kao način za izgradnju<br />
bliskosti. Nasuprot tome, žene <strong>koje</strong> gledaju na osobni razgovor kao na put do intimnosti mogu<br />
se opirati ideji fizičke bliskosti prije nego što se emocionalna strana veze raspravila.<br />
11
Kulturalni utjecaji na prisnost<br />
Pojam o tome koliko je prisnost poželjna i kako je izraziti variraju <strong>od</strong> jedne do druge kulture.<br />
U jednom istraživanju istražitelji su pitali stanovnike Velike Britanije, Japana, Hong Konga i<br />
Italije da opišu uporabu 33 pravila koja upravljaju interakcijom u širokom rasponu<br />
komunikacijskih ponašanja: sve, <strong>od</strong> upotrebe humora , rukovanja do upravljanja novcem.<br />
Rezultati su pokazali da su najveće razlike između azijskih i europskih kultura usmjerene na<br />
pravila o prisnosti: pokazivanje osjećaja, izražavanje ljubavi u javnosti, uključivanje u<br />
seksualne aktivnosti, poštivanje privatnosti itd. Kultura također igra ulogu u oblikovanju toga<br />
koliko prisnosti tražimo u pojedinim <strong>od</strong>nosima. Primjerice, Japanci očekuju više prisnosti u<br />
prijateljstvima, dok Amerikanci traže više prisnosti u romantičnim <strong>od</strong>nosima dečkom ili<br />
djevojkom, zaručnikom/com, suprugom.<br />
Razumijevanje različitosti<br />
Prisnost kroz g<strong>od</strong>ine<br />
Koncept prisnosti-barem prema našem mišljenju-je relativno nov. Vremenski putnik koji je<br />
posjetio . gotovo svako doba prije 19.stoljeća ne bi pronašao mnogo pojmova prisnosti nalik<br />
današnjima, bilo u fizičkom ili emocionalnom smislu.<br />
Ako bi fizička prisnost označavala samo neposrednu blizinu i malo privatnosti, onda bi bila češća<br />
u prošlosti nego danas, posebno u manje privilegiranim društvenim slojevima. U mnogim<br />
predindustrijskim društvima obitelji su obično koristile zajedničku sobu za kupanje, objedovanje i<br />
spavanje. Često je kućanstvu nedostajao čak i krevet, po izrazu jednog pisca cijela američka<br />
kolonijalna obitelj „poput svinja se stiskala s ljubavlju zajedno“ na p<strong>od</strong>u.<br />
Unatoč visokom stupnju fizičke blizine, u mnogim ostalim vremenima i na mnogim ostalim<br />
mjestima bilo je malo emocionalne prisnosti, čak i u bliskim <strong>od</strong>nosima. Većina zajednica, barem u<br />
sjevernoj Americi, Engleskoj i sjevernoj Europi- bila je više zabrinuta ispunjavanjem svojih<br />
ekonomskih potreba, nego brigom o osjećajima. Obitelj je bila prvenstveno ekonomska<br />
zajednica, sa članovima povezanima zajedno na temelju zajedničke zadaće za opstankom. U<br />
17.stoljeću u Americi i Engleskoj, uobičajena razina komunikacije među supružnicima je bila<br />
prilično formalna: nije se razlikovala mnogo <strong>od</strong> načina na <strong>koje</strong> se razgovaralo sa susjedima ili<br />
poznanicima. Netko je mogao gledati na muža ili ženu s ljubavlju, ali koncept romantične ljubavi<br />
kakovog danas poznajemo nije procvjetao sve do 19.stoljeća.<br />
12
U 19.stoljeću za vrijeme građanskog društva pojavljuju se ekstremne razlike između privatnog i<br />
javnog ponašanja. U javnom je privatnost bila pravilo. Smatralo se sebičnim opterećivati druge<br />
sa detaljima iz vlastitog privatnog života. S druge strane, dom je smatran utočištem <strong>od</strong> vanjskog<br />
svijeta, mjestom gdje članovi obitelji p<strong>od</strong>ržavaju i hrane jedni druge. Ljubav i brak promijenili su<br />
se iz pragmatičnog poslovanja kakvi su bili stoljeće ranije i postali su vrlo romantični. Intimno<br />
samootkrivanje se je očekivalo kao sastojak u bilo <strong>koje</strong>m ljubavnom partnerstvu. Ne samo da je<br />
dijeljenje bilo jedan <strong>od</strong> najdubljih osjećaja koji je osnaživao brak već je također pružalo potporu<br />
koja je nedostajala u suzdržanom, privatno javnom svijetu.<br />
Emocionalna prisnost možda je postala cijenjena u 19.stoljeću u građanskom društvu, ali<br />
seksialni <strong>od</strong>nosi su još uvijek bili karakterizirani potiskivanjem. U ranijim g<strong>od</strong>inama stoljeća<br />
«ljubakanje» se smatralo neprihvatljivim. Do 1870ih seksualna suzdržanost je dosegnula<br />
vrhunac: Neki popularni priručnici za brakove preporučavali su žensku frigidnost ''kao vrlinu<br />
koja se kultivira, a seksuačlna hladnoća kao poželjno stanje''. Termin nimfomania koristio se<br />
kako bi se opisao stupanj seksualnog izražavanja koji bi bio uobičajen danas. Jedan doktor je čak<br />
svog pacijenta nazvao ''djevičanskim nimfomanom''.<br />
Koncept emocionalne prisnosti promijenio se također u posljednih stotinu g<strong>od</strong>ina. Odobravajuće<br />
samootkrivanje iz 19.stoljeća znatno se proširio, tako da je razlika između privatnih i javnih<br />
<strong>od</strong>nosa postala je nejasna. Kao pisac etiketa ''Gospođa Manners'' ističe kako živimo u vremenu<br />
kada se konobari predstavljaju imenom i naše račune zaključuju s osobnim ''hvala'' i kada nas<br />
referenti pozdravljaju s ''želim vam lijep ostatak dana''. U suvremenom društvu uobičajeno je<br />
dijeliti pojedinosti iz nečijeg privatnog života s novim poznanicima ili čak sa potpunim<br />
strancima- ponašanje <strong>koje</strong> bi zapanjivalo i vrijeđalo naše pradjedove.<br />
Razumijevanje promjene koncepta prisnosti može nam pomoći i ukazati kako pojmovi <strong>koje</strong><br />
uzimamo zdravo za gotovo nisu unverzalni i često su oblikovani p<strong>od</strong> utjecajem ekonomskih i<br />
socijalnih uvjeta. Osjećaju za perspektivu možemo zahvaliti za komunikacijske prakse <strong>koje</strong> su<br />
dio svak<strong>od</strong>nevnog života i on nam može pružiti svijest o drugim mogućnostima.<br />
(Stephanie Coontz: Društveno p<strong>od</strong>rijetlo privatnog života; John F.Kasson: Grubost i uljudnost:manire u 19.stoljeću u<br />
urbanoj Americi; Sarah Trenholm i Arthur Jensen: Čuvano ''ja'': prema socijalnoj povijesti interpersonalnih stilova)<br />
13
U nekim kolektivističkim kulturama poput Tajvana i Japana postoji posebno velika razlika u<br />
načinu na koji se komunicira ss članovima „vlastite grupe“ (kao prijatelji, obitelj) i s onima<br />
<strong>koje</strong> oni smatraju autsajderima. Oni uglavnom ne prilaze stranacima, često čekaju dok nije<br />
prikladno da očekuju više prisnosti u upoznavanju prijatelja prije nego ulaze u razgovor.<br />
Jednom predstavljeni, oni se obraćaju autsajderima sa stupnjem formalnosti. Idu u krajnost pri<br />
sakrivanju informacija o članovima grupe <strong>od</strong> autsajdera, prema načelu da se ne iznosi prljavo<br />
rublje u javnost. S druge strane, članovi individualističke kulture poput SAD-a i Australije<br />
imaju manje razlike između osobnih <strong>od</strong>nosa i uobičajenih. Susretljiviji su prema strancima i<br />
otkrivaju više osobnih informacija, što ih čini <strong>od</strong>ličnim „sugovornicima za koktel-zabave“.<br />
Socijalni psiholog Kurt Lewin uočava razliku kada primjećuje da je Amerikance lako<br />
upoznati, ali ih je teško poznavati uistinu, dok je Njemce teško upoznati ali lako uistinu<br />
poznavati dobro.<br />
Unutar američke kulture prisnost varira <strong>od</strong> grupe do grupe. Primjerice crnci radničke klase<br />
otkrivaju mnogo više nego njihovi kolege bijelci. Nasuprot tome, iznadprosječno pokretljivi<br />
crnci komuniciraju mnogo više kao bijelci istog socijalnog dnevnog reda, otkrivajući se manje<br />
svojim muškim prijateljima.<br />
Relacijski razvoj i <strong>od</strong>ržavanje<br />
Kvalitativni međuljudski <strong>od</strong>nosi nisu stabilni. Oni se stalno mijenjaju. Znanstvenici komunikacije su<br />
opisali kako se <strong>od</strong>nosi razvijaju i dijele na dva načina. Mi ćemo ispitati svaki <strong>od</strong> ta dva načina.<br />
Razvojna perspektiva<br />
Jedan <strong>od</strong> najpoznatijih objašnjenja kako komunikacija djeluje u <strong>od</strong>nosima je izrađen <strong>od</strong> strane Mark<br />
Knappa, čovjeka čiji razvojni m<strong>od</strong>el postavlja uspone i padove u <strong>od</strong>nosima na deset razina, <strong>koje</strong> su<br />
obuhvaćene dvjema opširnim frazama nazvanim "RAST ODNOSA" (zbližavanje) i "PAD ODNOSA"<br />
(udaljavanje). Drugi istraživači predlažu da svaki oblik relacijske komunikacije treba sadržavati trećinu<br />
relacijske <strong>od</strong>rživosti‐ komunikacije usmjerene da uspostavlja glatke <strong>od</strong>nose koji su zadovoljavajući.<br />
Knapp je deset razina uklopio u ovaj m<strong>od</strong>el relacijske komunikacije.<br />
14
Relacijska <strong>od</strong>rživost uključuje: rast <strong>od</strong>nosa i pad <strong>od</strong>nosa.<br />
RAST ODNOSA uključuje pet razina: pokretanje, eksperimentiranje, jačanje, integriranje, spajanje.<br />
PAD ODNOSA uključuje pet razina: razlikovanje, ograničavanje, stagniranje, izbjegavanje i raskid.<br />
Sljedeće razine se <strong>od</strong>nose na intimne, ljubavne veze i bliska prijateljstva. Obrazac za ostale bliske<br />
<strong>od</strong>nose, kao što su obiteljski, će slijediti drugačije putove. Neki vrijedni <strong>od</strong>nosi ne zahtijevaju visoku<br />
razinu intimnosti. Oni se temelje na drugim, jednako važnim temeljima: karijera, zajednički politički<br />
interesi, religija itd.<br />
• POKRETANJE<br />
Faza pokretanja uključuje početnu izradu kontakta s drugom osobom. Knapp povezuje ovu fazu s<br />
razgovornim pokretačima, kako k<strong>od</strong> prvih kontakata, tako i u kontaktima s poznanicima: "Drago mi je<br />
da sam Vas upoznao/upoznala", "Kako ide?” itd.<br />
Iako je je početni susret neoph<strong>od</strong>an za narednu interakciju, njegova važnost je prenaglašena u<br />
knjigama <strong>koje</strong> savjetuju kako osvojiti muškarce i žene. Ove knjige sugeriraju loše, neispravne – tzv<br />
otporne upade u rasponu <strong>od</strong> "Oprosti, ja nisam iz grada, a <strong>od</strong>uvijek me zanimalo što ljudi ovdje rade<br />
noću" do "Koliko dugo ste kuhati janjetinu?" Bez obzira na vaše sklonosti za početak zapažanja, ova<br />
faza je važna jer ste formulirali svoje prve dojmove i predstavili sebe kao osobu koja je zainteresirana<br />
za drugu osobu.<br />
Pokretanje <strong>od</strong>nosa može biti osobito teško za osobe <strong>koje</strong> su sramežljive. Izrada kontakta putem<br />
Interneta može biti korisna za ljude koji teško razgovaraju s drugima. Jedna studija usluge online<br />
upoznavanja utvrdila je da su sudionici koji su identificirali sebe kao sramežljive izrazito zahvalniji za<br />
anonimnost sustava i neprijeteći okoliš nego što su korisnici koji nisu sramežljivi. Istraživači su otkrili<br />
da sramežljivi korisnici trebaju pomoć pri pokretanju u <strong>od</strong>nos licem‐u‐lice.<br />
• EKSPERIMENTIRANJE<br />
U razini eksperimentiranja, upoznajemo ljude i pokrećemo komunikaciju kroz tzv "uv<strong>od</strong>ni razgovor":<br />
Pitamo: "Odakle si?" ili "Čime se baviš?" ili "Poznaješ li Josephine Mandozu? Ona živi u San Franciscu,<br />
također. "<br />
15
Iako se taj uv<strong>od</strong>ni razgovor može činiti besmislenim, Knapp ističe njegove četiri svrhe:<br />
• To je koristan proces otkrivanja integrirajućih tema i mogućnosti za daljan tijek razgovora<br />
• To može biti otvaranje mogućnosti za novo prijateljstvo ili način za pojačanje trenutnog<br />
<strong>od</strong>nosa.<br />
• On pruža siguran postupak za ukazivanje tko smo mi sami i kako drugi mogu saznati nešto<br />
više o nama (smanjenje neizvjesnosti).<br />
• Omogućuje nam da zadržimo osjećaj zajedništva s našim bližnjima.<br />
Odnos tijekom ove faze je općenito ug<strong>od</strong>an i nekritičan, a obveze su minimalne. Eksperimentiranje<br />
može trajati deset minuta ili deset g<strong>od</strong>ina. Spremnost da ustrajemo u <strong>od</strong>nosu s nepoznatim dijelom<br />
je stvar osobnog stila. Neki ljudi su slob<strong>od</strong>ni, neki više sramežljivi. Kultura također igra ulogu u<br />
orjentiranju na nove osobe, osobito one različitog p<strong>od</strong>rijetla. Istraživanja pokazuju da su pripadnici<br />
nekih kulture, npr. kineske i japanske, oprezniji u prvim susretima sa strancima te rade više<br />
pretpostavki o njima na temelju njihovog porijekla nego što čine stanovnici Sjeverne Amerike i<br />
najveći broj Europljana. Ova činjenica može objasniti zašto se ljudi iz pojedinih sredina u nekim<br />
situacijama ponašaju neprijateljski, oni jednostavno djeluju prema skupu pravila koji se <strong>razlikuju</strong> <strong>od</strong><br />
onih koji su česti u Sjedinjenim Američkim Državama.<br />
• JAČANJE<br />
Stvarni međuljudski <strong>od</strong>nosi, definirani ranije, u ovoj razini se počinju razvijati. Nekoliko promjena u<br />
komunikacijskim obrascima se pojavljuju tijekom razine jačanja. Izražavanje osjećaja prema drugima<br />
postaje sve češće. Parovi na susretima koriste širok spektar komunikacijskih strategija da opišu svoje<br />
osjećaje privlačnosti. Otprilike četvrtinu vremena oni izražavaju svoje osjećaje direktno, koristite<br />
metakomuniciranja kako bi razgovarali o stanju <strong>od</strong>nosa. Češće se koriste manje izravne met<strong>od</strong>e<br />
komunikacije: provođenje sve više vremena zajedno, traženje potpore jedan <strong>od</strong> drugog, činjenje<br />
usluga za partnera, iskazivanje privrženosti, koketiranje, izražavanje osjećaja neverbalno,<br />
upoznavanje partnerovih prijatelja i obitelji, pokušavanje izgledati više fizički atraktivni. D<strong>od</strong>irivanje<br />
je najčešće u ovoj razini. Javljaju se i ostale promjene. Obje strane počinju sebe vidjeti kao "mi"<br />
umjesto <strong>od</strong>vojenih pojedinaca. U razini jačanja počinjemo izravno izražavati osjećaje predanosti<br />
jedno drugome: "Iznimno mi je drago što smo se upoznali." "Ti si najbolja stvar koja mi se dog<strong>od</strong>ila u<br />
zadnje vrijeme".<br />
16
• INTEGRIRANJE<br />
Kako <strong>od</strong>nos jača, partneri počinju graditi identitet kao društvena jedinica. Pozivi počinju biti upućeni<br />
paru. Društveni krugovi se spajanju. Partneri počinju preuzimati zajedničke obveze: "Naravno,<br />
provest ćemo Dan zahvalnosti sa tvojom obitelji.” Javlja se pojam zajedničke imovine‐ naš stan, naš<br />
auto, naša pjesma. Partneri razvijati vlastite rituale za sve, <strong>od</strong> izražava intimnosti do izvršavanja<br />
dnevne rutine. Oni čak i počinju govoriti na isti način, koristeći uobičajene riječi i uzorke rečenica. U<br />
tom smislu, razina integracije je vrijeme kada se <strong>od</strong>reknemo nekih naših starih karakteristika i<br />
postajemo različiti ljudi.<br />
Kako postajemo integrirani s drugom osobom, naš osjećaj obveze raste. Osjećamo obvezu pružiti niz<br />
sredstava bez obzira hoće li druga osoba pitati za njih. Kada se uspostavi obostran osjećaj intime, ne<br />
bi trebalo biti prostora za razrađena objašnjenja, nagovore, isprike. Ukratko, partneri u integriranom<br />
<strong>od</strong>nosu očekuju više jedan <strong>od</strong> drugog nego što je to u manje intimnim razinama.<br />
• SPAJANJE<br />
Tijekom razine spajanja, partneri pokazuju svijetu kroz simboličke izraze da njihov <strong>od</strong>nos postoji.<br />
Najčešći oblik ove razine je svadbena svečanost i pravne veze <strong>koje</strong> dolaze s njom. I običaj i zakon<br />
nameću <strong>od</strong>ređene obveze partnera koji su službeno spojeni.<br />
Spajanje označava prekretnicu u <strong>od</strong>nosima. Do sada <strong>od</strong>nos može biti razvijen na razini stalnog tempa:<br />
eksperimentiranje postupno prelazi u jačanje, a zatim u integriranje.<br />
Sada, međutim, javlja se naglo povečanje angažiranosti.<br />
Odnosi ne moraju biti romantični da bi imali razinu spajanja. Poslovni ugovori također tvore oblik<br />
povezanosti, kao što se javlja i k<strong>od</strong> bratstva ili sestrinstva.<br />
• RAZLIKOVANJE<br />
Sada kada su dvije osobe formirali novu zajednicu, oni trebaju ponovno uspostaviti vlastite identitete.<br />
Partneri koristiti razne strategije da dobiju privatnost jedan <strong>od</strong> drugog. Ponekad jedan partner<br />
17
zaustavi sukob objašnjavajući da ne želi nastaviti raspravu, a ponekad su partneri manje izravni, nude<br />
neverbalne znakove, mijenjaju temu, napuštaju prostoriju. Ova razina se pojavljuje kada <strong>od</strong>nos doživi<br />
prvi, neizbježan stres. Ova potreba za autonomijom ne treba biti negativno iskustvo. Ljudi trebaju biti<br />
pojedinci koji su dio <strong>od</strong>nosa, a razina razlikovanja je nužan korak prema autonomiji. Ključ za uspješno<br />
razlikovanje je <strong>od</strong>ržavanje predanosti <strong>od</strong>nosa, uz nužno stvaranje prostora da pojedinac ostane<br />
individua za sebe.<br />
• OGRANIČAVANJE<br />
Do sada smo bili u potrazi za porastom <strong>od</strong>nosa. Iako su neki dosegnuti vrhunac <strong>od</strong>nosa, i uspješno<br />
funkcioniraju, drugi prolaze kroz nekoliko faza pada i raspada. Na ovoj razini, komunikacija između<br />
članova smanjuje se u količini i kvaliteti. Ograničenja karakteriziraju ovu fazu, a dinamična<br />
komunikacija postaje statična. Umjesto da rasprave oko neslaganja (što zahtijeva <strong>od</strong>ređeni stupanj<br />
energije na oba dijela), članovi se <strong>od</strong>lučuju za povlačenje: ili mentalno (tišina ili sanjarenje, maštanja)<br />
ili fizički (ljudi manje vremena prov<strong>od</strong>e zajedno). Ova razina ne uključuje potpuno izbjegavanje, <strong>koje</strong><br />
dolazi<br />
kasnije. Umjesto toga, ona p<strong>od</strong>razumijeva <strong>od</strong>ređenu foliju interesa i zalaganja.<br />
• STAGNIRANJE<br />
Ukoliko se preth<strong>od</strong>na razina nastavlja, <strong>od</strong>nos počinje stagnirati. Partneri se ponašaju jedni prema<br />
drugima prema starim, poznatim načinima bez mnogo osjećaja. Nema rasta <strong>od</strong>nosa. Odnos postaje<br />
samo sjena bivšeg <strong>od</strong>nosa. Jasno je da se vidi stagnacija k<strong>od</strong> mnogih radnika koji su izgubili<br />
entuzijazam za svoj posao, ali i dalje idu i rade posao g<strong>od</strong>inama. Isto je i s partnerima koji v<strong>od</strong>e iste<br />
razgovore, viđaju iste ljude, slijede istu rutinu bez osjećaja zadovoljstva i novog ispunjenja.<br />
• IZBJEGAVANJE<br />
Kada stagnacija postane previše neug<strong>od</strong>na, partneri u vezi počinju stvarati udaljenost između njih.<br />
Ponekad je to učinjeno p<strong>od</strong> krinkom isprike ("Ja sam bio bolestan u zadnje vrijeme i nisam mogao<br />
vidjeti"), a ponekad je to učinjeno izravno ("Molim te, nemoj me zvati, ne želim te vidjeti sada "). U<br />
oba slučaja, jasna je budućnost <strong>od</strong>nosa.<br />
18
• RASKID<br />
<strong>Karakteristike</strong> ove zadnje razine su sumarni dijalozi o tome gdje je <strong>od</strong>nos otišao i želja da se ograditi.<br />
Odnos može završiti ug<strong>od</strong>nom večerom, bilješkom ostavljenom na kuhinjskom stolu, telefonskim<br />
pozivom, ili pravnim dokumentom o raskidu. Ovisno o osjećajima svake osobe, ova faza može biti vrlo<br />
kratka te može trajati dugo vremena i uključivati teške i bolne udarce na osjećaje.<br />
Pogoršavanje <strong>od</strong>nosa s tri preth<strong>od</strong>ne razine nije neizbježno. Jedna <strong>od</strong> ključnih razlika između brakova<br />
koji završavaju <strong>od</strong>vajanjem i onih koji su vraćena na svoje bivše intimnosti je komunikacija koja se<br />
događa kada su partneri nezadovoljni. Neuspješni parove nose se sa svojim problemima s manjom<br />
uključenost oba partnera. Nasuprot tome, parovi koji pokušavaju "popraviti" svoj <strong>od</strong>nos puno više<br />
komuniciraju izravno. Oni suočavaju jedni druge sa svojim problemima, troše vrijeme i trud tražeći<br />
rješenja za svoje probleme.<br />
Odnosi se uvijek ne kreću prema raskida u ravnoj liniji. Često se javlja natrag‐naprijed uzorak, koji<br />
v<strong>od</strong>i prema raskidu. Bez obzira koliko dugo to traje, prestanak ne mora biti potpuno negativan.<br />
Razumijevanje i uviđanje ulaganja u <strong>od</strong>nos i potrebe druge osobe može ukloniti teške osjećaje. U<br />
stvari, mnogi <strong>od</strong>nosi nisu raskinuti kao redefinirani.<br />
Rastavljeni par, na primjer, može pronaći nove, manje intimne načine kako se <strong>od</strong>nositi jedni prema<br />
drugima.<br />
Dijalektička perspektiva<br />
Razvojni m<strong>od</strong>eli poput ovog opisanog na preth<strong>od</strong>nim stranicama sugeriraju da se komunikacija<br />
znatno razlikuje na različitim razinama <strong>od</strong>nosa. Prema tom m<strong>od</strong>elu povezanih razina, vrste interakcije<br />
koja se događa tijekom pokretanja, eksperimentiranje, ili integriranja su drugačiji <strong>od</strong> interakcije koji<br />
se javlja tijekom razlikovanje, ograničavanja, ili raskida.<br />
Ne slažu se svi stručnjaci da je ovaj m<strong>od</strong>el povezanih razina najbolji način za opisati interakcije u<br />
<strong>od</strong>nosima. Neki predlažu da se znanstvenici komunikacije uhvate u koštac sa iste vrste izazova u<br />
<strong>od</strong>nosu koji je nov i u <strong>od</strong>nosu koji je trajao nekoliko desetljeća. Ovaj m<strong>od</strong>el sugerira da borba za<br />
ostvarenje ciljeva stvara dijalektičke tenzije: sukobi nastaju kada dvije suprotne ili nespojive sile<br />
postoje ist<strong>od</strong>obno. U posljednjih nekoliko g<strong>od</strong>ina, znanstvenici komunikacije su identificirali napetosti<br />
koja čine uspješnu komunikacija. Oni ukazuju na to da borba za upravljanjem tom dijalektičkom<br />
napetosti stvara najmoćniju dinamiku u relacijskoj komunikaciji. Na sljedećim stranicama ćemo<br />
raspravljati o tri snažne dijalektički napetosti.<br />
19
• SPAJANJE PROTIV AUTONOMIJE<br />
Nitko nije otok. Prir<strong>od</strong>no je težiti povezanosti s drugom osobom. Ali, u isto vrijeme, mi smo voljni<br />
žrtvovati cijeli naš identitet da stvorimo zadovoljavajući <strong>od</strong>nos. Konfliktna želje za vezom i<br />
samostalnosti je utjelovljena u složenosti spajanja i autonomije. Istraživanja o raskidima pokazuju<br />
posljedice za partnere koji ne mogu naći način zadovoljenja tih dviju potreba. Neki <strong>od</strong> najčešćih<br />
razloga za raskida uključuju neuspjeh partnera da jedan drugome zadovolje potrebe za priključenjem:<br />
"Mi smo jedva prov<strong>od</strong>ili vrijeme zajedno", "Ono nije bio predan <strong>od</strong>nos", "Mi smo imali različite<br />
potrebe.” No, javljaju se i pritužbe <strong>koje</strong> uključuju prekomjerne zahtjeve za spajanjem: "Osjećao sam<br />
se zarobljen", "Trebao sam slob<strong>od</strong>u."<br />
Razine veze i autonomije koji tražimo može se mijenjati tijekom vremena. U svojoj knjizi Intimate<br />
Behavior, Desmond Morris sugerira da svatko <strong>od</strong> nas više puta prolazi kroz tri faze: "Drži me čvrsto",<br />
"Spusti me dolje", i "Ostavi me na miru". Ovo se može prikazati i na primjeru djece koja se razvijaju u<br />
<strong>od</strong>rasle osobe, točnije na primjeru njihovog <strong>od</strong>nosa s obitelji i s prijateljima, vršnjacima. U <strong>od</strong>nosima<br />
<strong>od</strong>raslih, isti ciklus bliskost i udaljenosti se ponavlja. U brakovima, na primjer, faza"držati me čvrsto"<br />
tijekom prve g<strong>od</strong>ine često je popraćena željom za nezavisnošću. Ova potreba za autonomijom se<br />
može manifestirati na brojne načine, kao što su želja za prijateljima ili sudjelovanjem u aktivnostima<br />
<strong>koje</strong> ne uključuju supružnika, ili je potrebno napraviti potez u karijeri koji bi mogli izazvati promjene u<br />
<strong>od</strong>nosu. Kao što će se kasnije p<strong>od</strong>robno objasniti, ovaj okret iz bliskosti do autonomije može dovesti<br />
do raspada <strong>od</strong>nosa, ali također može biti dio ciklusa koji redefinira <strong>od</strong>nos u novom obliku koji čak<br />
može nadmašiti intimnost koja je postojala u prošlosti.<br />
• PREDVIDLJIVOST PROTIV NOVOSTI<br />
Stabilnost je važna potreba u <strong>od</strong>nosima, ali previše stabilnosti može dovesti do osjećaja ustajalosti.<br />
Predvidljive‐nove situacije <strong>od</strong>ražavaju napetost.<br />
Iako previše poznavanja može dovesti do rizika <strong>od</strong> dosade i stagnacije, nitko ne želi potpuno<br />
nepredvidljiv <strong>od</strong>nos s partnerom. Previše iznenađenja može ugroziti temelje na kojima se temelji<br />
<strong>od</strong>nos ("Ti nisi osoba koju sam oženio!").<br />
Izazov za partnere je da usklade želju za predvidivosti s potrebom za novosti koja <strong>od</strong>ržaje <strong>od</strong>nos<br />
svježim i zanimljivim.<br />
20
• OTVORENOST PROTIV PRIVATNOSTI<br />
Uz potrebu za intimnošću, imamo jednako važnu potrebu za <strong>od</strong>ržavanjem nekog prostora između<br />
sebe i druge osobe. Ponekad ove suprostavljene potrebe stvaraju napetost u <strong>od</strong>nosu kroz sukob<br />
otvorenost‐bliskost. Čak i najjači međuljudski <strong>od</strong>nosi zahtijevaju <strong>od</strong>ređen stupanj udaljenosti.<br />
Partneri mogu prolaziti kroz razdoblja velike bliskosti i razdoblja pojačanog povlačenja. Iato tako, oni<br />
doživljavaju razdoblja jake strasti i razdoblja manjih fizičkih kontakata. Prijatelji prelaze s faze visokog<br />
otkrivanja gdje dijele gotovo svaki osjećaj i ideju, na fazu kada su <strong>od</strong>vojeni danima, mjesecima, ili čak<br />
i više.<br />
STRATEGIJE ZA UPRAVLJANJE NAPETOSTI<br />
Upravljanje napetosti moguće je kroz komunikacijske izazove. Postoji niz strategija pomoću koji se<br />
tim izazovima može upravljati. Jedna <strong>od</strong> najmanje funkcionalnih je poricanje da napetost postoji.<br />
Ljudi tijekom poricanja inzistiraju na tome da je "sve u redu”. Na primjer, suradnici koji tvrde da su<br />
oni uvijek rado biti članovi tima i nikada ne vide sukobe između svojih osobnih i zajedničkih ciljeva<br />
vjerojatno rade u stanju poricanja.<br />
Dezorijentiranost je još jedan <strong>od</strong>govor na dijalektičku napetostu. Ljudi osjećaju kako su preopterećeni<br />
i nemoćni te da oni nisu u stanju da se suoče sa svojim problemima. U vrhuncu napetosti oni se mogu<br />
sukobiti, zamrznuti, ili čak napustiti <strong>od</strong>nos. Za par koji otkrije ubrzo nakon medenog mjeseca da žive<br />
"sretno zauvijek", život bez sukoba za njih može postati postati zastrašujuć da počnu gledati na njihov<br />
brak kao na pogrešku.<br />
U strategiji <strong>od</strong>abira, pojedinci <strong>od</strong>govoriti na jedan kraj dijalektičkog spektra i ignoriraju druge. Na<br />
primjer, par koji se nađe između suprotstavljenih želja za stabilnošću i novosti može borbu za<br />
promjenu smatrati preteškom i izabrati se držati na predvidljivom teritoriju.<br />
Ljudi <strong>od</strong>abiru strategiju alternacije da pređu s jednog kraja u nekom vremenu na drugi kraj u nekom<br />
drugom vremenu. Prijatelji, na primjer, mogu upravljati <strong>od</strong>nosom autonomija‐povezanost između<br />
vremena kada su mnogo zajedno i onog vremena kada v<strong>od</strong>e neovisne živote.<br />
Peta je strategija segmentacija, taktika u kojoj partneri kategoriziraju različita p<strong>od</strong>ručja njihovog<br />
<strong>od</strong>nosa. Na primjer, par može uspostaviti kombinaciju <strong>od</strong>nosa otvorenosti i zatvorenosti dijeleći<br />
gotovo sve svoje osjećaje i razmišljanja o zajedničkim prijateljima jednan s drugim, ali zadržavajući<br />
<strong>od</strong>ređene priče iz svojih bivših romantičnih veza.<br />
21
Umjerenost je šestina strategija. Ova strategija se <strong>od</strong>likuje kompromisa, u kojima pojedinci <strong>od</strong>luče<br />
držati se sa strane <strong>od</strong> izražavanja. Strija djeca, na primjer, mogu koristiti m<strong>od</strong>el objava‐skrivanje u<br />
<strong>od</strong>nosu sa svojim r<strong>od</strong>iteljima <strong>od</strong>govarajući samo na neka r<strong>od</strong>iteljska pitanja.<br />
Ljudi također mogu <strong>od</strong>govoriti na izazove preoblikujući ih u smislu da redefiniraju situaciju tako da<br />
očito proturječje nestane.<br />
Konačna strategija za pri suočavanju s napetosti je reafirmacija priznajući da tenzije nikada neće<br />
nestati, prihvaćajući ili čak obuhvaćajući izazove.<br />
<strong>Karakteristike</strong> relacijskog razvoja i <strong>od</strong>ržavanja<br />
Bilo da analiziramo <strong>od</strong>nos s obzirom faze ili dinamiku, postoje dva obilježja svakog <strong>od</strong>nosa.<br />
• ODNOSI SE STALNO MIJENJAJU<br />
Sigurno je da <strong>od</strong>nosi nisu osuđeni na propadanje. Čak i oni najjači su rijetko stabilni dulje vrijeme. U<br />
bajkama par može živjeti "sretno zauvijek", ali u stvarnom životu nije sve tako jednostavno. Odnos<br />
muža i žene koji su u braku prelazi iz jedne dimenzije u drugu, napreduje i stagnira prolazeći kroz<br />
preth<strong>od</strong>no navedene razine. Ponekad su sigurni u predvidljivim situacijama, ponekad traže novosti.<br />
Komunikacija teoretičar Richard Conville opisuje prir<strong>od</strong>u <strong>od</strong>nosa kao ciklus u <strong>koje</strong>m partneri idu <strong>od</strong><br />
situacije sigurnosti do raspada, <strong>od</strong> otuđenja do integriranja, prelazeći tako na novu razinu sigurnosti.<br />
Ovaj proces se stalno ponavlja.<br />
• PROMJENA UVIJEK STVARA NOVI ODNOS<br />
Iako se <strong>od</strong>nos može se vratiti na razinu koju je doživio prije, on više nikada neće biti isti. Na primjer,<br />
većina zdravih dugog<strong>od</strong>išnjih <strong>od</strong>nose će proći kroz nekoliko faza eksperimentiranja, kada su partneri<br />
isprobati nove načine ponašanja jedni s drugima. Iako se svaka faza <strong>od</strong>likuje istim obilježjima,<br />
specifičnosti će se osjećati svaki put. Partneri nikada ne mogu vratiti "način na koji su se stvari<br />
<strong>od</strong>vile". Ponekad ta činjenica može dovesti do žaljenja: Nemoguće je da se vrati okrutan komentar ili<br />
zaboravi kriza.<br />
22
SAMOOTKRIVENJE U INTERPERSONALNIM ODNOSIMA<br />
"Mi nemamo tajni," tvrde neki ljudi ponosno. Otvoriti se nekome je <strong>od</strong> iznimne važnosti.<br />
Ranije u ovom poglavlju naučili smo da je glavni sastojak za kvalitetni interpersonalni <strong>od</strong>nos<br />
otvorenje. Također smo saznali da su nam drugi privlačniji kada s nama dijele <strong>od</strong>ređene<br />
privatne informacije. Uzevši u obzir važnost samootkrivenja,trebamo obratiti posebnu<br />
pozornost na subjekta. Što je to? Kada je poželjno? Kako se može postići?<br />
Samootkrivenje je proces namjernog otkrivanja informacija o samom sebi <strong>koje</strong> su važne i<br />
<strong>koje</strong> ne bi inače bilo poznate drugima. Samootkrivenje mora biti namjerno. Ako ste slučajno<br />
spomenuli prijatelju da razmišljate dati otkaz ili da ćete zaprositi nekoga ta informacija ne bi<br />
spadala u kategoriju samootkrivenja. Samootkrivenje mora također biti <strong>od</strong> značaja. Otkrivanje<br />
relativno trivijalnih informacija kao naprimjer da volite poslastice, ne spada u sferu<br />
samootkrivenja. Treći uvjet za samootkrivenje jest taj da otkrivena informacija nije poznata<br />
drugima. U otkrivanju drugima da ste depresivni ili razdragani nema ništa vrijedno spomena<br />
ako oni već imaju spoznaju o vašim osjećanjima.<br />
Kako je prikazano u Tablici 6-1, ljudi otkrivaju informacije iz različitih razloga. Neke<br />
informacije ukljucuju razvoj i <strong>od</strong>ržavanje <strong>od</strong>nosa no ostali razlozi često tjeraju na otkrivanje<br />
ostalih informacija. Razlozi za otkrivanje informacija varira <strong>od</strong> situacije do situacije,ovisno o<br />
nekolicini faktora. Prvi važan faktor koji utječe na to hoćemo li nešto otkriti ili ne jest koliko<br />
dobro poznajemo drugu osobu. Kada je osoba kojoj se otkrivamo prijatelj, najčesci razlog<br />
zbog <strong>koje</strong>g ljudi dragovoljno daju informaciju jest <strong>od</strong>ržavanje i poboljšavanje <strong>od</strong>nosa. Drugim<br />
riječima, otvaramo se prijatelju kako bi osnažili <strong>od</strong>nos. Drugi važan razlog jest<br />
samoobjašnjenje - rješavanje dvojbi kako bi bolje razumijeli samoga sebe.<br />
S nepoznatim osobama reciprocitet postaje najčešći razlog za otkrivanje. Kako bismo naučili<br />
više o nama nepoznatim osobama dajemo informacije o samome sebi kako bismo <strong>od</strong>lučili<br />
želimo li nastaviti <strong>od</strong>nos s njima. Drugi najčešći razlog jest stvaranje dojma. Često otkrivamo<br />
informacije o sebi kako bi smo se nepoznatim osobama predstavili u dobrom svjetlu.<br />
Naravno, te informacije su najčešće pozitivne, barem u ranim fazama prijateljstva.<br />
Tablica 6-1<br />
MODELI SAMOOTKRIVENJA<br />
Kroz desetljeća socialni znanstvenici su kreirali različite m<strong>od</strong>ele kako bi predstavili i<br />
razumjeli djelovanje otkrivanja informacija o samome sebi na <strong>od</strong>nose. Na iducih nekoliko<br />
stranica biti će predstavljena dva najpoznatija m<strong>od</strong>ela.<br />
ŠIRINA I DUBINA:SOCIJALNA PROBOJNOST<br />
Socijalni psiholozi Irwin Altman i Dalmas Taylor opisuju dva načina komunikacije po kojima<br />
može biti više ili manje otkrivenja. Njihov m<strong>od</strong>el socijalne probojnosti je opisan na slici 6-4.<br />
Prva razina ovog m<strong>od</strong>ela samootkrivenja uključuje širinu dobrovoljno danih informacija o<br />
svom životu van poslovnog okruženja kao i na poslu. Drugu dimenziju otkrivenja čini dubina<br />
dobrovoljno danih informacija tj. promjena s relativno neotkrivenih poruka ka osobnim<br />
porukama. Ovisno o širini i dubini p<strong>od</strong>jeljenih informacija <strong>od</strong>nos dijelimo na površan i<br />
intiman. U površnim <strong>od</strong>nosima,širina može biti značajna ali ne i dubina. Intimniji <strong>od</strong>nosi<br />
imaju više dubine barem u jednom p<strong>od</strong>ručju. Najintimniji <strong>od</strong>nosi su oni u kojima je otkrivenje<br />
u svojoj dubini i širini veće. Altman i Taylor vide razvoj <strong>od</strong>nosa kao napredak <strong>od</strong> periferije<br />
nihovog m<strong>od</strong>ela ka centru, a to je proces koji se <strong>od</strong>vija tijekom vremena. Svaki vas osobni<br />
<strong>od</strong>nos vjerojatno ima različite kombinacije širine subjekta i dubine otkrivenja. Slika 6-5 je<br />
prikaz samootkrivenja studenta u jednom <strong>od</strong>nosu.<br />
Što čini otkrivenje u nekim porukama dublje <strong>od</strong> drugih poruka? Jedan <strong>od</strong> načina mjerenja<br />
dubine jest koliko daleko ona ide na dvije dimenzije <strong>koje</strong> definiraju samootkrivenje. Neka<br />
23
otkrivenja su značajnija <strong>od</strong> drugih. Razmislite o razlici izmedu "volim svoju obitelj" i " volim<br />
te". Druga izjava se kvalificira kao duboko otkrivenje jer je privatna. Odavanje tajni <strong>koje</strong> zna<br />
samo nekolicina vama bliskih prijatelja je sigurno čin samootkrivenja, ali je jos veće<br />
otkrivenje <strong>od</strong>avanje informacija <strong>koje</strong> nikome niste rekli.<br />
SAMOOTKRIVENJE, SAMOSVJESNOST I KVALITETA ODNOSA: JOHARIJEV<br />
PROZOR<br />
Drugi m<strong>od</strong>el koji nam pomaže prezentirati djelovanje samootkrivenja jest Joharijev prozor<br />
(taj prozor je dobio ime po imenima njegovih stvaratelja, Josepha Lufta i Harryja Inhama).<br />
Zamislite okvir unutar <strong>koje</strong>ga je sve što trebate znati o samome sebi: ono što volite i ne<br />
volite,vaši ciljevi, tajne, potrebe - sve. (slika 6-6).<br />
Naravno, niste ni svjesni svega o vama samima. Kao i većina ljudi, stalno otkrivate nove<br />
informacije o sebi. Kako bismo prestavili ovaj m<strong>od</strong>el, mozemo p<strong>od</strong>ijeliti okvir koji sadrži sve<br />
o vama na dva dijela: na dio koji vam je poznat i na dio koji vam je nepoznat,kao što je<br />
prikazano na Slici 6-7.<br />
Okvir koji sadrži sve o vama možemo p<strong>od</strong>ijeliti i na način da prvi dio sadrži informacije o<br />
vama <strong>koje</strong> drugi znaju, a drugi dio sadrži informacije o vama koji držite za sebe (Slika 6-8).<br />
Kada namećemo dva p<strong>od</strong>jeljena okvira jedan poviše drugoga dobivamo Joharijev prozor.<br />
Gledajući Sliku 6-9 primječujemo da je prozor "sve o vama" p<strong>od</strong>ijeljen na četri dijela.<br />
Prvi dio predstavlja informacije kojih ste svjesni i vi i druga osoba. Ovo p<strong>od</strong>ručje se zove<br />
otvoreno p<strong>od</strong>ručje. Drugi dio predstavlja slijepo p<strong>od</strong>ručje: informacije kojih sami niste<br />
svjesni,a <strong>koje</strong> druga osoba zna. O informacijama slijepog p<strong>od</strong>rucja učimo kroz povratne<br />
informacije. Treće p<strong>od</strong>ručje predstavlja skriveno p<strong>od</strong>ručje: informacije <strong>koje</strong> znate ali ih niste<br />
voljni otkrit drugima. Pojmovi u ovom p<strong>od</strong>ručju postaju javni kroz samootkrivenje <strong>koje</strong> je<br />
okosnica ovog poglavlja. Informacije nepoznate i vama i drugima predstavljaju četvrto<br />
p<strong>od</strong>ručje. Na početku neotkrivenog p<strong>od</strong>ručje je naizgled nemoguće dokazati. Ako ni vi ni<br />
drugi ne znate što to p<strong>od</strong>ručje sadržava, kako biti sigurni da ono postoji. Možemo deducirati<br />
njegovo postojanje jer stalno otkrivamo nove informacije o nama samima. Npr. nije moguće<br />
otkriti da imamo neotkriveni talent,snagu ili slabost. Pojmovi se kreću iz neotkrivenog<br />
p<strong>od</strong>ručja ka otkrivenom p<strong>od</strong>ručju direktno kada otkrivamo naša pronicanja ili kroz jedno <strong>od</strong><br />
ostalih p<strong>od</strong>ručja.<br />
Ako osobe imaju malo otvorenog p<strong>od</strong>ručja interpersonalni <strong>od</strong>nosi svih dubina su virtualno<br />
nemogući. Nadalje primjetit ćemo da su <strong>od</strong>nosi ograničeni osobom koja je manje otvorena tj.<br />
koja posjeduje manje otvoreno p<strong>od</strong>ručje. Slika 6-10 ilustrira ovu situaciju pomoću<br />
Joharijevog prozora.<br />
Prozor osobe A je postavljen inverzno tako da su otvorena p<strong>od</strong>ručja osobe A i osobe B<br />
susjedni. Primjetite da je količina komunikacija (predstavljena strelicama <strong>koje</strong> povezuju dva<br />
otvorena p<strong>od</strong>ručja) je diktirana veličinom manjeg otvorenog p<strong>od</strong>ručja osobe A. Strelice <strong>koje</strong><br />
kreću <strong>od</strong> otvorenog p<strong>od</strong>ručja osobe B i <strong>koje</strong> se prelamaju postrance skrivenog p<strong>od</strong>ručja i<br />
slijepog p<strong>od</strong>ručja osobe A predstavljaju neuspješan pokušaj komunikacije. Možda ste osjetili<br />
frustraciju jer niste bili u mogućnosti upoznati nekoga tko je bio prerezerviran. Možda ste na<br />
isti način zaustavili pokušaj druge osobe da vas upozna. Činjenica jest da je samootkrivenje<br />
potrebno s obje strane za razvoj bilo <strong>koje</strong>g interpersonalnog <strong>od</strong>nosa. Ovo poglavlje će opisati<br />
koliko je samootkrivenja optimalno i <strong>koje</strong>g je tipa.<br />
KARAKTERISTIKE USPJEŠNOG SAMOOTKRIVENJA<br />
Samootkrivenje može biti korisno,ali njegova uspješna upotreba zahtjeva razumijevanje<br />
njegova djelovanja. Ovdje su neki rezultati istraživača koji ce nam pomoći <strong>od</strong>lučiti kada i<br />
kako otkrivanje najbolje djeluje.<br />
24
UTJECAJ KULTURE NA SAMOOTKRIVENJE.<br />
Primjerena razina samootkrivenja u jednoj kulturi može izgledati u potpunosti neprimjerena u<br />
drugoj kulturi. Otvorenje je posebice visoko u mainstream sjevernoamerickom drustvu.<br />
Autohtoni stanovnici SAD-a otkrivaju više nego pripadnici drugih proučavanih kultura. Oni<br />
će otkriti više o sebi poznaniku pa čak i nepoznatoj osobi. Na primjer, Njemci će otkriti manje<br />
o samom sebi osim u intimnim <strong>od</strong>nosima s nekolicinom <strong>od</strong>abranih osoba dok će Japanci<br />
otkriti jako malo o sebi pa čak i u najbližim <strong>od</strong>nosima.<br />
Kulturalne razlike kao što su ove ukazuju na to da otvorena komunikacija varira <strong>od</strong> kulture do<br />
kulture. Ako ste <strong>od</strong>rasli u SAD-u možete gledati na ljude <strong>od</strong>ređenih drugih kultura kao<br />
neotvorene ili čak kao neprijateljske. Količina osobnih informacija koju neautohtoni<br />
stanovnik otkriva može biti poprilično osobna i otkrivajuća prema standardima autohtone<br />
kulture. I suprotno je također točno: pripadnicima drugih kultura, stanovnici Sjeverne<br />
Amerike izgedaju kao egzibicionisti koji ubrizgavaju osobne informacije svima unutar čujnog<br />
p<strong>od</strong>ručja.<br />
Kada komuniciramo s pripadnicima različitih kultura važno je uzeti u obzir njihov standard<br />
prikladnog otkrivanja. Nemojte im krivo suditi na osnov vasih društvenih normi. Također,<br />
budit pažljivi da poštujete njihov standard kada pričate o sebi. Odabir prikladne razine<br />
samootkrivenja se toliko ne razlikuje <strong>od</strong> <strong>od</strong>abira prikladnog načina oblačenja ili hranjenja pri<br />
susretu s pripadnicima drugih kultura: ono što se naizgled čini poznato i ispravno k<strong>od</strong> kuće ne<br />
mora biti prikladno u ophođenju sa strancima. Uvidite da karaktristike i smjernice <strong>koje</strong> su<br />
tipične za mainstream Sjevernoamericke kulture nisu primjenjive u drugim kontekstima.<br />
SAMOOTKRIVENJE JE TIPIČNO ZA DIJADE<br />
Iako je moguće da ljudi unutar grupe otkriju velik broj informacija o samom sebi, takva se<br />
komunikacija najčesće pojavljuje u jedan na jedan komunikaciji. Ograničavanje otkrivanja<br />
informacija na jednu po jednu osobu minimalizira šanse za neuspješno otkrivanje informacija,<br />
u suprotnom stoji veliki rizik k<strong>od</strong> otkrivanja informacija o sebi.<br />
USPJEŠNO SAMOOTKRIVANJE JE SIMETRIČNO<br />
Primjetimo da je na Slici 6-10 količina uspješne, dvostrane komunikacije (predstavljene<br />
strelicama <strong>koje</strong> spajaju dva otvorena p<strong>od</strong>ručja) <strong>od</strong>ređena veličinom manjeg otvorenog<br />
p<strong>od</strong>ručja osobe A. Strelice <strong>koje</strong> kreću iz otvorenog p<strong>od</strong>ručja osobe B i <strong>koje</strong> se<br />
prelamaju postrance skrivenog p<strong>od</strong>ručja i slijepog p<strong>od</strong>ručja osobe A predstavljaju neuspješan<br />
pokušaj komunikacije. U ovakvim situacijama jednostavno je zamisliti da će osoba B uskoro<br />
ograničiti količinu otkrivanja kako bi se p<strong>od</strong>udarala onoj <strong>od</strong> osobe A. S druge strane, da je<br />
osoba A voljna uskladiti stupanj otkrivanja s osobom B, <strong>od</strong>nos bi presao na višu razinu<br />
intimnosti. U svakom slučaju možemo očekivati da će se stupanj otkrivanja između partnera<br />
brzo stabilizirati na simetričnoj razini.<br />
USPJEŠNO SAMOOTKRIVENJE SE JAVLJA S KORAKOM POVEĆANJA<br />
Iako postoje slučajevi u kojima partneri počinju <strong>od</strong>nos iznoseći sve o sebi jedni drugima, ti<br />
slučajevi su rijetkost. U većini slučajeva, količina otkrivenja se povećava tijekom vremena.<br />
Odnose započinjemo otkrivajući relativno malo o sebi; ako su prve otkrivene informacije<br />
dobro prihvaćene i jednako uzvraćene <strong>od</strong> strane druge osobe, otkrivamo više. Ovo je važno<br />
pravilo za zapamtiti. Bilo bi pogrešno pretpostaviti da je za snažan <strong>od</strong>nos potrebno otkriti<br />
najintimnije detalje o sebi. Takvo otkrivanje informacija, osim u specifičnim situacijama,<br />
može potencijalno preplašiti partnera umjesto da ga približi vama.<br />
25
SAMOOTKRIVENJE JE RELATIVNO NEDOVOLJNO<br />
Većina razgovora,čak i među prijateljima, stavlja fokus na svak<strong>od</strong>nevne teme i otkriva malo<br />
ili nimalo osobnih informacija. čak i partneri u intimnim <strong>od</strong>nosima rijetko pričaju o osobnim<br />
informacijama. Otvorili se mi drugima ili ne je bazirano na nekoliko kriterija, a neki <strong>od</strong> njih<br />
su izlistani u Tablici 6-2.<br />
Koja je optimalna količina samootkrivenja? Možda sumnjate da je, barem u osobnim<br />
<strong>od</strong>nosima, ispravan <strong>od</strong>govor " više je bolje ". Istraživanja su pokazala da ovo ipak nije tako<br />
jednostavno. Na primjer, čine si da u braku postoji obrnutoproporcionalan <strong>od</strong>nos između<br />
otvorenosti i satisfakcije tako da umjerena količina otvorenosti rezultira boljim rezultatima za<br />
razliku <strong>od</strong> ekstremne otvorenosti ili suzdržavanja. Dobra mjera za sreću jeste u kojoj mjeri<br />
se razina otvorenosti p<strong>od</strong>udara s očekivanjima osoban u komunikaciji. Ako dobijemo ono što<br />
smataramo da je razumna količina iskrenosti <strong>od</strong> drugih mi smo sretni. Ako nam kažu premalo<br />
ili čak previše manje smo zadovoljni.<br />
Tablica 6-2 KRITERIJI ZA OTKRIVANJE OBITELJSKIH TAJNI<br />
INTIMNA RAZMJENA<br />
Ima li druga osoba sličan problem?<br />
Hoće li poznavanje tajne pomoći da se druga osoba osjeća bolje?<br />
Hoće li poznavanje tajne pomoći da druga osoba riješi problem?<br />
RAZOTKRIVANJE<br />
Hoće li druga <strong>od</strong>oba saznati informaciju čak i ako joj ju ne kažem?<br />
Pita li me druga osoba direktno da joj kažem informaciju?<br />
HITNOST<br />
Da li je važno da druga osoba ima informaciju?<br />
Hoće li poznavanje informacije popraviti situaciju?<br />
PRIHVAČANJE<br />
Hoće li me druga osoba i dalje prihvaćati ako otkrijem informaciju?<br />
KONVERZACIJSKA PRIKLADNOST<br />
Hoće li moje otkrivanje biti prikladno situaciji?<br />
Da li se tema otkrivanja pojavila u razgovoru?<br />
SIGURNOST ODNOSA<br />
Vjerujem li drugoj osobi s tom informacijom?<br />
Osjećam li se dovoljno bliska s tom osobom?<br />
VAŽNI RAZLOZI<br />
Postoji li vsžsn rszlog za otkrivanje tajne?<br />
DOPUŠTENJE<br />
Ds li su ljudi uključeni u tajnu dali svoj pristanak?<br />
Hoću li se osjećati ug<strong>od</strong>no reći ljudima uključenim u tajnu da sam je otkrio/la?<br />
ČLANSTVO<br />
Hoće li osoba kojoj je tajna rečena biti dio grupe (obitelji)<br />
SMJERNICE ZA PRIKLADNO SAMOOTKRIVANJE<br />
Strah koji smo imali pišući ovo poglavlje jest da bi nekolicina entuzijastičnih čitatelja mogla<br />
ostaviti knjigu i početi dijeliti svoje osobne pojedinosti sa svima na <strong>koje</strong> naiđu na svom putu.<br />
Kao što možete i zamisliti ovakvo ponašanje nije primjer uspješne <strong>interpersonalne</strong><br />
komunikacije.<br />
26
Nisu svi stilovi samootkrivenja prikladni za pojedine situacije. Obratimo pozornost na<br />
pojedinačne smjernice <strong>koje</strong> bi nam pomoći prepoznati načine izražavanja kako bi<br />
komunikacija bila poticajna za vas i ostale sudionike.<br />
DA LI VAM JE DRUGA OSOBA VAŽNA?<br />
Nekoliko je načina na <strong>koje</strong> vam neka osoba može biti važna. Možda je trenutan <strong>od</strong>nos<br />
dovoljno pr<strong>od</strong>ubljen da dijeljenje važnih djelova vas samih opravdava zadržavanje vašeg<br />
postotka zajedničkog d<strong>od</strong>ira ili je osoba kojoj se želiti otvoriti s vama bila vezana na manje<br />
osobnoj razini do sada pa postoji mogućnost za zbližavanje, a otvorenost može biti put ka<br />
razvoju tog osobnog <strong>od</strong>nosa.<br />
DA LI JE RIZIK ZA OTVORENOST OPRAVDAN?<br />
Pogledajmo realno na potencijalni rizik otvorenosti. Iako je korist velika, otvoriti se<br />
potencijalnoj <strong>od</strong>bačenosti je znak rizika. Na primjer, može biti naivno p<strong>od</strong>ijeliti vaše važne<br />
osjećaje s nekim koga poznajete i veća je šansa da izda vaše povjerenje ili da vas ismijava.<br />
S druge strane, znati da je vaš partner pouzdan i p<strong>od</strong>ržavajući čini otvorenost opravdanom.<br />
Otkrivanje osobnih misli i osjećaja može biti posebno velik rizik na poslu. Politika radnog<br />
mjesta <strong>od</strong> sudionika komunikacije ponekad traži da zadrži osjećaje za sebe kako bi ostvarili i<br />
osobne i organizacijske ciljeve. Na primjer, možete smatrati mišljenje šefa ili kupca osobno<br />
uvredljivim,ali se <strong>od</strong>lučite ne reći ništa umjesto da riskirate gubitak posla ili fubitak dobrog<br />
ugleda kompanije.<br />
DA LI SU KOLIČINA I VRSTA OTVORENOSTI PRIKLADNE?<br />
Postoji nekoliko razina samootvorenosti. Reći nekome sve o sebi nije sve ili ništa <strong>od</strong>luka koju<br />
morate donijeti. Moguće je p<strong>od</strong>ijeliti neke činjenice ili osjećaje s osobom,zadržavajući one<br />
rizičnije za druge. Vezano za preth<strong>od</strong>nu misao, prije nego što p<strong>od</strong>ijelite važne informacije s<br />
nekim tko vam znači, možete provjeriti kako bi osoba reagirala iznoseći manje osobnu<br />
činjenicu.<br />
DA LI JE OTVORENOST BITNA ZA TRENUTAČNU SITUACIJU?<br />
Vrsta otvorenosti koja je često karakteristična za jako osobne <strong>od</strong>nose, često nije prikladna za<br />
manje osobno okruženje. Na primjer, istraživanje u komunikaciji u razredu je otkrilo da<br />
djelovanje osjećaja,pozitivnih i negativnih te potpuna iskrenost rezultiraju manjom kohezijom<br />
nego da imaju ``relativno`` iskreno ozračje gdje bi ug<strong>od</strong>ni ali površni <strong>od</strong>nosi bili norma.Čak i<br />
u osobnim vezama s bliskim prijateljima, članovima obitelji itd., stalno otkrivanje nije<br />
koristan cilj. Nivo dijeljenja u uspješnim <strong>od</strong>nosima raste i opada ciklično. Možemo naići na<br />
peri<strong>od</strong> velike ovorenosti i na peri<strong>od</strong> relativne neotvorenosti. Čak i tijekom faze visoke<br />
otvorenosti, reći sve o sebi nije nužno konstruktivno. Subjekt primjerene otvorenosti obično<br />
uključuje <strong>od</strong>nos,a ne osobne informacije. Nadalje, konstruktivnije je fokusirati otvorenost na<br />
<strong>od</strong>nos ``ovdje i sada`` nasuprot ``ovdje i tada``. Kako se osjećam sada? Kako smo mi sada?<br />
Ovo su primjerene teme za dijeljenje osobnih misli i osjećaja. Postoje vremena kada je<br />
relevatno spomenuti prošlost i to samo kada se <strong>od</strong>nosi na ono što se dešava u sadašnjosti.<br />
DA LI JE OTVORENOST RECIPROČNA?<br />
Ništa tako zbunjujuće kao otvoriti dušu nekome kako bi otkrili da vam druga osoba nije<br />
otkrila ni upola koliko vi njoj. Tada si pomislite ``što to radim?``. Nejednaka samootvorenost<br />
stvara neravnotežu <strong>od</strong>nosa, stvara raspad. Postoje trenutci kada je jednosmjerna otvorenost<br />
prihvatljiva. Većina ih uključuje formalne terapeutske <strong>od</strong>nose u kojima klijent poseže za<br />
profesionalcem s ciljem rješavanja problema. Na primjer, ne očekuješ <strong>od</strong> doktora da priča o<br />
svojim privatnim poslovima tijekom posjeta njegovoj praksi. Zanimljivo je primjetiti da je<br />
27
očita karakteristika uspješnog psihoterapeuta, savjenika i učitelja spremnost da p<strong>od</strong>ijele svoje<br />
osjećaje o <strong>od</strong>nosima sa svojim klijentom.<br />
HOĆE LI UČINAK BITI KONSTRUKTIVAN?<br />
Samootkrivenje može biti zlobno oruđe ako se njime oprezno ne rukuje. Psiholog George<br />
Bach savjetuje da svaka osoba psihološki „pojas“. Isp<strong>od</strong> tog pojasa je p<strong>od</strong>ručje na <strong>koje</strong> je<br />
osoba izrazito osjetljiva. Bach kaže kako „blebetanje“ u p<strong>od</strong>ručju „isp<strong>od</strong> pojasa“ je siguran<br />
način za onesposobiti drugu osobu pa čak i po cijenu <strong>od</strong>nosa. Važno je uzeti u obzir učinak<br />
iskrenosti prije otvaranja drugima. Komentari kao što su „Uvijek sam te smatrala<br />
neinteligentnim“ ili „Prošle g<strong>od</strong>ine sam spavala s tvojim najboljim prijateljom“ mogu<br />
potencijalno rješiti problem i biti konstruktivni no mogu biti i razarajući – za slušatelja, <strong>od</strong>nos<br />
i samopoštovanje.<br />
DA LI JE SAMOOTVORENJE JASNO I RAZUMLJIVO?<br />
Kada se izlažete drugima, važno je da na pametan način predstavite sebe. To znači jasno<br />
objasniti izvore vaše poruke. Na primjer, bolje je nečije ponašanje opisati kažući „Kada mi ne<br />
<strong>od</strong>govaraš na poziv ili me više ne posjećuješ...“ nego da se izraziš „Kada me izbjegavaš...“.<br />
Također je važno precizno izraziti misli i osjećaje. „Osjećam se zabrinuto jer me strah da ti<br />
nije stalo do mene.“ je razumljivije <strong>od</strong> „Ne sviđa mi se kamo ovo v<strong>od</strong>i...“.<br />
ALTERNATIVE SAMOOTVORENJA<br />
Na prvi pogled naše moralno naslijeđe tjera nas da ne prihvaćamo ništa manje <strong>od</strong> istine.<br />
Etičari ukazuju na to da je sama postojanost društva osnovana na istini. Iako postoje izolirane<br />
kulture tamo gdje je obmana norma, one su disfunkcionalne i na rubu propadanja.<br />
Iako je iskrenost poželjna vrlina, često ima potencijal rizika s nepovoljnim posljedicama. Ovo<br />
objašnjava zašto sudionici komunikacije, pa i oni s najboljim namjerama, nisu uvijek iskreni<br />
kada se nađu u situacijama gdje bi iskrenost bila neug<strong>od</strong>na. Tri su alternative samootkrivenja:<br />
laži, dvosmislenost i nagovještaj.<br />
LAŽI: za većinu laži su prekršaj etičnosti. Iako je lagati kao bi dobili prednost nad<br />
nepoznatom žrtvom očito neispravno, drugu vrstu istine ne <strong>od</strong>bacujemo kao u potpunosti<br />
neetičnu. Male laži ili altruističke laži su bezazlene,a ponekad mogu i pomoći osobi kojoj se<br />
kažu. Neke <strong>od</strong> njih su navedene u Tablici 6-3. Bile one nevine ili ne, altruističke laži su česte.<br />
U jednom istraživanju 130 subjekata su traženi da zabilježe istinitost svak<strong>od</strong>nevnih<br />
konverzacijskih izjava. Samo je 38.5 posto ovih izjava bilo istinito. U drugom eksperimentu,<br />
147 osoba između 18 i 71 g<strong>od</strong>ine su bilježili sve laži <strong>koje</strong> su rekli u peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> jednog tjedna.<br />
I muškarci i žene su izvjestili da su bili neiskreni u otprilike petini razgovora koji su trajali<br />
preko deset minuta. Također su izvjestili da su lagali 30 posto ljudi s kojim su imali jedan na<br />
jedan razgovor. U nekim <strong>od</strong>nosima su postotci su bili i viši. Na primjer, parovi u vezi su lagali<br />
jedni druge u trećini njihovih interakcija,a studenti su rekli barem jednu laž njihovim<br />
majkama u 50 posto njihovih razgovora. U drugom istraživanju subjekti su snimili svoje<br />
razgovore tijekom dva dana te kasnije brojili njihove laži. Prosječno izrečenih laži su bile tri<br />
laže svako deset minuti razgovora.<br />
28
Tablica 6 – 3 Razlozi za laganje<br />
RAZLOZI:<br />
Steći prih<strong>od</strong>e: Molim te dopusti mi da d<strong>od</strong>am ovaj predmet ako ne upadnem neću diplomirati<br />
na vrijeme.<br />
Zaštiti prih<strong>od</strong>e: Posudio bih ti novac ali nemam ga ni ja.<br />
Inicirati i nastaviti interakciju: Oprostite izgubljen sam, živite li blizu?<br />
Izbjeći konflikt: Nije velika stvar,možemo to učiniti i na tvoj način.<br />
Izbjeći interakciju: Zvuči zabavno, ali zauzeta sam u subotu navečer.<br />
Ostaviti dobru sliku o sebi: Naravno, nema problema.<br />
Povećati socijanu poželjnost: Da, skijao sam poprilično.<br />
U interpersonalnim <strong>od</strong>nosima, otkriće laži može biti traumatično. Što smo bliži drugima naša<br />
očekivanja o njihovoj iskrenosti rastu. Naposlijetku, otkriti da si lagan zahtijeva redefiniranje<br />
ne samo laži koju si otkrio nego i ostalih poruka <strong>koje</strong> si primao zdravo za gotovo. Na primjer,<br />
Da li je kompliment koji si mi uputio prošli tjedan bio sasvim iskren?<br />
Istraživanja pokazuju da obmane prijete <strong>od</strong>nosima. No nisu sve laži jednako razarajuće.<br />
Osjećaji kao što su strah i izdaja su najveći kada je <strong>od</strong>nos najintenzivniji, kada je važnost<br />
subjekta velika i kada se već sumnjalo da druga osoba nije bila u potpunosti iskrena. Od ova<br />
tri faktora važnost informacije o kojoj se lagalo se pokazalo da je to glavni ključ krize u<br />
<strong>od</strong>nosu. Otkriće velike obmane v<strong>od</strong>i kraju <strong>od</strong>nosa. Više <strong>od</strong> dvije trećine subjekata jednog<br />
istraživanja su izvijestili da su njihovi <strong>od</strong>nosi propali nakon otkrića laži. Nadalje, prekid<br />
<strong>od</strong>nosa su pripisali laži. Ako je očuvanje <strong>od</strong>nosa važno, iskrenost je najbolja politika.<br />
DVOSMISLENOST:<br />
Laganje nije jedina alternativa samootkrivenja. Suočeni s izborom između laganja i<br />
izjavljivanja neprijateljstva, sudionici kominkacije su često dvosmisleni. Dvosmisleni jezik<br />
ima dva ili više prihvatljivih značenja. Ponekad ljudi staju dvosmislene poruke bez da ih misle<br />
što rezultira konfuzijom. „ Vidjeti ćemo se u stanu“, može značiti više stvari. No postoje<br />
trenutci kada smo namjerno dvosmisleni, na primjer kada nas prijatelj pita kako mu nešto stoji<br />
mi možemo <strong>od</strong>govoriti „Jedinstveno“. Također, ako smo toliko ljuti da bbi prihvatili<br />
prijateljevu ispriku,a ne želimo se prikazati sitničavima možemo kazati „Ne spominji mi to“.<br />
Vrijednost dvosmislenosti postaje jasna kada razmislimo o alternativama. Kada dobijete za<br />
poklon, na primjer, ružnu sliku kako ćete na taj poklon <strong>od</strong>govoriti? Trebate se <strong>od</strong>lučiti između<br />
istine ili laži s jedne strane, dok s druge strane trebate <strong>od</strong>lučiti hoćete li biti jasni ili<br />
dvosmisleni. Nakon što razmislite o alternativama jasno je da je prvi izbor – dvosmislenost-<br />
poželjniji <strong>od</strong> ostalih izbora; pošteđuje primatelja poruke <strong>od</strong> osramoćenosti. Na primjer,<br />
umijesto da hladno kažemo ne možemo kazati „Imam druge planove.“<br />
Osim što tako pošteđujemo primatelja poruke iskrena dvosmislenost može biti manje stresna<br />
za pošiljatelja poruke nego da kaže istinu ili laže. Dvosmislenost je lakše upiti nego<br />
hladnokrvnu istinu jer pošteđuje pošiljatelja poruke <strong>od</strong> osjećaja grižnje savjesti. Malo ljudi<br />
želi lagati,a dvosmislenost daje alternativu prijevari.<br />
Istraživanje Sandre Metts i njenih kolega pokazuje kako dvosmislenost čuva obraz u teškim<br />
situacijama. Nekoliko stotina studenata je priupitano kako bi <strong>od</strong>bili neželjenu seksualnu<br />
ponudu <strong>od</strong> osobe čiji su im osjećaji bitni: bliski prijatelj, potencijalni spoj ili patrner za vezu.<br />
29
Dimenzije istinitosti i dvosmislenosti<br />
Opcija 1: Dvosmislena, Istinita poruka: „Koja neobična slika! Nikad nisam vidjela nešto<br />
takvo!“<br />
Opcija 2: Dvosmislena, Lažna poruka: „Hvala za sliku. Objesit ću je čim pronađem<br />
<strong>od</strong>govarajuće mjesto.“<br />
Opcija 3: Jasna, Istinita poruka: „To jednostavno nije moj način slikanja. Ne sviđaju mi se<br />
boje, ni stil, a ni predmet.“<br />
Opcija 4: Jasna, Lažna poruka: „ Koja lijepa slika! Sviđa mi se.“<br />
Većina studenata bira diplomatski <strong>od</strong>govor: „Mislim da trenutno nisam spreman za ovo.“<br />
kako bi se što više sačuvali <strong>od</strong> neug<strong>od</strong>nosti nego da se izravno izjašnjavaju poput: „Ne<br />
privlačiš me.“ Čini se da diplomatska reakcija šalje dovoljno jasnu poruku bez da se nekoga<br />
osramoti ili ponizi. (Zanimljivo je da su muškarci rekli da su u stanju p<strong>od</strong>nijeti <strong>od</strong>bijanje lakše<br />
<strong>od</strong> žena. Istraživači su rekli da je jedan <strong>od</strong> razloga u tome da su muškarci stereotipno inicirali<br />
seksualne ponude i zbog toga su vjerojatno više očekivali <strong>od</strong>bacivanje.)<br />
Osim sprječavanja neug<strong>od</strong>nosti, dvosmisleni jezik također može spasiti govornika <strong>od</strong> toga da<br />
bude uhvaćen u laži. Ako vaš potencijalni posl<strong>od</strong>avac pita o vašim ocjenama tijekom<br />
intervjua za posao, sigurno biste rekli: „Imam prosječnu 4 zadnji semestar“ iako je vaš ukupni<br />
prosjek ocjena bliže 3. Izjava nije konačna, ali je sve poštenija kako istraživanje ide dalje.<br />
Kao tim istraživača, stavite dvosmislenost kao poruku koja nije ni lažna niti potpuno čista<br />
istina, nego alternativa kojom se služimo kako bi to izbjegli. S obzirom na ove prednosti, nije<br />
ni čudo da većina ljudi <strong>od</strong>abire okolišanje (dvosmislenost) <strong>od</strong> laganja. U nizu pokusa,<br />
ispitanici su birali između sigurnog laganja , govorenja istine i dvosmislenosti (okolišanja).<br />
Samo 6% je <strong>od</strong>abralo laž, između 3 i 4 % su izabrali bolnu istinu, a više <strong>od</strong> 90% je izabralo<br />
okolišanje (dvosmislen) <strong>od</strong>govor. Ljudi kažu da više vole govoriti istinu <strong>od</strong> okolišanja, ali<br />
dajući im mogućnost izbora, više vole uljepšavati istinu (dvosmislenost).<br />
Aludiranje: savjeti su više nego izravne dvosmislene izjave. Dvosmislene poruke nisu nužno<br />
usmjerene na mijenjanje tuđeg ponašanja, savjet je tražiti željeni <strong>od</strong>govor <strong>od</strong> drugih. Neki<br />
savjeti su konstruirani kako bi spasili primatelja informacije <strong>od</strong> sramote.<br />
SIGURNI SAVJETI<br />
Ovi deserti su precijenjeni.<br />
Znam da s zauzet. Bolje da te pustim na miru.<br />
Prilično sam siguran da pušenje nije dozvoljeno ovdje.<br />
Ajme, skoro je vrijeme ručka. Jesi li ikada jeo u onom novom talijanskom restoranu iza ugla?<br />
IZRAVNE IZJAVE<br />
Predebeo si da naručuješ desert.<br />
30
Dosadno mi je. Ne želim više razgovarati.<br />
Tvoje pušenje mi smeta.<br />
Volio bih te pozvati na ručak, no ne želim riskirati <strong>od</strong>govor: „Ne“ na moj poziv.<br />
Uspjeh savjeta ovisi o sposobnosti druge osobe da shvati neizraženu poruku. Suptilne<br />
primjedbe mogu izravno utjecati na osobu, neosjetljivu osobu- ili onaj tko <strong>od</strong>luči ne reagirati<br />
na njih. Ako se to ne dog<strong>od</strong>i, još uvijek imate izbor da budete izravniji. Ukoliko je cijena<br />
izravne poruke previsoka, možete se izvući bez riskiranja. Nije teško shvatiti zašto ljudi traže<br />
savjete, dvosmislenosti, laži umjesto potpunog razotkrivanja. Ova strategija pruža način za<br />
upravljanje teškim situacijama <strong>koje</strong> je lakše <strong>od</strong> obiju alternativa: govornika i primatelja<br />
poruke. U tom pogledu, za uspješne lažove, okolišatelje možemo reći da posjeduju <strong>od</strong>ređenu<br />
vrstu komunikacijske sposobnosti. S druge strane, postoje trenuci kada je iskrenost pravi<br />
pristup iako je to bolno. U vremenima poput ovih, utajivači se mogu promatrati kao oni koji<br />
kojima nedostaje kompetencija ili integritet da se učinkovitije snalaze u <strong>od</strong>ređenim<br />
situacijama.<br />
ETIČKI IZAZOV<br />
Etika laganja i okolišanja<br />
Istraživanje pokazuju da su gotovo svi savjeti, laži i dvosmislenosti za mnoge razloge.<br />
Istražite etički legitimitet svojih laži i dvosmislenosti slijedeći ove upute:<br />
<strong>1.</strong> Tijekom 2 dana pratite:<br />
a) vaše savjete, laži i dvosmislenosti<br />
b) vaše razloge za preuzimanje jednog <strong>od</strong> tih pristupa u svakoj situaciji<br />
c) pozitivne i negativne posljedice (za vas i drugu osobu) izbjegavajući samootkrivanje.<br />
2. Temeljem analize vaših informacija prikupljenih u <strong>1.</strong>koraku, identificirajući etičku<br />
vjer<strong>od</strong>ostojnost svakog tipa neotkrivanja komunikacije. Je li ijedna vrsta prevare<br />
opravdana? Koje vrste nisu? Kako biste se vi osjećali da ste otkrili da druga osoba nije<br />
iskrena prema vama p<strong>od</strong> sličnim okolnostima?<br />
Sažetak<br />
Međuljudski <strong>od</strong>nos<br />
Veza među ljudima je ona u kojoj dvoje ili više ljudi upoznaju međusobne socijalne potrebe u<br />
većoj ili manjoj mjeri. Komunikaciju možemo smatrati međunar<strong>od</strong>nom bilo u kontekstu ili u<br />
kvaliteti interakcije.<br />
Bez obzira na što se definicija <strong>od</strong>nosi, komunikacija u <strong>od</strong>nosima se sastoji <strong>od</strong>:<br />
-sadržaja<br />
-relacijskih poruka<br />
31
Eksplicitne relacijske poruke su nazvane metakomunikacijom.<br />
Intimnost je važna potreba za većinu ljudi. Intimnost se može izraziti na razne načine:<br />
-fizički,<br />
-emocionalno.<br />
-intelektualno,<br />
-kroz zajedničke aktivnosti.<br />
Pojam razine je varirala prema povijesnom razdoblju, kulturi i spolu.<br />
Uz želju za bliskošću, jednako je važna i potreba za udaljenošću.<br />
Ovi suprotstavljeni stavovi v<strong>od</strong>e k proturječnosti u komunikacijskom ponašanju u različitim<br />
fazama života ljudi i njihovih <strong>od</strong>nosa. Postavlja se izazov da se komunicira na način koji<br />
uspostavlja ravnotežu između intimnosti i udaljenosti.<br />
Neki komunikacijski teoretičari predlažu da intimni <strong>od</strong>nosi prolaze kroz niz faza <strong>od</strong> kojih<br />
svaku karakterizira jedinstven način komunikacije. Te faze spadaju 3 šire faze:<br />
-dolaze zajedno<br />
-<strong>od</strong>ržavaju se relacijski<br />
-dolaze <strong>od</strong>vojeno<br />
Iako kretanje unutar i između tih faza ne slijedi prepoznatljive obrasce, iznos i smjer kretanja<br />
nisu pred<strong>od</strong>ređeni.<br />
Samootkrivanje je proces namijenjen otkrivanju značajne informacije o sebi koja je inače<br />
nepoznata.<br />
Poglavlje završava opisivanjem triju korištenih alternativnih samouprava objavljivanja: laži,<br />
dvosmislenosti i savjetovanja. Razmatraju se uvjeti p<strong>od</strong> kojima te alternative mogu biti<br />
prikladne.<br />
Aktivnosti<br />
<strong>1.</strong>Interpersonalna komunikacija: Kontekst i kvaliteta<br />
1) Ispitajte međuljudske <strong>od</strong>nose u kontekstualnom smislu tako što ćete napraviti 2 liste.<br />
Prva treba sadržavati obje veze u kojima ste sudjelovali tijekom prošlog tjedna. Druga treba<br />
sadržavati sve veze <strong>koje</strong> su se dog<strong>od</strong>ile u malim grupama i javnim kontekstima. Postoje li<br />
značajnije razlike <strong>koje</strong> ističu binarnu interakciju iz komunikacije s većim brojem ljudi?<br />
2) Sada je potrebno napraviti drugi set dviju lista. Prva bi trebala opisivati sve vaše <strong>od</strong>nose<br />
koji su međusobno u kvalitativnom pogledu, a druga bi trebala opisivati sve <strong>od</strong>nose dviju<br />
32
osoba <strong>koje</strong> su neosobne. Jeste li zadovoljni s brojem kvalitativnih međuljudskih <strong>od</strong>nosa <strong>koje</strong><br />
ste identificirali?<br />
3) Usporedite liste <strong>koje</strong> ste obradili u <strong>1.</strong>i 2.koraku. Koje korisne informacije svaki <strong>od</strong> njih<br />
posjeduje? Što govore vaši zaključci o razlici između kontekstualnih i kvalitativnih definicija<br />
međuljudske komunikacije?<br />
2. Definiranje relacijskih poruka<br />
Kako biste dovršili ovu vježbu, potrebna vam je pomoć partnera s kojim stalno komunicirate.<br />
1)Odaberite 3 promjene <strong>koje</strong> su se dog<strong>od</strong>ile između vas i vašeg partnera.<br />
2)Za svaku promjenu identificirajte sadržaj i relacijske poruke <strong>koje</strong> se izražavaju. Prepoznajte<br />
relacijske poruke u terminima kao što su: afinitet, poštovanje, neposrednost i/ili kontrola<br />
3. Objasnite koncept relacijskih poruka vašem partneru i zamolite ga da identificira relacijske<br />
poruke primljene <strong>od</strong> vas<br />
Vaš I.Q. (Intimni kvocijent). Potrebno je <strong>od</strong>govoriti na pitanja na način koliko vam je važna<br />
veza s nekim tko nam je bitan u životu.<br />
33
Change language