Diplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

Sveuĉilište u Splitu 

Filozofski fakultet – Odsjek za hrvatski jezik i knjiţevnost 

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJSKOG PROGRAMA 

Hrvatski jezik i knjiţevnost 

Split, 21. veljaĉe 2013. 

1

1. semestar: 

Naziv predmeta Stilistika 

Kod 

ECTS 

Nastavnici i/ili 

suradnici 

Kompetencije 

koje se stjeĉu 

Preporuĉena 

literatura 

HZH603 

5 

dr. sc. Anita Runjić Stoilova, docentica 

Eni Buljubašić, znan. novakinja 

Sposobnost analitiĉkog pristupa stilistikom sloju jeziĉne poruke, ovladavanje 

metajeziĉnom aparaturom za interpretaciju tekstova, analitiĉke kompetencije u 

interpretaciji stilistiĉke vrijednosti literarnih tekstova, analitiĉka i praktiĉna 

sposobnost interpretacije i produkcije razliĉitih funkcionalnih stilova, 

poznavanje raznih stilistiĉkih škola, sposobnost samostalne stilistiĉke 

interpretacije raznih vrsta jeziĉnih poruka. 

1. J. Boţanić (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene 

nefikcionalne priĉe Komiţe. Poglavlja: Stilistiĉki pristup (73 -90), 

Usmenost - pisanost (91 - 100), Mikrostrukture stila u facendama (147 

- 187). 

2. J. Boţanić (1984). Proturjeĉnosti prouĉavanja umjetnosti rijeĉi, 

"Mogućnosti" 1984/6-7. 

3. J.Boţanić. (1992) Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka 

Marinkovića, "Mogućnosti", Split, br.1-2. 

4. J.Boţanić (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Samotni 

ţivot tvoj, "Mogućnosti" 8-9. 

5. M.K.Bakaršić (2001). Stilistika. Sarajevo. 

6. J. Silić (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput, Zagreb. 

7. K.Pranjić (1968) - Jezik i knjiţevno djelo, Zagreb. 

8. K.Pranjić (1983) Stil i stilistika, u knjizi Škreb-Stamać: Uvod u 

knjiţevnost, Zagreb. 

9. K. Pranjić (2002). O Krleţinu stilu i koje o ĉem još. Poglavlje Krleţin 

stil (5-72), Artresor, Zagreb. 

10. M.Solar (1976) Stilistika, u knjizi Teorija knjiţevnosti, Zagreb. 

11. S.Petrović (1972). Priroda kritike. Poglavlja: Stil i struktura (87-103) i 

Unutrašnji pristup kao vrsta knjiţevne kritike (104 - 113). 

12. Branko Vuletić (2006). Govorna stilistika. Poglavlja: Afektivna 

stilistika Charlesa Ballya (9-24); Lingvistiĉka stilistika (24-46); 

Slobodni neupravni govor (165-192). 

13. A. Compagnon (2006) Stil. U knjizi K. Bagića (ur) Bacite stil kroz 

vrata, vratit će vam se kroz prozor (17 - 51), Naklada MD, Zagreb. 

14. G. Gennete (2006). Stil i znaĉenje. U knjizi K. Bagića (ur) Bacite stil 

kroz vrata, vratit će vam se kroz prozor (17 - 51), Naklada MD, 

Zagreb. 

15. R. Katiĉić (1983). Knjiţevnost i jezik. U knjizi Z.Škreb, A. Stamać 

(1983) (ur.) Uvod u knjiţevnost, (139-173) 

2

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 

Naĉin provjere 

znanja i 

1. J. Boţanić (1982). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - 

Benito Floda fon Reltih, "Mogućnosti", Split, br.3-4-5 


Samotni ţivot tvoj, "Mogućnosti" 8-9 


AnĊeo, "Zadarska revija" 2-3 

4. F. Ĉale (1973). Od stila do stilema, Zagreb 

5. I. Frangeš (1959) - Stilistiĉke studije, Zagreb 

6. P. Guiraud (1964). Stilistika, Sarajevo 

7. R. Katiĉić (1981). Jezikoslovni ogledi, Zagreb. 

8. K. Pranjić (1986) - Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, Zagreb 1986. 

9. K. Pranjić (1998). Iz Bosne k Europi, MH, Zagreb 

10. V. Vinogradov (1971) Stilistika i poetika, Sarajevo 

11. B.Vuletić (1980). Fonetika knjiţevnosti, Zagreb 

12. B.Vuletić (1986). Sintaksa krika, Zagreb 

13. Z. Škreb, (1983). Mikrostrukture stila i knjiţevne forme, u knjizi 

Uvod u knjiţevnost, Zagreb. 

14. J.Boţanić (2004). Lingvostilistiĉka interpretacijazapisa nepoznatog 

pomorca iz 19. st. o ţivotu "maloga" na jedrenjacima. U knjizi R. 

Vidović - Ţivot pod jedrima, Knjiţevni krug Split, str. 289-338. 

15. S. Rimmon-Kenan (1989). Naracija: Razine i glasovi. U knjizi Z. 

Kramarić (ur) Uvod u naratologiju, str. 81-103, Izdavaĉki centar 

Revija, Osijek. 

16. J. Boţanić, Brešan T. (2007) – Slobodni neupravni govor u 

facendama otoka Visa, Ĉakavska riĉ, XXXV, br. 2, str. 237 – 

247. 

17. J. Boţanić, (2007). Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog 

doţivljaja mora, Ĉakavska riĉ, XXXV, br. 1, str. 17 – 53. 

18. M. Solar (2006). Smrt Sancha Panze. U knjizi Smrt Sancha Panze 

i drugi eseji (str. 9-36), Golden marketing, Zagreb. 

19. M. Solar (1974). Pojam priĉe. U knjizi Ideja i priĉa, Liber, 

Zagreb. 

20. L.Badurina (1998). Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj 

publicistici. Filologija 30-31 (str. 417-426). 

21. B. Vuletić (2005). Fonetika pjesme. Zagreb, FF Press. 

22. B. Vuletić (1986). Govorni izraz emocije. Govor 3, str. 33-38. 

23. I.Ţanić (1986). Deset kljuĉnih rijeĉi našeg javnog jezika. 

Gordogan, VIII 20-21, str.78-89. 

Predavanja: Otvaranje problematike vezane za temu; upoznavanje s 

razliĉitim gledištima raznih autora; upoznavanje s literaturom 

Diskusije o proĉitanoj literaturi: Profesorovo mentorstvo u najvećoj se mjeri 

ispunjava debatnim oblik rada o proĉitanoj literaturi. 

Interpretacije: Razni tipovi tekstova bit će tumaĉeni, u okviru seminara, na 

svim razinama lingvostilistiĉke interpretacije. 

Studentske interpretacije tekstova: Studentima će biti predloţeni razni 

tipovi tekstova za samostalnu interpretaciju koju će izvesti u okviru seminara. 

1. Prezentacija seminarskih radova 

2. Sudjelovanje u diskusijama 

3

polaganja ispita 3. Test znanja i usmeni ispit 

Nastavne jedinice -Predavanja Trajanje, 

1. Uvod u stilistiku 

4 sata predavanja 

Knjiţevnost i jezik 

Stilistika i retorika 

Knjiţevni i neknjiţevni tekstovi 

Literatura: 

1. R. Katiĉić (1983). Knjiţevnost i jezik. U knjizi Z.Škreb, A. 

Stamać (ur.). Uvod u knjiţevnost, (139-173) 

2. M.K.Bakaršić (2001). Stilistika. Poglavlje: Stilistika i retorika. 

Sarajevo. 

3. K.Pranjić (1983) Stil i stilistika, u knjizi Škreb-Stamać: Uvod 

u knjiţevnost, Zagreb. 

Seminar: Interpretacija teksta iz Marinkovićeva Kiklopa: Vrijeme 

je strašna dimenzija postojanja… 

2. Uvod u stilistiku 

Proturjeĉnosti prouĉavanja umjetnosti rijeĉi 

Literatura: J. Boţanić (1984). Proturjeĉnosti prouĉavanja 

umjetnosti rijeĉi, "Mogućnosti" 1984/6-7. 

Seminar: 

Diskusija o tekstu: Proturjeĉnosti prouĉavanja umjetnosti 

rijeĉi 

Interpretacija: Dragutin Tadijanović - Samostan 

3. Lingvostilistika 

Referencijalna, ekspresivna i impresivna razina izraza 

Fonostilistika 

Morfonostilistika 

Literatura: K.Pranjić (1968) - Jezik i knjiţevno djelo, Zagreb. 

J. Boţanić (1992). Komiške facende. Stilistika i 

poetika usmene nefikcionalne priĉe Komiţe. 

Poglavlje Mikrostrukture stila u facendama (147 - 

187). 

Seminar 

Interpretacija: Mak Dizdar - Zapis o zemlji 

Interpretacije proznih tekstova (2 studenta) 

4. Lingvostilistika 

Sintaktostilistika 

Semantostilistika 

Literatura 

K.Pranjić (1968) - Jezik i knjiţevno djelo, Zagreb. 

Seminar 

Interpretacija primjera javnog govora 

1 sat seminara 


2 sata seminara 




4

Interpretacija jezika medija (2 studenta) 

Literatura 

I.Ţanić (1986). Deset kljuĉnih rijeĉi našeg javnog jezika. 

Gordogan, VIII 20-21, str.78-89. 

5. Slobodni neupravni govor 

O SNG: I.Frangeš, R. Katiĉić, K.Pranjić, M.Bošković-Stuli 

SNG u romanima M.Krleţe 

M.Krleţa: Na rubu pameti 

Povratak Filipa Latinovitza 

Literatura: 

1. J.Boţanić (2004). Lingvostilistiĉka interpretacijazapisa 

nepoznatog pomorca iz 19. st. o ţivotu "maloga" na 

jedrenjacima. U knjizi R. Vidović - Ţivot pod jedrima, 

Knjiţevni krug Split, str. 289-338, poglavlje Slobodni 

neupravni govor, str. 302 - 304. 

2. J. Boţanić (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika 

usmene nefikcionalne priĉe Komiţe. Poglavlje 

Sintaktostilematika - Slobodni neupravni govor str.177 - 

187 

3. Boţanić, J. Brešan T. (2007) – Slobodni neupravni govor 

u facendama otoka Visa, Ĉakavska riĉ, XXXV, br. 2, str. 

237 – 247. 

4. K. Pranjić (2002). O Krleţinu stilu i koje o ĉem još. 

Poglavlje Slobodni neupravni govor, str. 56-63, Artresor, 

Zagreb. 

5. B.Vuletić (2006). Slobodni neupravni govor . U knjizi 

Govorna stilistika, FF Press, Zagreb. 

Seminar 

Interpretacije poezije Mak Dizdara - Zapis o štitu, Modra 

rijeka 

Interpretacija lirske pjesme (2 studenta) 

6. Naratologija 

Dijegeza, mimeza, dijegetiĉka razina, ekstradijegetiĉka razina, 

hipodijegetiĉka razina, dijegetiĉki pripovjedaĉ, intradujegetiĉki 

pripovjedaĉ, pouzdani - nepouzdani pripovjedaĉ 

Literatura 

1. Shlomit Rimmon-Kenan (1989). Naracija: Razine i glasovi. 

U knjizi Z. Kramarić (ur) Uvod u naratologiju, str. 81-103, 

Izdavaĉki centar Revija, Osijek. 

2. J.Boţanić (2009.) Naratološka, socioantropološka, 

lingvostilistiĉka interpretacija triju usmenih priĉa iz sela 

Okjucina na otoku Visu, Ĉakavska riĉ 1-2. 




5

3. M. Solar (1974). Pojam priĉe. U knjizi Ideja i priĉa, Liber, 

Zagreb. 

Seminar 

Interpretacija usmene priĉe Guc 

Literatura: Boţanić, J. (2007). Guc – Naratološka interpretacija 

zapisa jednog doţivljaja mora, Ĉakavska riĉ, XXXV, br. 1, str. 

17 – 53. 

Interpretacija proznog teksta (2 studenta) 

7. Leksikostilistika 

Arhaizmi, ţargonizmi, dijalektizmi, aloglotizmi, anglizmi, 

maritimizmi, ideologemi, rijeĉi - lozinke; onomastiĉka 

stilistika 

Literatura 


2. P. Šimunović (2009). Uvod u hrvatsko imenoslovlje, 

poglavlje: Uvod u onomastiĉku stilistiku ( Stilski 

funkcionalni tipovi, Nadimci kao posebna afektivna imenska 

kategorija, Afektivnost u toponima, Motiviranost, Markacija 

imenom, Estetiziranje imena (str. 355-359) 

3. L.Badurina (1998). Neke odlike leksika u suvremenoj 

hrvatskoj publicistici. Filologija 30-31 (str. 417-426). 

Seminar 

Interpretacija pripovijetke Mali 

Interpretacija ţurnalistiĉkog teksta (2 studenta) 

Literatura 

J.Boţanić (2004). Lingvostilistiĉka interpretacijazapisa 

nepoznatog pomorca iz 19. st. o ţivotu "maloga" na 

jedrenjacima. U knjizi R. Vidović - Ţivot pod jedrima, 

Knjiţevni krug Split, str. 289-338. 

8. Stilistika govora 

Stilistika Charlesa Ballyja; afektivnost u govoru, stilistika P. 

Guberine, vrednote govorenoga jezika, interaktivni znakovi 

usmene oralne naracije. 

Literatura 

B.Vuletić (2006). Govorna stilistika.. FF press Zagreb. 

B. Vuletić (1986). Govorni izraz emocije. Govor 3, str. 33-38. 

B. Vuletić (1976). Fonetika knjiţevnosti. Školska knjiga, Zagreb. 

B. Vuletić (2005). Fonetika pjesme. Zagreb, FF Press. 

Seminar 

Interpretacija: Dobriša Cesarić - Poludjela ptica 

Interpretacija literarnog teksta po izboru (2 studenta) 

9. Stil i struktura knjiţevnoga djela 

Stil kao termin "indikator", stilem kao znak unutrašnje strukture, 

imanentni pristup knjiţ. Djelu 

Literatura 





2. sata seminara 


6

S.Petrović (1972). Priroda kritike. Poglavlja: Stil i struktura (87- 

103) i Unutrašnji pristup kao vrsta knjiţevne kritike (104 - 113) 

Seminar 

Interpretacija poezije Danijela Dragojevića 

Interpretacija jezika medija (2 studenta) 

Literatura: 

J. Boţanić. Poetika šutnje Danijela Dragojevića (neobjavljeno, 

ali dostupno na Web stranici) 

10. Stilogenost 

Otklon od norme, , stilem kao znak unutrašnje strukture 

knjiţevnog teksta, teorija M. Riffaterra 

Literatura: 


2. K. Pranjić (1983). Stil i stilistika. U knjizi Z.Škreb, A.Stamać 

(ur.) - Uvod u knjiţevnost, GZH Zagreb 

2. I. Pranjković (2002). Stilistika i normativistika: prilog raspravi 

o naravi stilogenosti. U knjizi Vaţno je imati stila, Zbornik 

posvećen K. Pranjiću, Disput, Zagreb. 

Seminar 

Interpretacija: A.G.Matoš - Oko Lobora (fragment) 

Interpretacija jezika reklame (2 studenta) 

11. Metaliterarnost 

Fenomen metaliterarnosti u suvremenoj knjiţevnosti, 

Cervantesov Don Quiojote kao poĉetak ironijskog diskursa u 

europskoj knjiţevnosti; Metaliterarnost u djelu R. 

Marinkovića 

Literatura 

1. M. Solar (2006). Smrt Sancha Panze. U knjizi Smrt Sancha 

Panze i drugi eseji (str. 9-36), Golden marketing, Zagreb. 

2. Boţanić, J. (2003). Metaliterarni karakter knjiţevnog djela 

Ranka Marinkovića. U Ţ. Bjelanović, Š. Pilić (ur.). Zbornik 

Ivana Mimice. (str. 45-48). Split: Biblioteka Školskog vjesnika 

1. 

Seminar 

Jezik reklame 

Interpretacija novinskih ĉlanaka (samostalni rad studenata) 

Diskusija 

12. Stilistika novela Ranka Marinkovića 

Lingvostilistiĉka interpretacija novele Samotni ţivot tvoj 

Literatura 

J. Boţanić (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića 

- Samotni ţivot tvoj, "Mogućnosti" 8-9 

Interpretacija jedne novele po izboru (jedan student) 

Diskusija 








7

14. Stilistika novela Ranka Marinkovića 


Lingvostilistiĉka interpretacija novele AnĊeo 

Literatura 

J. Boţanić (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića 

- AnĊeo, "Zadarska revija" 2-3 

Interpretacija jedne novele po izboru (jedan student) 2 sata seminara 

15. Funkcionalni stilovi 

1 sat predavanja 

Administrativni stil, znanstveni stil, kolokvijalni stil, 

publicistiĉki stil, knjiţevnoumjetniĉki stil 

Seminar 

Identifikacija karakteristiĉnih funkcionalnih stilskih znaĉajki u 

raznim tipovima tekstova 


8

Naziv predmeta 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 

polaganja ispita 

Zemljopis i hrvatska knjiţevnost 

HZH803 

5 

Prof. dr Slobodan Prosperov Novak 

dr. sc. Viktoria Franić Tomić, viša asistentica 

Lucijana Armanda, profesor 

Studenti će ovladati tekstualnom graĊom te općom i posebnom literaturom 

koja obuhvaća pitanja odnosa knjiţevnosti i zemljopisa. Posebna pozornost 

posvetit će se europskoj putopisnoj literaturi, naroĉito onoj povezanoj s 

otkrićima novih zemalja, te analizom utopijskih spisa. Ostvarit će se detaljni 

uvid etniĉkih i jeziĉnih razlika na ĉitavom europskom kontinentu s posebnim 

obzirom na slavensku prisutnost u tradicionalno germanskoj i romanskoj 

Europi. Studenti će prouĉavati vezu biografija knjiţevniĉkih posthumnih 

sudbina. 

1. Slobodan Prosperov Novak, Slaveni u renesansi, Zagreb,Matrica 

hrvatska, 2009. 

2. Mladen Machiedo, O modusima knjiţevnosti. Transtalijanistiĉki 

kompendij iz knjiţevne teorije. Zagreb 1996. Prošireno izdanje 2002. 

3. Dean Duda, Priĉa i putovanje. Hrvatski romantiĉki putopis kao 

pripovjedni ţanr. Zagreb, 1998. 

1. Hrvatske Indije. Most-The Bridge, Zagreb, 1990,br. 4. 

2. Juraj Carić, Kristof Kolumbo .Otkriće Amerike, Split, 2005. I druga 

izdanja 

3. Marko Polo, Milion, Zagreb, 2005. I druga izdanja 

4. Ivo Mardešić, Hrvatska – Velika Britanija.Povijest kulturnih i 

knjiţevnih odnosa, Zagreb, 1995. 

5. Thomas Morus, Utopija, Zagreb, 2003. 

6. Viktor Ţmegaĉ. Krleţini europski obzori, Zagreb, 2001. 

7. Isti, Beĉka moderna.Portret jedne kulture, Zagreb, 1998. 

8. Dinko Štambak, Pariška boema, Zagreb, 1973. 

9. Leo Košuta, Saggi sul Marin Drţić/Marino Darsa, Dubrovni k –Siena, 

2008. 

Predavanje i seminar 

Kolokviji tijekom semestra, dvije pisane seminarske radnje od kojih je jedna 

problemska a druga rezimira posebnu literaturu. 

Nastavne jedinice –Predavanja Trajanje 

B 

Zemljopis i knjiţevnost 

Predavanja i seminari 

1.Odnosi talijanske knjiţevnosti s hrvatskom od poĉetaka do 

danas 

Uvod u najvaţnije poglavlje hrvatske komparatistike 

9

2. Nazoĉnost Hrvata i ideje o juţnim Slavenima u Velikoj 

Britaniji tijekom XVI. i XVII. stoljeća 

Getaldić, De Dominis, Biundović, Shakesperae 

3.Slaveni u renesansi 1. 

Posrednici, putnici, profesori 

4.Slaveni u renesansi 2. 

Poljska, Ĉeška,Slovaĉka,Slovenija, Ukrajina, Rusija, Crna Gora, 

Srbija 

5.Spenglerov pogled na svjetsku povijest i geografiju 

O utjecaju O. Spenglera na knjiţevnost 

6.Hrvati u Rusiji 

Kriţanić i Krleţa 

7. Putopis kao ţanr: Jeţić,Brešić,Duda 

Uvod u Putositnice Antuna Nemĉića 

8. Alberto Fortis i njegova slika o Morlacima i Dalmaciji 

Na osnovu najnovijih djela Larry Wollfa i Inoslava Beškera 

9.Pariz kao europsko kulturno središte. 

Matoš, Štambak, Ivšić 

10. Hrvatske Indije 

Drţić, Vezdin, Katiĉić, Malnar 

11. Stranci u Dubrovniku 

Richard Lavljeg srce,De Diversis, Rogendorf, Evli 

Ćelebi,Tarakanova, Rebecca West 

10

Naziv predmeta Epigrafika na istoĉnoj obali Jadrana 


suradnici 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

(uz odgovarajuće 

obrazloţenje) 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj 

Dr. sc. Miroslav Palameta, redoviti profesor 

HZH405 

Predavanja + seminari 

Izborni 

Kolegij srednje razine 

1 godina diplomskog Semestar/trimestar 1. semestar 

studija 

5 ECTS bodova = 30 sati predavanja + 30 sati seminara; 120 sunĉanih sati 

60 nastavnih sati (45 sunĉanih sati): prisustvovanje predavanjima; 

prisustvovanje i aktivnost na seminarima; konzultacije = 2 ECTS 

105 sati: samostalan rad studenta: izrada i prezentacija seminarskoga 

zadatka priprema za usmeni ispit = 3 ECTS 

Studenti bi iz perspektive bogate i raznovrsne antiĉke i 

srednjovjekovne epigrafike na jadranskoj obali i njezinu zaleĊu stekli 

znanja o proţimanju, koegzistiranju i smjeni kultura i društvenih elita 

na vrlo uskom prostoru, ĉije središnje mjesto zauzima Split. 

Pretpostavlja se da bi na taj naĉin razvijali posebni senzibilitet za 

hrvatske, mediteranske i europske duhovne vrijednosti istodobno, za 

oĉuvanje materijalne kulture i ekologije, uĉenje i znanje klasiĉnih i 

suvremenih jezika 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveuĉilišta u Splitu 

Identifikacija, ubikacija i klasifikacija epigrafskih spomenika na grĉkom, 

latinskom i hrvatskom ili nekom drugom jeziku, pisanih starogrĉkim 

alfabetom, etrurskim pismom, latinicom, goticom, glagoljicom i zapadnom 

ćirilicom, po namjeni i sadrţaju u naznaĉenom prostoru. 

-Struktura natpisa s njihovom kulturološkom, vjerskom i ekonomskom 

pozadinom; prouĉavanje na osnovi arheloških i drugih ekspertiza i studija. 

-Epitafi na rimskim i srednjovjekovnim sarkofazima pisani latinskim 

jezikom, epitafi na stećcima pisani bosanicom na narodnom jeziku; 

dedikacijski natpisi glagoljicom i ćirilicom.Zapisi o vlasništvu i 

sakralni natpisi. -Stanje zaštite i predstavljenosti tih spomenika. 

Posebna interpretacija najpoznatijih spomenika( Heksametarski 

epigraf sa ţive stijene u ŢivogoĊću; Salonitanski natpisi; vladarski 

hrvatski natpisi, Epitaf Ivana Crnog, Povaljski prag i Epitaf kneza 

Miroslava, Bašćanska ploĉa, Humaĉka ploĉa i natpis Kulina bana, 

11

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke i 

mogućnosti 

praćenja na 

drugim jezicima 

Naĉin praćenja 

kvalitete i 

natpisi sa stećaka itd). 

1. R. Katiĉić, Litterarum studia, MH, Zagreb 1998. 

2. Robert Bloch, Latinska epigrafika, Beograd, 1971. 

3. Ida Calabi Limentani, Epigrafia Latina, Milano, 1985. 

4. Viktor Novak, Latinska paleografija, Beograd, 1952. 

5. Robert Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002. 

6. V. Delonga, Latinski epigrafiĉki spomenici u ranosrednjovjekovnoj 

Hrvatskoj, Split, 1996. 

7. M. Matijević Sokol, Latinski natpisi ranoga srednjega vijeka, Hrvati i 

Europa I, Rano doba hrvatske kulture, HAZU, Zagreb 1997, 239-256 

8. B. Fuĉić: Glagoljski natpisi, JAZU, ZG 1982, 

9. M., Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine 

IV, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970. 

10. Miroslav Palameta, Struktura epitafa na stećcima, Motrišta, 26, MH 

Mostar, oţujak 2003. str. 95- 118 

Literatura će se svakom prilikom odabira seminarskog rada ponuditi ili 

sugerurati studentu, kao primjerice o Povaljskom pragu-( Raĉki, F. 1881. 

Najstarija hrvatska cirilicom pisana listina. Starine 13, JAZU, Zagreb, 197- 

210. 

1. Ostojić, I. 1934. Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braĉu, 

Split. 

2. Zelić-Buĉan, B. 1961. Bosanĉica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja 

Historijskog arhiva Split, sv. 3, Split;Putanec, V. 1964. Tekstološki i 

jeziĉni problemi u Povaljskom kartularu (1184-1250). Slovo 14, 

Zagreb, 101-109. 

3. Nedeljković, O. 1971. O ispravi kneza Breĉka kao spomeniku jeziĉne 

prošlosti na Braĉu. Poljiĉki zbornik 2, Zagreb, 199-212. 

4. Šimunović, P. 1984. Povaljska listina i Povaljski prag. Braĉ u ranom 

srednjem vijeku, Povlja, 21-30. 

5. Hercigonja, E. 1987. Povaljska listina i Povaljski prag u hrvatskoj 

knjiţevnoj i kulturnoj povijesti. Braĉki zbornik 15, Supetar, 60-77. 

6. Šimunović, P. 1987. Antroponimijski sustav Povaljske listine i 

Povaljskog praga. Braĉki zbornik 15, Supetar, 134-149. 

7. Malić, D. 1988. Povaljska listina kao jeziĉni spomenik. Znanstvena 

biblioteka Hrvatskoga filološkog društva 17, Zagreb 

Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije, posjete lokalitetima I 

zbirkama, rad na terenu. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Provjera znanja pismenim testom i 

usmeno. 

Hrvatski jezik 

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije s 

studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka. 

12

uspješnosti 

izvedbe svakog 

predmeta i /ili 

modula 

13

Naziv predmeta Jezik u funkciji umjetnosti 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


HZH106 

5 

Dr.sc. Stojan Vrljić, izv. prof. 

Zadatak i cilj ovog predmeta je dati odgovor na pitanje koliko jeziĉno 

majstorstvo definira knjiţevnoumjetniĉko djelo.. 

1. Katiĉić, Radoslav, Novi jezikoslovni ogledi, ŠK, Zagre, 1992. 

2. Pranjić, Krunoslav, Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, ŠK, 

Zagreb1992. 

3. Vrljić, Stojan, Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana, Jezik naš 

hrvatski, Logos, Split, 2000., str. 51-54 

4. Vljić, Stojan, Jesen S. jesenjina u prijevodima, Jezik naš hrvatski, 

Logos, Split, 2000., str. 89-96 

5. Vrljić, Stojan, Matoševa Utjeha kose, Motrišta, Mostar, oţujak, 2003., 

str. 191-196 

6. Vrljić, Stojan, Šimićeva Ljubav, Zbornik radova Rijeĉki filološki dani, 

Filozofski fakultet, Rijeka, 2004., str. 579-584 

7. Vrljić, Stojan, Kaštelanova TvrĊava koja se ne predaje, Ţivot i škola, 

Osijek, 2006., str. 63-68 

8. Vrljić, Stojan, Kontrastivna lingvostilistiĉka analiza njemaĉke verzije 

pjesme Ubili su ga ciglama Ivana Slamniga, Bosna Franciscana 24, 

2006., str. 105-109 

9. Vrljić, Stojan, Dizdarova Modra rijeka u njemaĉkom, Stolaĉko 

kulturno proljeće, MH, Stolac, 2007., str163-174 

10. Vrljić, Stojan, Jezik i stil u poeziji Josipa Pupaĉića, Motrišta br. 39-40, 

Mostar, prosinac 2007., str. 57-70 

11. Vrljić, Stojan, Igra rijeĉi u prijevodu, Zbornik radova „Istraţivanja, 

izazovi i promjene u teoriji i praksi prevoĊenja“, Filozofski fakultet, 

Osijek, 2008., str. 579-584 

1. Dedicius, Karl, Slawische Lyrik – übersetzt – übertragen – 

nachgedichtet, in Störig, 1963, str. 468-488 

2. Frangeš, Ivo, Stilistiĉke studije, Zagreb, 1959. 

3. Martine, Andre, Jezik i funkcija, Sarajevo, 1973. 

4. Федоров, A. B., Введение в теорию перевода, Москва, 1958. 

Predavanja i seminari, susreti sa ţivim pjesnicima. 

1. Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima i pjesniĉkim susretima 

2. Ocjena lingvostilistiĉkih analiza pojedinih knjiţevnih djela 

3. Usmena interpretacija odabranog knjiţevnog djela 

4. Proĉitana literatura 


Stilska vrijednost stranih rijeĉi u hrvatskom jeziku. Frazemi kao 

sredstvo konciznog izraza. Mimika i geste. 

4 P – 3 S 

Stilska vrijednost pasiva u hrvatskom jeziku. Igra rijeĉi u prijevodu. 4 P – 3 S 

14

Poezija Jure Kaštelana (TvrĊava koja se ne predaje). 2 P – 2 S 

Poezija A. G. Matoša (Utjeha kose) 2 P – 2 S 

Poezija A. B. Šimića (Ljubav) 2 P – 2 S 

Poezija I. Slamniga (Ubili su ga ciglama) 2 P – 2 S 

Poezija Veselka Koromana (Dok sam na putu) i Maka Dizdara 4 P – 3 S 

(Modra rijeka) 

Poezija J. Pupaĉića (More) 2 P – 2 S 

Poezija T. Ujevića (Ćuk) 2 P – 2 S 

Jednostavan stil I. Andrića (Olujaci) 4 P – 3 S 

Poezija S. Jesenjina (Ne tugujem ne zovem ne plaĉem; Jesen) 2 P – 2 S 

15

Naziv predmeta Padeţni sustav hrvatskoga standardnog jezika 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


HZH205 

5 

dr. sc. Stojan Vrljić, izv. prof. 

Tanja Brešan, asistentica 

Cilj je kolegija produbiti znanje iz padeţnog sustava hrvatskoga standardnog 

jezika kako bi studenti imali što jasniju predodţbu o odnosima rijeĉi u 

reĉenici. 

1. Babić, S., Brozović, D., i dr. (2007). Glasovi i oblici hrvatskoga 

knjiţevnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Globus. 

2. Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. 

Zagreb:Školska knjiga. 

3. Barić, E., Lonĉarić, M. i dr. (2003). Hrvatska gramatika. 

Zagreb:Školska knjiga. 

4. Raguţ, D. (1997). Praktiĉna hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska 

naklada. 

5. Barić, E., Hudeĉek, L., i dr. (1999). Hrvatski jeziĉni savjetnik. Institut 

za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb: Pergamena, Školske novine. 

6. Fotokopirani materijali. 

1. Katiĉić, R. (1981). Gramatika Bartola Kašića. Zagreb: Jazu, Razred za 

filologiju. 

Predavanja, seminari, konzultacije 

Pismeni i usmeni ispit 


Padeţni sustav hrvatskoga standardnog jezika 

2P 

2S 

Povijesni pregled padeţnog sustava 2P 

2S 

Specifiĉnosti hrvatskoga padeţnog sustava u odnosu na ostale 2P 

slavenske jezike 

2S 

Površinski i dubinski padeţi 2P 

2S 

16

Kategorija brojivosti u hrvatskom standardnom jeziku 2P 

2S 

Deklinacija imenica, vrste deklinacija 4P 

4S 

PosuĊenice i njihove prilagodbe u hrvatskom sklonidbenom sustavu 4P 

4S 

Deklinacija pridjeva, zamjenica i brojeva 4P 

4S 

Morfološka i semantiĉka veza prijedloga i padeţa, valentnost 4P 

4S 

Funkcija i znaĉenje padeţa u reĉenici 4P 

4S 

17


Kod 

Vrsta 

Razina 

Govor i masovni mediji 

HZH 307 

Predavanja / Seminar + Konzultacije 

Izborni predmet 

Predmet specijalistiĉke razine 

Godina I. Semestar I. 

ECTS 



Nastavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj 

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 

30 sati predavanja + 30 sati seminara 

dr. sc. Anita Runjić-Stoilova, docentica 

Svrha je da studenti budu osposobljeni struĉno odreĊivati osobine govora u 

svim medijskim ţanrovima, da steknu praktiĉne sposobnosti u obraĊivanju 

govorne izvedbe i retoriĉkoga dizajna u masovnim medijima te u radu s 

vokalnim profesionalcima. Druga je svrha da se i sami okušaju kao 

voditelji, spikeri, novinari u elektroniĉkim medijima, koristeći se Fonetskim 

studijem te da sudjeluju u kreiranju emisija na Studentskom radiju u 

suradnji s Radio Splitom. 

Nema 

OdreĊuju se osnovni pojmovi vezani uz teoriju govora masovnih medija. 

Razlaţu se osobine govorne izvedbe, retoriĉkoga dizajna na primjerima 

televizijskih i radijskih vrsta. Pozornost će se usmjeriti i na etiku govora 

masovnih medija te odnos tzv. «javnih» i komercijalnih televizija. 

Seminarski će se na istraţivaĉki naĉin obraĊivati temeljne teme koje 

odreĊuju medijski govor kao što su govorne funkcije ţanrova, govorna 

sposobnost i medijska uspješnost, govorni stilovi u razliĉitim ţanrovima u 

usporedbi razliĉitih TV mreţa (informativne emisije, dokumentarni ţanrovi, 

dijaloški oblici, govor promidţbenih poruka). Ispitat će se znaĉenje i 

aktivno sudjelovanje publike u komunikacijskom oblikovanju masovnih 

medija. Obradit će se aktualne teme vezane uz javni ţivot kao što su 

politiĉki govor, socijalna osjetljivost medijskoga govora, zastupljenost 

govora civilnih udruga, primjerice u demokratizaciji medija, stvaranju 

osjetljivosti za društvene teme od javnoga interesa (ekologija, nasilje i sl.). 

1. Fiske, J., & Hartley, J. (1992). Ĉitanje televizije. Zagreb: Barbat & 

Prova. 

2. Sapunar, M. ( ). Klasifikacija ţanrova. Zagreb, 

3. Škarić, I. & Varošanec-Škarić, G. (1994). Skupna slika Hrvatske 

televizije. Govor XI, 2, 1-12. 

4. Škarić, I. & Varošanec-Škarić, G. (1994). Ocjene televizijskih 

govornika. Govor XI, 1, 1-9. 

5. Škarić, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: 

Školska knjiga. 

6. Varošanec-Škarić, G. (1995). Govorni stilovi u informativnim 

emisijama. Govor XII, 1, 71-78. 

1. Bell, A. (1991). The Language of News Media. Oxford UK & 

Cambridge MA: Blackwell. 

2. Berger, A. A. (1998). Media Analysis Techniques. Sage. 

18

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

3. Crisell, A. (1986). Understanding Radio. London & New York: 

Routledge. 

4. Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M. (2003). Odnosi s 

javnošću. Zagreb: Mate, bibl. Gospodarska misao. 

5. Hartley, J. (1982). Understanding News. London & New York: 

Routledge. 

6. Ivas, I. (1996). Govorne maske televizijskih govornika. Medijska 

istraţivanja, 2, 1, 3-25. 

7. King, L. (1994). How to Talk to Anyone, Anytime, Anywhere; The 

Secrets of Good Communication. New York: Gramercy Books. 

8. Košir, M., Zgrabljić, N. & Ranfl, R. (1999). Ţivot s medijima. 

Zagreb: Doron. 

9. Malović, S., Ricchiardi, S., Vilović, G. (1998). Etika novinarstva. 

10. McKerrow, R., Gronbeck, B. E., Ehninger, D., Monroe, A. H. 

(2000). Principles and Types of Speech Communication. 14th 

edition, New York: Longman. 

11. McCoy, M., Utterback, A. S. (2000). Sound and Look Professional 

on Television and the Internet. Chicago: Bonus Books, Inc. 

12. McLuhan, M. (1971). Understanding Media. Sphere Books Lim. (i 

ostala djela, primjerice The Gutenberg Galaxy) 

13. McQueen, D. (1998). Television; A Media Student's Guide. London: 

Arnold. 

14. Utterback, A. S., Freedman, M. G. (2005). Broadcast Voice 

Handbook; How to Polish Your On-Air Delivery. Los Angeles: 

Bonus Books, Inc. 

Nastava će se provoditi u Fonetskom studiju i na radio Splitu. 

usmeni (osim teorijskoga znanja, uzima se u obzir i ocjena seminara te 

sudjelovanje na nastavi i sudjelovanje u kreiranju programa na radiju) 

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. 

Studenti će ocjenjivati izvedbu predmeta. 

U razgovoru i kroz konzultacije sa studentima dolazit će se do povratnih 

informacija, te po potrebi odreĊene sadrţaje nadopunjavati. 

19

2. semestar 

Naziv predmeta Praktikum iz hrvatske knjiţevnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Seminari/Konzultacije 

Izborni 

Predmet temeljne razine 

Godina 1. (diplomska) Semestar 2. 

ECTS 



Nastavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj 

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 

Predavanja: 15 sati; seminar : 30 sati 

Dr. sc. Ivan Bošković, izv. prof. 

Upoznati studente s nekim od otvorenih i nedovoljno istraţenih pitanja 

hrvatske knjiţevnosti s naglaskom na kritiĉkom promišljanju pojedinih 

tema, imena i sadrţaja. Uz osnovne informacije o navedenim pitanjima 

studenti će za seminar pisati eseje i kritiĉke osvrte. Redovito će pripremati 

diskusije, a po mogućnosti organizirat će se posjete kulturnim dogaĊajima, 

promocijama knjiga i tribinama, a organizirat će se i susreti s uglednim 

knjiţevnicima i kulturnim radnicima. 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveuĉilišta u Splitu. 

Epohe i razdoblja u razvoju hrvatske knjiţevnosti; jezici hrvatske 

knjiţevnosti; ideologija i knjiţevnost (knjiţevnost kao ideologem); 

emigantska knjiţevnost (knjiţevnost u egzilu; knjiţevnost izmeĊu dviju 

domovina); disidentstvo i hrvatska knjiţevnost; knjiţevnost i totalitarizmi: 

"smrtni" grijesi hrvatske knjiţevnosti: zabranjena i prešućena imena; 

knjiţevnost i katoliĉki pokret; novinarstvo i knjiţevnost; ratovi (partizanski 

i domovinski ) i knjiţevnost; hrvatsko ratno pismo; polemike u hrvatskoj 

knjiţevnosti; hrvatska knjiţevnost i njezina kritika. 

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske knjiţevnosti, Split, 2004. 

Vinko Grubišić: Hrvatska knjiţevnost u egzilu, Munchen-Barcelona, 1990. 

Branimir Donat: Društvo ţrtvovanih hrvatskih pjesnika, Zagreb, 1998. 

Branimir Donat: Crni dossier (O zabranama u hrvatskoj knjiţevnosti) 

Branimir Donat: Politika hrvatske knjiţevnosti i knjiţevnost hrvatske 

politike, MH, Zagreb, 1998. 

Ivan Krtalić: Afere u hrvatskoj knjiţevnosti, AC, Zagreb, 1987. 

Polemike u hrvatskoj knjiţevnosti, prir. Ivan Krtalić 

Dubravko Jelĉić: Knjiţevnost u ĉisitlištu, MH, Zagreb, 1999. 

Dubravko Jelĉić: Politika i sudbine, Zagreb, 1995. 

Stanko Lasić: Miroslav Krleţa i NDH, Zagreb, 1989. 

Vinko Brešić: Hrvatska emigrantska knjiţevnost, u: Teme novije hrvatske 

knjiţevnosti, NZMH, Zagreb, 2001. 

Izbor radova Hrvatske revije 1-5, Zagreb, 1996. 

Šimun Šito Ćorić: 60 emigrantskih pisaca, Zagreb, 1995. 

20

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Dubravko Horvatić: Nepostojeći hrvatski pisci, Zagreb-Sisak, 1993. 

Ivica Matiĉević: Prostor slobode (Knjiţevna kritika u zagrebaĉkoj periodici 

1941-1945), Zagreb, 2007. 

Isusovci i hrvatska kultura, Zagreb, 1993. 

Stjepan Krasić: Dominikanci, NZ Globus, Zagreb, 1997. 

I. Banac, S. P. Novak, B. Sbutega, Stara knjiţevnost Boke, Zagreb, 1993. 

Vladimir Lonĉarević: Knjiţevnost i hrvatski katoliĉki pokret, Alfa, Zagreb, 

2005. 

Nikola Benĉić: Knjiţevnost gradišćanskih Hrvata, Zagreb, 1998. 

Predavanja, seminar, posjećivanje promocija, gostovanja suvremenih 

hrvatskih knjiţevnika. 

Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima; Ocjena eseja o odabranim 

poglavljima suvremene hrvatske knjiţevnosti; 

Proĉitana literatura. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve ĉetiri navedene komponente znanja. 


Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava 

unutar i izvan Odjela. 

21


Kod 

Vrsta 

Razina 

Hrvatska maritimna leksikografija 

HZH704 

Predavanja + Seminari/Konzultacije 


Predmet specijalistiĉke razine 

Godina 1. Semestar II. 

ECTS 



Nastavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj 

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunĉana sata) = 1,10 ECTS 

117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS 

Dr. sc. Joško Boţanić, izv. prof. 

Opće kompetencije: poznavanje maritimnog leksika, poznavanje maritimne 

kulture hrvatskoga naroda, sposobnost interpretacije pomorskih sadrţaja za 

razne kulturološke svrhe. 

Specifiĉne kompetencije: Izrada rjeĉnika pojedinih ĉakavskih govora, 

interpretacija tekstova maritimnog karaktera. 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveuĉilišta u Splitu. 

Hrvatski nautiĉki, brodograditeljski, ribarski, ihtiološki i meteorološki 

leksik; pomorski rjeĉnici; škole maritimne leksikografije; maritimni leksik u 

rjeĉnicima standardnog hrvatskog jezika; "noštromizmi"; maritimni leksik u 

glosarima ĉakavskih govora; glosar gajete falkuše; komparativno 

prouĉavanje leksiĉkih prinosa M. Deanovića za Lingvistiĉki atlas 

Mediterana (Sali, Komiţa, Lopud, Boka Kotorska, Krk i Korĉula); fenomen 

lingua franca; translingvalni karakter jadranskog maritimnog leksika, 

hrvatski maritimizmi kao spomeniĉka jeziĉna baština; fenomen amaterske 

ĉakavske leksikografije; izrada dijalektalnog rjeĉnika: gramatiĉka obrada, 

akcentuacija, definicija, frazeologija, stilistika, leksiĉka gnijezda. 

Boţanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U Finka, B. (ur.). 

Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. (181-194). 

Zagreb: HAZU. 

Skok, P. (1933). Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Split: 

Pomorska biblioteka Jadranske straţe. 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje. Rijeka: Izdavaĉki centar 

Rijeka. 

Vidović, R. (1984). Pomorski rjeĉnik. Split: Logos. 

Babić, B. (1877). Nazivlje korita i jedrilja broda u hrvatskom, njemaĉkom i 

talijanskom. Kraljevica: Primorska Tiskara. 

Babić, B. (1901). Pomorski rjeĉnik ili nazivlje za brodarenje po moru. Senj: 

Tiskara Ive pl. Hreljanovića. 

Deanović, M. (1962). Lingvistiĉki atlas Mediterana. 1. dio: Anketa u Boki 

Kotorskoj. Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1966). Lingvistiĉki atlas Mediterana. 2. dio: Anketa na Visu 

(Komiţi). Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1967). Lingvistiĉki atlas Mediterana. 3. dio: Anketa u 

Salima na Dugom otoku. Zagreb: JAZU. 

Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimologijski rjeĉnik puĉkog 

22

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

nazivlja. Šibenik: Ţupanijski muzej u Šibeniku. 

Jurišić, B. (1962). O našoj pomorskoj terminologiji. U Novak, G., 

Maštrović, V. (ur.). Pomorski zbornik. (str. 451-469). Zagreb: JAZU, 

Zadar: Institut za historijske i ekonomske nauke. 

Jurišić, B. (1956). Pomorski izrazi u Vitezovićevu rjeĉniku. U Krbek, I. 

(ur.). Anali Jadranskog instituta (str. 297-404). Zagreb: JAZU. 

Kaĉić, M. (1994). Rjeĉnik i gramatika. Filologija, 22-23, 297-302. 

Katiĉić, R. (1994). Leksikografija i gramatika. Filologija, 22-23, 281-286. 

Keber, L. (2002). Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana. Zagreb: 

Tehniĉki muzej. 

Luetić, J. (1956). Naša pomorska terminologija u A. Jal-ovom "Glossaire 

nautique" iz 1848. g. U Kostrenĉić, M. (ur.). Ljetopis (str. 248-255). 

Zagreb: JAZU. 

Machiedo, M. (1997). Duţ obale; hrvatske i mletaĉke teme. Zagreb: Ceres. 

Majcen, G., Siminiati, B. (1947/48). Pomorski rjeĉnik. Split: Pomorstvo. 

Menac, A. (1994). Frazeologija u razliĉitim tipovima jednojeziĉnih 

hrvatskih rjeĉnika. Filologija, 22-23, 161-168. 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje. Rijeka: Izdavaĉki centar 

Rijeka. 

Vajs, N. (1994). Leksikografski metajezik. Filologija, 22-23, 323-333. 

Vidović, R. (1992). Koine pomorskoga anemonimijskoga nazivlja. 

Ĉakavska riĉ, 1, 53-77. 

Vinja, V. (1986). Jadranska fauna – etimologija i struktura naziva, I – II. 

Zagreb: JAZU, Split: Logos. 

Vinja, V. (1998). Jadranske etimologije I, II, III. Zagreb: Školska knjiga. 

Vulić, S. (1994). Struktura rjeĉniĉkog ĉlanka u rjeĉnicima izvornih 

ĉakavskih govora. Filologija, 22-23, 185-191. 

Predavanje, seminar, radionica. Upoznavanje s postojećim rjeĉnicima. 

Studenti pod vodstvom mentora izraĊuju komparativne glosare za leksik 

pojedinih maritimnih tema (brodograditeljski alat, dijelovi broda, ihtionimi, 

vrste tradicionalnih brodova, nautiĉki termini, toponimi). Izrada glosa; 

kritiĉka analiza aktualnih rjeĉnika hrvatskog standardnog jezika itd. 

Praćenje aktivnosti studenata, vrednovanje svakog pojedinaĉnog rada, 

ocjena glosara pojedinog maritimološkog semantiĉkog polja. 


Anonimno anketiranje studenata, konzultacije sa studentima, razmjena 

iskustava unutar i izvan Odjela. 

23


Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


Povijesne predaje 

HZH 204 

5 

Dr. sc. Marko Dragić, redoviti profesor 

Znaĉaj povijesnih predaja u oĉuvanju nacionalnog identiteta. Umjetniĉki 

znaĉaj povijesnih predaja. Predaje kao nadahnuće autorima pisane 

knjiţevnosti. Odgojne, estetske, edukativne, didaktiĉne i druge vrijednosti 

povijesnih predaja. Povijesne predaje u slavenskom, europskom i svjetskom 

kontekstu. 

Dragić, M. (2008). Poetika i povijest hrvatske usmene knjiţevnosti. 

Fakultetski udţbenik. Split Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu. 

www.ffst.hr (Poglavlja o predajama i legendama) 

Dragić, M. (2007). Ilirske teme u suvremenom narodnome pripovijedanju. 

U: "Osmišljavanja" Zbornik u ĉast 80. roĊendana akademika Miroslava 

Šicela, Vinko Brešić (ur.). Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu Filozofski 

fakultet, FF-PRESS, Str. 153-171. 

Botica, S. (1995.). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb: Vlast nakl. 

Biti, V. (1981.). Bajka i predaja, Povijest i pripovijedanje. Zagreb: Liber. 

Dragić, M. (2005). Hrvatska usmena knjiţevnost Bosne i Hercegovine, 

proza, drama i mikrostrukture. Sarajevo: Matica hrvatska u Sarajevu, HKD 

Napredak Sarajevo. (Poglavlja o predajama i legendama.) 

Dragić, M. (1999.). Deset kamenih maĉeva. Baška Voda: Mala nakladna 

kuća Sveti Jure. 

Dragić, M. (2001.). Od Kozigrada do Zvonigrada. Baška Voda-Mostar- 

Zagreb: Mala nakladna kuća Sveti Jure i ZIRAL. 

Predavanja, seminari, diskusija, konzultacije. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Provjera znanja testom i usmeno. 

Nastavne jedinice Trajanje, 

1.tjedan: Uvodno. Definiranje predaje. Ţanrovi predaja. (Kronikati, 

fabulati, memorati). Ţanrovi predaja. 

2. tjedan: Ilirske teme u suvremenom narodnome pripovijedanju 

(kralj Agron, kraljica Teuta, ilirsko –rimski ratovi) 

3. tjedan: Car Dioklecijan, njegova supruga Aleksandra i kćerka 

Valerija. 

2 sata 

3 sata P + 3 sata S 


4. tjedan: Grĉke i rimske teme u hrvatskim povijesnim predajama. 2 sata P + 2 sata S 

5. i 6. tjedan: Starohrvatske teme u povijesnim predajama (Dolazak 

Hrvata u današnje krajeve, Tuga, Buga, mudra pobjeda Braĉana nad 

Saracenima i dr.) 


24

7. tjedan: Srednjovjekovne povijesne predaje (Konstantin VII. 

Porfirogenet, pop Dukljanin i dr.) 

8. i 9. tjedan: Vladari narodne krvi. Pogibija kralja Dmitra 

Zvonimira. Nesloga hrvatskih vladara. 

10. i 11. tjedan: Sramotan pad Bosanskoga kraljevstva i osmansko 

osvajanje Hrvatske. Kraljica Katarina. Turska okupacija Bosne i 

Hercegovine i Hrvatske. 




12. i 13. tjedan: Hajduci i uskoci. 4 sata P + 4 sata S 

14. i 15. tjedan: Legendarna oslobaĊanja Hrvatske 3 sata P + 5 sati S 

25

Naziv predmeta Hrvatska tradicijska kultura u europskom kontekstu 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

HZH307 

5 ECTS bodova 

Broj sati nastave: 60 (30+30+0) 

Dr. sc. Marko Dragić, izvanredni profesor 

Upoznati studentice i studente s znaĉajem kulturne baštine kod slavenskih i 

drugih naroda, s posebnim obzirom na savladavanje “mitskog mišljenja” i 

shvaćanje mita kao antropološkoga i usmeno-knjiţevnoga fenomena. 

Struĉno osposobljavanje studentica i studenata za samostalnu rašĉlambu i 

interpretaciju mitskih struktura posebno na korpusu hrvatske usmene 

knjiţevnosti, kao i rašĉlambu i razumijevanje obreda, ophoda i obiĉaja. 

1. Gavazzi, M. (1991). Godinu dana hrvatskih narodnih obiĉaja. III 

izdanje, Zagreb: Hrvatski sabor kulture. 

2. Dragić, M. (2008). Poetika i povijest hrvatske usmene knjiţevnosti. 

Fakultetski udţbenik. Split: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu. 

www.ffst.hr (Poglavlja o usmenoj lirici, retorici, folklornom 

kazalištu i dr.). 

3. Nodilo, N. (1991). Stara vjera Srba i Hrvata. (pretisak). Split: 

Logos. 

4. Katiĉić, R. (1996). Mythologicum Illyricum. Zagreb. 

5. Zeĉević, S. (1973). Elementi naše mitologije u narodnim obredima 

uz igru. Zenica: Izdanja muzeja grada Zenice, Radovi V. 

6. Dragić, M. (2008). Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata. 

Crkva u svijetu. 1, 3-198. Split: Katoliĉki bogoslovni fakultet 

Sveuĉilišta u Splitu. (u tisku). 

7. Dragić, M. (2008). Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi. 

Crkva u svijetu. 1, 1-196. Split: Katoliĉki bogoslovni fakultet 

Sveuĉilišta u Splitu. str. 67-91. 

8. Dragić, M. (2007). Sveta tri kralja u hrvatskoj tradiciji. Crkva u 

svijetu. 1, 1-192. Split: Split: Katoliĉki bogoslovni fakultet 

Sveuĉilišta u Splitu. str. 96-117. 

9. Dragić, M. (2007). Ladarice, kraljice i dodole u hrvatskoj 

tradicijskoj kulturi i slavenskom kontekstu. Hercegovina, godišnjak 

za kulturno i povijesno naslijeĊe. Br. 21. str. 275-296. 

10. Dragić, M. (2007). Apotropejski obredi, obiĉaji i ophodi u hrvatskoj 

tradicijskoj kulturi. Croatica et Slavica Iadertina. 3. Zadar: Odjel za 

kroatistiku i slavistiku Sveuĉilišta u Zadru. str. 369-390. 

11. Dragić, M. (2008). Koledanje i veselanje u hrvatskoj tradiciji. 

Zbornik radova Filozofskoga fakulteta. Split: Filozofski fakultet 

Sveuĉilišta u Splitu. (u tisku) 

12. Dragić, M. (2009). Sveto trodnevlje u duhovnoj baštini bosanskohercegovaĉkih 

Hrvata. Zbornik pasionske baštine. Zagreb: 

Pasionska baština. (u tisku) 

13. Dragić, M. (2009). Ĉuvari Kristova groba u crkveno-puĉkoj baštini 

Hrvata, Ethnologica Dalmatica, Etnografski muzej Split, vol. 17., 

Split 2009. str. 5-32. 

26

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


1. Botica, S. (1995). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb: Vl. 

nakl. 

2. Graves, R. (2003). Grĉki mitovi. Zagreb. 

3. Škobalj, A. (1998). Obredne gomile. (pretisak), Split. 

4. Fuĉić, B. (1962). Sveti Juraj i Zeleni Juraj. Zagreb: JAZU. 

5. Kulušić, Š. (1979). Stara slavenska religija u svjetlu novijih 

istraţivanja. Sarajevo. 

6. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimološki rjeĉnik. Zagreb: August 

Cesarec. 

7. Lozica, I. (2002). Poganska baština. Zagreb: Golden marketing 

8. Pilar, I. (1931). O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu 

podrijetlu i znaĉenju. Zbornik za narodni ţivot i obiĉaje juţnih 

Slavena. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, knjiga 

XXVIII, sv. 1, urednik dr. D. Boranić. Nadbiskupska tiskara Zagreb, 

Zagreb: JAZU, str. 1-86. 

9. Dragić, M. (2006). Hrvatska usmena knjiţevnost Bosne i 

Hercegovine, lirika, epika, retorika. Sarajevo: Matica hrvatska u 

Sarajevu, HKD Napredak Sarajevo. (Poglavlja o usmenoj lirici, 

usmenoj retorici, folklornom kazalištu i dr.). 

10. Dragić, M. (2005). Hrvatska usmena knjiţevnost Bosne i 

Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture. Sarajevo: Matica 

hrvatska u Sarajevu, HKD Napredak Sarajevo. (Poglavlja o usmenoj 

lirici, usmenoj retorici, folklornom kazalištu i dr.). 

Predavanja, seminari, diskusija, konzultacije. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Provjera znanja testom i usmeno. 

Nastavne jedinice Trajanje, 

1.tjedan: Uvodno. Najstariji tragovi kulturne baštine i njezini odjeci 

do naših dana 

4 sata 

2. tjedan: Najstariji tragovi kulturne baštine i njezini odjeci do naših 

dana 


3. tjedan: Advent. 2 sata P + 2 sata S 

4. tjedan: Badnji dan. 2 sata P + 2 sata S 

5. i 6. tjedan: Boţićno razdoblje. 2 sata P + 4 sata S 

7. tjedan: Poklade 2 sata P + 2 sata S 

8. i 9. tjedan: Korizmeni i uskrsni obredi, procesije i obiĉaji. 2 sata P + 4 sata S 

10. tjedan: Spasovo i Duhovi. 2 sata P + 2 sata S 

11. i 12. tjedan: Proljetni ophodi: Ladarice, jurjaši i jurjašice, 

filipovĉice, kraljice, dodole, ivanĉice u hrvatskoj i slavenskoj 

tradicijskoj kulturi. 


13. tjedan: Vukari, vuĉari, vuĉijada, vukovi – ophodi u Hrvata i 

drugih naroda 

2 sat P + 2 sata S 

14. tjedan: Apotropejski obredi, ophodi i obiĉaji. 2sata P + 2 sata S 

27

15. tjedan: Magijski obredi (basme). 2 sata P + 1 sat S 

28

Naziv predmeta (Uvod u komparativnu knjiţevnost) 

Roman u razdoblju romantizma 

Kod HZH706 

Vrsta Izborni kolegij 

(Diplomski studij) 

Razina Predmet srednje razine 

Godina 1. Semestar 2. 

ECTS 

5 ECTS 

Nastavnik Dr. sc. Gordana Galić Kakkonen, doc. 

Kompetencije 


Studenti stjeĉu znanja o romanu kao knjiţevnoj vrsti i njegovu mjestu 

unutar povijesti knjiţevnosti, a osobita pozornost posvećena je statusu i 

odlikama romana u razdoblju romantizma. Studenti se osposobljavaju za 

razumijevanje vaţnih politiĉkih, društvenih i kulturnih zbivanja toga 

vremena koja su utjecala na strujanja u umjetnosti i knjiţevnosti te, 

posljediĉno, za promatranje romana kao osobitog umjetniĉkog i duhovnog 

proizvoda. 

Nema 

Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj Društvena, politiĉka, ekonomska i općekulturna situacija u 18. stoljeću koja 

prethodi velikim dogaĊajima i promjenama (francuska revolucija, jaĉanje 

graĊanske klase, buĊenje nacionalne svijesti i dr.). Knjiţevnost kao 

svjedoĉanstvo vremena. Uslijed razliĉitih promjena ĉiji su sudionici i 

suvremenici, umjetnici, pa tako i knjiţevnici, oblikuju u svojim djelima 

nove svjetove, raĊaju se nove teme i ideje. Nastala na temelju otpora i bunta 

prema zasadama klasicistiĉke poetike i razuma kao vrhunskog naĉela, nova 

djela promoviraju individualizam, bijeg, egzotiku, sentimentalnost. 

Periodizacija. OdreĊenje romantizma unutar razliĉitih nacionalnih 

Preporuĉena 

knjiţevnosti. Poetika romantizma. Knjiţevne teorije u doba predromantizma 

i romantizma. Poloţaj romana unutar ţanrovskoga sustava i njegove 

specifiĉnosti. Roman u doba romantizma. Teme, graĊa, motivi. Vrste 

romana. 

Flaker, A. (1986). Stilske formacije. Zagreb: Sveuĉilišna naklada Liber. str. 11-48 i 

literatura 105-129. 

Povijest knjiţevnih teorija. (1979). (ur. M. Beker). Zagreb: Sveuĉilišna naklada 

Liber. str. 209-332. 

Povijest svjetske knjiţevnosti. (1-7) (ur. F. Ĉale i dr.) (1977-). Zagreb: Mladost. 

(selektivno). 

Solar, M. (2003). Povijest svjetske knjiţevnosti. Zagreb: Golden marketing. str. 

184-221. 

Todorov, T. (1987). Uvod u fantastiĉnu knjiţevnost. Beograd: Rad. 

Ţmegaĉ, V. (2004). Povijesna poetika romana. Zagreb: Matica hrvatska. str. 82- 

133. 

Obavezna lektira 

J. J. Rousseau: Julija ili Nova Heloisa; J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera; A. 

29

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 

S. Puškin: Evgenij Onjegin; M. J. Ljermontov: Junak našega doba; E. T. A. 

Hoffmann: Đavolji eliksiri; E. A. Poe: Priĉa Arthura Gordona Pyma; M. Shelley: 

Frankenstein; J. Austen: Opatija Northanger; W. Scott: Ivanhoe; A. Manzoni: 

Zaruĉnici; V. Hugo: Zvonar crkve Notre-Dame. 

Botting, F. (1996-). Gothic. London and New York: Routledge. 

British romantic prose writers, 1789-1832. (ur. J. R. Greenfield). (1991-). Detroit; 

London: Gale Research. 

Eco, U. (2004). IzmeĊu laţi i ironije. Zagreb: Izvori. str. 24-50. 

Glušĉević, Z. (1967). Romantizam. Cetinje: Obod. 

Lukács, G. (1986). Roman i povijesna zbilja. Zagreb: Globus. str. 67-89 i 155-194. 

Nineteenth-century French fiction writers: romanticism and realism, 1800-1860. 

(ur. C. Savage Brosnan). (1992). Detroit; London: Gale Research. 

Pavliĉić, P. (1983). Knjiţevna genologija. Zagreb: Liber. str. 59-96. 

Praz, M. (1974). Agonija romantizma. Beograd: Nolit. 

Romanticism (ur. J. B. Halsted) (1969). New York: Harper and Row. 

Romantizam i pitanja modernoga subjekta. (2008). (ur. J. Uţarević). Zagreb: 

Disput. (selektivno). 

Predavanja (frontalna) uz sudjelovanje studenata, seminari (analiza tekstova 

iz primarne i sekundarne literature), izrada seminarskog rada. 

U okviru seminara studenti su duţni izraditi i prezentirati dogovoreni 

seminarski rad; provjera znanja vrši se kontinuirano - putem kolokvija, a na 

kraju semestra studenti pišu test –pismeni ispit (prema potrebi). 

Hrvatski jezik (engleski jezik) 

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava 

unutar i izvan Odsjeka. 

30



modula 

31


Kod 

Vrsta 

Razina 

Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i knjiţevnost 

HZH306 

Predavanja + Seminari/Konzultacije 


Predmet srednje razine 

Godina 1. Semestar II. 

ECTS 



Nastavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadrţaj 

5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunĉana sata) = 1,10 ECTS 

117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS 

Dr. sc. Katarina Lozić Knezović, asistentica 

Studenti su svladali uglatu hrvatsku glagoljicu i hrvatsku ćirilicu 

(bosanĉicu) i osposobili se za ĉitanje i primjerenu filološku i knjiţevnu 

analizu starih hrvatskih tekstova. Osposobljeni su za dubinsko ĉitanje 

srednjovjekovnih tekstova što im omogućava razumijevanje specifiĉnosti 

knjiţevnog srednjovjekovlja i otkriva svjetonazorske i mentalitetske 

karakteristike srednjovjekovnih djela. Studenti su tako upoznati sa 

sloţenošću poĉetnoga razdoblja hrvatske knjiţevnosti i pismenosti koja je 

ostvarena na trima jezicima (hrvatski, staroslavenski, latinski) i trima 

pismima (glagoljica, ćirilica, latinica) na razmeĊu kulturnih utjecaja s 

europskoga zapada i istoka. 

Prema Pravilniku o studiranju Sveuĉilišta u Splitu. 

Kolegij bi obraĊivao proţimanje slavenske i latinske pismovne kulture: 

tropismenost i trojeziĉnost hrvatske srednjovjekovne kulture; povijest 

hrvatskoga glagoljaštva, prve pisane spomenike na hrvatskom jeziku: 

natpise, liturgijske tekstove, pravne spomenike i listine, neliturgijske 

zbornike; funkcionalno raslojavanje jezika: sloţenost odnosa izmeĊu 

crkvenoslavenskoga i narodnoga (ĉakavskog) jezika; oblikovanje i razvoj 

hrvatske uglate glagoljice i hrvatske ćirilice (bosanĉice); jezik i pismo 

latiniĉnih spomenika na hrvatskom jeziku; prve štokavske tekstove; rano 

hrvatsko tiskarstvo u europskom kontekstu. Prikazala bi se reprezentativna 

djela hrvatske srednjovjekovne knjiţevnosti (stihovi, dijaloške pjesme, 

crkvena prikazanja, vizije, apokrifi, mirakuli, legende, moralnopouĉna 

proza i sl.), a ţanrovski bi se sastav i bogatstvo usporedili sa 

srednjovjekovnom knjiţevnošću drugih mediteranskih i srednjoeuropskih 

zemalja. Tekstovi bi se analizirali jeziĉno, filološki, poetološki, ali i na 

temelju svojih svjetonazorskih karakteristika s namjerom da se studentima 

pribliţi srednjovjekovni mentalitet kako je oblikovan u saĉuvanim 

tekstovima. 

Organizirala bi se i terenska nastava u trajanju od 3 do 5 dana po Istri, 

Krku, Cresu, Vinodolu i/ili srednjodalmatinskim (zadarskim) otocima gdje 

se ĉuvaju vaţniji spomenici srednjovjekovne pismenosti (natpisi i knjige) 

kako bi se studenti mogli izravno upoznati s izvornicima spomenika koji se 

ĉuvaju u crkvama ili knjiţnicama samostana i ţupnih ureda. 

32

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Damjanović, S. (1984). Tragom jezika hrvatskih glagoljaša. Zagreb: Liber. 

Fališevac, D. (1980). Hrvatska srednjovjekovna proza. Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo. 

Fuĉić, B., Katiĉić, R., Hercigonja, E. (1997). Rano doba hrvatske kulture, 

Hrvatska i Europa I., Zagreb: HAZU. 

Hercigonja E., Damjanović, S., Nazor, A., Malić, D., Moguš M. (2000). 

Srednji vijek i renesansa. Hrvatska i Europa II., Zagreb: HAZU. 

Kolumbić, N. (1994). Po obiĉaju zaĉinjavac. Split: Knjiţevni krug. 

Malić, D. (1972). Jezik najstarije hrvatske pjesmarice. Zagreb: Liber. 

Petrović, I. (1988). Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje 

srednjovjekovne kulture. Slovo, 38, 5-52. 

Štefanić, V. (prir.) (1969). Hrvatska knjiţevnost srednjega vijeka. 1, Zagreb: 

Zora, Matica hrvatska. 

Damjanović, S. (2004). Slovo iskona. Zagreb: Matica hrvatska. 

Fuĉić, B. (1971). Najstariji hrvatski glagoljski natpisi. Slovo, 21. 

Hercigonja, E. (1975). Srednjovjekovna knjiţevnost. 2, Zagreb: Liber, 

Mladost. 

Hercigonja, E. (1994). Tropismena i trojeziĉna kultura hrvatskoga 

srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska. 

Jurić, Š. (1985). Hrvatske inkunabule. Slovo, 34. 

Katiĉić, R. (1998). Litterarum studia. Zagreb: Matica hrvatska. 

Mihaljević, M. i Reinhart, J. (2005). The Croatian Redaction: Language and 

literature. Incontri linguistici. 

Nazor, A. (1985). Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do 

Brozićeva brevijara 1561. Slovo, 34. 

Štefanić, V. (1971). Determinante hrvatskog glagolizma. Slovo, 21. 

Tandarić, J. L. (1993). Hrvatskoglagoljska liturgijska knjiţevnost. Zagreb: 

Kršćanska sadašnjost. 

Predavanja/seminari/terenska nastava. 

Kolokvij iz hrvatske uglate glagoljice i hrvatske ćirilice. 

Ispit: pismeni i usmeni. 


1. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa; 

2. Nastavnici koji poduĉavaju srodne predmete suraĊuju i zajedniĉki vode 

brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od 

strane predstojnika odsjeka / voditelja katedre, itd. 

33

Naziv predmeta Sociolingvistika 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

HZH 614 

5 

Jagoda Granić 

Kvantitativno i kvalitativno odreĊenje društvenih parametara koji impliciraju 

promjene u jeziĉnoj strukturi i objašnjavaju funkcije jezika. Sociolingvistiĉki 

pristup pomaţe shvaćanju i rješavanju problema u jeziĉnoj kulturi, 

višejeziĉnoj sredini, u planiranju jezikā i u nastavi jezika. 

Badurina, L. et al. (ur.) (2009). Jeziĉni varijeteti i nacionalni identiteti. 

Zagreb: Disput. 

Bugarski, R. (2009). Nova lica jezika: sociolingvistiĉke teme. Beograd: Ĉigoja 

štampa. 

Coulmas, F. (ed.) (2007). The Handbook of Sociolinguistics. Oxford: 

Blackwell Publishing. 

Edwards, J. (2009). Language and Identity. Cambridge: Cambridge 

University Press. 

Siguan, M. (2004). Jezici u Europi. Zagreb: Školska knjiga. 

Škiljan, D. (2002). Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden 

marketing. 

Wright, S. (2010). Jeziĉna politika i jeziĉno planiranje: od nacionalizma do 

globalizacije. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu. 

Agfa, A. (2007). Language and Social Relations. Cambridge: Cambridge 


Aitchison, J & Lewis, D.M. (eds.) (2003). New Media Language. London- 

New York: Routledge. 

Barbour, S. & Carmichael, C. (eds.) (2000). Language and Nationalism in 

Europe. Oxford: Oxford University Press. 

Boardman, M. (2005). The Languages of Websites. London-New York: 

Routledge. 

Bratanić, M. (ur.) (2011). Hrvatski jezik na putu u EU: terminološki ogledi. 

Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje-Hrvatska sveuĉilišna naklada. 

Bratt Paulston, Ch. & Tucker, G.R. (eds.) (2003). Sociolinguistics. Oxford: 

Blackwell. 

Bugarski, R. (2009). Evropa u jeziku. Beograd: Ĉigoja štampa 

Bugarski, R. (2002). Lica jezika: sociolingvistiĉke teme. Beograd: Ĉigoja 

štampa-XX vek. 

Bugarski, R. (1997). Jezik u društvenoj krizi. Beograd: Ĉigoja štampa-XX 

vek. 

34

Bugarski, R. (1986). Jezik u društvu. Beograd: Prosveta. 

Calvet, L.-J. (1998). Language Wars and Linguistic Politics. Oxford: Oxford 


Calvet, L.-J. (1981). Lingvistika i kolonijalizam. Beograd: BIGZ. 

Cameron, D. (ed.) (1999). The Feminist Critique of Language. London- 

NewYork: Routledge. 

Cameron, D. & Kulick, D. (2003). Language and Sexuality. Cambridge: 

Cambridge University Press. 

Chambers, J. K. (2003). Sociolinguistic Theory. Oxford: Blackwell. 

Cobarrubias, J. & Fishman, J.A. (eds.). Progress in Language Planning: 

International Perspectives. Berlin-New York-Amsterdam: Mouton Publishers. 

Coulmas, F. (2006). Sociolinguistics: The study of speakers choices. 

Cambridge: Cambridge University Press. 

Coupland, N. & Jaworski, A. (eds.) (1997). Sociolinguistics. Hampshire- 

New York: Palgrave. 

Crystal, D. (2006). Language and the Internet. Cambridge: Cambridge 


Crystal, D. (2000). Language Death. Cambridge: Cambridge University 

Press. 

Crystal, D. (1997). English as a Global Language. Cambridge: Cambridge 


Dalby, A. (2003). Languages in Danger. London: Penguin Books. 

Eckert, P. & Mc Conell-Ginet, S. (2003). Language and Gender. Cambridge: 

Cambridge University Press. 

Eckert, P. & Rickford, J. R. (eds.) (2001). Style and Sociolinguistic 

Variation. Cambridge: Cambridge University Press. 

Extra, G. & Gorter, D. (eds.) (2008). Multilingual Europe: Facts and 

Policies. Berlin-New York: Mouton de Gryter. 

Filipović, R. (1986). Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU-Školska knjiga. 

Finegan, E. & Rickford, J.R. (eds.) (2004). Languages int he USA: Themes 

for the Twenty-first Century. Cambridge: Cambridge University Press. 

Fishman, J.A. (1978). Sociologija jezika. Sarajevo: Svjetlost. 

Granić, J. (ur./ed.) (2009). Jeziĉna politika i jeziĉna stvarnost=Language 

Policy and Language Reality. Zagreb: HDPL. 

Granić, J. (ur.) (2007). Jezik i identiteti. Zagreb-Split: HDPL. 

Granić, J. (ur.). (2006). Jezik i mediji – jedan jezik : više svjetova. Zagreb- 

Split: HDPL. 

Greenberg, R.D. (2005). Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja Europa. 

Hagège, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika. Zagreb: Disput. 

Hamers, J.F. & Blanc, M.H.A. (eds.) (2000). Bilinguality and Bilingualism. 


Hymes, D. (1980). Etnografija komunikacije. Beograd: BIGZ. 

Johnson, S. & Einsslin, A. (eds.) (2007). Language in the Media: 

Representations, Identities, Ideologies. London: Continuum. 

35

Kapović, M. (2011). Ĉiji je jezik? Zagreb: Algoritam. 

Kordić, S. (2010). Jezik i nacionalizam. Zagreb: Durieux. 

Kovaĉević, M. i Pavliĉević-Franić, D. ur./eds.) (2002). Komunikacijska 

kompetencija u višejeziĉnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment I.: Reviews, 

Problems, Guidelines. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu-Naklada Slap. 

Llamas, C. et al. (eds.) (2007). The Routledge Companion to Sociolinguistics. 

London-New York: Routledge. 

Manovich, L. (2001). The Language of New Media. Cambridge, Mass.: The 

MIT Press. 

Marshall, J. & Werndly, A. (2002). The Language of Television. London- 


Lee McKay, S. & Hornberger, N.S.(eds.) (2000). Sociolinguistics and 

Language Teaching. Cambridge: Cambridge University Press. 

Maurais, J. & Morris, M.A. (eds.) (2004). Languages ina Globalising World. 


Mills, S. (2003). Gender and Politeness. Cambridge: Cambridge University 

Press. 

Montgomery, M. (2001). An Introduction to Language and Society. London- 


Pavliĉević-Franić, D. i Kovaĉević, M. (ur./eds.) (2003). Komunikacijska 

kompetencija u višejeziĉnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment II.: 

Theoretical Considerations and Practice. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu- 

Naklada Slap. 

Peti-Stantić, A. (ur.) (2008). Identitet jezika jezikom izreĉen. Zagreb: Srednja 

Europa. 

Phillipson, R. (2003). English-Only Europe? Challenging Language Policy. 

London-New York: Routledge. 

Phillipson, R. (1993). Linguistic Imperialism. Oxford: Oxford University 

Press. 

Radovanović, M. (1986). Sociolingvistika. Novi Sad: Dnevnik. 

Ricento, T. (2006). Language Policy. London: Blackwell Publishing. 

Riley, Ph. (2007). Language, Culture and Identity: An Ethnolinguistic 

Perspective. London: Continuum. 

Romaine, S. (1994). Language in Society. Oxford: Oxford University Press. 

Shortis, T. (2001). The Language of ICT. London-New York: Routledge. 

Spolsky, B. (2004). Language Policy. Cambridge: Cambridge University 

Press. 

Spolsky, B. (1998). Sociolinguistics. Oxford: Oxford University Press. 

Stockwell, P. (2002). Sociolinguistics. London-New York: Routledge. 

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus. 

Škiljan, D. (1998). Jeziĉna politika. Zagreb: Naprijed. 

Thomas, L. & Wareing, Sh. (eds.) (2001). Language, Society and Power. 

36

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


London: Routledge. 

Trudgill, P. (1995). Sociolinguistics: An Introduction to Language and 

Society. London-New York-Toronto: Penguin Books. 

Ţanić, I. (2007). Hrvatski na uvjetnoj slobodi: jezik, identitet i politika izmeĊu 

Jugoslavije i Europe. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u 

Zagrebu. 

Predavanja i seminari. 

Kolokviji. Seminarski rad. 

Ispit: usmeni. 

Nastavne jedinice - Predavanja Trajanje 

Uvodno - sadrţaj i literatura. Domene sociolingvistike. 

Jezik kao društveni fenomen. 

Jezik kao simbol društvenog ponašanja. 

Jezik i društveni, sociopsihološki i sociopolitiĉki faktori. 

1 sat 

2 sata 

Etnografija komunikacije: modeli interakcije jezika i društva. 

Jezik i kultura. 

2 sata 

Identitet jezika i jeziĉni identiteti (individualni i kolektivni). 2 sata 

Jezik i politike. Jezik i ideologije. 2 sata 

Jeziĉna politika i planiranje jezika. 2 sata 

Jeziĉna prava: većinski i manjinski jezici. 

UKUPNO sati 

2 sata 

15 sati 

Seminari 

Jezik i društvene klase. Stavovi prema jezicima i društveni 

stereotipi. 

2 sata 

Socijetalni bilingvizam i diglosija. 2 sata 

Multilingvizam: jezik, etnicitet i rasizam. 2 sata 

Komunikacijska kompetencija u višejeziĉnoj sredini. 2 sata 

Jezik i nacionalni identitet. 2 sata 

Jezik i rodni identitet. 2 sata 

Jezik i mediji. 2 sata 

Jezik i internet. 2 sata 

Govor mladih. 2 sata 

Prestiţni i stigmatizirani jezici. 2 sata 

Jezik kao ideologem. 2 sata 

Jeziĉna politika i diskurs politike. 2 sata 

37

Ideologija standardnog jezika. 2 sata 

Hrvatski jezik u Europskoj Uniji. 2 sata 

Izumiranje jezika – izumiranje kultura. 2 sata 

30 sati 

UKUPNO sati 

3. semestar: 

Naziv 

predmeta 

Kod HZH 801 

Metodika nastave hrvatskoga jezika 

ECTS 5 

Nastavnici i/ili Dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, docentica 

suradnici 

Kompetencije Upoznavanje studenata s teorijom i praksom nastave (uĉenja) 

koje se stjeĉu hrvatskoga jezika te govornoga i pismenoga izraţavanja u osnovnim i srednjim 

školama, na sveuĉilištu i drugdje. Student će biti osposobljen za praćenje i za 

izvoĊenje nastave hrvatskoga jezika, govornoga i pismenoga izraţavanja u 

osnovnim i srednjim školama, na sveuĉilištu i drugdje. 

Preporuĉena Stjepko Teţak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.; 

literatura Stjepko Teţak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1997.; 

Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989.; Vlado Pandţić, Govorno i pismeno 

izraţavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001.; Karol Visinko, Jeziĉno izraţavanje 

u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010.; Stjepko Teţak i Stjepan 

Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 1992.; Babić – Moguš, Hrvatski 

pravopis usklaĊen sa zakljuĉcima Vijeća za normu Hrvatskoga standardnog 

jezika, Zagreb, 2010.; Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006. 

38

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 

polaganja 

ispita 

Peko – Pintarić, Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek, 1999.; Ivo Škarić, 

Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000.; Josip Silić, Morfologija 

hrvatskoga jezika: udţbenik za 2. razred gimnazije, Zagreb, 1995.; Ivo 

Pranjković, Sintaksa hrvatskoga jezika: udţbenik za 3. razred gimnazije, 

Zagreb, 1995.; Marko Samardţija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika: 

udţbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1995.; Josip Silić, Fonetika i 

fonologija hrvatskoga jezika: udţbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb, 1998.; 

Miroslav Beker, Kratka povijest antiĉke retorike, Zagreb, 1997.; Vlado 

Pandţić, Sitni prilozi za povijest uĉenja i pouĉavanja govorništva, Split, 2007.; 

Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1982.; Ivo Škarić, 

Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje, Zagreb, 1998.; Dragutin Rosandić, Od 

slova do teksta i metateksta, Zagreb, 2002.; Jadranka Nemeth-Jajić, «Procesni 

pristup pisanju u nastavi hrvatskoga jezika», Zbornik radova Prema kvalitetnoj 

školi, Split, 2006., str. 209–217.; Dunja Pavliĉević-Franić, Komunikacijom do 

gramatike, Zagreb, 2005.; Dianne Doubtfire, Kreativno pisanje, Zagreb, 1991.; 

Hrvatski, ĉasopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, knjiţevnosti, 

govornoga i pismenoga izraţavanja te medijske kulture. 

Predavanja i seminari (30+30). 

Provjera znanja provodi se tijekom akademske godine praćenjem rada studenata 

i kolokvijima. Obveza: izrada seminarskoga rada. 

Naĉin polaganja ispita: pismeni/usmeni. 

Oba poloţena kolokvija oslobaĊaju od pismenoga dijela ispita. 

Kolokvijima i pismenim dijelom ispita provjerava se ĉinjeniĉno znanje: 

poznavanje kljuĉnih pojmova i sadrţaja u svezi s predmetnim podruĉjima 

nastave hrvatskoga jezika i jeziĉnoga izraţavanja. Seminarskim radom utvrĊuje 

se sposobnost primjene steĉenih znanja. 

Ocjena se izvodi na temelju ocjene iz kolokvija/pismenoga dijela ispita i ocjene 

seminarskoga rada. 

Usmeni ispit provodi se po dogovoru. 

Nastavne jedinice: Predavanja Seminari Traja 

nje 

1. Uvodno predavanje. Dogovor o radu. Razmjena iskustava o uĉenju i 2P+2S 

2. Tradicionalna i moderna nastava gramatike. 

Svrha nastave hrvatskoga jezika. Naĉela. 

Sustavi i pristupi. 

3. Nastava fonetike, fonologije, morfologije, 

tvorbe rijeĉi i sintakse hrvatskoga jezika te 

leksikologije i hrvatske stilistike. 

4. Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika u 

nastavi. 

pouĉavanju gramatike. 

Ciljevi i zadaće nastave 2P+2S 

hrvatskoga jezika i jeziĉnoga 

izraţavanja. 

Metodiĉki postupci i modeli. 2P+2S 


5. Nastava hrvatskoga pravopisa. Metodiĉki postupci i modeli. 2P+2S 

6. Ustroj nastavne jedinice. Metodiĉka priprava. Izradba metodiĉke priprave. 2P+2S 

7. Suvremena teorija i praksa nastave govornoga i 

pismenog izraţavanja. Unutarpredmetno 

povezivanje sadrţaja. 

Kolokvij. 2P+2S 

39

8. Govorniĉko (predavaĉko) umijeće. Kultura i 

govor. Govorne vrste. 

Ĉitanje. 2P+2S 

9. Priprema i ustrojba predavanja (govora). 

Govorniĉke figure. 

Izlaganje, predavanje. 2P+2S 

10. Oblici pismenog izraţavanja. Pristupi 

pouĉavanju pisanja. 


11. Stilsko-kompozicijsko vjeţbanje. Metodiĉki postupci i modeli. 2P+2S 

12. Ustroj nastavne jedinice. Metodiĉka priprava. Izradba metodiĉke priprave. 2P+2S 

13. Vrjednovanje i ocjenjivanje uĉeniĉkih 

Ispravljanje uĉeniĉkih sastavaka 2P+2S 

sastavaka. 

- opisnici. (Predaja seminarskog 

rada.) 

14. Osvrt na nauĉeno. Dogovor o metodiĉkoj 

praksi. 

Kolokvij. 2P+2S 

Seminarski rad 

Seminarski rad sastoji se od dva dijela 

opisana pod toĉkom a i b. Student pismeno 

oblikuje po jednu vrstu teksta (oblik pismenoga 

izraţavanja) iz svake toĉke (ukupno dva teksta). 

Pritom bira: 

a) ĉlanak, knjigu ili poglavlje u knjizi s 

popisa literature (preporuĉene i 

dopunske) te o izabranom djelu piše (po 

izboru) prikaz, recenziju, osvrt ili 

kritiku; 

b) jednu od predloţenih tema ili predlaţe 

svoju temu. Temu oblikuje kao 

problemski ĉlanak, struĉni ĉlanak, 

komentar, raspravu, esej ili intervju. 

Rok za predaju seminarskoga rada: 18. 

sijeĉnja 2011. 

Za oblike jeziĉnoga izraţavanja preporuĉa se 

literatura: 

Vlado Pandţić: Govorno i pismeno izraţavanje 

u srednjoj školi, Zagreb, 2001. 

Karol Visinko: Jeziĉno izraţavanje u nastavi 

hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010. 

Predloţene teme: 

1. Nastava gramatike u teoriji i praksi 

2. Gramatika ne smije biti siva* (ĉlanak u 

ĉasopisu Zrno. Tema broja: Hrvatski 

jezik u odgoju i nastavi, br. 39-40, 

2000., str. 49-51) 

3. Osebujnost hrvatskoga jezika* 

(poglavlje u knjizi Stjepka Teţaka: 

Teorija i praksa nastave hrvatskoga 

jezika, Zagreb, 1996., str. 27-29) 

4. Uĉenik i hrvatski jezik* (poglavlja u 

40

knjizi Stjepka Teţaka: Teorija i praksa 

nastave hrvatskoga jezika, Zagreb, 

1996., str. 33-45) 

5. Nastavnik hrvatskoga jezika* (poglavlje 

u knjizi Stjepka Teţaka: Teorija i 

praksa nastave hrvatskoga jezika, 

Zagreb, 1996., str. 77-84) 

6. Uĉiti biti uĉiteljem 

7. Metodiĉki stereotipi i kreativnost u 

nastavi hrvatskoga jezika i jeziĉnoga 

izraţavanja 

8. Trebamo li i danas tragati za 

izgubljenim govorom 

9. Kultura komuniciranja 

10. Uloga medija u promicanju govorne 

kulture 

11. Govorni i pisani izraz* (poglavlje u 

knjizi Ive Škarića: U potrazi za 

izgubljenim govorom, Zagreb, 1982., str. 

77-81) 

12. Pismenost – izazov suvremenog 

društva* (ĉlanak u ĉasopisu Zrno. Tema 

broja: Pismenost – ţivotna vještina, broj 

49-50, 2002.) 

13. Što danas znaĉi biti pismen* (ĉlanak u 

ĉasopisu Zrno. Tema broja: Pismenost – 

ţivotna vještina, broj 49-50, 2002.) 

14. Uĉenje i pouĉavanje pisanja 

sustvaralaštvo je uĉenika i uĉitelja* 

(ĉlanak «Opismenjavanje je 

sustvaralaštvo uĉenika i uĉitelja» u 

ĉasopisu Zrno. Tema broja: Pismenost – 

ţivotna vještina, broj 49-50, 2002.) 

15. Vrjednovanje i ocjenjivanje uĉeniĉkih 

pisanih uradaka 

16. Komunikacijsko-informacijske 

tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika 

41

Naziv 

predmeta 

Kod HZH 802 

ECTS 5 


suradnici 

Sadrţaj 

Kompetencije 


Metodika nastave knjiţevnosti 

dr. sc. Ivan Mimica, prof. Emeritus 

Josip Lasić, lektor 

Dramski tekst kao lingvometodiĉki predloţak. Nastava fonetike i fonologije i 

knjiţevnost. Nastave morfologije i knjiţevnost. Scenski pristup dramskom 

djelu. Nastava sintakse i knjiţevnost. Bajka, basna i novela u nastavi. Nastava 

leksikologije i knjiţevnosti. Hrvatski roman u spletu modernih metodiĉkih 

koncepcija i teorije recepcije. Knjiţevne vrste: obradba i interpretacija. Povijest 

i dijalektologija hrvatskoga jezika u nastavi knjiţevnosti. Govorne i pismene 

vjeţbe i knjiţevni tekst. Ocjenjivanje i ispravljanje uĉeniĉkih pisanih uradaka. 

Diskurzivni knjiţevni oblici u nastavi. Nastava knjiţevnosti i drugih umjetnosti. 

Suvremeni pristupi knjiţevnom djelu i osnovnoj i srednjoj školi. 

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći: oblikovati pisanu 

pripremu za nastavnu jedinicu iz knjiţevnosti, realizirati programske, tj. 

lektirne i udţbeniĉke beletristiĉke sadrţaje, diferencirati tipove nastavnih sati, 

bolje rukovati nastavnim sredstvima i pomagalima te povezivati i usporeĊivati 

sadrţaje iz knjiţevnosti i drugih umjetnosti ili podruĉja. Isto tako, studenti će 

nakon uspješno završenoga kolegija moći procjenjivati vaţnost pojedinih 

literarnih sposobnosti u procesu razvoja recepcijskih kompetencija uĉenikâ 

42

Cilj 

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

vezanih uz: autora, prozno/poetsko djelo i knjiţevnopovijesni kontekst. 

Nadalje, nakon uspješno završenoga kolegija, sinteza postignućâ pojedinih 

metodiĉkih škola te aktivna primjena razliĉitih metoda studentima omogućuje 

metodiĉku struĉnost i usporeĊivanje metodiĉke teorije i prakse. Nakon uspješno 

završenoga kolegija studenti će moći samostalno metodiĉki kreirati nastavne 

jedinice iz knjiţevnosti integriranjem literarnih, knjiţevnopovijesnih i 

knjiţevnoteorijskih sadrţaja unutar razliĉitih nastavnih sustava. 

Upoznavanje studentica/studenata s teorijom i praksom nastave knjiţevnosti i 

jeziĉnoga izraţavanja te osposobljavanje za izvoĊenje te nastave u osnovnoj i 

srednjim školama. 

U sklopu kolegija najprije se definira podruĉje knjiţevnosti kao programski 

sadrţaj predmeta Hrvatski jezik. U metodiĉkom kontekstu takoĊer se razmatra 

vaţnost: pisane pripreme, lektire, ĉitanke-udţbenika, pojedinih tipova nastavnih 

sati, sredstava i pomagala te oblikâ korelacije knjiţevnosti i drugih umjetnosti 

ili predmetâ. Potom se razluĉuju literarne sposobnosti nuţne za uĉenikovo 

ĉitanje i recepciju proznih (romana, novele, kratke priĉe) i poetskih djela 

(lirske, epske i epsko-lirske vrste). Potom se ilustrira povijest metodiĉkih škola 

u prouĉavanju knjiţevnosti i tumaĉi njihov doprinos metodici nastave (ruska 

metodiĉka škola, njemaĉka škola interpretacije, eksplikacija teksta, zagrebaĉka 

knjiţevnokritiĉka škola). Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi 

provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće 

primijeniti u interpretaciji knjiţevnih djela. Djelotvornost pojedinih metoda 

provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati knjiţevnosti za ĉije se 

izvoĊenje na zadanu temu/vrstu pripremaju i studenti. Pri tom se argumentiraju 

i kritiĉki analiziraju teorijski i praktiĉni rezultati nekoliko nastavnih sustava i 

tipova sati relevantnih za rad na knjiţevnim sadrţajima u osnovnim i srednjim 

školama (školska interpretacija, korelacijsko-integracijski nastavni sustav, 

projektna nastava knjiţevnosti, sat o piscu, knjiţevnopovijesni sat). U sklopu 

oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakog sustava i tipa 

sata: nastavne faze, karakteristiĉne metode te specifiĉnosti komunikacije 

izmeĊu nastavnika i uĉenikâ. 

Stjepko Teţak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996. 

Vlado Pandţić, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001. 

Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Zagreb, 2005. 

Vlado Pandţić, Hrvatski roman u školi, Zagreb, 2001. 

Vlado Pandţić, Sitni prilozi za povijest uĉenja i pouĉavanja govorništva, Split, 

2007. 

Vlado Pandţić, Putovima školske recepcije knjiţevnosti, Zagreb, 2001. 

Stjepko Teţak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1998. 

Vlado Pandţić, Prilozi za hrvatsku povijest recepcije knjiţevnosti, Zagreb, 

2004. 

Dragutin Rosandić, Novi metodiĉki obzori, Zagreb, 1993. 

Ana Gabrijela Šabić, Uĉenik i lirika, Zagreb, 1991. 

43

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 

polaganja 

ispita 

Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, 2002. 

Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989. 

Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1984. 

Đuro Graĉanin, Temelji govorništva, Zagreb, 1954. 

Ivo Škarić, Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000. 

Vlado Pandţić - Goran Novaković, Hrvatska ĉitanka iz svjetske knjiţevnosti 1, 

Zagreb, 2004. 

Goran Novaković - Vlado Pandţić, Hrvatska ĉitanka iz svjetske knjiţevnosti 2, 

Zagreb, 2006. 

Vlado Pandţić - Gea Cetinić, Priruĉnik za profesore 1 (uz Hrvatsku ĉitanku 1 

za prvi razred gimnazije), Zagreb, 2004. 


Pismeni i usmeni ispiti. 

Katalog pitanja/zadataka 

1. 1. Pojava i afirmacija problemskostvaralaĉke 

nastave. 

2. Definicija problema i literarnog 

problema u teoriji i metodici. 

3. Osobitosti problemske nastave. 

4. Struktura odgojno-obrazovnog 

procesa u okvirima problemske 

nastave. 

5. Postupci u stvaranju problemskih 

situacija u nastavi (prema literaturi). 

6. Metode problemske nastave. 

7. Sredstva i pomagala u problemskoj 

nastavi. 

8. Anketni listići u problemskoj 

nastavi. 

9. Uĉenik/ica i nastavnik/ica u 

problemskoj nastavi. 

10. Teorija problemske nastave 

knjiţevnosti. 

11. Problemski pristup knjiţevnom 

djelu. 

12. Najvaţniji problemski modeli u 

metodiĉkoj literaturi 

13. Komparativno-problemska nastava u 

metodiĉkoj literaturi. 

14. Problemski pristup knjiţevnom djelu 

pri samostalnom problemskom 

44

ĉitanju. 

15. Problemska analiza knjiţevnog djela 

u školi i izvan nje. 

16. Ĉlanak iz ĉasopisa utemeljen na 

problemskom pristupu bilo kojem 

knjiţevnom djelu (odabir prema 

vlastitom izboru, svi ne bi trebali 

obraditi isti ĉlanak). 

17. Roman u problemskoj nastavi. 

18. Obrada romana u problemskoj 

metodiĉkoj literaturi. 

19. Knjiţevni likovi u problemskostvaralaĉkoj 

nastavi. 

20. Moţe li se poezija obraĊivati u 

problemsko-stvaralaĉkoj nastavi? 

21. Literatura o poetskim modelima 

problemske nastave. 

22. Dramski i scenski odgoj – pojmovno 

(literarno) odreĊenje. 

23. Novije programske koncepcije u 

odnosu na dramsku knjiţevnost. 

24. Programski raspored pojmova iz 

dramske knjiţevnosti i scenske 

umjetnosti. 

25. Dramska knjiţevnost i scenska 

umjetnost u programu srednje škole 

– koncepcija. 

26. Drama u programu kao knjiţevni 

rod. 

27. Drama u programu u povijesnostilskom 

okviru. 

28. Drama i scenska umjetnost u 

izbornom programu. 

29. Dramska druţina. 

30. Programska povezanost dramske i 

scenske umjetnosti s programom 

izraţavanja i stvaranja. 

31. Jeziĉni i scenski oblici izraţavanja i 

stvaranja. 

32. Program dramske i scenske 

umjetnosti i program ĉitanja. 

33. Programske odrednice dramske i 

scenske umjetnosti. 

34. Programska povezanost dramske i 

scenske umjetnosti s programom 

izraţavanja i stvaranja. 

35. Literarni i teatrološki pristup 

dramskom djelu. 

36. Metodiĉki sustavi u interpretaciji 

dramskog djela. 

45

37. Samostalno individualno ĉitanje 

dramskog djela. 

38. Interpretacijsko (scensko) ĉitanje. 

39. Interpretacija dramske scene. 

40. Teatrološka (scenska) analiza. 

41. Polazišta u interpretaciji dramskoga 

djela. 

42. Skupni posjet kazališnoj predstavi. 

43. Scensko ĉitanje dramskog teksta. 

44. Ĉitanje dramskoga teksta po 

ulogama. 

45. Metodiĉki pristup radiofonskoj 

realizaciji dramskog teksta. 

46. Vaţnost lika u strukturi drame. 

47. Posebnosti analize dramskog lika. 

48. Identifikacija uĉenika/ice s 

dramskim likom. 

49. Scenski zadaci, dramske i scenske 

vjeţbe. 

50. Esej u nastavi knjiţevnosti 

(zastupljenost u nastavi, didaktiĉka 

uloga, esej kao lektira, esej u 

razliĉitim metodiĉkim sustavima, 

esej u nastavi izraţavanja). 

51. Jednostavni knjiţevni oblici u 

metodiĉkoj obradi. 

52. Modeli jednostavnih knjiţevnih 

oblika u metodiĉkoj obradi. 

53. Bajka u nastavi knjiţevnosti. 


bajke. 

55. Basna u nastavi knjiţevnosti. 


basne. 

57. Metodiĉke osnove za interpretaciju 

literarno-publicistiĉkih tekstova u 

osnovnoj školi (vrste, polazišta 

interpretacije, faze interpretacijskog 

procesa, metodiĉki modeli). 

46

Naziv predmeta Poredbena slavenska gramatika 

Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


HZH304 

5 

Dr.sc. Stojan Vrljić, izv. prof. 

Upoznavanje studenata s razvojem slavenskog jeziĉnog sustava radi boljeg 

upoznavanja jezikoslovnih pojava u hrvatskom jeziku te poimanje i uoĉavanje 

razlika i sliĉnosti meĊu slavenskim jezicima. 

Hamm, Josip, Staroslavenska gramatika, Zagreb, 1979. 

Ivšić, Stjepan, Poredbena slavenska gramatika , Zagreb, 1971. 

Brozović, Dalibor, Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika, 

Standardni jezici, Zagreb, 1971. 

Vrljić, Stojan Prijevodni ekvivalenti hrvatskih turcizama u njemaĉkom i 

ruskom jeziku, Filologija 38-39, Zagreb, 2002., str. 273-284. 

Vrljić, Stojan, Kontrastivna lingvostilistiĉka rašĉlamba iz opusa Ive Andrića, 

Split, 2005.(odabrana poglavlja) 


Pismeni i usmeni ispit. Anketiranje studenata o uspješnosti nastave. 

47


Prve vijesti o slavenima. Seoba Slavena. 

2 P – 2 S 

Prajezici: praindoevropski, baltoslavenski, praslavenski. 4 P – 3 S 

Oblikovanje posebnih slavenskih jezika 

4 P – 3 S 

Istoĉnoslavenski jezici. 2 P – 2 S 

Zapadnoslavenski jezici 2 P – 2 S 

Juţnoslavenski jezici. 4 P – 3 S 

Odnosi meĊu današnjim slavenskim standardima 4 P – 3 S 

Fonologija. 2 P – 2 S 

Morfologija 2 P – 2 S 

Sintaksa. 2 P – 2 S 

Leksik. 2 P – 2 S 


Kod 

ECTS 


suradnici 

Kompetencije 


Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Lektura i korektura 

HZH808 

5 

prof. dr. sc. Stojan Vrljić 

Nataša Paradţik Braić, asistentica 

Osposobljenost za lektoriranje, jeziĉno ureĊivanje teksta (usklaĊivanje teksta s 

pravopisnim, gramatiĉkim i leksiĉkim normama hrvatskoga standardnog 

jezika) te stilistiĉko ureĊivanje teksta. 

Osposobljenost za korekturu, ispravljanje tiskarskih pogrešaka u tekstu. 

Anić, V. (1991). Rjeĉnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber. 

(i kasnija izdanja) 

Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (1996). Hrvatski pravopis. 

Zagreb: Školska knjiga. 

Barić, E. i ostali (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Anić, V., Silić, J. (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi 

Liber. 

Gramatike 

Babić, S. (1991). Tvorba rijeĉi u hrvatskom knjiţevnom jeziku. 

Zagreb: HAZU-Globus. 

Babić, S., Brozović, D., Moguš, M., Pavešić, S., Škarić, I., Teţak, S. (1991). 

Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjiţevnog jezika, 

48

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 



Katiĉić, R. (1991). Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika, 


Teţak, S., Babić, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. 

Priruĉnik za osnovno jeziĉno obrazovanje. 

Zagreb: Školska knjiga. (i kasnija izdanja) 

Jeziĉni savjetnici 

Babić, S. (1990). Hrvatska jezikoslovna ĉitanka. Zagreb: Globus. 

Barić, E. i dr. (1999). Hrvatski jeziĉni savjetnik. Zagreb: Školske novine. 

Brabec, I. (1991). Sto jeziĉnih savjeta. Zagreb: Školske novine. 

Dulĉić, M. (ur.). (1997). Govorimo hrvatski. Zagreb: Naprijed i Hrvatski 

radio. 

Jonke, Lj. (1965). Knjiţevni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje. 

Kovaĉević, M. (1998). Hrvatski jezik izmeĊu norme i stila. Zagreb: Globus. 

Pavešić, S. (ur.). (1971). Jeziĉni savjetnik s gramatikom. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

ProtuĊer, I. (2004). Pravilno govorim hrvatski. Split: Naklada ProtuĊer. 

Teţak, S. (1991). Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školska knjiga. 

Teţak, S. (1995). Hrvatski naš osebujni. Zagreb: Školske novine. 

Teţak, S. (1999). Hrvatski naš (ne)zaboravljeni. Zagreb: Tipex. 

Teţak, S. (2004). Hrvatski naš (ne)podobni. Zagreb: Školske novine. 

Zoriĉić, I. (1998). Hrvatski u praksi. Pula: Ţakan Juri. 

seminari 

Aktivno sudjelovanje studenata na seminarima. Rad na tekstu. 

Ispit je pismeni. 


Lektura, korektura i redaktura. Lektorski i korektorski znakovi. 3S 

Normativni priruĉnici hrvatskoga standardnog jezika. 3S 

Pravopisna norma. Najĉešće pravopisne pogreške. 3S 

Gramatiĉka norma. Najĉešće gramatiĉke pogreške. 3S 

Red rijeĉi u reĉenici – stilski obiljeţen i stilski neobiljeţen. 3S 

Zavisno i nezavisno sloţene reĉenice. Cijepanje dugih reĉenica. 3S 

Povezivanje reĉenica u diskurs. Koherentnost, cjelovitost i 

povezanost. Lingvistika teksta – uloga konektora u stvaranju skladne 

jeziĉne kompozicije. 

3S 

Leksiĉka norma. Raslojenost leksika. 3S 

PosuĊenice i tuĊice – opravdanost upotrebe. Internacionalizmi. 

Utjecaj stranih jezika na hrvatski jezik. Jeziĉni purizam. 

3S 

Opravdanost odstupanja od norme. Razliĉita upotreba jezika na 3S 

49

azliĉitim razinama društvenog ţivota. Upoznavanje s razliĉitim 

stilovima. Opravdanost pojma stilistiĉke norme i stilistiĉke 

pogreške. 

Negativan utjecaj administrativnog stila na razgovorni i novinarski 

stil. 

Znanstveni stil hrvatskoga standardnoga jezika: jednoznaĉnost, 

objektivnost, apstraktnost, nominalnost, denotativnost... Akademski 

stil. 

Posebnost knjiţevnoumjetniĉkoga stila. 3S 

Pleonazmi – gomilanje suvišnih rijeĉi. Opširnost i praznorjeĉje. 3S 

Opasnosti šablonske lekture razliĉitih tekstova. 3S 


Kod 

ECTS 


suradnici 

Sadrţaj 

Metode istraţivanja u društvenim i humanistiĉkim znanostima 

HZH 707 

5 

Doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen 

Josip Lasić, lektor 

I. TEMELJNA PITANJA ZNANOSTI I 

ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKOG RADA 

Povijesni razvoj i odreĊenje znanosti 

Znanstvenoistraţivaĉki rad 

II. METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKOG RADA 

Metodologija kao znanost o metodama 

Metodološki pristup istraţivanju 

III. ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKI PROCES 

Tijek znanstvenoistraţivaĉkog procesa 

IV. PISANJE, OBJAVLJIVANJE I PREZENTIRANJE STRUĈNIH I 

ZNANSTVENIH RADOVA 

Osnovna obiljeţja struĉnih i znanstvenih radova 

Struĉni i znanstveni radovi na visokim uĉilištima 

Pisanje struĉnih i znanstvenih radova 

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova 

Prezentiranje struĉnih i znanstvenih radova 

3S 

3S 

50

I. DIO: TEMELJNA PITANJA ZNANOSTI I 

ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKO RADA 

1. POVIJESNI RAZVOJ I ODREĐENJE ZNANOSTI 

1.1. Povijesni razvoj znanosti 

1.1.1. Znanost staroga vijeka 

1.1.2. Znanost srednjega vijeka 

1.1.3. Znanost renesanse 

1.1.4. Znanost novoga vijeka 

1.1.5. Struktura i pravci razvoja suvremene znanosti 

1.2.OdreĊenje znanosti 

1.2.1.Pojam znanosti 

1.2.2.Traganje za znanjem 

1.2.3. Razliĉite koncepcije tumaĉenja stvarnosti 

1.2.4. Uloga paradigmi u znanosti 

1.2.5. Znanstvena metoda 

1.2.6. Metode znanstvenog istraţivanja 

2. ZNANOSTVENOISTRAŢIVAĈKI RAD 

2.1.Pojam istraţivanja 

2.1.1. Obiljeţja znanstvenog istraţivanja 

2.1.2. Obiljeţja struĉnog istraţivanja 

2.2. Opća podjela istraţivanja 

2.3. Ostale vrste istraţivanja 

2.4. Znanstvenoistraţivaĉka etika 

II. DIO: METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKOG 

RADA 

3. METODOLOGIJA KAO ZNANOST O METODAMA 

3.1.Pojmovno odreĊenje i logiĉke osnove metodologije 

4. METODOLOŠKI PRISTUP ISTRAŢIVANJU 

4.1. Pozitivistiĉka i antipozitivistiĉka tradicija kao polazišta 

metodološkog pristupa 

istraţivanju 

4.2. Izbor metodološkog pristupa istraţivanju 

4.2.1. Kvantitativni pristup istraţivanju 

4.2.2. Kvalitativni pristup istraţivanju 

4.2.3. Kombinirano korištenje kvantitativnog i kvalitativnog 

pristupa 

istraţivanju 

III. DIO: ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKI PROCES 

5. TIJEK ZNANSTVENOISTRAŢIVAĈKOG PROCESA 

5.1. Odabir podruĉja istraţivanja 

5.1.1. Izbor i definiranje problema istraţivanja 

5.2. Postavljanje teorijskog okvira istraţivanja 

5.2.1. Prikupljanje literature i definiranje kljuĉnih pojmova 

5.3. Postavljanje metodologijskog okvira i nacrta istraţivanja 

51

5.3.1. Cilj, hipoteze, zadaci i varijable istraţivanja 

5.3.2. OdreĊivanje uzorka istraţivanja 

5.3.3. Odabir metoda prikupljanja podataka 

5.3.4. Konstruiranje istraţivaĉkih instrumenata 

5.4. Prikupljanje podataka (terenski rad) 

5.4.1. Prikupljanje kvantitativnih podataka 

5.4.2. Prikupljanje kvalitativnih podataka 

5.5. Obrada prikupljenih podataka 

5.5.1. Obrada kvantitativnih podataka 

5.5.2. Obrada kvalitativnih podataka 

5.6. Interpretacija rezultata istraţivanja 

5.6.1. Prikazivanje kvantitativnih podataka 

5.6.2. Prikazivanje kvalitativnih podataka 

5.7. Pisanje znanstvenog izvještaja 

5.7.1. Objava rezultata istraţivanja 

IV. DIO: PISANJE, OBJAVLJIVANJE I PREZENTIRANJE 

STRUĈNIH I ZNANSTVENIH RADOVA 

6. OSNOVNA OBILJEŢJA STRUĈNIH I ZNANSTVENIH RADOVA 

6.1. Struĉni radovi 

6.2. Znanstveni radovi 

7. STRUĈNI I ZNANSTVENI RADOVI NA VISOKIM UĈILIŠTIMA 

7.1. Seminarski rad 

7.2. Kritiĉki prikaz 

7.3. Završni rad 

7.4. Diplomski rad 

7.5. Poslijediplomski specijalistiĉki rad 

7.6. Magistarski znanstveni rad 

7.7. Doktorska disertacija 

8. PISANJE STRUĈNIH I ZNANSTVENIH RADOVA 

8.1. Osnovna obiljeţja znanstvenog jezika i stila pisanja 

8.2. Struktura znanstvenih i struĉnih radova 

8.3. Tehniĉka obrada teksta 

8.4. Jeziĉno-stilska obrada teksta 

8.5. NavoĊenje literature 

8.5.1. Citiranje i parafraziranje 

8.5.2. Pozivne bilješke 

8.6. Popis literature 

9. OBJAVLJIVANJE STRUĈNIH I ZNANSTVENIH RADOVA 

9.1. Lektoriranje 

9.2. Recenzija 

9.3. Redakcija 

9.4. Kritika 

10. PREZENTIRANJE STRUĈNIH I ZNANSTVENIH RADOVA 

10.1. Prezentiranje seminarskog rada 

10.2. Usmena obrana završnog i diplomskog rada 

10.3. Usmena obrana specijalistiĉkog poslijediplomskog rada 

10.4. Usmena obrana magistarskog rada i doktorske disertacije 

52

Preporuĉena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provoĊenja 

nastave 


znanja i 


Tkalac Verĉić, A., Sinĉić Ćorić, D., Pološki Vokić, N. (2010). Priruĉnik za 

metodologiju istraţivaĉkog rada. Zagreb: M. E. P. d.o.o. 

Vujević, M. (2006). UvoĊenje u znanstveni rad u podruĉju društvenih 

znanosti. Zagreb: Školska knjiga 

Ivanović, Z. (1996). Metodologija izrade znanstvenog i struĉnog djela. 

Rijeka: Sveuĉilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija 

Borozan, Đ. (2009). Osnove akademskog pisanja. Osijek: Ekonomski fakultet 

Sveuĉilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 

Belak, S. (2005). Uvod u znanost. Šibenik: Visoka škola za turistiĉki 

menadţment u Šibeniku 

Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraţivanja u društvenim i 

humanistiĉkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada slap 

Ţugaj, M., Dumiĉić, K., Dušak, V. (1999). Temelji znanstvenoistraţivaĉkog 

rada, metodologija i metodika. Varaţdin: Fakultet organizacije i informatike 


Steĉeno znanje provjerava se sudjelovanjem na vjeţbama te polaganjem 

pismenog i usmenog ispita. Završna ocjena znanja formira se na usmenom 

ispitu kao zajedniĉka ocjena vjeţbi te pismenog i usmenog dijela ispita. 

Izostanak s nastave više od 30% sati predavanja utjeĉe na gubitak svih bodova 

koji se odnose na predavanja pri formiranju konaĉne ocjene. 

Nastavne jedinice –teme predavanja po tjednima 

1. Uvodno predavanje i upoznavanje sadrţaja kolegija 

2. Povijesni razvoj znanosti 

3. OdreĊenje znanosti 

4. Znanstvenoistraţivaĉki rad 

5. Znanstvenoistraţivaĉka etika 

6. Pojmovno odreĊenje i logiĉke osnove metodologije 

7. Metodološki pristup istraţivanju 

8. Znanstvenoistraţivaĉki proces 

9. Faze znanstvenoistraţivaĉkog procesa 

10. Osnovna obiljeţja struĉnih i znanstvenih radova 

11. Struĉni i znanstveni radovi na visokim uĉilištima 

12. Pisanje struĉnih i znanstvenih radova 

13. Tehniĉka obrada znanstvenih i struĉnih radova 

14. Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova 

15. Prezentiranje struĉnih i znanstvenih radova 

53

Diplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?