svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
IZ PROŠLOSTI RIJEČ UČITELJSTVA<br />
država o tome vodi »pristupne<br />
pregovore«, koji su već znatno<br />
uznapredovali. Hrvatski biskupi<br />
su na blagdan sv. Josipa ove<br />
godine o tome uputili pismo<br />
vjernicima i javnosti.<br />
»Začetnici Ujedinjene Europe<br />
zamišljali su je na temeljima zajedničke<br />
kršćanske baštine. Papa<br />
Ivan Pavao II. je prvi govorio o<br />
cjelovitoj Europi, koja mora disati<br />
punim plućima, tj. svojim zapadnim<br />
i istočnim krilom, jer je Europa<br />
plod dvaju kršćanskih tradicija<br />
njezinog istoka i zapada… Papa<br />
Benedikt XVI. napominje da je Europska<br />
kultura rođena iz susreta<br />
vjere i razuma. Suvremeni razlaz<br />
između vjere i razuma prijeti temeljima<br />
europske kulture. Potrebno<br />
je zauzimati se za uspostavu jedinstva<br />
vjere i razuma, kršćanstva<br />
i kulture, ako Europa želi preživjeti.<br />
Sadašnja Europska zajednica<br />
unatoč pozitivnih gospodarskih<br />
pa i političkih prednosti, pati od<br />
duboke krize vrednota i često ne<br />
pruža dostatne razloge nade. Pred<br />
tim ne smijemo zatvarati oči. Europa<br />
gubi naravni i kršćanski moral,<br />
olako prihvaća vrednote drugih<br />
kultura a napušta svoje«. Trebamo<br />
znati, poručuju biskupi da Hrvatska<br />
oduvijek živi u okviru europske<br />
kršćanske civilizacije. Zato je<br />
važno da naša vlast i pregovarači,<br />
temeljito, pravodobno i objektivno<br />
informiraju cijelu javnost, ne samo<br />
o tijeku pregovora, nego i o tome<br />
što pojedina rješenja znače ili<br />
mogu značiti za budućnost države,<br />
naroda i građana.<br />
Važno je k tome da se i u<br />
Hrvatskoj uvaže europske rezolucije,<br />
da istina o zločinima i žrtvama<br />
komunističkog režima dobije<br />
pravo na javnost i cjelovitost. Da<br />
se okrutno prešućivane, iskrivljavane<br />
i zabranjene, posebno one<br />
sustavno ubijane i skrivane istine<br />
i činjenice otkriju i uvaže. Da se<br />
na nameću samo jednostrane interpretacije<br />
privilegiranih tumača i<br />
povjesničara. Da se ti strašni zločini<br />
ne nazivaju tek »sporadičnima«<br />
ili čak opravdanima, a svi koji<br />
drugačije misle sumnjivim »desničarima<br />
zlih namjera« (ili »ustašoidima«,<br />
kako to neki kažu.)<br />
Važno je da uspravno i dostojanstveno<br />
uđemo u zajedništvo<br />
europskih naroda, poručuju hrvatski<br />
biskupi. Treba razgovarati<br />
s načelnih polazišta, a nikad na<br />
koljenima, svjesni da smo europskoj<br />
kulturi i obrani dali svoj obol.<br />
Treba razvijati zdravu samosvi-<br />
jest u našem narodu, posebice<br />
kod mladeži, da upoznaju i budu<br />
ponosni na svoju kulturu. Ovdje<br />
nismo od jučer. U Europi nismo<br />
stranci. Nismo bez »osobne iskaznice<br />
i prtljage«. Samo s vlastitim<br />
imenom i identitetom, kulturom<br />
i poviješću, možemo i želimo s<br />
drugima, u međusobnom uvažavanju<br />
i poštivanu, izgrađivati zajednički<br />
europski dom, utemeljen<br />
na istini o čovjeku… Da možemo<br />
u ljubavi i miru zajedno živjeti i<br />
Bogu zahvaljivati i slaviti.<br />
»Ima jedna stina u njidrima<br />
Knina, na njoj stig vijori i s burom<br />
se bori.«<br />
Danas ovdje, podno ove<br />
stine čvrste, snažne i stamene,<br />
podno slavne tvrđave kninske,<br />
15 ljeta od kako na njoj crven,<br />
bijel i plav stijeg vijori, slušamo<br />
li, čujemo li braćo, kako nam govori<br />
i kako nas moli? »Tili su te i<br />
Ugari stari, tili su te Turci i Mleci,<br />
tukli su te svakakvi barbari, čija li<br />
si stino, svima reci! Ja sam stina<br />
kralja Zvonimira. Hrvatska sam<br />
od vika vikova. Darujte mi braćo<br />
malo mira, jer ja sam stina vaših<br />
pradidova…« »Tko na tvrdoj stini<br />
svoju povijest piše, to ne može<br />
nitko nikad da izbriše!«<br />
Braćo i sestre, svima, vama<br />
ovdje nazočnima, vama diljem<br />
Domovine i po svijetu: Sretan<br />
vam Blagdan pobjede, domovinske<br />
zahvalnosti i dan branitelja,<br />
»ma gdje bili«! Na nama<br />
je red nastaviti časno pisati<br />
povijest roda svoga, hrvatskim<br />
rukopisom, po Božjim crtama…<br />
Gospe, našega Velikoga hrvatskog<br />
krsnog saveza, vodi nas i<br />
moli za nas. Amen!<br />
SVJETIONIK 25
Change language