svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
svjetionik - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IZ ŽIVOTA ŽUPE<br />
Bijelo Polje - Potoci (1910.)<br />
Kad su 1945. godine komunističke vlasti oduzele sestrama samostan u Mostaru,<br />
one su se morale nastaniti u Bijelom Polju. Tu je bila uprava Provincije, kandidatura,<br />
novicijat i bolesne i stare sestre. Tek poslije Domovinskoga rata samostan u Mostaru<br />
vraćen je Provinciji.<br />
Planovi o otvaranju ove podružnice sežu<br />
u vrijeme naših mostarskih početaka.<br />
Kada je biskup Buconjić osnivao mostarsko<br />
sirotište, pred očima je imao i podružnicu u<br />
Bijelom Polju. U rujnu mjesecu 1899. biskup<br />
je Sirotištu oporučno ostavio nekretnine u<br />
Mostaru, Nevesinju i Bijelom Polju. Iz te zaklade,<br />
prema njegovoj želji, trebalo je školovati<br />
djevojčice, odnosno djevojke do njihove<br />
18. godine života, tj. do dobi u kojoj se mogu<br />
osposobiti da same privređuju za život.<br />
Nekretnine u Bijelom Polju sastojale su se<br />
od male kućice i zemljišnog posjeda. Zamisao<br />
S. Ankica upoznala nas je s poviješću samostana<br />
biskupa Buconjića bila je da se za početak u<br />
Bijelom Polju nasele dvije - tri sestre koje bi uspostavile<br />
malo gospodarstvo. Ono bi mliječnim<br />
i povrtlarskim proizvodima znatno pomagalo<br />
mostarskom sirotištu. Osim toga, sestre bi mogle<br />
poučavati žensku djecu iz okolice u kućanskim<br />
poslovima, ručnim radovima i drugom.<br />
Sestre su se naselile u Bijelom Polju 1910.<br />
godine, nekoliko mjeseci prije smrti biskupa<br />
Buconjića. Do kraja I. svjetskog rata ova je podružnica<br />
smatrana dijelom mostarske.<br />
Sestre su Bijelom Polju otvorile osnovnu<br />
školu 1913. godine u skučenom prostoru i<br />
samo s najnužnijim učilima. Glavni razlog<br />
naveden u molbi za otvaranje škole bile su<br />
potrebe sirotišta u Mostaru gdje je bilo dosta<br />
djevojčica doraslih za školu.<br />
Prve godine života bile su uistinu teške:<br />
zbog općeg siromaštva svih, zbog nevolja<br />
koje je donio i ostavio I. svjetski rat. Teškom<br />
su se mukom priskrbljivala najnužnija sredstva<br />
za život. Ipak, uspjelo se proširiti školski<br />
prostor zbog sve većeg broja zainteresiranih<br />
za upis u ovu školu. I kad je izgledalo da će<br />
se krupnijim koracima krenuti naprijed, u siječnju<br />
1921. kuća u Bijelom Polju izgorjela<br />
je. Ne zna se kako je do požara došlo, ali je<br />
procijenjena šteta iznosila oko 300.000 K.<br />
Obnova je iziskivala velika materijalna sredstva<br />
i puno osobne žrtve još uvijek malene<br />
zajednice sestara u Hercegovini U pomoć su,<br />
koliko su mogli, priskočili pojedinci, društvene<br />
i državne ustanove. Međutim, sve to što su<br />
davali plemeniti pojedinci i državne ustanove<br />
jedva je dostajalo da se djeci podigne krov<br />
nad glavom. Sestre su bile prisiljene prositi.<br />
52 SVJETIONIK