You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
su i znanstveno oblikovanje istina o<br />
Majci Isusovoj. To vrijedi o njezinu djeviËanskom<br />
i bogoljudskom majËinstvu, o<br />
njezinu izuzeÊu od grijeha i njezinoj proslavi<br />
kod Boga. Povezanost izmeappleu vjere<br />
i poboænosti, izmeappleu bogo-slovlja i<br />
bogo-sluæja posebno je tijesna u istoËnoj<br />
Crkvi gdje se do istina vjere dolazilo<br />
upravo preko bogo-sluæja. Te dvije stvarnosti,<br />
vjera i poboænost, jednako su tako<br />
povezane i u zapadnoj Crkvi. I u nas je<br />
vrijedilo i joπ uvijek vrijedi pravilo: ono<br />
πto se moli to se i vjeruje, i obrnuto.<br />
Nijedan ogranak katoliËkog bogoslovlja i<br />
povijesti poboænosti nije tako na dugo i<br />
na πiroko obraappleivan kao nauk o svetoj<br />
Mariji i marijanska puËka poboænost.<br />
Dok je lako pratiti πto Crkva nauËava o<br />
Majci Isusovoj, pitanje marijanske<br />
poboænosti mnogo je zamrπenije. Na<br />
temelju svetopisamskih datosti,<br />
krπÊanska misao doπla je do stanovitih<br />
zakljuËaka koje je oblikovala u vjerske<br />
pravorijeke. Kad je rijeË o marijanskoj<br />
poboænosti, ona je od samih poËetaka<br />
bila pod utjecajem razumskih i<br />
osjeÊajnih Ëimbenika. RazliËito se razvijala<br />
u pojedinim pokrajinama i pojavljivala<br />
u razliËitim oblicima. Povijesna<br />
baπtina i uljudba igrale su pri tom i joπ<br />
uvijek igraju veliku ulogu.<br />
OD IKONA DO SVETKOVINA<br />
Marijanska stvarnost oËitovala se na<br />
razliËite naËine i u razliËitim oblicima u<br />
istoËnoj i zapadnoj Crkvi. Dok se prva<br />
izraæava u bogosluænim oblicima, dotle<br />
je druga u svojoj poboænosti hladnija i<br />
odmjerenija. KrπÊanski istok svoju odanost<br />
prema Majci Boæjoj pokazuje u<br />
πtovanju njezinih ikona, u kiÊenim govorima<br />
koji prikazuju svu odliËnost<br />
s marijom kroz povijest<br />
Marijine uloge u Kristovu djelu spasenja.<br />
Bogoslovci s Istoka trudili su se pronaÊi<br />
πto viπe naziva i starozavjetnih usporedbi<br />
kako bi prikazali svu izuzet nost blagoslovljene<br />
meappleu æenama. Pri tom su se<br />
sluæili usporedbom izmeappleu Eve i Marije,<br />
izmeappleu majke æivih, koja je svojim<br />
neposluhom donijela grijeh i smrt, i<br />
nove Eve, Marije, koja je svojom vjerom<br />
i svojim posluhom darovala svijetu<br />
ZaËetnika æivota.<br />
Dogaappleaji iz Novog zavjeta u kojima<br />
Marija sudjeluje ili je pak spomenuta<br />
promatrani su s mnogostrukih zrenika.<br />
Prizore navjeπtenja, utjelovljenja Sina<br />
Boæjega, Isusova roappleenja, poklonstva<br />
mudraca drukËije su shvaÊali i tumaËili<br />
bogoslovci IstoËne Crkve od svojih kolega<br />
koji su djelovali u zapadnom<br />
krπÊanstvu. Tako je, na primjer, svetkovina<br />
Marijina usnuÊa, uznesenja na<br />
nebo, nadahnula mnoge sveËane govore<br />
i mudre bogoslovske prouke. Sve to<br />
utjecalo je na stvaranje bogosluænih tekstova<br />
i razvoj marijanske poboænosti u<br />
narodu Boæjem.<br />
U ranom srednjem vijeku zapadna Crkva<br />
stenjala je pod provalom i pustoπenjem<br />
barbara. Njihov dolazak u nove krajeve<br />
prouzroËio je druπtvene i vjerske promjene,<br />
a ponekad i spasonosne obnove.<br />
Marijanska poboænost u zapadnoj Crkvi<br />
cvjetala je u redovniËkim zajednicama.<br />
»lanovi posebnoga oblika posveÊena<br />
æivota gledali su u Mariji izvrstan primjer<br />
u Kristovoj sljedbi. Malo-pomalo ti Êe<br />
sadræaji biti povjereni puku i tako Êe<br />
nastajati marijanske svetkovine. Ono πto<br />
je posebno na Majci Isusovoj jest<br />
πtovanje koje joj se iskazuje kroz dugu<br />
krπÊansku povijest.<br />
dar-ko<br />
”MARIJA” 2/<strong>2011.</strong> - 53
Change language