You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
podsjetnik<br />
HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U 2000. GODINI<br />
OBILNA KI[A U PRAVOM TRENUTKU<br />
NA PITANJE kakva je bila energetska 2000. godina, kratko bi mogli<br />
odgovoriti – zadovoljavaju}a. Jer, nije bilo ve}ih kvarova postrojenja,<br />
nije bilo redukcija. Me|utim, kakva je doista bila znaju<br />
oni koji su iz dana u dan pronalazili rje{enja da se za hrvatske potro{a~e<br />
osiguraju dovoljne koli~ine elektri~ne energije, a da se<br />
pritom slijede pravila energetske i financijske opravdanosti. To su<br />
zaposlenici Sektora za vo|enje i gospodarenje elektroenergetskim<br />
sustavom.<br />
Iscrpne informacije o sustavu u protekloj godini saznajemo od<br />
Jakova Sinov~i}a, direktora Sektora i Mladena @odana, rukovoditelja<br />
Slu`be za energetsko-ekonomske poslove.<br />
HRVATSKO-MA\ARSKA 400 KV<br />
DALEKOVODNA POVEZNICA<br />
OMOGU]ILA RAD UZ VE]E RIZIKE<br />
Kao {to je poznato, strategija rada elektroenergetskog sustava<br />
utvr|uje se za svaku godinu, uva`avaju}i postoje}e i predvidive<br />
okolnosti. Ono {to pro{logodi{nju strategiju razlikuje od dotada{njih<br />
jest postojanje 400 kV hrvatsko-ma|arskog dalekovoda,<br />
koji je omogu}io druk~iju logiku energetskog rada uz<br />
preuzimanje puno ve}ih rizika. Bolje re}i, taj Dalekovod kao<br />
~imbenik stabilnosti sustava omogu}io je druk~iji na~in<br />
kori{tenja akumulirane vode u jezerima na{ih hidroelektrana i<br />
ve}u proizvodnju hidroelektrana. Jo{ bolje re}i, uz spoznaju da<br />
se mo`emo osloniti na uvoz elektri~ne energije preko dalekovoda<br />
400 kV, akumulacije su se mogle maksimalno koristiti.<br />
Temeljni razlog takvog opredjeljenja bila je vrlo visoka cijena<br />
teku}eg goriva u pro{loj godini.<br />
Naime, jo{ krajem 1999. godine pozorno se pratio rad sustava, uz<br />
kori{tenje dalekovoda 400 kV Hrvatska-Ma|arska, u odnosu na<br />
Europu, odnosno UCTE i ma|arski elektroenergetski sustav. S obzirom<br />
na pozitivne spoznaje, pra`njenjem akumulacija u 2000.<br />
godini `eljelo se posti}i bolje financijske u~inke, ne zanemaruju}i<br />
pritom stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava.<br />
GODINU ZAPO^ELI DOBRIM<br />
ULAZNIM ELEMENTIMA<br />
TIJEKOM<br />
PRO[LOGODI[-<br />
NJEG LJETA<br />
ZABILJE@ENA JE<br />
SU[A KAKVA SE<br />
NE PAMTI NA<br />
OVIM<br />
PROSTORIMA<br />
50 POSLJEDNJIH<br />
GODINA, A NA<br />
RIJECI CETINI JE<br />
- OTKAD SE<br />
PRATI<br />
VODOSTAJ -<br />
ZABILJE@ENA<br />
NAJNI@A RAZINA<br />
VODE<br />
Zna~i, temeljni elementi za rad elektroenergetskog sustava u<br />
2000. godini bili su: Elektroenergetska bilanca za 2000. godinu,<br />
177 tisu}a tona pri~uve teku}eg goriva ({to je bilo zadovoljavaju}e),<br />
94 tisu}e tona pri~uve ugljena, te milijardu i 115 milijuna<br />
kWh u akumulacijskim jezerima ili 61 posto popunjenosti<br />
({to je bilo odli~no). Pritom spomenimo da je cijena teku}eg goriva<br />
u sije~nju bila 140 dolara po toni s naznakama daljnjeg rasta<br />
(usporedbe radi, polovicom 1999. godine tona teku}eg goriva<br />
stajala je 64 dolara), a prosje~na cijena u 2000. godini bila je<br />
160 dolara po toni.<br />
Energetsku 2000. godinu zapo~eli smo, zna~i, s dobrim ulaznim<br />
elementima. Po~etkom godine, potro{nja elektri~ne energije bila<br />
je na razini 1999. godine. U ljetnom razdoblju, zbog poja~ane<br />
turisti~ke sezone ostvaren je o~ekivani porast od 6 posto-uodnosu<br />
na 1999., odnosno 1,5 posto - u odnosu na plan. U<br />
posljednja tri mjeseca 2000., zbog neo~ekivano visokih temperatura<br />
za zimsko doba godine, ostvarena je znatno manja potro{nja.<br />
Sve to rezultiralo je potro{njom koja je u 2000. godini porasla za<br />
samo 1,2 posto u odnosu na ostvarenu potro{nju u 1999. godini,<br />
a 3,1 posto bila manja od plana. U 2000. godini ostvarena je ukupna<br />
potro{nje elektri~ne energije od 13. milijardi i 836 milijuna<br />
kWh.<br />
NEZAPAM]ENA SU[A ISPRAZNILA<br />
AKUMULACIJSKA JEZERA<br />
Takva potro{nja pokrivena je radom hidroelektrana (42 posto),<br />
termoelektrana (39 posto), TE Plomin 2 (5 posto) i uvozom elektri~ne<br />
energije (31 posto). Ovako “suhi” podaci, pak, ne pokazuju<br />
{to se doista doga|alo u sustavu.<br />
Dok su se u prolje}e maksimalno koristile hidroelektrane da ne bi<br />
do{lo do prelijevanja vode, u svibnju i lipnju o~ekivana voda je<br />
izostala. Planiranu proizvodnju hidroelektrana u tom razdoblju nadomjestitli<br />
smo uvozom elektri~ne energije, koja je u pojedinim<br />
razdobljima dosizala ~ak i 50 posto potreba hrvatskih potro{a~a<br />
za elektri~nom energijom (!). Uvozila se do snage 800 MWh po<br />
satu,autovrijeme je u sustavu ostvaren maksimum snage 1.750<br />
do 1900 MW.<br />
Spomenimo da je tijekom ovogodi{njeg ljeta zabilje`ena su{a<br />
kakva se ne pamti na ovim prostorima 50 posljednjih godina. Na<br />
rijeci Cetini je, otkad se prati vodostaj, zabilje`ena najni`a razina<br />
vode. Primjerice, dotoka u na{u najve}u hidroelektranu - HE<br />
Zaku~ac u rujnu bila je pet prostornih metara, a ukupni sadr`aj<br />
akumulacija iznosio je samo 20,9 posto. Po~etkom listopada, u<br />
akumulacijskim jezerima hrvatskih hidroelektrana bilo je 340<br />
milijuna kWh ili 18,6 posto popunjenosti.<br />
NEBO SE SMILOVALO U<br />
POSLJEDNJI TRENUTAK<br />
Malo vode, puno uvoza, malo pri~uva teku}eg goriva,<br />
nepouzdana TE Plomin 2 …? Sve to prijetilo je stabilnosti sustava.<br />
Malo koji energeti~ar bi tada po`elio nalaziti se u ko`i onih<br />
koji su zadu`eni za vo|enje i gospodarenje sustavom.<br />
22 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>120</strong>, SIJE^ANJ <strong>2001.</strong>
Change language