Broj 120, siječanj 2001. - HEP Grupa

izravno
BA@DARNICA U ELEKTRODALMACIJI SPLIT
U POTRAZI ZA NOVIM STATUSOM
ODJEL radionica, kao organizacijska cjelina unutar Slu`be za
izgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije, sastoji se od tri
odsjeka: strojobravarskog, u kojemu su bravarska i autoradionica,
traforadioni~kog te ba`darnice s elektroradionicom.
Danas }emo upoznati najve}i od ova tri radioni~ka
dijela - ba`darnicu, saznati ne{to o ljudima i poslovima
koji se u njemu obavljaju, te poku{ati otkriti te{ko}e
koje ih ti{te. Predstavit }emo drugu po veli~ini ba`darnicu u
HEP-u, mo`da i najopremljeniju, koja je na samom pragu
obilje`avanja sedamdesete radne obljetnice, jubileja s kojim
se malo koji dio DP mo`e podi~iti.
BA@DARNICA NIJE RADIONICA
Va`no je naglasiti da dvadeset zaposlenika ba`darnice obavlja
poslove servisiranja i ba`darenja svih vrsta klasa brojila (do
klase 0,2), dakle, elektromehani~ka (Ferarijeva), elektroni~ka
(stati~ka) i kombi brojila. Tako|er servisiraju i ba`dare uklopne
satove i MTU prijemnike te ba`dare mjerne transformatore,
strujne i naponske do klase 0,2. O tome {to je uistinu
ba`darnica ka`e nam Zdravko Cakta{, rukovoditelj Odjela radionica,
koji je upravo ovdje i zapo~eo svoj {esnaestogodi{nji
hepovski put:
- Ba`darnica nije radionica, iako je tako naj~e{}e zovemo.
Prema rje{enju Dr`avnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
ona je laboratorij, {to zan~i da mora zadovoljiti odre|ene
propise u ljudstvu (kvalifikacijama i popunjeno{}u), opremi
(preciznosti i odr`avanju), tehnolo{kom procesu, vo|enju
dokumentacije (pregledi procesa rada svakog uposlenog) i
mnoge druge. Sve to te`i zadovoljenju europske norme 45001
- one koja odre|uje ustroj laboratorija. Va`no je naglasiti da
smo svojim poslom u cijelosti vezani za HEP i da smo jedina
ba`darnica ovakve vrste u Dalmaciji. [ibenik i Dubrovnik imaju
male ba`darnice, koje nisu opremljene za sve vrste mjerila, a
Zadar nema nikakvu, tako da za njih radimo dio poslova.
SVE JE VE]I BROJ BROJILA
KOJIMA JE ISTEKAO ROK ZA
PONOVNO BA@DARENJE, A
TIJEKOM GODINA SE
NEPRESTANO POVE]AVAO I
ZAOSTATAK NEIZBA@DARENIH
BROJILA KOJA NISU PRISTIGLA IZ
POGONSKIH PODRU^JA DP-A
Do unatrag desetak godina splitski bi ba`dari odradili 30.000
brojila godi{nje, vi{e od 4.000 uklopnih satova i blizu 600
mjernih transformatora (ove, u pravilu, izravno na terenu, odnosno
u trafostanicama). U me|uvremenu je do{lo do
izmjene rokova za pregled mjernih ure|aja, tako da je sada rok
za pregled elektromehani~kih brojila produ`en na 16 godina,
elektroni~kih na 8 godina, a uredba o periodi~nom pregledu
transformatora je ukinuta. Posljednjih se godina dogodilo da
splitska, ali i druge dalmatinske distribucije ne ispunjavaju na
vrijeme svoje zakonske obveze za izmjenu mjernih ure|aja.
Posljedica toga je sve ve}i broj brojila kojima je istekao rok za
ponovno ba`darenje. Tako|er se, iz godine u godinu,
neprestano pove}avao zaostatak neizba`darenih brojila koja
su trebala, a nisu pristigla iz pogonskih podru~ja DP-a. Prema
podacima ove ba`darnice godi{nje ne stigne po nekoliko
tisu}a komada i taj se zaostatak popeo iznad 30.000. Uz redovni
plan za 2001. godinu, prema kojemu bi trebalo obraditi
17.672 brojila i 2.300 uklopnih satova, rekli bi da }e imati
pune ruke posla.
- Za primjer }emo navesti da smo tijekom protekle godine
obradili toliko uklopnih i MTU prijemnika da smo imali
preba~aj plana za vi{e od dvjesto posto - nastavlja Z. Cakta{. -
Tako|er treba znati da bi i ovogodi{nji plan ba`darnica mogla
obaviti sama, ali zbog velikih zaostataka trebalo bi omogu}iti
zaposlenicima popodnevni rad. Naime, obuka servisera
ba`dara traje godinama i ne mo`e se u kratkom roku dobiti
dostatno stru~ne ljude za pomo}. Uz sve to, ve} 14 godina
nije bilo zna~ajnijih ulaganja u opremu ba`darnice. U
me|uvremenu, na tr`i{te su po~ela stizati nova elektroni~ka
brojila, a kako smo jedini u Dalmaciji koji ih obra|ujemo, neophodne
su nabavke "tunel sustava" za ve}u i br`u istodobnu
obradu. Uz modernizaciju postoje}ih sustava za ba`darenje
jednofaznih i trofaznih direktnih brojila bila bi nu`na i
odgovaraju}a ra~unska potpora i pra}enje tehnolo{kog procesa.
Smatram da bi, u svrhu smanjenja tro{kova, bilo
potrebno sklapati izravne ugovore s proizvo|a~ima opreme,
primjerice "Iskrom", ~ijih je 98 posto brojila i rezervnih dijelova
kod nas, jer bi tako izbjegli posrednike i nabavku preko tre}e
ili ~etvrte ruke.
UVIJEK NA REPU DOGA\AJA
Naravno, zanimalo nas je kako se dogodilo da jedina velika
dalmatinska ba`darnica toliko zaostaje u tehnolo{kom smislu.
Stekli smo dojam da je tome najve}i uzrok u statusnoj i
organizacijskoj pripadnosti, zbog kojih je u njima toliko ukorijenjen
osje}aj da su ni~ija zemlja. Naime, kao radionica
organizacijski pripadaju Slu`bi izgradnje i usluga, ali su poslom
u cijelosti vezani za temeljnu djelatnost. Budu}i da je u
spomenutoj Slu`bi uvijek prednost davana poslovima projektiranja
i izgradnje, njihov osje}aj zapostavljenosti bivao je sve
izra`eniji i opravdaniji. - Uvijek smo na repu doga|anja - rekli
su. Na `alost, takav se odnos odrazio i na zaposlenike ba`darnice
posebice u podru~ju napredovanja, platnih koeficijenata,
stimulacija. Do`ivjeli su da na prezentaciji i obuci za rad s
kombi brojilima koja objedinjuju velik broj radnji i tra`e
Z. Cakta{, rukovoditelj Odjela radionica: Na{a ba`darnica
jedina je ovakve vrste u Dalmaciji
ra~unsko ba`darenje, a koje su u Zagrebu organizirali
stru~njaci iz inozemstva, nitko od njih nije bio nazo~an.
- Vjerojatno zbog u{tede na putnim tro{kovima, komentiraju. -
O svim su pote{ko}ama opremljenosti i statusa bili upoznati i
prethodni i sada{nji direktor, ali do danas nije napravljeno ni{ta.
Svi su ovi vi{egodi{nji odnosi doveli do toga da u svojim
razmi{ljanjima po~inju tra`iti sebi druk~iji organizacijski
status. Naime, prema posljednjem prijedlogu organizacije
HEP-a, pomo}ne djelatnosti, zna~i i slu`be u kojima su
ba`darnice, funkcionalno bi bile samostalne jedinice koje su
organizacijski i rukovodno pod Direkcijom za distribuciju i
opskrbu i to kao posebna djelatnost. Me|utim, na{i ba`dari
imaju druk~ije prijedloge:
- Ba`darnice bi trebalo regionalno ustrojiti i to kao zasebne
tvrtke unutar HEP-a, ali i kao jednu jedinu tvrtku ba`darnica
koja bi opslu`ivala cijeli HEP. Izmjenu brojila bi trebalo povjeriti
OVO JE DRUGA PO VELI^INI BA@DARNICA U HEP-U
KOJA JE NA SAMOM PRAGU OBILJE@VANJA
SEDAMDESET GODINA RADA
ba`darnicama, a tako|er i upravljanje skladi{tem rezervnih
brojila - razmi{lja Z. Cakta{ i nastavlja: - Vjerujem da bi se
tako posao obavljao u~inkovitije, pa i s ne{to manje zaposlenih,
te da bi tako izbjegli ovisnost o ne~ijoj milostinji, a
tehnolo{ki bi se razvijali kako zavrje|uje jedan pravi laboratorij.
Vero~ka Garber
Ba`darenje i mjerenje brojila obavljaju Stipe Male{, Nenad Lon~ar, Vedran Marinkovi} i Tomislav [ari}
24 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001.