You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
na{i izvan <strong>HEP</strong>-a<br />
BRANKA MAREVI], CVJE]ARICA<br />
LJEPOTA CVIJE]A ZA OPU[TANJE<br />
NIKADA me dar, ma kako skupocjen bio, nije mogao do<br />
kraja odu{eviti ako ga nije dopratio makar jedan cvjetak.<br />
Bez njega dojam je uvijek bio osiroma{en. I stoga ne<br />
treba ~uditi da mi je ulaskom u prostore Pogona oko odmah<br />
zapelo za cvjetne aran`mane u radnim prostorijama.<br />
Ma{tovite i spretne ruke cvje}arica s lako}om poslo`e<br />
nevjerojatno nadahnute aran`mane. Jedna od takvih je i<br />
na{a zaposlenica Branka Marevi}. Nakon vi{egodi{njeg<br />
rada na poslovima referenta u Odsjeku za odnose s potro{a~ima<br />
Pogona Plo~e splitske Elektrodalmacije, nakon<br />
niza hobisti~kih oku{avanja svih vrsta, Branka se smirila<br />
uz cvije}e. Ve} osam godina kreira zidne i stolne slike od<br />
osu{enih i svje`ih cvjetno-biljnih izdanaka, a prije tri godine<br />
otvorila je i cvje}arnicu.<br />
• Na radnom mjestu neprekidno sam u dodiru s potro{a~ima,<br />
posao je naporan i stresan, ne zato {to su<br />
ljudi neugodni, jer takvih je kod nas doista malo, nego<br />
zato {to me optere}uju njihovi problemi, njihove brige,<br />
bolesti, neima{tina. A, ovo je malo mjesto, ovdje<br />
svakoga poznajete i ne mo`ete ostati ravnodu{ni na njihove<br />
neda}e. Nakon takva dana osje}ate se potpuno<br />
iscrpljeni. Zato, kada poslijepodne do|em u cvje}arnu,<br />
ja se odmaram, opu{tam i mogu do pono}i ostati a da<br />
umor ne osjetim.<br />
O sebi ka`e da ima nezgodnu narav, da zna planut i naljutit<br />
se na potro{a~ki bezobrazluk, ali to joj ne treba do<br />
kraja vjerovati. Na{ je dojam da njenu ~vrstu volju<br />
omek{ava smirenost i blagost pogleda. (Samo treba<br />
NAKON NIZA HOBISTI^KIH OKU[AVANJA SVIH VRSTA,<br />
BRANKA MAREVI] SE SMIRILA UZ CVIJE]E, KREIRA<br />
ZIDNE I STOLNE SLIKE OD OSU[ENIH I CVJETNIH<br />
IZDANAKA, A OTVORILA JE I SVOJU CVJE]ARNU<br />
znati gledati). A, optere}uju}i posao u <strong>HEP</strong>-u i dugotrajno<br />
sjedenje na radnom mjestu bili su i Brankini pravi<br />
pokreta~i. Po~ela je {etati po okolnim bre`uljcima, a<br />
kako ima oko i du{u za lijepo, obogatila je svoje {etnje<br />
skupljanjem zanimljivih korijena, travki, cvije}a.<br />
Oboru`ana {karama re`e i oblikuje gljive koje rastu na<br />
dudovima i topolama. Koriste}i boje za tkaninu davala<br />
je svojim biljkama novu svje`inu i kolorit.<br />
• Danas barem triput godi{nje odlazim na seminare<br />
koje organiziraju splitski dobavlja~i ili ljudi koji na floristi~kim<br />
sajmovima osvoje nagradu. Tako sam nau~ila o<br />
uporabi boja ili novih materijala. Ja vi{e volim na{e<br />
doma}e i prirodne biljke. Moje slike su na takvoj podlozi<br />
i u okvirima od trsa, trske ili bambusa, jer jednog i<br />
drugog ima dovoljno ovdje oko u{}a Neretve. Unutar<br />
okvira, na podlozi od kartona ili vre}e, kreiram sliku<br />
prema trenuta~nom nadahnu}u. U po~etku su ih ljudi<br />
te{ko prihva}ali iz straha da to skuplja pra{inu, ali danas<br />
ih se kupuje puno vi{e od rezanog cvije}a.<br />
Iz pogonskih prostora oti{li smo u Brankinu cvje}arnicu.<br />
Nije bilo te{ko shvatiti koliko joj zadovoljstva<br />
pru`a boravak u ovom buketnom krajobrazu. Ali se<br />
te{ko pomiriti da iz njega treba odlaziti.<br />
Vero~ka Garber<br />
Obljetnica<br />
STO GODINA OD SMRTI GIUSEPPEA VERDIJA<br />
VERDI OBOGATIO NA[U CIVILIZACIJU<br />
^ITAV operni svijet slavi 100. obljetnicu smrti Giuseppea<br />
Verdija, tog najve}eg majstora talijanske romanti~ke<br />
opere. <strong>Broj</strong>ne metropole u Europi i svijetu<br />
ozna~it }e, dakako, spomenutu obljetnicu premijernim<br />
izvedbama majstorovih glazbeno-scenskih djela.<br />
[tovi{e, koncetna dvorana glazbenih sredi{ta, tako|er<br />
}e ozna~iti 27. sije~anj, dan smrti velikog me{tra. Tako<br />
}e primjerice HNK Osijek izvesti njegov Krabuljni ples,<br />
HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci predstavlja se s Rigolettom,<br />
izvedbom koja je vi{e puta nagra|ivana. HNK Split, u<br />
okviru svog spomenutog repertoara redovito na Peristilu<br />
postavlja AIDU. Treba li nagla{avati kako i na{i susjedi<br />
Slovenci i Austrijanci, tako|er, premijerno<br />
postavljaju Verdijeve opere i tako obilje`avaju veliku<br />
obljetnicu u svijetu opere?<br />
SNG Ljubljana premijerno je vrlo uspjelo izvela majstorovo<br />
djelo Nabucco, a SNG Maribor nastupa s<br />
reprezentativnom premijernom izvedbom Macbetha.<br />
Ma|arska dr`avna opera pripremila je takore}i ~itav niz<br />
Verdijevih djela u slavljeni~koj sezoni: Traviatu, Otella i<br />
Trubadura, a Dr`avna opera u Grazu izvest }e Verdijeva<br />
Falstaffa. Mogli bismo u nedogled nabrajati bli`e i dalje<br />
metropole koje pouzdano ne}e propustiti prigodu da<br />
potvrde svoju umjetni~ku va`nost i glazbeno zna~enje.<br />
HNK ZAGREB BEZ PRAVOG VERDIJA<br />
Naime, Giuseppe Verdi nije samo talijanski nacionalni<br />
operni velikan. On pripada ~itavoj civilizaciji, jer je<br />
uveo dramu u operu preina~io zaostalu orkestraciju,<br />
o~uvao pjeva~ima prijestolje, sprije~io da raspjevanost<br />
bel canta ostane samoj sebi svrhom.<br />
Premalo imamo prostora u kojem bismo opisali<br />
zna~enje i va`nost tog opernog velikana kojeg slavi<br />
svaki operni ljubitelj u svijetu. Prakti~no samouk,<br />
Verdi je omogu}io opernom stvarala{tvu nevi|en<br />
procvat. [tovi{e, prihvatio je i neke Wagnerove ideje,<br />
primjerice, podjelu na prizore umjesto brojeva, jer je<br />
uvidio prirodnost i logi~nost takve podjele. Napustio<br />
je raspjevanost u korist pokretne glazbene deklamacije,<br />
jer je osjetio da }e tim putem jo{ vjernije odraziti<br />
intimnost unutra{njih do`ivljaja.<br />
Sigurno ste primijetili da u po~etnom osvrtu nismo<br />
spomenuli operu HNK Zagreb, ni predstavu s kojom<br />
}e se najstarija hrvatska operna ku}a odu`iti opernom<br />
divu. HNK ga je, naime, vi{e od stotinu godina<br />
zdu{no i ustrajno izvodila? Odgovor je: skoro ni~im!<br />
Krajnje indolentna operna politika najve}e hrvatske<br />
opere u kojoj je zaposleno 500 ljudi nije bila u<br />
stanju uredno programirati obilje`avanje tako<br />
zna~ajnog jubileja. Je li ponuda stare, istro{ene<br />
predstave Trubadura dostojna tog jubileja? Ho}e li i<br />
tko }e odgovarati za posljedice takve repertoarne politike?<br />
Tko je kriv za otkazivanje sudjelovanja na{eg<br />
poznatog dirigenta maestra Vjekoslava [uteja u ostvarenju<br />
Traviate?<br />
TKOJEKRIVZASRAMOTU?<br />
U glasilima je svojedobno isticano da }e anga`iranje<br />
maestra [uteja ubla`iti pomicanje premijere zbog<br />
prekasno naru~enih kostima (!) za velja~u. Dirigent<br />
[utej je s pravom odustao od projekta, jer su mu otpali<br />
iz predstave glavni aduti: tenor Tomislav Mu`ek i<br />
bariton Armando Puklavec zbog inozemnih aran`mana<br />
u Komornoj operi u Be~u, odnosno u opernoj ku}i u<br />
Bremenu. Ni tu dvojicu mla|ih ne treba osu|ivati, jer<br />
je zagreba~ka opera neprestano pomicala termine, pa<br />
je razumljivo da ti umjetnici nisu mogli prekidati<br />
svoje ve} davno ugovorene obveze.<br />
I sada po na{em starom dobro uhodanom obi~aju,<br />
postavljaju se pitanja tko je kriv za takvu sramotu?<br />
Za{to se prekasno sve dogovaralo kada se dobro zna da<br />
se termini u opernim ku}ama {irom svijeta godinama<br />
unaprijed planiraju i ugovaraju? Nije li to jo{ jedan od<br />
znakova op}eg stanja u zagreba~kom HNK u kojem je<br />
maestro [utej tijekom svoje 25 godi{nje karijere dirigirao<br />
samo {est predstava? Kako najsiroma{nija od svih<br />
hrvatskih opera, ona u Osijeku, mo`e planirati Verdijevu<br />
operu Krabuljni ples, rije~ka opera Rigoletta, splitska<br />
Aidu, a zagreba~ka od po~etka sezone niti jednu? Ne<br />
samo Verdijevu ve} niti jednu. Odnosno, za pola sezone<br />
500 ljudi u zagreba~kom HNK dalo je tek jednu i<br />
to baletnu premijeru.<br />
Od svih naprijed spomenutih pitanja na koja }e netko<br />
kad-tad odgovoriti i odgovarati, jedino mo`emo sa<br />
sigurno{}u zaklju~iti da maestro [utej nije imao nikakvog<br />
izbora me|u skoro 1500 djelatnika ~etiri<br />
hrvatske opere. To~nije, ili preciznije, ni u jednoj nije<br />
bilo pjeva~a koji bi zamijenili one koji su morali<br />
odustati. Naime, Hrvatska, osim {to nema dobrih<br />
rukovoditelja opernih ku}a, nema vi{e ni pjeva~a.<br />
Ratko ^angalovi}<br />
34 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>120</strong>, SIJE^ANJ <strong>2001.</strong>
Change language