Ekonomski (EC) - Global Reporting Initiative

IP
Skup protokola uz pokazatelje:
Ekonomski (EC)
© 2000-2006 GRI
Verzija 3.0

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
Ekonomija
Pokazatelji učinka
Aspekt: Ekonomski učinak
K l j u č n i K l j u č n i K l j u č n i K l j u č n i
EC1.
EC2.
EC3.
EC4.
Izravna, stvorena i distribuirana ekonomska
vrijednost, uključujući prihode, troškove
poslovanja, naknade zaposlenicima,
donacije i druga ulaganja u zajednicu,
zadržanu dobit i isplate davateljima kapitala
i davanja državi.
Financijske posljedice te drugi rizici i
prilike za djelatnost organizacije vezane uz
klimatske promjene.
Obveze organizacije koje se odnose na
definirani mirovinski plan.
Značajna financijska pomoć primljena od
vlade.
Aspekt: Tržišna prisutnost
K l j u č n i K l j u č n i D o d at n i
EC5.
EC6.
EC7.
Raspon omjera standardne početne plaće u
usporedbi s lokalnom minimalnom plaćom
u značajnim mjestima poslovanja.
Politika, praksa i udio potrošnje na
proizvode i usluge domaćih dobavljača u
značajnim mjestima poslovanja.
Postupci za zapošljavanje domaće radne
snage i udio domaćeg stanovništva u
redovima višeg menadžmenta u mjestima
značajnih poslovnih djelatnosti.
Aspekt: Neizravni ekonomski utjecaji
D o d at n i Ključni
EC8.
EC9.
Razvoj i utjecaj infrastrukturnih ulaganja i
usluga pruženih ponajprije radi stvaranja
koristi komercijalnim, nenovčanim ili pro
bono angažmanom.
Razumijevanje i opis značajnih neizravnih
ekonomskih utjecaja, uključujući opseg
utjecaja.
Verzija 3.0

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
Važnost
Očekuje se da će podaci o učinku nastali kao odgovor na
pokazatelje u ovom dijelu zorno prikazati:
• tok kapitala među različitim dionicima i
• glavne ekonomske utjecaje organizacije u cijelom
društvu.
Ekonomski učinak neke organizacije temeljan je za
razumijevanje organizacije i njezine osnove u pogledu
održivosti. No o ovoj se vrsti informacije u mnogim
zemljama već uvelike izvještava u godišnjim financijskim
obračunima i izvješćima. Financijska izvješća iznose
podatke o financijskom položaju, učinku i promjenama
u financijskom položaju subjekta. Ona također navode
rezultate ostvarene u upravljanju financijskim kapitalom
uloženim u organizaciju.
Ono o čemu se rjeđe izvještava, a što čitatelji izvješća
o održivosti često priželjkuju, doprinos je organizacije
održivosti gospodarskih sustava u kojima organizacija
djeluje. Neka organizacija može biti financijski stabilna,
no to je možda postignuto nauštrb drugih dionika.
Pokazatelji ekonomskog učinka imaju za svrhu prikazati
ishode ekonomskih aktivnosti organizacije te njihov
učinak na široki raspon dionika.
Pokazatelji su u tom dijelu podijeljeni u tri aspekta:
1. Ekonomski učinak. Ovaj aspekt pokazatelja
obrađuje izravne gospodarske utjecaje aktivnosti
organizacije i ekonomsku dodanu vrijednost
stvorenu takvim aktivnostima.
2. Tržišna prisutnost. Ovaj aspekt pokazatelja pruža
informacije o uzajamnim odnosima na određenim
tržištima.
3. Neizravni ekonomski utjecaji. Ovaj aspekt
pokazatelja mjere gospodarske utjecaje nastale
kao rezultat gospodarskih djelatnosti i transakcija
organizacije.
Ovi ekonomski pokazatelji povezani su na nekoliko
načina. Elementi tablice dodane vrijednosti u EC1
povezani su s drugim ekonomskim pokazateljima, a
također postoji povezanost između plaća i beneficija
(EC1.2.1c i EC5), transakcija s državama (EC1.2.1e i
EC4) i ulaganja u zajednicu (EC1.2.1f i EC8). Ekonomski
pokazatelji su također usko povezani i s pokazateljima u
drugim protokolima, uključujući:
• EC1. 2.1c, EC5 i LA14, s obzirom na plaće;
• EC1. 2.1f, EC6, EC8 i SO1, s obzirom na odnose s
lokalnim zajednicama;
• EC2 (rizik klimatskih promjena) i EN3 (izravna
potrošnja energije) i
• EC10 (neizravni ekonomski utjecaji) i SO1
(društveno-ekonomski utjecaji na zajednice).
Definicije
Značajna mjesta poslovanja
Mjesta u kojima prihodi ostvareni na jedinstvenom
tržištu, kao i troškovi, plaćanje dionika, proizvodnja
ili broj zaposlenika čine značajan udio u ukupnom
globalnom iznosu organizacije, i kao takvi od dovoljnog
utjecaja ili za proces odlučivanja u organizaciji ili njezinih
dionika. Uzeta zajedno, ta mjesta vjerojatno čine najveći
dio navedenih iznosa. Organizacije koje izvještavaju
trebaju navesti i obrazložiti mjerila korištena za
određivanje pojma »značajno«. Pri definiranju značajnih
mjesta poslovanja, organizacije koje izvještavaju
kao referenciju trebaju koristiti Međunarodne
računovodstvene standarde (IAS14).
Opće referencije
• Na internetskim stranicama (www.iasb.org)
Odbora za međunarodne računovodstvene
standarde (The International Accounting
Standards Board – IASB) nalaze se informacije
o relevantnim Međunarodnim standardima
financijskog izvještavanja (International Financial
Reporting Standards – IFRS).
• Pri pripremi odgovora na Ekonomske pokazatelje,
kad god je to moguće, isti se trebaju sastaviti
na osnovi podataka iz financijskih izvješća
organizacije, podvrgnutih reviziji ili na osnovi
poslovnih izvješća podvrgnutih internoj reviziji. U
svakom slučaju, podaci trebaju biti sastavljeni uz
uporabu:
• relevantnih Međunarodnih standarda financijskog
izvještavanja (IFRS) i Tumačenja standarda koje je
objavio Odbor za međunarodne računovodstvene
standarde (International Accounting Standards
Board – IASB) (određeni Protokoli uz pokazatelje
upućuju na određene Međunarodne
računovodstvene standarde koje bi trebalo uzeti u
obzir) ili
• EC1. 2.1c, EC3 i LA3, s obzirom na beneficije
zaposlenika;
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
• nacionalnih ili regionalnih standarda koji su
međunarodno priznati u svrhu financijskog
izvještavanja.
Organizacije koje izvještavaju trebaju jasno naznačiti koji
su standardi primijenjeni te isto tako jasno uputiti na
relevantne izvore.
Segmentarno izvještavanje
Pri definiranju »lokalnog«, organizacije koje
izvještavaju trebaju kao referenciju rabiti Međunarodne
računovodstvene standarde 14(IAS14), kao što se nalaže
pokazateljima EC1, EC5, EC6 i EC7.
Verzija 3.0

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
EC1. Izravna stvorena i distribuirana
ekonomska vrijednost, uključujući
prihode, troškove poslovanja, naknade
zaposlenicima, donacije i druga ulaganja
u zajednicu, zadržanu dobit i isplate
davateljima kapitala i davanja državi.
1. Važnost
Podaci o stvaranju i distribuciji ekonomske vrijednosti
daju osnovnu naznaku u pogledu načina na koji je
organizacija stekla vrijednost za dionike. Nekoliko
elemenata tablice Stvorene i distribuirane ekonomske
vrijednosti također oslikava ekonomski profil
organizacije koja izvještava što može biti od koristi
za normaliziranje ostalih podataka o učinku. Ako
je prikazana detaljno na razini zemlje, Stvorena i
distribuirana ekonomska vrijednost pruža korisnu
sliku izravne novčane dodane vrijednosti lokalnom
gospodarstvu.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Prezentacija:
• Podatke o stvorenoj i distribuiranoj
ekonomskoj vrijednosti treba sastaviti, gdje je
to moguće, na osnovi podataka koji se nalaze u
financijskom izvješću organizacije ili njezinom
računu dobiti i gubitka, koji su prošli reviziju,
ili iz njezinih poslovnih izvješća podvrgnutih
internoj reviziji. Također se preporučuje da se
podaci o ekonomskoj vrijednosti prikazuju
na obračunskoj osnovi u tablici koja uključuje
osnovne komponente za globalne djelatnosti
organizacije kao što je to učinjeno u dolje
navedenoj tablici. Podaci se također mogu
prikazati i na novčanoj osnovi, gdje za to
postoji opravdanje, i mogu se objaviti u tablici
koja sadržava osnovne komponente, kao što je
dolje navedeno.
Radi bolje procjene lokalnih ekonomskih utjecaja,
stvorena i distribuirana ekonomska vrijednost
trebala bi biti prikazana zasebno, na razini zemlje,
regije ili tržišta, gdje je to značajno. Organizacije
koje izvještavaju, trebale bi navesti i obrazložiti
svoje kriterije za definiranje značajnosti.
2.2. Upute za unos pojedinačnih tabličnih podataka
a) Prihodi:
• Neto prihod od prodaje jednak je bruto
prihodu od prodaje proizvoda i usluga
umanjenom za povrate, popuste i odbitke.
• Prihod od financijskih ulaganja uključuje
gotovinu dobivenu kao kamatu na
financijske kredite, kao dividende
temeljem vlasništva dionica, kao licencne
i autorske naknade te kao izravnu dobit
stvorenu iz imovine (primjerice, najamnima
od nekretnina).
• Prihodi od prodaje imovine uključuju
fizičku imovinu (nekretnine, infrastrukturu,
opremu) i nematerijalnu imovinu
(primjerice, prava na intelektualno
vlasništvo, dizajn i imena robnih marki).
Komponenta
Komentar
Izravna stvorena ekonomska vrijednost
a) Prihodi Neto prihod od prodaje plus prihodi od financijskih ulaganja i
prodaje imovine.
Distribuirana ekonomska vrijednost
b) Troškovi poslovanja Plaćanja dobavljačima, nestrateška ulaganja, licencne i autorske
naknade te naknade za posredničke usluge.
c) Plaće i beneficije zaposlenika Ukupni novčani izdaci za zaposlenike (tekuća plaćanja, ne buduće
obveze).
d) Plaćanje davateljima kapitala Sva financijska plaćanja izvršena davateljima kapitala organizacije.
e) Plaćanja državi (po zemljama – vidjeti donju Bruto porezi.
napomenu)
f) Ulaganja u zajednicu Dobrovoljni prilozi i ulaganje sredstava u širu zajednicu (uključuje
donacije).
Zadržana ekonomska vrijednost (izračunata Ulaganja, izdavanje vrijednosnih papira, itd.
kao stvorena ekonomska vrijednost umanjena za
distribuiranu ekonomsku vrijednost)
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
b) Troškovi poslovanja:
• Gotovinska plaćanja izvršena izvan
organizacije koja izvještava za materijale,
sastavne dijelove proizvoda, objekte i
kupljene usluge. Ovo uključuje zakup
nekretnina, licencne pristojbe, naknade
za posredničke usluge (s jasnim
komercijalnim ciljem), licencne i autorske
naknade, plaćanje kooperanata, troškove
obuke zaposlenika (u slučajevima
korištenja vanjskih predavača), zaštitnu
odjeću zaposlenika itd.
c) Plaće i beneficije zaposlenika:
• Ukupni iznos plaća označava plaće
zaposlenika, uključujući iznose isplaćene
državnim institucijama (porezi na plaće,
davanja i fondovi za nezaposlene) u ime
zaposlenika. Troškovi vezani uz osobe koji
nisu zaposlenici, a koji rade u operativnoj
ulozi ne navode se ovdje, već pod
troškovima poslovanja kao kupljena usluga.
• Ukupne beneficije uključuju redovite
doprinose (primjerice, za mirovine,
osiguranje, službene automobile i privatno
zdravstveno osiguranje) kao i druge
oblike potpore zaposlenicima, kao što su
rješavanje stambenog pitanja, beskamatni
krediti, naknada za javni prijevoz,
stipendije za školovanje i otpremnine. Ne
uključuju obuku, troškove zaštitne opreme
ili druge troškove izravno povezane s
radnim mjestom zaposlenika.
d) Plaćanja ulagačima i vlasnicima:
• Dividende svim dioničarima.
• Plaćanje kamata kreditorima.
• Uključuje kamatu na sve oblike dugovanja i
zaduživanja (ne samo dugoročnih dugova)
kao i neisplaćene dividende prispjele
povlaštenim dioničarima.
e) Plaćanja državi:
• Svi porezi tvrtke (porez na dobit
poduzeća, na dohodak, na imovinu
itd.) i s tim povezane kazne plaćene na
međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj
razini. Ovaj podatak ne bi trebao uključivati
odgođene poreze jer isti možda neće biti
plaćeni. Za organizacije koje posluju u više
zemalja izvijestite o porezima plaćenim po
zemljama. Organizacije bi trebale navesti
definiciju segmentacije koju su rabile.
f) Ulaganja u zajednicu:
• Dobrovoljne donacije i ulaganje sredstava
u širu zajednicu gdje ciljani korisnici
nisu dio tvrtke. Obuhvaćaju priloge
dobrotvornim i nevladinim organizacijama
te istraživačkim institutima (koji nisu
povezani s tvrtkinim komercijalnim
istraživanjem i razvojem), sredstva
za potporu infrastrukture zajednice
(primjerice, rekreacijski objekti) i izravne
troškove društvenih programa (uključujući
kulturna i obrazovna zbivanja). Navedeni
iznos treba prikazati stvarne, a ne
planirane izdatke u izvještajnom razdoblju.
• Za infrastrukturna ulaganja izračun
ukupnog ulaganja bi pored troškova
kapitala trebao obuhvatiti troškove dobara
i rada. Za potporu trajnim objektima ili
programima (primjerice, organizacija
pokriva troškove poslovanja javnog
objekta) prikazano ulaganje trebalo bi
uključiti troškove poslovanja.
• Ovo isključuje pravne i komercijalne
djelatnosti ili ulaganja s isključivo
komercijalnom svrhom. Obuhvaćene su
donacije političkim strankama, s time da su
one podrobnije obrađene i odvojeno u SO6.
• Nadalje, ne uključuje nijedno
infrastrukturno ulaganje potaknuto
ponajprije potrebama osnovne djelatnosti
organizacije (primjerice izgradnja ceste
do rudnika ili tvornice) ili radi olakšavanja
poslovnih djelatnosti organizacije.
Infrastruktura izgrađena izvan glavnih
poslovnih djelatnosti organizacije koja
izvještava, kao što je škola ili bolnica za
zaposlene i njihove obitelji, može biti
obuhvaćena izračunom ulaganja.
3. Definicije
Nema.
4. Dokumentacija
Podatke koji se traže ovim pokazateljem trebaju se
nalaziti pri odjelima financija ili računovodstva.
5. Referencije
• Trebalo bi uzeti u obzir Međunarodni
računovodstveni standard (IAS) 12 o Porezima na
dohodak, IAS 14 o Izvještavanju o segmentu, IAS
18 o Prihodima i IAS 19 o Beneficijama zaposlenika.
Verzija 3.0

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
EC2. Financijske posljedice te drugi
rizici i prilike za djelatnost organizacije
vezane uz klimatske promjene
1. Važnost
Klimatske promjene predstavlju kako rizik tako i priliku
za organizacije, njihove ulagače i dionike. Organizacije
se mogu suočiti s fizičkim rizicima zbog promjena
klimatskog sustava i meteoroloških obrazaca. Ti rizici
mogu obuhvaćati utjecaj sve jačih oluja; promjene razine
mora, temperature zraka i dostupnosti vode; utjecaje
na radnu snagu, kao što su zdravstvene posljedice
(primjerice bolest ili oboljenje povezano s vrućinom) ili
potrebu za premještanjem poslovanja.
I dok države poduzimaju korake kako bi regulirale
aktivnosti koje pridonose klimatskim promjenama,
organizacije koje su izravno ili neizravno odgovorne
za emisije, suočavaju se s regulatornim rizikom
povećanih troškova ili drugih čimbenika koji utječu na
konkurentnost. Ograničenje emisije stakleničkih plinova
može za organizacije stvoriti i prilike budući da dolazi
do stvaranja novih tehnologija i tržišta. To se osobito
odnosi na organizacije koje mogu učinkovito koristiti ili
proizvoditi energiju i energetske proizvode.
• potencijalne prednosti organizacije u odnosu
na konkurenciju uslijed zakonskih ili drugih
tehnoloških promjena povezanih s klimatskim
promjenama.
2.3. Izvijestite je li menadžment izradio kvantitativnu
procjenu financijskih posljedica (primjerice
troškova osiguranja ili naknade zbog emisija
stakleničkih plinova). Gdje je to moguće, bilo bi
korisno napraviti kvantifikaciju. Pritom iznesite
financijske implikacije i metode kvantificiranja.
3. Definicije
Nema.
4. Dokumentacija
Podaci traženi ovim pokazateljem mogu se nalaziti u
zapisnicima tijela upravljanja organizacije, uključujući
odbore za okoliš.
5. Referencije
Nema.
EN16 omogućuje prikazivanje podataka o ukupnom
iznosu emisija stakleničkih plinova, dok EN18 iznosi
ukupna postignuta smanjenja i inicijative za smanjenje
količine emisija koje proizvodi organizacija koja
izvještava.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Izvijestite je li najviše tijelo upravljanja organizacije
uzelo u razmatranje klimatske promjene i s time
povezane rizike, te prilike koje one predstavljaju
organizaciji.
2.2. Izvijestite o rizicima i/ili prilikama nastalim uslijed
klimatskih promjena, koji imaju potencijalne
financijske posljedice za organizaciju, uključujući:
• rizike zbog fizičkih promjena povezanih s
klimatskim promjenama (primjerice utjecaji
na promijenjene meteorološke obrasce ili
oboljenja povezana s vrućinom);
• regulatorne rizike (primjerice trošak djelatnosti
i sustava zbog pridržavanja novih propisa);
• prilike za stvaranje novih tehnologija,
proizvoda ili usluga kao odgovor na izazove
povezane s klimatskim promjenama; i
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
EC3. Obveze organizacije koje se odnose
na definirani mirovinski plan.
1. Važnost
Kada organizacija svojoj radnoj snazi osigurava
mirovinski plan, te naknade mogu postati obvezama
na kojem osobe obuhvaćene planom temelje svoju
dugoročnu financijsku sigurnost. Kao takve one
sadržavaju moguće implikacije za organizaciju s
obzirom na obveze koje moraju ispuniti. Neki drugi
tipovi mirovinskih shema ne jamče pristup mirovinskom
planu ili kvalitetu beneficija. Vrsta izabranog plana ima
implikacije kako za zaposlene tako i za poslodavce. S
druge strane, pravilno financiran mirovinski plan može
pridonijeti privlačenju i održavanju stabilne radne snage
i podupiranju dugoročnoga financijskog i strateškog
planiranja poslodavca.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Utvrdite zasniva li se struktura mirovinskih planova
koji se nude zaposlenicima na:
• definiranim mirovinskim naknadama; ili
• drugim vrstama naknada.
2.2. Za definirane mirovinske naknade utvrdite
moraju li se poslodavčeve obveze plaćanja
mirovina u skladu s planom ispunjavati izravno
općim sredstvima organizacije ili putem fonda
održavanog odvojeno od sredstava organizacije.
2.3. Tamo gdje su obveze plana ispunjene općim
sredstvima organizacije, prikažite procijenjenu
vrijednost tih obveza.
2.4. Tamo gdje postoji zasebni fond za plaćanje
mirovinskih obveza plana, navedite:
• do koje se mjere procjenjuje da će obveze
plana biti podmirene imovinom odvojenom za
njihovo ispunjavanje;
• osnovu na kojoj se došlo do procjene i
2.5. U slučaju da fond osnovan za plaćanje mirovinskih
obveza predviđenih planom nije u potpunosti
podmiren, izvijestite o poslodavčevoj strategiji,
ako ista postoji, postizanja pune pokrivenosti,
te vremenski rok, ako postoji, unutar kojega se
poslodavac nada postići punu pokrivenost.
2.6. Izvijestite o postotku doprinosa iz plaće koji
uplaćuje zaposlenik ili poslodavac.
2.7. Izvijestite o razini participacije u mirovinskim
planovima (primjerice sudjelovanje u obveznim ili
dobrovoljnim shemama, regionalnim shemama ili
shemama određene zemlje ili onima s financijskim
učinkom).
2.8. Različita tijela imaju različita tumačenja i upute
u pogledu obračuna koji se rabe za određivanje
pokrivenosti plana. Obračun napravite u skladu s
propisima i metodama, koji vrijede za relevantno
mjerodavno tijelo te prikažite konsolidirane
ukupne iznose. Tehnike konsolidiranja podataka
trebaju biti iste kao i one primijenjene u pripremi
financijskih izvješća organizacije. Uzmite u obzir
činjenicu da su planovi naknada za mirovinu dio
Međunarodnoga računovodstvenog standarda
(IAS)19. No IAS 19 pokriva više pitanja.
3. Definicije
Puna pokrivenost
Elementi plana koji zadovoljavaju ili prelaze obveze
predviđene planom.
4. Dokumentacija
Podatke tražene ovim pokazateljem trebali bi imati odjeli
financija ili računovodstva.
5. Referencije
• Međunarodni računovodstveni standard (IAS) 19 o
beneficijama za zaposlenike.
• kada je procjena obavljena.
Ta situacija nije primjenjiva na Hrvatsku, gdje postoji
jedan osnovni obvezni mirovinski plan (nap. recenzenta
hrvatskog prijevoda).
Budući da u Hrvatskoj postoji samo jedan osnovni
obvezni mirovinski plan, točke 2.2., 2.4. i 2.5. u ovom
odjeljku nisu primjenjive na Hrvatsku (nap. recenzenta
hrvatskog prijevoda).
Verzija 3.0

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
EC4. Značajna financijska pomoć
primljena od vlade.
1. Važnost
Ovaj pokazatelj mjeri doprinos država domaćina
organizaciji koja izvještava. Značajna financijska pomoć
primljena od države, u usporedbi s plaćenim porezima,
može biti korisna za stvaranje uravnotežene slike o
transakcijama između organizacije koja izvještava i
države.
4. Dokumentacija
Financijski računovođe uključuju stavke standarda IAS 20
pojedinačno, ali one nisu konsolidirane kao što se traži
ovim pokazateljem.
5. Referencije
• Međunarodni računovodstveni standard (IAS) 20 o
računovodstvu za državne potpore i prikazivanje
podataka o državnoj pomoći.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Izvijestite o značajnoj ukupnoj procijenjenoj
financijskoj vrijednosti na obračunskoj osnovici za
sljedeće:
• porezne olakšice/porezni krediti;
• subvencije;
• potpore za ulaganje, istraživanje i razvoj te
druge vrste potpora;
• nagrade;
• oslobođenja od plaćanja licencnih ili autorskih
naknada;
• financijsku pomoć od izvoznih kreditnih
agencija (ECAs);
• financijske poticaje i
• druge financijske povlastice, primljene, ili koje
se mogu primiti od svake države za bilo koju
poslovnu djelatnost.
2.2. Izvijestite je li vlada prisutna u vlasničkoj strukturi.
3. Definicije
Značajna financijska pomoć
Značajne izravne ili neizravne financijske povlastice
koje nisu transakcija dobara ili usluga, ali su poticaj ili
naknada za poduzete akcije, trošak imovine ili nastale
izdatke. Davatelj financijske pomoći ne očekuje izravnu
financijsku dobit od pružene pomoći.
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
EC5. Raspon omjera standardne
početne plaće u usporedbi s lokalnom
minimalnom plaćom u značajnim
mjestima poslovanja.
1. Važnost
Ekonomsko blagostanje jedan je od načina na
koje organizacija ulaže u svoje zaposlenike. Ovaj
pokazatelj omogućuje prikaz doprinosa organizacije
ekonomskom blagostanju zaposlenika u značajnim
mjestima poslovanja. Pokazatelj ujedno daje naznaku
konkurentnosti plaća organizacije kao i podatak važan za
procjenu učinka plaća na domaće tržište rada. Nuđenje
plaća iznad minimuma može biti jedan od čimbenika
u izgradnji jakih odnosa sa zajednicom, lojalnosti
zaposlenika i jačanju legitimiteta poslovanja. Ovaj
pokazatelj ima najveću važnost za organizacije u kojima
je znatan dio radne snage plaćen na način ili u rasponu
koji je usko vezan uz zakone ili propise o minimalnoj
plaći.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Utvrdite je li značajan dio radne snage plaćen
na temelju plaća koje podliježu propisima o
minimalnoj plaći.
3. Definicije
Lokalna minimalna plaća
Minimalna plaća odnosi se na naknadu za zaposlenje
isplaćenu po satu ili drugoj vremenskoj jedinici
dopuštenoj zakonom. Budući da neke zemlje imaju
brojne minimalne plaće (primjerice prema državi/
pokrajini ili prema kategoriji zaposlenja), navedite koja
se minimalna plaća primjenjuje.
Početna plaća
Početne plaće predstavlaju plaću za puno radno vrijeme
koja se nudi zaposleniku u najnižoj kategoriji zaposlenja.
U razmatranje se ne bi trebali uzimati pripravnici ili
naučnici.
4. Dokumentacija
Mogući izvori podataka uključuju odjele za obračun
plaća organizacije, odjele financija, ili računovodstva.
Odgovarajuća zakonodavstva u zemlje/regiji poslovanja
također mogu predstavljati izvor informacije tražene
ovim pokazateljem.
5. Referencije
Nema.
2.2. U postocima usporedite lokalnu minimalnu plaću
s početnom plaćom organizacije koja izvještava u
značajnim mjestima poslovanja.
2.3. Utvrdite variranje u omjerima među svim
značajnim mjestima poslovanja.
2.4. Izvijestite o raspodjeli omjera početne plaće u
odnosu na minimalnu plaću.
2.5. Navedite definiciju korištenu za »značajna mjesta«.
2.6. Za organizacije koje isplaćuju samo mjesečne
ili godišnje plaće, plaće se trebaju preračunati u
procjene po satu.
2.7. Naznačite ako lokalna minimalna plaća nije
propisana ili je promjenjiva u značajnim mjestima
poslovanja. U okolnostima u kojima bi se kao
referentna točka mogli koristiti različiti minimumi,
objasnite koji se iznos minimalne plaće rabi.
Verzija 3.0

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
EC6. Politika, praksa i udio potrošnje na
proizvode i usluge domaćih dobavljača u
značajnim mjestima poslovanja.
1. Važnost
Utjecaj koji organizacija može imati na lokalno
gospodarstvo seže dalje od izravnog osiguravanja radnih
mjesta i isplaćivanja plaća i plaćanja poreza. Podrškom
lokalnim tvrtkama u dobavljačkom lancu organizacija
može neizravno privući dodatna ulaganja u lokalno
gospodarstvo.
Organizacije koje izvještavaju mogu dobiti ili zadržati
svoju »društvenu dozvolu za djelovanje« dijelom i
na način da pokažu pozitivne utjecaje na lokalno
gospodarstvo. Povjeravanje poslova lokalnim
dobavljačima može predstavljati strategiju osiguravanja
nabave, doprinijeti razvoju i stabilnosti lokalnog
gospodarstva te se može pokazati djelotvornijim za
udaljene sredine. No sveukupni utjecaj povjeravanja
poslova lokalnim dobavljačima ovisit će i o dugoročnoj
održivosti dobavljača.
3. Definicije
Lokalni dobavljači
Davatelji materijala, proizvoda i usluga koji imaju
sjedište na istom geografskom tržištu kao i organizacija
koja izvještava (tj. ne obavljaju međunarodne uplate
dobavljačima). Geografska definicija »lokalnog« može
varirati jer se u nekim okolnostima »lokalnim« mogu
smatrati gradovi, regije unutar neke zemlje, pa čak i male
zemlje.
4. Dokumentacija
Nema.
5. Referencije
Nema.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Izvijestite o geografskoj definiciji koju organizacija
rabi za »lokalno«.
2.2. Za obračune vezane uz ovaj pokazatelj, postoci
se trebaju zasnivati na računima ili obvezama
nastalim tijekom izvještajnog razdoblja (primjerice
obračunsko računovodstvo).
2.3. Izvijestite ima li organizacija politiku ili uobičajene
prakse davanja prednosti lokalnim dobavljačima
na razini cijele organizacije ili u određenim
mjestima.
2.4. Ako je tome tako, izvijestite o postotku proračuna
za nabavu namjenjenom za značajna mjesta
poslovanja a koji je utrošen na lokalne dobavljače
(primjerice postotak dobara i zaliha koje su
kupljene lokalno). Lokalna kupovanja mogu se
obaviti ili iz proračuna kojim se upravlja u mjestu
poslovanja ili u glavnom sjedištu organizacije.
2.5. Izvijestite o čimbenicima koji, uz geografsku
lokaciju, utječu na izbor dobavljača (primjerice
troškovi, okolišni i društveni učinak).
10
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
EC7. Postupci za zapošljavanje
lokalne radne snage i udio domaćeg
stanovništva u redovima višeg
menedžmenta u mjestima značajnih
poslovnih djelatnosti.
1. Važnost
Izbor osoblja i višeg menadžmenta zasniva se na
razmatranju cijelog niza odluka. Osiguravanje znatne
prisutnosti lokalnog stanovništva u strukturi višeg
menadžmenta može biti od koristi lokalnoj zajednici kao
i samoj organizaciji da bolje razumije lokalne potrebe.
Raznolikost unutar menadžerskog tima i uključivanje
osoba s lokalnog područja može unaprijediti ljudski
kapital organizacije, te gospodarsku korist lokalne
zajednice. .
2. Sastavljanje podataka
2.1. Izvijestite postoji li na razini cjelokupne
organizacije politika ili uobičajena praksa davanja
prednosti lokalnom stanovništvu pri zapošljavanju
u značajnim mjestima poslovanja.
2.2. Ako je tomu tako, izvijestite o udjelu višeg
menadžmenta u značajnim mjestima poslovanja
koji dolazi iz lokalne zajednice. Pri izračunu
ovoga postotka rabite podatke o zaposlenicima
zaposlenima na puno radno vrijeme.
2.3. Navedite rabljenu definiciju »višeg menadžmenta«.
3. Definicije
Lokalno
Izraz »lokalno« odnosi se na pojedince koji su ili rođeni
ili imaju pravo stalnog boravka (npr. naturalizirani
građani ili posjednici dozvole stalnog boravka) na istom
geografskom tržištu na kojem se odvijaju poslovne
djelatnosti. Organizacije koje izvještavaju mogu izabrati
svoju definiciju »lokalnog« jer se, u nekim slučajevima,
gradovi, regije pa čak i male zemlje mogu smatrati
lokalnom sredinom. No potrebno je jasno navesti
definiciju.
4. Dokumentacija
Podatke koji se traže ovim pokazateljem trebali bi imati
kadrovski odjeli ili odjeli za ljudske resurse.
5. Referencije
Nema.
Verzija 3.0
11

IP
Skup protokola uz pokazatelje: EC
EC8. Razvoj i utjecaj infrastrukturnih
ulaganja i usluga pruženih
ponajprije radi stvaranja javne koristi
komercijalnim, nenovčanim i pro bono
angažmanom.
1. Važnost
4. Dokumentacija
Podatke tražene ovim pokazateljem trebali bi imati odjel
financija, ili odjel računovodstva.
5. Referencije
Nema.
Kako stvaranjem i distribuiranjem ekonomske
vrijednosti, organizacije mogu utjecati na gospodarstvo
i svojim ulaganjima u infrastrukturu. Utjecaji
infrastrukturnih ulaganja mogu se protezati izvan
djelokruga samih poslovnih djelatnosti organizacije
i tijekom duljeg vremenskog raspona. Ovim mogu
biti obuhvaćene prometne veze, komunalne službe,
društveni objekti, sportski i zdravstveni centri, centri
socijalne skrbi itd. Uz ulaganje u vlastito poslovanje
ovo je jedan od načina mjerenja kapitalnih doprinosa
organizacije gospodarstvu.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Obrazložite opseg razvoja (primjerice veličina,
troškovi, trajanje) značajnih ulaganja i usluga,
te sadašnje ili očekivane utjecaje (pozitivne ili
negativne) na zajednice i lokalno gospodarstvo.
Naznačite jesu li ta ulaganja i usluge komercijalne
ili nenovčane prirode ili su pro bono angažman.
2.2. Izvijestite je li organizacija provela procjenu
potreba zajednice radi određivanja potrebne
infrastrukture i drugih usluga. U slučaju da jest,
ukratko obrazložite rezultate procjene.
3. Definicije
Infrastruktura
Objekti (primjerice vodovod, cesta, škola ili bolnica)
izgrađeni ponajprije radi pružanja javne usluge ili dobra
umjesto ostvarivanja komercijalne svrhe, te iz koje
organizacija ne nastoji ostvariti izravnu gospodarsku
korist.
Usluge
Osiguravanje javne koristi ili izravnim plaćanjem
troškova poslovanja ili osiguravanjem potrebnog osoblja
objekta/službe zaposlenicima same organizacije koja
izvještava. Javna korist može također uključivati javne
usluge.
12
© 2000-2006 GRI

Skup protokola uz pokazatelje: EC
IP
EC9. Razumijevanje i opis značajnih
neizravnih ekonomskih utjecaja,
uključujući opseg utjecaja.
1. Važnost
Neizravni gospodarski utjecaji važan su dio gospodarskih
djelovanja organizacije u kontekstu održivog razvoja.
Dok se izravni gospodarski utjecaji i tržišno djelovanje
uglavnom usredotočuju na neposredne posljedice
novčanih tokova na dionike, neizravni gospodarski
utjecaji uključuju dodatne utjecaje tijekom optjecaja
novca gospodarstvom.
Izravni gospodarski utjecaji često se mjere kao vrijednost
transakcija između organizacije koja izvještava i njezinih
dionika, dok su neizravni gospodarski utjecaji rezultati
– katkad nenovčani – takve transakcije. Neizravni utjecaji
važan su vid djelovanja koje organizacija ima kao
sudionica ili sredstvo društveno ekonomske promjene,
osobito u gospodarstvima u razvoju. Neizravne utjecaje
osobito je važno procijeniti te izvijestiti u odnosu na
lokalne zajednice i regionalna gospodarstva.
Za upravu, neizravni gospodarski utjecaji važan
su pokazatelj područja mogućeg rizika za ugled
organizacije ili pak prilika za proširenje tržišta ili
osnaživanja legitimiteta poslovanja.
2. Sastavljanje podataka
2.1. Izvijestite o koracima poduzetim u cilju
razumijevanja neizravnih gospodarskih utjecaja
koje organizacija ima na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini.
2.2. Izvijestite o primjerima neizravnih ekonomskih
utjecaja, pozitivnih i negativnih, kao što su:
• promjene u produktivnosti organizacija,
sektora ili cijelog gospodarstva (primjerice
uslijed prihvaćanja ili distribucije informacijske
tehnologije);
• gospodarski razvoj na nerazvijenim
područjima (primjerice broj članova obitelji
uzdržavanih dohotkom ostvarenim od jednog
radnog mjesta);
• gospodarski utjecaj u pogledu poboljšanja
ili pogoršanja društvenih ili okolišnih
uvjeta (primjerice promjene na tržištu rada
na području koje je s malih obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava prešlo na velike
plantaže ili gospodarske utjecaje onečišćenja);
• dostupnost proizvoda i usluga osobama s
niskim primanjima (primjerice povlaštene
cijene farmaceutskih proizvoda pridonose
zdravijem stanovništvu koje može potpunije
sudjelovati u gospodarstvu; strukture cijena
koje nadmašuju financijske mogućnosti ljudi s
niskim primanjima);
• unapređenje vještina i znanja u stručnoj
zajednici ili na geografskom području
(primjerice potreba za dobavljačima
predstavlja magnet za tvrtke s kvalificiranim
radnicima, što zauzvrat potiče stvaranje novih
obrazovnih ustanova);
• radna mjesta u dobavljačkom ili lancu
distribucije (primjerice procjenjivanje utjecaja
koje ima širenje ili smanjivanje organizacije na
njezine dobavljače);
• poticanje, omogućavanje ili ograničavanje
stranog izravnog ulaganja (primjerice širenje
ili zatvaranje neke infrastrukturne usluge u
zemlji u razvoju može dovesti do povećanja ili
smanjenja izravnog stranog ulaganja);
• gospodarski utjecaj promjene mjesta
poslovanja ili djelatnosti (primjerice
prebacivanje poslova na vanjske izvršitelje na
prekomorskoj lokaciji) i
• gospodarski utjecaj uporabe proizvoda
i usluga (primjerice povezanost između
obrazaca gospodarskog rasta i upotrebe
određenih proizvoda i usluga).
2.3. Izvijestite o značaju utjecaja u kontekstu vanjskih
oglednih vrijednosti (benchmarks) i prioriteta
dionika, kao što su nacionalni i međunarodni
standardi, protokoli i provedbeni programi politika.
3. Definicije
Neizravni gospodarski utjecaj
Dodatna posljedica izravnog utjecaja financijskih
transakcija i toka novca između organizacije i njezinih
dionika.
Gospodarski utjecaj
Promjena u produktivnom potencijalu gospodarstva
koja može imati utjecaja na blagostanje zajednice ili
dionika i na dugoročne izglede za razvoj.
4. Dokumentacija
Nema.
5. Referencije
Nema.
Verzija 3.0
13