Od nedelje zimsko raÄunanje vremena - BeÄejski mozaik
Od nedelje zimsko raÄunanje vremena - BeÄejski mozaik
Od nedelje zimsko raÄunanje vremena - BeÄejski mozaik
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
29. oktobar 2010.<br />
broj 527.<br />
Ne budi nesrećan zato što na<br />
ovom svetu niko ne zna za<br />
tebe. Zašto misliš da si toliko<br />
važan da bi za tebe trebalo<br />
da znaju? A kada budeš bio<br />
zaista tako važan, a da i ne<br />
misliš o tome, za tebe će<br />
znati.<br />
Konfučije, kineski filozof<br />
(551–479. p. n. e.)<br />
NASLOVI<br />
Između dva broja<br />
2 Kako se živi u Bečeju?<br />
3<br />
3<br />
4<br />
4<br />
5<br />
7<br />
Septembarske plate<br />
funkcionera<br />
Još traje kontrola<br />
poslovanja u PIK-u<br />
Info<br />
Izdavanje<br />
trajnih izvoda<br />
Inkluzivno obrazovanje<br />
u Bečeju<br />
Kulturni <strong>mozaik</strong><br />
„Dobro se<br />
dobrim vraća...“<br />
Becsei Mozaik<br />
Módosították a községi<br />
költségvetést<br />
Sportski <strong>mozaik</strong><br />
Trojka Malića za<br />
14<br />
pobedu<br />
Balaša ujedinio<br />
15<br />
federacije<br />
Novobečejkama dve<br />
15 medalje na svetskom<br />
prvenstvu u Italiji<br />
Četiri državna rekorda<br />
15<br />
za Anu Jeftenić<br />
FOTO: V.F.<br />
<strong>Od</strong> <strong>nedelje</strong> <strong>zimsko</strong> računanje <strong>vremena</strong><br />
Usvojen prvi rebalans budžeta<br />
<strong>Od</strong>luka o prvom rebalansu budžeta<br />
opštine Bečej za 2010. godinu usvojena<br />
je prošlog četvrtka na 29. sednici<br />
Skupštine opštine Bečej. Izmenama u<br />
opštinskom budžetu predviđeno je da<br />
su ukupni rashodi budžeta 770 miliona<br />
dinara umesto prvobitno utvrđenih<br />
758 miliona.<br />
Za usvajanje rebalansa glasalo je dvadesetoro<br />
odbornika, a osmoro je bilo<br />
protiv<br />
s t r a n a 3<br />
Obijen objekat - nestao<br />
elektromotor<br />
Prošle <strong>nedelje</strong> počela je sanacija objekta<br />
u kom se nalazi turbinsko postrojenje<br />
stare prevodnice na kanalu DTD.<br />
Prilikom obilaska radova radnici su<br />
novinaru Bečejskog <strong>mozaik</strong>a rekli da je<br />
22. oktobra obijen objekat i da je ukraden<br />
jedan elektromotor, razbijeno je<br />
dvoje metalnih vrata i jedna staklena<br />
prizma<br />
s t r a n a 4<br />
Sve je ostalo na „dobrim idejama“<br />
U Bečeju već nekoliko decenija ne<br />
postoji bioskop. Mnogi Bečejci na<br />
filmske projekcije odlaze u Novi Sad,<br />
Beograd ili čak u Segedin (ili su donedavno<br />
odlazili), a i filmovi koji se<br />
nađu na svojevrsnim turnejama, kao<br />
što je, recimo, bila promocija filma<br />
„Kao rani mraz“ Đorđa Balaševića,<br />
zaobišla je Bečej, ali ne i Novi Bečej.<br />
Može li u Bečeju ponovo da postoji<br />
bioskop?<br />
s t r a n a 5<br />
Kolosek<br />
Ovih dana u javnosti se podigla bura oko imenovanja poznatog pevača<br />
narodne muzike Radiše Uroševića u Upravni odbor JP Pošte Srbije. Jedni su<br />
branili imenovanje pevača Uroševića kao kandidata Nove Srbije ističući kao<br />
argument i činjenicu da je on pored ostalog vlasnik i radija, drugi su osporavali<br />
zbog stručnosti i kompetencije. Bilo kako bilo, ponovo se došlo na slepi<br />
kolosek kao što je to bilo prilikom slučaja Šarančić.<br />
Kada lokalizujemo temu, možemo zaključiti da je i u Bečeju bilo slično.<br />
Svojevremeno na čelu ustanove čiji je osnivač opština, bila je osoba koja je<br />
pored toga što je imala završenu samo osnovnu školu, bila osumnjičena za<br />
ratni zločin, zatim na mestu direktora pozorišta ne tako davno bio je bivši<br />
fudbaler, a trenutno u upravnom odboru institucije kulture sedi čistačica.<br />
Stvar je, dakle, slična i mi smo na tom koloseku. Jedina razlika je što kod nas<br />
to niko ne osporava.<br />
V.F.
2<br />
između dva broja<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Zidna ogledala<br />
Pre ne mnogo <strong>vremena</strong>, kao što su Bečejci mogli primetiti<br />
(barem oni kojima se univerzum ne završava na kapiji avlije),<br />
na nekoliko punktova u centru grada osvanuli su nesvakidašnji<br />
grafiti (u aprilu smo u kolumni tematizovali upravo banalnost<br />
„grafiti ponude” u našem gradu). Radi se o crtežima glava, pojedinačnih<br />
i u grupi, grotesknih fizionomija – upravo sjajnom,<br />
umetničkom! (ako se neko pita za estetski status ovog delceta)<br />
odgovoru na aktuelni društveni trenutak u našem gradu. Te<br />
glave (njuške, labrnje) – u jedinstvenom, ekspresionističkom<br />
ključu osmišljene – pune su očaja, depresivnosti, ali i nečeg<br />
otvoreno manijačkog, demoničnog. U čitavom ovom pandemonijumu,<br />
međutim, najviše zapanjuje jedna paradoksalna<br />
pojedinost – gotovo na svakoj od ovih grotesknih glava usta su<br />
razjapljena. Ipak, oblačići u kojima su, manirom stripa, ispisane<br />
reči – naborani su (stripovska konvencija za neizgovorene<br />
misli), dok je samo jedna glava – upravo ona sa roščićima (dijaboličnim<br />
ili volovskim?) – popraćena zaobljenim oblačićem.<br />
Jedino, dakle, vrag ili tupan (oba tumačenja, uostalom, „piju<br />
vodu”) govore ovde naglas! Ljudi, i pored sveg očaja, ne podižu<br />
glas – u najboljem slučaju uspeju zamrmljati sebi u bradu,<br />
ili prišapnuti kome ponešto (u naboranim oblačićima stoji „Svi<br />
bi želeli”, „Niko nema”).<br />
Da li, ipak, anonimni umetnik anticipira, čak priziva skora<br />
„društvena gibanja”? Premda su lica koja nas iskolačeno<br />
posmatraju sa tih zidova (nisu li ti zidovi zapravo ogledala?!),<br />
unekoliko zbunjena i nemoćna, ipak su te glave zbijene, uskovitlane,<br />
sumanute – možda upravo na ulici, na nekom protestu!<br />
Indikativno je i da je grafitirano na uglu zgrade Opštine gde<br />
je izlog-galerija Turističke organizacije (tu su, uzgred rečeno,<br />
ponovo izložene slike koje su pre nekoliko meseci već bile<br />
izlagane – budući da u Bečeju, kako izgleda, ima tek 3-4 valjana<br />
slikara). Da li je autor grafita ozlojeđen jer nema „ausvajs”<br />
kao oficijelni pejzažisti, fabrikanti stotina i stotina platana „dobrog<br />
ukusa” sa motivima Bečeja i njegove okoline? – Ukoliko<br />
jeste, za to nema nikakve potrebe. Ovaj, kako rekosmo, grafiti-pandemonijum<br />
mora biti autsajderski, anoniman, ilegalan<br />
– da bi bio to što jeste, i tako efektan (da bi se podrivajuće<br />
delovalo ne sme se „uspeti”)! On, na taj način, pretenduje da<br />
bude spontani izraz ili, bolje, oteklina i čir na fizionomiji našeg<br />
grada – upravo kao podsvesni, anonimni i, svakako, „nečisti”<br />
plod grada samog (nas samih). Grafiti-autor ne bi trebao da<br />
Anketa<br />
Kako se živi u Bečeju?<br />
Do pre nekoliko godina bilo<br />
je nezamislivo da u gradu imamo<br />
zalagaonice. Upravo zalagaonice<br />
svedoče o životnom<br />
standardu u Bečeju, o tome da<br />
ljudi ne mogu da žive od plate,<br />
i svoje dragocenosti, svoje uspomene<br />
poveravaju strancima.<br />
Sasvim je nevažno da li građani<br />
idu u zalagaonice pre ili nakon<br />
uzimanja kredita.<br />
Pitali smo građane Bečeja<br />
kako žive, da li je plata, ako<br />
je imaju, dovoljna za preživljavanje,<br />
ili pozajmljuju, uzimaju<br />
kredite, nose vredne stvari u<br />
zalagaonice.<br />
Darko Mitić: Samo ću<br />
ovako reći, Bečej je bio šesta<br />
ekonomska regija u Evropi. Živeo<br />
sam u Zadru i znam da se<br />
u Zadru prodavalo dosta toga<br />
iz Bečeja, pogotovo poljoprivredni<br />
proizvodi. Da jedan takav<br />
grad dođe do toga da ljudi<br />
nemaju hleba da jedu, to je<br />
nešto što je za Ginisovu knjigu<br />
rekorda. Nisam iz Bečeja, ali<br />
sam tu dvadeset godina, deo<br />
sam ovog grada i gradim ovaj<br />
grad, stolar sam - ovo je užas<br />
kako se živi. Pogotovo je predsednik<br />
Knezi katastrofa, što je<br />
sada stavio Miškovića usred<br />
grada napravio je za Bečej nešto<br />
zbog čega će ga ljudi pamtiti<br />
po najvećem zlu koje je ikad<br />
iko napravio ovom gradu. Užas<br />
šta je čovek napravio, to smatra<br />
čitav grad, ali ovde su ljudi<br />
pasivni, niko ništa neće, ljudi<br />
Darko Mitić<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Imala sam priliku da vidim ljude<br />
koji dolaze u narodnu kuhinju.<br />
Tuga je videti ih, ali šta<br />
Vera Ćurčić<br />
Željko Lukić<br />
nisu zaposlena i jedva preživljavamo.<br />
Prinuđeni smo da<br />
koristimo dozvoljeni minus u<br />
banci, plata traje dva dana, to<br />
se zna kada se ode u prodavnicu,<br />
1.000 dinara nije ništa.<br />
Svi smo u sličnoj situaciji i moji<br />
poznanici i prijatelji, od plate se<br />
ne može živeti.<br />
Dragan Ajdinović: Došao<br />
sam iz Nemačke, ovde<br />
sam već petu godinu i mogu<br />
vam reći da se ovde živi jadno<br />
i očajno. <strong>Od</strong> svojih primanja<br />
mogu da živim kako hoću, ali<br />
je Bečej postao zadnja rupa u<br />
Dragan Ajdinović<br />
Vojvodini. Sve druge opštine<br />
su se trgle, i manje i veće, ali<br />
Bečej baš i nije. U mom okruženju<br />
ima onih koji su prinuđeni<br />
i da pozajmljuju novac i da<br />
založe neke vrednosti da bi<br />
preživeli, prinuđeni su i da prodaju<br />
ispod cene, kupovna moć<br />
je na nuli.<br />
Ištvan Šileš: Kad 70-75<br />
posto ljudi ne radi, onda je jasno<br />
kako se živi. Ja sam uzeo<br />
otpremninu i sada ne radim,<br />
uspevamo nekako da preživimo,<br />
kod kuće malo raduckamo<br />
poželi prijem u tu sladunjavu galerijsku selekciju jer bi time izgubio<br />
ključni, upravo subverzivni kvalitet („udarnost pesnice”)<br />
– o prirodi grafita počesto govori i mesto gde je realizovan. Naposletku,<br />
izložbeni prostor „lica grada” daleko je reprezentativniji<br />
od bilo kog drugog – njegovi su posetitelji svi (prolaznici),<br />
a ne samo „ljudi od ukusa”, „konzumenti umetnosti”, te oni koji<br />
smatraju da se „kulturno uzdižu”.<br />
Ovim, razume se, ne nameravamo ohrabriti sve potencijalne<br />
„grafitere” da navale na „gradske zidine” – ali ipak želimo<br />
načiniti jednu primedbu. Uništavanje i naruživanje tuđe svojine<br />
kao pravna kategorija (delikt) – a to se imputira grafiti-autorima<br />
– gubi svaki smisao ako se pokuša interpretirati i kao estetički<br />
problem. Naruživanje tu nije ništa drugo do uništavanje,<br />
na drugi način izrečeno, jer je tu jedino bitno – i protivzakonito<br />
– to da se volja posednika zida ne poštuje. Kada bi na zaparloženoj<br />
fasadi nekadašnjeg „Turista” i sam Pikaso stao „malati”<br />
(jedan lokalni moler odvažio se da prihvati isto ime – a, što<br />
je još komičnije, i mušterije ga tako oslovljavaju!), načinio bi<br />
prekršaj jer i najuspelije slikanje, u tom smislu, predstavlja uništavanje<br />
tuđe svojine. Lepe slike, murali, grafiti ne mogu naruživati<br />
zidove, a naročito ne one sasvim devastirane – iako to,<br />
dakako, jeste uništavanje tuđe svojine (u smislu nepoštovanja<br />
posednikove volje, kao i propisa o izgledu javnih fasada).<br />
A da bismo zadovoljili eventualnu umetnikovu slavoljubivost,<br />
ovom prilikom svečano Vas pozivamo da posetite izložbu<br />
anonimnog grafiti-autora. Lokacija: zid dijagonalno od ćoška<br />
Gimnazije, fasade robne kuće i Turističke organizacije (ugao<br />
zgrade Opštine). Vreme: dok moleri (Pikaso i, možda, neki<br />
novi Klimt) ne dođu.<br />
leže i misle da će im revolucija<br />
doći u krevet. To tako ne ide.<br />
Što se preživljavanja tiče, ko<br />
više da uzme kredit, kada ljudi<br />
rade radi tih kredita, a ne mogu<br />
da ih isplate, a država banditska,<br />
samo traži pare. Kaže se,<br />
učini ti nešto za državu, a ja se<br />
pitam šta je ikada država učinila<br />
za nas? Hajde, neka mi se<br />
jedan takav javi, osim onih koji<br />
su je pokrali, koji vladaju, to je<br />
očito.<br />
Vera Ćurčić: Ljudi žive<br />
grozno, verovatno većina ne<br />
može da živi od svoje plate.<br />
će? Ja ne radim, nemam penziju,<br />
živim od danas do sutra,<br />
a tako živi većina, jer nam privreda<br />
stoji, ne radi niko ništa,<br />
niti se iko trudi da bilo šta oživi.<br />
Uspevam da preživim tako što<br />
prodajem nešto iz svog dvorišta,<br />
iz svoje bašte, leti radim<br />
sezonske poslove na njivi, tu<br />
susrećem ljude koji bukvalno<br />
preživljavaju, a takvih je jako<br />
mnogo. Verovatno ima onih<br />
koji su prinuđeni i da založe<br />
nešto vredno da bi preživeli,<br />
ali ja sam protiv toga. Druga<br />
je stvar ako neko ima tri kuće,<br />
tada, naravno, može da proda<br />
dve da bi živeo u jednoj,<br />
mada nema kome da se proda<br />
ni kuća, nekretnine nemaju<br />
vrednost, a ni zlato ne možete<br />
prodati a da vam se isplati…<br />
Moram da se žalim i na opštinu,<br />
pijaca je grozna, uložene<br />
su pare a nije urađeno kako<br />
treba, nisu napravljene lepe<br />
tezge, a ovakvo čudo od krova<br />
je apsolutno nepotrebno, za taj<br />
novac mogli su da pokriju celu<br />
pijacu, tu je pokradeno para ko<br />
zna koliko. Javne službe ne<br />
rade ništa, ulice su nam štrokave,<br />
prljave, nemam da vam<br />
kažem nijednu lepu stvar.<br />
Slobodan Trajković: Zaposlen<br />
sam, imam svoju firmu,<br />
ali teško se živi. Vremena<br />
su veoma teška i sigurno da<br />
mnogi moraju ili da pozajmljuju<br />
ili da založe stvari da bi preživeli.<br />
Kod mene u komšiluku<br />
pola ulice je ostalo bez struje,<br />
jer nemaju ljudi odakle da plate<br />
račune i isečena im je struja.<br />
Izašao sam iz PIK-a da bih pokrenuo<br />
sopstveni posao, ribar<br />
sam po struci, a radim veleprodaju<br />
i maloprodaju, snalazim<br />
se nekako, ali, vidite i sami,<br />
riba je najjeftinija, a ne ide. Sto<br />
dinara se traži za kilogram ribe,<br />
a narod ni to ne može da kupi.<br />
Katica Ajdanov: Penzionerka<br />
sam i ne mogu da živim<br />
od penzije. Imam taman toliko<br />
da poplaćam račune, a na<br />
pijaci prodajem polovnu robu<br />
da zaradim koji dinar, ali sve<br />
je to slabo. Posle trideset godina<br />
sam prinuđena da sredim<br />
kupatilo jer su pločice počele<br />
da otpadaju i cevi su popucale,<br />
tako da sam morala da<br />
podignem kredit. Uzela sam<br />
i dozvoljeni minus, sve sam<br />
maksimalno iskoristila. Ćerka<br />
jedino radi, zet ne radi, sin ne<br />
radi, imam dva velika unuka i<br />
šta da vam kažem, teško se<br />
živi. Svi kukamo i pokušavamo<br />
da se snađemo kako umemo.<br />
Trebalo bi malo da vode računa<br />
o nama penzionerima, sve<br />
su zamrzli, a vidite cene - cene<br />
su odmrznute.<br />
Željko Lukić: Ne živi se nikako.<br />
<strong>Od</strong> plate ne mogu da živim,<br />
nema kredita, nema ništa,<br />
ali, hvala bogu, za sada ništa<br />
nisam morao da dam u zalagaonicu.<br />
Žena i ja nismo zaposleni<br />
i prinuđeni smo da radimo<br />
na crno, malo na njivi, snalazimo<br />
se nekako. <strong>Od</strong> prijatelja i<br />
poznanika malo njih radi, neki<br />
dižu kredite, a neki se muče<br />
kao i ja. Radio sam u Fadipu<br />
osam godina, a sada, kada je<br />
firma pukla, kome trebam sa<br />
35 godina? Ne trebam nikom.<br />
Valerija Tripolski: Teško<br />
se živi. Imam veliku decu koja<br />
Mladi iz evropskih zemalja u Bečeju<br />
„Foto-poruka“ o siromaštvu<br />
Slobodan Trajković<br />
Dvadesetoro mladih ljudi<br />
iz Italije, Rusije, Albanije, Severne<br />
Irske, Nemačke, Turske,<br />
Mađarske, Poljske, Crne Gore,<br />
Bosne i Hercegovine i Srbije<br />
(Niš i Aleksinac) od 24. oktobra<br />
do 1. novembra borave u<br />
Bečeju na seminaru „Foto-poruka“<br />
- upotreba fotografije u<br />
omladinskom radu - koji je podržan<br />
od evropskog programa<br />
„Mladi u akciji“, a realizuje ga<br />
Omladinska nevladina organizacija<br />
(ONO) iz Novog Sada.<br />
Učesnici seminara se u<br />
svojim zemljama bave omladinskim<br />
radom ili su aktivisti<br />
u nevladinim organizacijama,<br />
neki od njih su profesionalni<br />
fotografi, a ostali se amaterski<br />
bave fotografijom.<br />
Ksenija Milić, predstavnica<br />
Omladinske nevladine organizacije,<br />
rekla je da će učesnici<br />
seminara naučiti kako da koriste<br />
fotografiju u radu sa mladima<br />
kako bi ih podstakli da se<br />
bave važnim temama: „Tema<br />
Kako upotrebiti fotografiju u omladinskom radu<br />
kojom se mi ovde bavimo je<br />
siromaštvo, a pošto su svi<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Ištvan Šileš<br />
i pokrivamo se nekako, ali ništa<br />
nije dobro. Dosta mojih prijatelja,<br />
kao i komšiluk, loše žive, ne<br />
mogu ni kredite da uzimaju, jer<br />
nemaju odakle da ih vraćaju.<br />
LJ.M.<br />
učesnici iz evropskih zemalja,<br />
istražujemo i sa kojim vrstama<br />
siromaštva se susreću u svojim<br />
zemljama, kako to utiče na<br />
mlade ljude i da li je istina da<br />
mladi ljudi, koji su smanjenih<br />
finansijskih mogućnosti, nemaju<br />
priliku za kvalitetan život<br />
i budućnost. Imaćemo razne<br />
kreativne aktivnosti koje pored<br />
fotografije uključuju crtanje, pisanje<br />
i neke druge vrste izražavanja.<br />
Učesnici seminara će<br />
u Bečeju i po okolnim mestima<br />
fotografisati sve što vide oko<br />
sebe“.<br />
Milić je rekla da je Bečej<br />
odabran po preporuci, između<br />
ostalog i zbog toga što je multikulturalan<br />
grad.<br />
Seminar će biti završen<br />
izložbom fotografija u Kreativnom<br />
centru Gradskog pozorišta<br />
31. oktobra, s početkom u<br />
17 časova.<br />
LJ.M.
<strong>Od</strong>luka o prvom rebalansu<br />
budžeta opštine Bečej<br />
za 2010. godinu usvojena je<br />
prošlog četvrtka na 29. sednici<br />
Skupštine opštine Bečej. Izmenama<br />
u opštinskom budžetu<br />
predviđeno je da su ukupni<br />
rashodi budžeta 770 miliona<br />
dinara umesto prvobitno utvrđenih<br />
758 miliona.<br />
Za usvajanje rebalansa<br />
glasalo je dvadesetoro odbornika,<br />
a osmoro je bilo protiv.<br />
O toj temi, i uopšte na čitavoj<br />
Skupštini, najduže je govorio<br />
odbornik Srpske radikalne<br />
stranke Nebojša Kolarski<br />
koji je za govornicom proveo<br />
više od pola sata. Predsednik<br />
Skupštine opštine Dušan Jovanović<br />
je nekoliko puta i opomenuo<br />
radikalskog odbornika<br />
da skupštinsku govornicu ne<br />
koristi za političko obraćanje i<br />
da ne plasira podatke koje ne<br />
može da potkrepi dokazima.<br />
Lokalni poslanik srpskih<br />
radikala, između ostalog, prozvao<br />
je predsednika opštine<br />
Petera Knezija, jer se on, kako<br />
je rekao, na proslavi Dana grada,<br />
građanima obratio samo<br />
na mađarskom jeziku. Knezi<br />
je to demantovao: „Za Dan<br />
grada sam govorio na svom<br />
maternjem jeziku, a kasnije<br />
sam se obratio građanima i na<br />
srpskom jeziku, ako niste pratili<br />
ili su vas neki loše informisali.<br />
Vi mi nećete reći kojim ću<br />
ja jezikom ovde govoriti. Biću<br />
dovoljno jasan na svim zvaničnim<br />
jezicima koji se ovde<br />
govore. Nažalost, engleski i<br />
nemački ne znam, ali znam<br />
srpski i mađarski, i u svako<br />
doba možemo se takmičiti, a<br />
vi me pratite“. Ovakav odgovor<br />
predsednika opštine izazvao<br />
je aplauz većine odbornika.<br />
Na sednici Skupštine opštine<br />
potvrđen je mandat novog<br />
odbornika Demokratske<br />
zajednice vojvođanskih Mađara<br />
Lajoša Petera iz Bačkog<br />
Petrovog Sela, koji je zamenio<br />
nedavno preminulog odbornika<br />
Šandora Pala.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
Na sednici Skupštine opštine Bečej<br />
Usvojen prvi rebalans budžeta<br />
Usvajanje rebalansa budžeta<br />
Najviše odbornika se javilo<br />
za reč prilikom izmene odluke<br />
o parkiranju. Izmenu odluke je<br />
na prethodnoj sednici Skupštine<br />
opštine predložio odbornik<br />
Mađarske koalicije Zoltan<br />
Sabo. Prema njegovom predlogu,<br />
treba da se dozvoli parkiranje<br />
i na zelenim površinama<br />
koje se ne nalaze u užem<br />
centru grada, jer na periferiji<br />
nema obeleženih parkirališta,<br />
te nije izvodljivo parkiranje automobila<br />
na drugim mestima<br />
- osim na travnjacima ispred<br />
kuća. Predsednik opštine je<br />
podržao izmenu odluke, s tim<br />
da će se kažnjavati parkiranje<br />
na zelenim površinama u onim<br />
delovima grada gde postoje<br />
obeležena parking mesta. Ištvan<br />
Tari, odbornik Demokratske<br />
zajednice vojvođanskih<br />
Mađara, rekao je da takva politika<br />
lokalne samouprave zastrašuje<br />
građane i da bi odluku<br />
o parkiranju trebalo staviti van<br />
snage.<br />
Tehnički nedostaci, ili kako<br />
Predstavnici države u PIK-u „Bečej“<br />
Još traje kontrola poslovanja<br />
Miroslav Vasin, pokrajinski<br />
sekretar za rad, zapošljavanje<br />
i ravnopravnost polova, krajem<br />
septembra meseca obavestio<br />
je novinare o tome da su predstavnici<br />
države na zajedničkom<br />
sastanku sa čelnicima privatnog<br />
preduzeća PIK-a „Bečej“<br />
Hoće li biti štrajka?<br />
Nova firma PIK-a<br />
razgovarali o tome na koji način<br />
država može da pomogne<br />
ovom poljoprivrednom kombinatu<br />
koji je uspeo da nagomila<br />
milionske dugove.<br />
On je rekao da će komisija<br />
sastavljena od predstavnika<br />
Vlade Vojvodine (Miroslav Vasin),<br />
Vlade Srbije (Zvonko Nikezić),<br />
Ministarstva poljoprivrede<br />
(Zoran Jeličić i Momčilo Mitreski)<br />
i lokalne samouprave (Ferenc<br />
Berček) uz pomoć stručnjaka<br />
izvršiti uvid u poslovne<br />
knjige PIK-a u cilju sagledavanja<br />
stanja i perspektive preduzeća,<br />
te će predložiti i način(e)<br />
rešavanja problema. Vasin je<br />
nagovestio da je jedan od rešenja<br />
pretvaranje duga PIK-a<br />
prema državi u deo vlasništva<br />
države nad preduzećem.<br />
Uskoro će proći mesec<br />
dana od kada su članovi državne<br />
komisije počeli da analiziraju<br />
stanje u PIK-u, međutim, još<br />
nisu saopšteni rezultati, niti na<br />
koji način će država da pomogne<br />
PIK-u.<br />
U međuvremenu, ne zna<br />
se ni da li će i kada PIK „Bečej“<br />
da plati zakupninu za korišćenje<br />
oko 5.000 hektara poljoprivredne<br />
zemlje u vlasništvu<br />
države.<br />
Ferenc Berček, predstavnik<br />
lokalne samouprave (predsednik<br />
Opštinskog odbora Demokratske<br />
stranke) u komisiji<br />
čiji članovi pregledaju poslovne<br />
knjige PIK-a kako bi država<br />
imala jasnu sliku o situaciji u firmi,<br />
rekao je da analiza poslovnih<br />
knjiga još nije završena:<br />
„Stručnjaci koje smo ovlastili za<br />
rad još uvek su u PIK-u, proučavaju<br />
dokumentaciju i očekujem<br />
da će komisija sledeće<br />
<strong>nedelje</strong> održati sastanak na<br />
FOTO: M.S.<br />
su ih govornici krstili, „detalji<br />
koji život znače“ su bili povod<br />
da Aleksandar Dimitrijević iz<br />
Vojvođanske partije zatraži<br />
da se u odluku o parkiranju<br />
radi preciznosti uvede metarska<br />
distanca u odnosu na<br />
građevinske objekte i zelene<br />
površine, kako ne bi došlo<br />
do zbunjivanja vozača gde je<br />
dozvoljeno parkiranje na zelenim<br />
površinama, a gde nije.<br />
Za ovaj predlog je glasalo 17<br />
odbornika.<br />
Kao i obično, sve tačke<br />
dnevnog reda su usvojene, te<br />
su zaživele odluke o otuđenju i<br />
davanju u zakup građevinskog<br />
zemljišta, o uslovima i načinu<br />
snabdevanja toplotnom energijom<br />
iz sistema daljinskog<br />
grejanja, o izmeni odluke o<br />
javnim zelenim površinama,<br />
a imenovana je i nova članica<br />
Upravnog odbora Stankoma<br />
Ružica Kozarski i promenjeno<br />
je i ime ovog javnog preduzeća.<br />
Novo ime Stankoma je<br />
Javno preduzeće Direkcija za<br />
izgradnju Bečej.<br />
Kraj sednice lokalnog parlamenta<br />
bio je rezervisan za<br />
odbornička pitanja. Aleksandar<br />
Dimitrijević je zatražio odgovor<br />
na ranije postavljeno pitanje,<br />
a predsednik Skupštine<br />
opštine mu je odgovorio da za<br />
dobijanje odgovora ne postoji<br />
utvrđen rok.<br />
Veronika Kasaš, odbornica<br />
Mađarske koalicije, zatražila<br />
je od odbornika, s obzirom<br />
na to da je prošlo više od polovine<br />
njihovih mandata, da o<br />
svom radu referišu Mađarskoj<br />
koaliciji. Njen zahtev je među<br />
prisutnima u sali izazvao komešanje,<br />
čuđenje i smeh.<br />
Ištvan Tari je u ime frakcije<br />
Demokratske zajednice vojvođanskih<br />
Mađara zatražio da<br />
se odbornicima ove stranke<br />
dodeli kancelarija za rad kako<br />
ne bi svoje poslove obavljali u<br />
opštinskom bifeu. Predsednik<br />
Skupštine opštine je rekao da<br />
je za rad odbornika DZVM-a<br />
već obezbeđena kancelarija<br />
(broj 33).<br />
M.S.<br />
PIK „Bečej“ (majka firma) već ima nekoliko povezanih firmi<br />
– Agrobečej, Veterina itd. – a u septembru mesecu ove godine<br />
formirano je još jedno povezano preduzeće: PIK Energie d.o.o.,<br />
sa sedištem u Novosadskoj ulici, broj 2, gde je i sedište „velikog“<br />
PIK-a.<br />
PIK Energie, kako se navodi, bavi se proizvodnjom električne<br />
energije, direktor firme je Miljan Vuksanović, a osnivači<br />
su (inače, osnivački kapital je 500 evra) Nahtec energie d.o.o.<br />
iz Beograda, PIK „Bečej – Agrobečej“ d.o.o. iz Bečeja, Nicco<br />
d.o.o. iz Beograda i Nouet energy d.o.o. iz Beograda (osnivači<br />
su, dakako, firme Đorđija Nicovića).<br />
kom ćemo analizirati dobijene<br />
podatke. Očekujem i da na tom<br />
sastanku počnemo da pravimo<br />
program za sanaciju stanja u<br />
PIK-u ’Bečej’“.<br />
Jedan od uslova eventualne<br />
pomoći države firmi Đorđija<br />
Nicovića je i redovna isplata<br />
plata radnicima.<br />
Predsednik sindikata „Nezavisnost“<br />
u PIK-u Aleksandar<br />
Pešić rekao je da po sporazumu<br />
sa poslodavcem, zaposlenima<br />
u kombinatu do 31. oktobra<br />
treba da budu isplaćene<br />
dve trećine julske zarade (plaćeno)<br />
i dve trećine avgustovske.<br />
U slučaju da radnici do<br />
kraja meseca ne prime deo avgustovske<br />
plate, početkom novembra<br />
će zaposleni u PIK-u<br />
stupiti u štrajk. <strong>Od</strong>luka o tome<br />
trebalo bi da bude donesena u<br />
ponedeljak, objasnio je Pešić.<br />
K.D.F.<br />
<strong>Od</strong>bornička većina lokalnog<br />
parlamenta prošlog četvrtka<br />
usvojila je odluku o prvom<br />
rebalansu opštinskog budžeta<br />
u 2010. godini i umesto da se<br />
smanje, kako se to kaže, ukupni<br />
troškovi i izdaci sa prvobitno<br />
planiranih 758 miliona dinara,<br />
povećani su na 770 miliona.<br />
Nije jasno kako će lokalna<br />
samouprava da obezbedi taj<br />
novac, kada su prihodi opštine<br />
sve manji. Inače, pre rebalansa<br />
je najavljeno da će troškovi<br />
budžeta biti smanjeni za oko 30<br />
odsto, ali to se nije desilo.<br />
Dodatna konfuzija u priču<br />
o rebalansu uneta je zahvaljujući<br />
vesti koja je 22. oktobra<br />
postavljena na zvaničan vebsajt<br />
opštine Bečej, u kojoj se<br />
navodi da je Skupština opštine<br />
21. oktobra „usvojila rebalans<br />
budžeta za 2010. godinu, koji je<br />
smanjen za 30%“. Dalje se navodi<br />
da je „gradonačelnik Peter<br />
Knezi izjavio da je suma od poreza<br />
i provizija, koju republički<br />
organi treba da vrate opštini,<br />
jako smanjena, što ukazuje na<br />
to da se ekonomska situacija u<br />
našoj opštini i dalje pogoršava.<br />
<strong>Od</strong>bornici Skupštine opštine su<br />
smanjili budžet za samo 10%<br />
dečjim ustanovama i onima<br />
<strong>Od</strong>lukom o rebalansu opštinskog<br />
budžeta, umesto da<br />
se smanji suma novca koja je<br />
potrebna, recimo, za plate lokalnih<br />
funkcionera, ta stavka<br />
u opštinskoj kasi je povećana.<br />
Tako je predviđeno da se<br />
troškovi predsednika opštine,<br />
Skupštine opštine i Opštinskog<br />
veća (plate, socijalni doprinosi,<br />
nagrade zaposlenima, troškovi<br />
putovanja, usluge po ugovoru<br />
itd.) – povećaju sa prvobitnih<br />
29,75 miliona dinara na 41,1<br />
milion.<br />
Opštinari, dakle, ne treba<br />
da strahuju za svoju egzistenciju.<br />
Nedavno su na opštinskom<br />
veb-sajtu objavljeni podaci o<br />
zaradama lokalnih funkcionera<br />
u septembru mesecu.<br />
Predsednik opštine Peter<br />
Knezi je u septembru zaradio<br />
81.538 dinara, zamenik predsednika<br />
opštine Budislav Medurić<br />
79.340 dinara, a predsednik<br />
Skupštine opštine Dušan<br />
broj 527. 29. oktobar 2010. 3<br />
Preraspodela para u opštinskoj kasi<br />
Troškovi su<br />
povećani<br />
koje se bave socijalnim pitanjima,<br />
a javna preduzeća će dobijati<br />
manje iznose za svoj rad“.<br />
Pažljivim iščitavanjem tabela<br />
u odluci o rebalansu, međutim,<br />
dolazi se do zaključka da<br />
opštinski budžet nije „smanjen“<br />
za 30 odsto, naprotiv.<br />
Podsetimo, izmenama opštinskog<br />
budžeta je, recimo,<br />
predviđeno, da se troškovi<br />
predsednika opštine, Skupštine<br />
opštine i Opštinskog veća povećaju<br />
sa 29,75 miliona dinara na<br />
41,1 milion. Sredstva za funkcionisanje<br />
Opštinske uprave (od<br />
plata zaposlenima do tekućih<br />
popravki) zbirno su povećana<br />
za 26,74 miliona dinara – sada<br />
iznose 129,8 miliona dinara.<br />
Sredstva predviđena za<br />
osnovno obrazovanje povećana<br />
su zbirno za 6,98 miliona i<br />
sada su 63,2 miliona, a za srednje<br />
obrazovanje za 1,1 milion i<br />
iznose 25,5 miliona.<br />
I kultura je dobila „povećanje“<br />
za oko 2 miliona, fizička<br />
kultura za 1,3, socijalna zaštita<br />
za oko 6, a društvena briga o<br />
deci 15 miliona dinara.<br />
Mesnim zajednicama je<br />
oduzeto u zbiru 179.000 dinara,<br />
a razvoju zajednice 48,9 miliona<br />
itd.<br />
K.D.F.<br />
Septembarske plate funkcionera<br />
Za trinaestoro<br />
osam hiljada evra<br />
Jovanović 78.365 dinara.<br />
Plata zamenice predsednika<br />
Skupštine opštine Ildike<br />
Nađ bila je 68.888 dinara, a<br />
sekretarke Skupštine opštine<br />
Dragice Skakić 57.989 dinara.<br />
Članovi Opštinskog veća,<br />
zavisno od radnog staža i statusa,<br />
u septembru mesecu su<br />
zaradili od 32.803 do 77.873<br />
dinara.<br />
Plata Andraša Boje bila je<br />
77.873 dinara, Ištvana Ačaija<br />
75.577 dinara, Dragana Mesaroša<br />
67.048 dinara, Marjana<br />
Radičevića 72.624 dinara,<br />
Dušana Radivojevića 73.936<br />
dinara, a Pala Šandora 76.890<br />
dinara.<br />
Volonteri u Opštinskom<br />
veću, Ilona Varnju i Đerđ Ric,<br />
za svoj rad su u septembru dobili<br />
po 32.803 dinara.<br />
Za neto plate funkcionera u<br />
septembru mesecu je plaćeno<br />
ukupno 875.679 dinara, to jest<br />
više od 8.000 evra. K.D.F.<br />
Izgradnja mrtvačnice u B. P. Selu<br />
Radovi pri kraju<br />
Prema podacima dobijenim iz Mesne zajednice u Bačkom<br />
Petrovom Selu, završetak izgradnje mrtvačnice na pravoslavnom<br />
groblju u selu se očekuje u narednih sedam dana. Izvođač radova<br />
je firma „Domus“ iz Bečeja.<br />
Nova mrtvačnica će imati dve prostorije za pokojnike, svešteničku<br />
kancelariju, dva sanitarna čvora i veliki trem.<br />
- Sveštenik koji je bio pre mene u Bačkom Petrovom Selu Zlatko<br />
Nikolić je pre četiri-pet godina pokrenuo ideju o izgradnji nove<br />
mrtvačnice na pravoslavnom groblju. Do sada je na groblju bila<br />
jedna mala, dotrajala mrtvačnica - rekao je Boško Simić iz Ade,<br />
vršilac dužnosti bačkopetrovoselskog paroha.<br />
M.S.<br />
Ulaganje u sportski centar<br />
Lift za osobe sa<br />
invaliditetom<br />
Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije obezbedilo<br />
je 4,8 miliona dinara za finansiranje radova u objektu OSC-a<br />
„Mladost“. U okviru tog projekta ove <strong>nedelje</strong> je trebalo da u zgradi<br />
OSC-a bude montiran lift koji će omogućiti olakšano kretanja ljudi u<br />
invalidskim kolicima. Pored toga, u sportskom centru su opremljene<br />
i dve svlačionice u prizemlju, sanitarni čvorovi na spratu i ugrađeni<br />
su senzorski tuševi, izgrađen je prilaz spratnom delu objekta<br />
i rampa na parkingu.<br />
M.S.
4<br />
info<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Opštinska uprava<br />
Izdavanje<br />
trajnih izvoda<br />
Bečejska Opštinska uprava je od<br />
prvog marta, od kada se izdaju trajni<br />
izvodi i uverenja iz matičnih knjiga, do<br />
15. septembra 2010. godine izdala ukupno<br />
4.310 dokumenata. <strong>Od</strong> ovog broja<br />
3.052 su izvodi iz matičnih knjiga rođenih<br />
(Bečej 1.987; Bačko Gradište 351;<br />
Mileševo 30; Bačko Petrovo Selo 622;<br />
Radičević 62), a pored toga izdato je<br />
744 izvoda iz matičnih knjiga venčanih<br />
Serijal o kuglani<br />
Status quo<br />
(Bečej 391; Bačko Gradište 151; Mileševo<br />
18; Bačko Petrovo Selo 154; Radičević<br />
30), 513 izvoda iz matičnih knjiga<br />
umrlih (Bečej 256; Bačko Gradište 82;<br />
Mileševo 10; Bačko Petrovo Selo 151;<br />
Radičević 14), a zatraženo je samo četiri<br />
uverenja o bračnom stanju (tri u Bečeju<br />
i jedno u Bačkom Petrovom Selu).<br />
Pored toga, do sada je izdato i 3.000<br />
uverenja o državljanstvu. M.S.<br />
Bečej još uvek nije dobio jednu od<br />
najsavremenijih kuglana u Srbiji, onu<br />
koja je trebala da zablista u prostoru<br />
Doma zanatlija najkasnije do 23. oktobra.<br />
Predsednik Opšteg udruženja preduzetnika<br />
Goran Relić izjavio je da je<br />
firmi „Kegel King“ (zakupac prostora<br />
kuglane) poslato upozorenje početkom<br />
oktobra da ističe rok koji su sebi<br />
zadali za izgradnju kuglane, da bi firma<br />
„Kegel King“ pre 23. oktobra poslala<br />
povratno pismo kojim obaveštava<br />
Udruženje preduzetnika da će kuglana<br />
biti gotova do decembra ove godine.<br />
Tako je po ko zna koji put pomeren datum<br />
otvaranja kuglane.<br />
- Mi ćemo, naravno, reagovati na<br />
to i poslati pismo „Kegel Kingu“ da takva<br />
prolongiranja više nemaju smisla<br />
i da nikuda ne vode - rekao je Goran<br />
Relić.<br />
Proteklih dana novinar Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a je bezuspešno pokušavao da<br />
stupi u kontakt sa predstavnikom firme<br />
koja je zakupila kuglanu i kafe u Domu<br />
zanatlija. Naime, na telefone „Kegel<br />
Kinga“, kao i na privatni telefon savetnika<br />
u toj firmi Zdenka Pavlica niko se<br />
nije javljao, da bi Pavlic u utorak pozvao<br />
redakciju rekavši da se nalazi<br />
na službenom putu u Austriji. V.LJ.<br />
Stara prevodnica na kanalu DTD<br />
Obijen objekat - nestao<br />
elektromotor<br />
Inkluzivno obrazovanje u Bečeju<br />
Nedovoljna osposobljenost nastavnika<br />
Inkluzivno obrazovanje u svim<br />
školama u Srbiji počelo je 1. septembra,<br />
odnosno stvorene su mogućnosti<br />
i obaveza da škole prihvataju decu kojoj<br />
je potreban inkluzivni pristup - pohađanje<br />
nastave prema individualno<br />
prilagođenom nastavnom programu.<br />
O ovoj temi je bilo dosta polemike.<br />
Pre početka školske godine sindikati<br />
prosvetnih radnika su organizovali<br />
štrajk u Beogradu, kada su osim povećanja<br />
plata, pojedini predstavnici sindikata<br />
tražili i da se izmene odredbe<br />
zakona vezane za inkluzivno obrazovanje,<br />
smatrajući da škole i prosvetni<br />
radnici nisu osposobljeni za ovakav<br />
rad i da će to dovesti u pitanje celokupan<br />
obrazovni proces.<br />
O inkluzivnom obrazovanju mogu<br />
se dobiti informacije na sajtu Ministarstva<br />
prosvete (o tome koji su opšti<br />
standardi vaspitanja i obrazovanja<br />
predviđeni Zakonom o osnovama<br />
Završna priredba u Resursnom centru<br />
obrazovanja i vaspitanja, koji je donet<br />
2009. godine; o formiranju mreže podrške<br />
nastavnicima i školama za uvođenje<br />
inkluzivne obrazovne prakse; o<br />
stručnoj literaturi i seminarima itd.).<br />
U Bečeju je krajem juna u OŠ „Sever<br />
Đurkić“ održan dvodnevni seminar<br />
o inkluzivnom obrazovanju na kom su<br />
učestvovali direktori, pedagozi, psiholozi,<br />
nastavnici i učitelji iz bečejskih<br />
škola, gde su dobijena uputstva o<br />
tome kako treba da se naprave individualni<br />
obrazovni planovi.<br />
Prema informacijama kojima raspolažemo,<br />
u većini škola u Bečeju<br />
oformljeni su timovi za inkluzivno<br />
obrazovanje i sada je u toku praćenje i<br />
procena učenika da bi se identifikovao<br />
broj učenika koji imaju poteškoće, koje<br />
vrste smetnji su u pitanju i da li je za<br />
njih potrebna izrada individualnih planova<br />
i programa u okviru inkluzivnog<br />
obrazovanja. Tačan broj dece za koje<br />
će se raditi poseban inkluzivni obrazovni<br />
plan se još ne zna, ali u svakoj<br />
školi postoje deca kojima je potreban<br />
poseban pristup, počev od onih koji su<br />
zbog socijalne zapuštenosti na neodgovarajućem<br />
nivou razvoja pa im je<br />
potreban samo individualni ili diferencirani<br />
rad, a takvih je najviše u svakoj<br />
školi, zatim su tu i deca koja imaju različite<br />
vrste i stepene invalidnosti za<br />
koju je potrebno obezbediti i odgovarajuće<br />
tehničke uslove (obično je u pitanju<br />
dvoje-troje dece u jednoj školi),<br />
ali i đaci sa blažim oblicima intelektualne<br />
ometenosti kojima treba prilagoditi<br />
plan i program.<br />
Inače, u školama ne postoje tehnički<br />
uslovi za dolazak i boravak učenika<br />
sa posebnim potrebama ili smetnjama<br />
u razvoju, doduše, nedavno je<br />
u OŠ „Zdravko Gložanski“ napravljena<br />
rampa za osobe sa invaliditetom i<br />
obezbeđene su prilagođene stolice i<br />
klupe za takve učenike.<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Tu je bio motor<br />
<strong>Od</strong>bojnost zbog straha<br />
Što se tiče primene inkluzivnog<br />
programa u bečejskim školama, moglo<br />
bi se reći da su nastavnici skeptični.<br />
Lidija Horvat, pedagog u OŠ „Petefi<br />
Šandor“, rekla je da je i ranije postojao<br />
individualni rad sa decom, ali je<br />
sada reč o sasvim drugoj proceduri i<br />
škola se obavezuje da će veći naglasak<br />
staviti na inkluzivni rad. „Inkluzivno<br />
obrazovanje nije sasvim kompletno<br />
obrađeno i mi smo u početnoj fazi. Recimo,<br />
još ne postoje pravilnici o tome<br />
na osnovu kojih kriterijuma će se ta<br />
deca ocenjivati u toku školske godine,<br />
a za to je odgovorno Ministarstvo. Mislim<br />
da nismo dovoljno osposobljeni<br />
da radimo sa decom koja imaju specifične<br />
potrebe, i školama je potrebna<br />
stručna pomoć, jer mi kao nastavnici,<br />
pedagozi i psiholozi nismo kompetentni<br />
po nekim pitanjima. Naravno,<br />
potrebni su nam i materijalni uslovi<br />
da bismo obezbedili neke stvari kako<br />
bi se dete moglo razvijati. Na primer,<br />
ako dete ima oštećen sluh, moramo<br />
da obezbedimo neke slušalice, aparate<br />
koji će omogućiti bolju i efikasnu<br />
nastavu, ali škola nema materijalnih<br />
uslova, a ni ne znamo da li ćemo ih<br />
imati. Sve to predstavlja barijeru u našem<br />
radu“, rekla je Horvat.<br />
Direktorica i pedagog u OŠ „Šamu<br />
Mihalj“ Klara Kurin smatra da je nastavni<br />
kadar bio uplašen ovom novinom<br />
u obrazovnom sistemu: „U početku<br />
nastavni kadar je sve to sa odbojnošću<br />
primao, međutim, kako dobijamo<br />
uputstva o tome kako to treba da se<br />
sprovodi i radi, ta odbojnost polako<br />
nestaje, jer vidimo da smo to i do sada<br />
radili, samo nismo sve na ovaj način<br />
stavljali na papir. U stvari, đaci kojima<br />
je potrebno inkluzivno obrazovanje su<br />
išli na dopunsku nastavu i isto gradivo<br />
je traženo od njih, ali sada postoji mogućnost<br />
da se gradivo prilagodi mogućnostima<br />
i potrebama deteta“.<br />
Sličnog mišljenja je psiholog i pedagog<br />
Katica Popov Miličević u Ekonomsko-trgovinskoj<br />
školi, koja kaže<br />
da se inkluzivni rad u ovoj školi primenjuje<br />
od 2004. godine, pošto je u školi<br />
uvek bilo dece kojoj je bio potreban<br />
drugačiji pristup, a da su profesori i<br />
nastavnici zbog straha od novih stvari<br />
osećali izvesnu odbojnost. Prema<br />
njenim rečima, dodatnim obukama<br />
nastavnog kadra taj strah i odbojnost<br />
je vremenom nestala, tako da se sada<br />
svaki nastavnik pridržava datih uputstava<br />
i smernica koje su napravljene<br />
analizom stručnog tima za svako dete<br />
kojem je potreban poseban pristup.<br />
Roditelji su ključni<br />
„igrači“<br />
O uvođenju inkluzivnog programa<br />
i o izradi individualnih obrazovnih planova<br />
različito razmišljaju roditelji dece<br />
kojima su ovakvi programi potrebni i<br />
namenjeni. Roditelji su ključna karika<br />
u lancu, jer bez njihove saglasnosti<br />
inkluzivni program ne može da se<br />
sprovodi.<br />
Iako u školama kažu da postoji<br />
dobra saradnja sa većinom roditelja,<br />
postoje i oni koji takvu saradnju izbegavaju.<br />
„Do sada je praksa pokazala da<br />
neki roditelji daju saglasnost da se radi<br />
po tom specifičnom planu, a neki ne<br />
žele da se saglase, i onda nastavljamo<br />
da radimo kako smo do sada radili.<br />
U suštini, situacija ostaje ista, mi<br />
ćemo morati i dalje da radimo veoma<br />
diferencirano kako bi to dete postiglo<br />
očekivani rezultat, samo ’papirološki’<br />
to neće postojati. Mogu da kažem da<br />
se kod izvesnog broja roditelja oseća<br />
otpor prema individualnom obrazovnom<br />
planu. Sa roditeljima učenika za<br />
koje smatramo da je potrebna izrada<br />
inkluzivnog plana i programa, imali<br />
smo slučaj da nisu dali saglasnost i<br />
imaju otpor prema tome jer misle da<br />
je to nešto sasvim drugačije, da će na<br />
taj način njihovo dete biti odvojeno ili<br />
obeleženo“, rekla je pedagog u školi<br />
„Petefi Šandor“.<br />
Ferenc Beretka, direktor OŠ<br />
„Šamu Mihalj“ iz Bačkog Petrovog<br />
Sela o ovoj problematici kaže: „Koliko<br />
smo shvatili tu inkluziju, elementarna<br />
je saradnja roditelja i škole jer bez saradnje<br />
roditelja ne možemo puno postići.<br />
Roditelj mora da prihvati i potpiše<br />
individualne programe da bismo mogli<br />
da ih primenjujemo. Postavili smo<br />
pitanje edukatorima na seminaru, šta<br />
ako roditelj ne sarađuje, i dobili smo<br />
odgovor da ukoliko nema saradnje<br />
sa roditeljima, roditelj ili porodica skida<br />
deo odgovornosti sa škole i onda<br />
ustanova sama ne može da vrši raspoređivanje<br />
da radi po individualnom<br />
programu. Ako roditelj to ne prihvati,<br />
snosi odgovornost ako dete ne napreduje<br />
onako kako bi trebalo, tako da je<br />
tu uloga roditelja izuzetno izoštrena“.<br />
U školama kažu da postoji potreba<br />
za pomoć stručnog kadra u primeni inkluzivnog<br />
obrazovanja. Neke od takve<br />
vrste pomoći u Bečeju mogu se dobiti<br />
u Resursnom centru pri ŠOSO „Bratstvo“,<br />
međutim, samo pojedine škole i<br />
vrtić imaju saradnju sa ovim centrom.<br />
„Iz predškolske ustanove imamo<br />
prijavljeno pedesetoro dece, to je jako<br />
velik broj. Tu decu prvo treba pregledati,<br />
neka će nastaviti rad od prošle<br />
godine, ali imamo četrdesetoro novoprijavljene<br />
dece iz vrtića. Trenutno<br />
se radi sa OŠ ‘Zdravko Gložanski’,<br />
obavlja se testiranje dece, kako bismo<br />
znali da li i kome treba podrška, iz kog<br />
predmeta, iz koje oblasti, gde postoji<br />
problem. Iz ostalih obrazovnih ustanova<br />
imamo samo pozive, pitaju nas da li<br />
ćemo i kako ćemo raditi, ali konkretne<br />
saradnje još nema“, rekla je Elvira Tokoš<br />
Rajšli, koordinatorka Resursnog<br />
centra u ŠOSO „Bratstvo“.<br />
Na komentar da su u nekim školama<br />
rekli da saradnja nije postojala<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Razvaljena vrata<br />
Prošle <strong>nedelje</strong> počela je sanacija<br />
objekta u kom se nalazi turbinsko postrojenje<br />
stare prevodnice na kanalu<br />
DTD. U pitanju je druga faza sanacije<br />
čija je vrednost 4.200.000 dinara<br />
(troškove na „ravne časti“ dele opština<br />
i JVP „Vode Vojvodine“). Izvođač<br />
radova, „Biro Neptun inženjering“ iz<br />
Novog Sada je uradio hidroizolaciju<br />
tzv. terase, odnosno gornje ploče, a<br />
sada je u toku zamena pločica. Radovi<br />
na spoljašnjem delu objekta treba<br />
da budu završeni za 15-20 dana ukoliko<br />
vremenski uslovi to dozvole.<br />
Inače, prilikom obilaska radova<br />
radnici su novinaru Bečejskog <strong>mozaik</strong>a<br />
rekli da je 22. oktobra obijen objekat<br />
i da je ukraden jedan elektromotor,<br />
razbijeno je dvoje metalnih vrata i<br />
jedna staklena prizma. Prema rečima<br />
jednog od radnika policija je dolazila,<br />
ali nije napravljen zapisnik, jer su policajci<br />
rekli da šteta nije tolika da oni<br />
prave zapisnik.<br />
Prema informacijama dobijenih iz<br />
stanice policije u Bečeju, u zapisniku<br />
stoji da je 23. oktobra upućena prijava<br />
da su vrata na objektu stare prevodnice<br />
obijena i razvaljena, ali da ništa<br />
nije otuđeno. Međutim, prema nezvaničnim<br />
informacijama, tek 25. oktobra<br />
je primećeno da nedostaje jedan elektromotor,<br />
te će stanici policije, nakon<br />
overe nadležnih u JVP „Vode Vojvodine“<br />
biti dostavljen odštetni zahtev.<br />
LJ.M.<br />
jer Resursni centar prošle godine nije<br />
funkcionisao, Rajšli je odgovorila: „Resursni<br />
centar je radio i prošle godine,<br />
samo nismo imali podršku lokalne samouprave,<br />
pa tretmani koji su rađeni<br />
sa decom nisu bili besplatni. <strong>Od</strong> ove<br />
školske godine opština će finansirati<br />
naš rad, koji će za korisnike naših<br />
usluga biti besplatan i zato imamo<br />
mnogo prijavljene dece. Sredstva od<br />
opštine će biti odobrena počev od oktobra<br />
meseca, ali još ne znam tačan<br />
iznos, pošto je zbog rebalansa budžeta<br />
sve smanjeno“.<br />
Na pitanje o kakvim smetnjama<br />
i problemima se radi u slučaju dece<br />
koja su prijavljena za tretmane u Resursnom<br />
centru, Rajšli je odgovorila<br />
da je reč o problemima počev od hiperaktivnosti<br />
do govornih smetnji.<br />
S obzirom na to da se u inkluzivnom<br />
obrazovanju akcenat stavlja na<br />
decu iz marginalizovanih i osetljivih<br />
grupa, kao i iz romske populacije, postojala<br />
je i mogućnost uvođenja romskog<br />
asistenta u obrazovne ustanove.<br />
„Za sada nemamo romskog asistenta<br />
u školi, ali imamo koordinatorku<br />
za romska pitanja na nivou opštine,<br />
koja je u okviru Dečje <strong>nedelje</strong> pokušala<br />
da okupi romsku decu stasalu za<br />
pohađanje pripremno predškolskog<br />
programa i njihove roditelje kako bi se<br />
ta deca uključila u obrazovni sistem,<br />
međutim, nijedan roditelj i nijedno dete<br />
nije došlo na sastanak. <strong>Od</strong> 13 dece<br />
iz romske populacije za koje imamo<br />
evidenciju da do sada nisu bili uključeni<br />
u obrazovni sistem, uspeli smo<br />
da uključimo samo njih šest. Bojim se<br />
da će i to ’pasti’ na sitnicama jer, primera<br />
radi, dete dođe u školu, roditelj<br />
kaže da nema para za užinu, a dete<br />
ne može da ostane gladno, međutim,<br />
to pitanje ne možemo da rešimo. Pitao<br />
sam romsku koordinatorku, s obzirom<br />
na to da postoji lokalni plan akcije za<br />
obrazovanje Roma koji ima solidan<br />
budžet, da se za te namene odvoje<br />
sredstva, ali od tih sredstava ustanove<br />
nemaju ništa. Dobio sam odgovor da<br />
problem treba da rešimo tako da ubedimo<br />
roditelje da od socijalne pomoći<br />
ili dečjeg dodatka obezbede novac za<br />
užinu. Mi koji radimo sa decom, znamo<br />
da ima bezbroj porodica koje žive<br />
isključivo od dečjeg dodatka i teško je<br />
ubediti roditelja da plaća užinu. Ima<br />
još mnogo drugih teškoća, deca su<br />
dobila udžbenike, pribor možemo da<br />
obezbedimo, ali garderoba i obuća je<br />
problem, i to može da dovede do odustajanja<br />
od školovanja. Roditelji se jedino<br />
plaše kazni i sankcija i zato jedan<br />
deo njih šalje romsku decu u školu“,<br />
rekao je Ferenc Beretka.<br />
LJ.M.
Dok se u svetskim bioskopskim<br />
dvoranama prikazuju<br />
novi filmovi 3D generacije koji<br />
publici pružaju jedinstven doživljaj,<br />
u Bečeju već nekoliko<br />
decenija ne postoji bioskop.<br />
Mnogi Bečejci na filmske projekcije<br />
odlaze u Novi Sad, Beograd<br />
ili čak u Segedin (ili su<br />
donedavno odlazili), a i filmovi<br />
koji se nađu na svojevrsnim<br />
turnejama, kao što je, recimo,<br />
bila promocija filma „Kao rani<br />
mraz“ Đorđa Balaševića, zaobišla<br />
je Bečej, ali ne i Novi<br />
Bečej.<br />
Može li u Bečeju ponovo<br />
da postoji bioskop? - bilo je<br />
jedno od pitanja dece i mladih<br />
upućeno predsedniku opštine<br />
tokom Dečje <strong>nedelje</strong>. Postavljanje<br />
tog pitanja pokazuje da<br />
mladima nedostaje bioskop,<br />
mada mnogi nisu imali priliku<br />
da osete posebnu atmosferu<br />
dok gledaju pokretne slike na<br />
velikom platnu, za kojom vape<br />
i okoreli filmofili.<br />
Činjenica je, međutim, da<br />
postoji trend odumiranja bioskopa<br />
usled nemogućnosti i/ili<br />
nespremnosti države da reši<br />
problem nelegalne distribucije<br />
filmova i piraterije, ali i zbog<br />
nezainteresovanosti lokalnih<br />
vlasti da očuvaju ove svojevrsne<br />
ustanove kulture, pa je<br />
tako, na primer, nedavno prestao<br />
da radi i jedini bioskop u<br />
Zrenjaninu.<br />
Mrtvorođene<br />
ideje<br />
U Bečeju je bilo pokušaja<br />
da se pokrene priča o bioskopu.<br />
Pre petnaestak godina<br />
Bečejac Slobodan Petrićević,<br />
koji živi u Parizu, zajedno sa<br />
prijateljima inicirao je osnivanje<br />
bioskopa, odnosno renoviranje<br />
zgrade nekadašnjeg<br />
„malog“ bioskopa „Kozara“ po<br />
kulturni <strong>mozaik</strong><br />
Zašto u Bečeju nema bioskopa?<br />
Sve je ostalo na „dobrim idejama“<br />
Tu je bio bioskop<br />
Gradsko pozorište<br />
Predstava<br />
„Ručni rad“<br />
Pozorišna sezona u Gradskom pozorištu počela je prošlog<br />
četvrtka predstavom „Ručni rad“ Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“<br />
iz Zrenjanina. Reditelj je Radoslav Milenković, a uloge u<br />
predstavi, koja na duhovit način obrađuje večitu temu muško-ženskih<br />
odnosa, tumačile su Snežana Kovačev-Čelar, Nataša Ilin i<br />
Jelena Šneblić.<br />
Nažalost, tek pedesetak posetilaca je sebi priuštilo zadovoljstvo<br />
da uživa u briljantnoj igri zrenjaninskih glumica, koje su improvizacijama<br />
doprinele da predstava za publiku bude prava poslastica.<br />
„Ručni rad“ je premijerno izveden 2003. godine i do sada je<br />
igran više od osamdeset puta.<br />
LJ.M.<br />
Snežana Kovačev-Čelar, Nataša Ilin i Jelena Šneblić na sceni<br />
FOTO: LJ.M.<br />
FOTO: LJ.M.<br />
FOTO: LJ.M.<br />
uzoru na bioskope u Parizu,<br />
ali za takvu ideju nije bilo sluha<br />
ni podrške, osim konstatacije<br />
da je „ideja dobra“.<br />
Zgradi bioskopa „Kozara“<br />
2007. godine bila je namenjena<br />
drugačija sudbina, naime,<br />
već te godine je trebala da se<br />
adaptira i pretvori u tzv. plesni<br />
dom za potrebe KUD-a „Đido“<br />
i ostalih kulturno-umetničkih<br />
društava i plesnih grupa u Bečeju.<br />
Međutim, i ta inicijativa<br />
je ostala samo inicijativa. O<br />
tome zašto je to tako i zašto<br />
u Bečeju nema bioskopa, govorio<br />
je predsednik opštine<br />
Peter Knezi, kada je pokušao<br />
da odgovori na pitanja dece u<br />
toku Dečje <strong>nedelje</strong>. Objasnio<br />
je da je lokalna vlast razmišljala<br />
o tome da renovira zgradu<br />
nekadašnjeg bioskopa, ali<br />
za druge namene, međutim,<br />
kako je rekao, za to je potrebna<br />
dozvola republičke kancelarije<br />
za upravljanje imovinom<br />
„koju nismo pribavili jer jednostavno<br />
smo smatrali da to<br />
sada nije neophodno“.<br />
S obzirom na to da je pre<br />
5-6 godina u sali Gradskog<br />
pozorišta bilo organizovano<br />
prikazivanje filmova, predsednik<br />
opštine je rekao da bi se<br />
lokalna vlast potrudila da to<br />
ponovo pokrene, bar vikendom,<br />
ukoliko bi takva ideja<br />
bila inicirana peticijom (sa<br />
oko 3.000 prikupljenih potpisa<br />
građana).<br />
Bioskop je danas<br />
utopija<br />
O adaptaciji zgrade bioskopa<br />
za potrebe KUD-a<br />
„Đido“ u više navrata govorio<br />
je i direktor Gradskog pozorišta<br />
Velimir Cvejanov, koji je<br />
i u oktobru ove godine ponovio<br />
da je „zapelo“ zbog novca:<br />
„Kao i sve, i zgrada Gradskog<br />
pozorišta pripada Republici<br />
Srbiji, a poverena je na korišćenje<br />
opštini Bečej, odnosno<br />
Gradskom pozorištu, a tako je<br />
i sa zgradom bioskopa. Kada<br />
je došlo do stečaja i gašenja<br />
bioskopa, zaposleni koji su<br />
se tada tamo zatekli i zgrada<br />
su pripojeni Gradskom<br />
pozorištu. Pozorište je sada<br />
ustanova koja raspolaže tom<br />
imovinom. Nema tu velikog<br />
spora, idejni projekat postoji,<br />
problem je novac“.<br />
Što se tiče projekcija filmova<br />
u sali Gradskog pozorišta,<br />
prema rečima Cvejanova,<br />
one su prekinute zbog slabog<br />
odziva publike, odnosno ponovo<br />
zbog para: „Filmovi koštaju,<br />
naša emisiona tehnika<br />
je prilično stara, treba da se<br />
sredi i popravi, i to košta, a<br />
mi para nemamo. Pored toga,<br />
U Tehničkoj školi<br />
Dani Biblije<br />
distributeri za one filmove za<br />
koje je realno očekivati da bi<br />
privukli više ljudi, uslovljavaju<br />
nas da uzmemo još nekoliko<br />
filmova osim onog za koji<br />
smo zainteresovani, pa sve<br />
to zajedno čini iznos za koji je<br />
unapred jasno da ne možemo<br />
dostići prihodom od ulaznica.<br />
Povrh svega toga ništa se nije<br />
poslednjih godina promenilo,<br />
svaki film se prvo pojavi kod<br />
svih nas, skinut sa interneta<br />
pre nego što uđe u zvaničnu<br />
distribuciju. Mogućnost da se<br />
to ponovo aktivira teoretski<br />
postoji, imamo salu, imamo<br />
filmski projektor, može neko<br />
da stvori pare da se sredi projektor,<br />
može neko da stvori<br />
pare kojima će se plaćati filmovi<br />
i mi ćemo da emitujemo<br />
filmove, ako treba svaki dan.<br />
Mi smo par godina unazad<br />
imali projekcije raznoraznih<br />
ciklusa filmova u pozorišnom<br />
klubu ili u bašti pozorišta, jer<br />
su nam vlasnici prava dozvoljavali<br />
da emitujemo filmove<br />
sa DVD-a. Međutim, svaka<br />
inicijativa za oživljavanje bioskopa<br />
danas, u ovakvim uslovima<br />
kada hara piraterija, je<br />
apsolutna utopija“.<br />
Ima još primera koji pokazuju<br />
da postoji potreba za bioskopom,<br />
radi se o grupi mladih<br />
ljudi koji snimaju filmove u<br />
okviru „Filadendron produkcije“<br />
i koji su poslednjih godina<br />
u nekoliko navrata u pozorišnom<br />
klubu, a kasnije u nekim<br />
kafićima organizovali projekcije<br />
tih filmova.<br />
Poslednja inicijativa za reanimaciju<br />
bioskopa je pokrenuta<br />
letos, kada je grupa građana<br />
priredila filmski festival<br />
dokumentarnog rok filma u<br />
pivnici „Tata Brada“. Međutim,<br />
ova ideja nije konkretno i bukvalno<br />
vezana za reanimaciju<br />
bioskopa, odnosno za zgradu<br />
u kojoj bi bio bioskop, nego<br />
je reč o tome da se u manjim<br />
sredinama vide novi filmovi i<br />
produkcije, odnosno o tome<br />
„da oživi bioskop u nama samima“,<br />
kako je rekla jedna od<br />
inicijatorki ideje, Dušica Ivanović.<br />
LJ.M.<br />
Najstarija Biblija na izložbi na mađarskom jeziku iz 1857. godine<br />
U Tehničkoj školi povodom<br />
Meseca knjige i Sajma knjiga<br />
u Beogradu, profesori verske<br />
nastave Atila Fleis i Danijel Kobiljski<br />
su od 14. do 27. oktobra<br />
priredili izložbu Biblija iz svojih<br />
privatnih biblioteka. Izloženo je<br />
preko dvadeset Biblija na jevrejskom,<br />
grčkom, latinskom,<br />
nemačkom, mađarskom, srpskom<br />
i drugim jezicima. Najstarija<br />
Biblija je na mađarskom<br />
jeziku i potiče iz 1857. godine,<br />
zatim tu je i ona „mlađa“ iz<br />
1864. godine na nemačkom jeziku,<br />
a mogu se videti primerci<br />
Svetog pisma na hebrejskom,<br />
arapskom, hrvatskom i romskom<br />
jeziku.<br />
Prema rečima Sanje Miličić,<br />
profesorice srpskog jezika<br />
i književnosti, ova interesantna<br />
izložba privukla je pažnju profesora<br />
i velikog broja učenika<br />
ali i njihovih roditelja. Ona<br />
je rekla da je ideja da izložba<br />
bude „putujuća“, odnosno da<br />
bude postavljena i u drugim<br />
školama. „Rešili smo da nastavimo<br />
sa ovom inicijativom, pa<br />
ćemo pored priredbe povodom<br />
školske slave, napraviti izložbu<br />
knjiga o Svetom Savi“, rekla<br />
je profesorica. Inače, većina<br />
učenika u ovoj školi pohađa<br />
veronauku.<br />
LJ.M.<br />
FOTO: LJ.M.<br />
„Dobro se dobrim vraća...“<br />
je naziv nadmetanja u<br />
prepričavanju bajki za učenike<br />
osnovnih škola na opštinskom<br />
nivou u organizaciji Narodne<br />
biblioteke. Na završnoj<br />
manifestaciji 21. oktobra u<br />
svečanoj sali biblioteke učestvovalo<br />
je tridesetak učenika,<br />
koji su nakon predtakmičenja<br />
svoje narativne sposobnosti<br />
odmerili u tri kategorije.<br />
broj 527. 29. oktobar 2010. 5<br />
Narodna biblioteka Bečej<br />
„Dobro se<br />
dobrim vraća...“<br />
Nagrađeni učenici na likovnom konkursu<br />
Nagrađeni učenici u prepričavanju bajki<br />
Prema odluci žirija u prvoj<br />
kategoriji (2-3. razredi) najuspešnija<br />
je bila Nataša Marković,<br />
učenica iz OŠ „Svetozar<br />
Marković“ iz Bačkog Gradišta,<br />
drugoplasirani je Aleksandar<br />
Trajkovski, učenik OŠ<br />
„Zdravko Gložanski“ iz Radičevića,<br />
a treće mesto je pripalo<br />
Nestoru Mihajloviću iz istoimene<br />
škole u Bečeju. Utešna<br />
nagrada dodeljena je Tijani<br />
Tovarlaži, učenici OŠ „Šamu<br />
Mihalj“ iz Bečeja.<br />
U kategoriji učenika četvrtih<br />
i petih razreda Davor<br />
Čuvardić iz OŠ „Šamu Mihalj“<br />
iz Bačkog Petrovog Sela<br />
je osvojio prvo mesto, drugo<br />
mesto je pripalo Ani Mesaroš,<br />
a treće Vuku Radunoviću,<br />
učenicima iz OŠ „Sever<br />
Đurkić“, dok je Nataliji Simin<br />
iz iste škole dodeljena utešna<br />
nagrada.<br />
Prvoplasirana učenica u<br />
trećoj kategoriji (6-7. razredi)<br />
je Sara Mitić iz OŠ „Zdravko<br />
Gložanski“, druga nagrada<br />
je dodeljena Kristini Drljači,<br />
učenici OŠ „Svetozar Marković“<br />
iz Bačkog Gradišta, treće<br />
mesto je osvojila Staša Subotički<br />
iz OŠ „Sever Đurkić“,<br />
a utešna nagrada je pripala<br />
Tijani Đurkić iz OŠ „Zdravko<br />
Gložanski“.<br />
Pored takmičenja u prepričavanju<br />
bajki pod istim nazivom<br />
„Dobro se dobrim vraća...“,<br />
Narodna biblioteka je<br />
raspisala i likovni konkurs za<br />
decu predškolskog uzrasta i<br />
učenike prvih razreda osnovnih<br />
škola na koji su pristigla 53<br />
rada. Prvu nagradu osvojila je<br />
Katalin Tobdžić, učenica OŠ<br />
„Šamu Mihalj“ iz Bačkog Petrovog<br />
Sela. Drugo mesto su<br />
osvojili Milan Nikolić iz dečjeg<br />
vrtića „Labud Pejović“ u Radičeviću<br />
i Tamara Jakovina,<br />
učenica OŠ „Svetozar Marković“<br />
iz Bačkog Gradišta, a treću<br />
nagradu dele Tijana Gagić<br />
i Dejan Stajić, iz dečjeg vrtića<br />
u Bačkom Petrovom Selu i<br />
Marina Vojnović, iz dečjeg vrtića<br />
u Bačkom Gradištu.<br />
Pre dodele nagrada, knjiga<br />
i pribora za crtanje, najuspešnijim<br />
takmičarima u prepričavanju<br />
bajki i za likovne<br />
Kazne<br />
Po završetku manifestacije,<br />
koja je trajala<br />
duže od dva sata, sve posetioce,<br />
između ostalog i<br />
goste iz Subotice, čekalo<br />
je iznenađenje u vidu kazni<br />
za parkiranje, što je<br />
izazvalo negodovanje roditelja<br />
takmičara i gostiju<br />
koji su tražili da nadležni<br />
iz biblioteke intervenišu<br />
po ovom pitanju.<br />
radove, za sve učesnike takmičenja<br />
članovi Dečjeg pozorišta<br />
iz Subotice su izveli<br />
lutkarsku predstavu „Baba<br />
Hola“.<br />
LJ.M.
6<br />
ogledalo<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Istorijat pozorišnog života grada na Tisi<br />
Umetničke trupe u Bečeju<br />
između dva svetska rata<br />
Bečej je kao sedište Potiskog<br />
krunskog distrikta i snažan poljoprivredni<br />
centar već sredinom XIX veka<br />
imao građansku klasu, koju su činili<br />
okružni činovnici, trgovci, plemići,<br />
sveštenstvo svih vera i veleposednici<br />
iz grada i okoline. Taj društveni<br />
sloj je bio pokretač kulturnih zbivanja<br />
u varoši (osnivaju se čitaonice i<br />
druga prosvetna i staleška udruženja,<br />
prvi sportski klubovi, itd.).<br />
Prve pozorišne predstave u gradu<br />
sa tematikom iz starije srpske<br />
istorije daju se već sredinom šezdesetih<br />
godina XIX veka, uz znatan<br />
broj koncerata lokalnih pevačkih<br />
društava. Do 1918. godine i ulaska<br />
Bečeja i šire regije u sastav Kraljevine<br />
Srbije, u varoši je već stvorena<br />
solidna kulturna tradicija. Zahvaljujući<br />
građanskoj klasi, njenoj ekonomskoj<br />
moći i zalaganju gradskih<br />
kulturnih ustanova, u varoši na Tisi<br />
gostuju mnoge istaknute umetničke<br />
trupe i pojedinci.<br />
Predstave Srpskog<br />
narodnog pozorišta<br />
Početkom dvadesetih godina<br />
XX veka osniva se „<strong>Od</strong>bor“ koji je<br />
bio zadužen za organizovanje gostovanja<br />
putujuće trupe Srpskog<br />
narodnog pozorišta iz Novog Sada,<br />
a predsednik tog odbora je bio poznati<br />
kulturni radnik dr Milan Popović.<br />
Gostovanja pozorišta iz Novog<br />
Sada su tih godina bila redovna i<br />
veoma dobro posećena. Ona su<br />
značila vrhunac kulturne sezone u<br />
Bečeju u to doba.<br />
Kakav je repertoar davalo Srpsko<br />
narodno pozorište u gradu,<br />
možemo videti iz novinskih tekstova<br />
iz 1929. godine: „Prošle <strong>nedelje</strong><br />
putujuća grupa Srpskog narodnog<br />
pozorišta iz Novog Sada davala je<br />
u subotu ’Dobrog vojnika Švejka’, u<br />
nedelju posle podne ’Saćuricu i šubaru’<br />
od Okrugića-Sremca, a uveče<br />
je prikazan ’Seoski lola’... U subotu<br />
30. ovog meseca prikazaće se<br />
’Sumnjivo lice’ od Nušića, u nedelju<br />
uveče Sokolska svečanost i ’Zona<br />
Zamfirova’“.<br />
U deceniji posle Prvog svetskog<br />
rata ovo pozorište je najviše igralo<br />
predstave domaćih autora (Sremac,<br />
Nušić, Stanković), dok su od stranih<br />
autora bili zastupljeni pisci iz Rusije<br />
i Češke (Čehov, Gogolj, Hašek,<br />
itd.).<br />
I druge pozorišne trupe su tih<br />
godina gostovale u Bečeju. Decembra<br />
1928. godine Niško pozorište<br />
daje predstave u hotelu „Central“,<br />
od kojih je jedna bila nezaobilazna<br />
„Koštana“.<br />
Gostovanja ruskih<br />
umetničkih trupa<br />
U međuratnom periodu u varoši<br />
su održavani i zapaženi muzički koncerti.<br />
Većinu tih predstava održali su<br />
ruski umetnici emigranti, razasuti po<br />
celoj Jugoslaviji i evropskim zemljama.<br />
Tako je i bečejska publika imala<br />
prilike da uživa u interpretacijama<br />
nekih u širim razmerama poznatih<br />
ruskih virtuoza.<br />
Jedan od prvih takvih događaja<br />
održan je početkom juna 1921.<br />
godine u dvorani kafane „Tisa“ i bioskopskoj<br />
sali. Bečejci su tada uživali<br />
u vrhunskim interpretacijama<br />
poznatih operskih arija u programu<br />
koji su izvodile Gorska i Turgenjeva,<br />
članice novosadske opere i poznati<br />
pevač Trostjanski. Njihovo izvođenje<br />
scenski je obogatila primabalerina<br />
Valjina.<br />
Jedan od najvećih muzičkih događaja<br />
se odigrao u varoši u međuratno<br />
doba, to je bio koncert svetski<br />
poznatog ansambla, Hora donskih<br />
Kozaka. Svojevrsna senzacija je<br />
bila to što su posle nastupa po svetskim<br />
metropolama (London, Pariz,<br />
Kopenhagen) i uspešnih koncerata<br />
u Beogradu i Novom Sadu, uopšte<br />
pristali da izvedu svoj program u<br />
Bečeju. Ovaj gala koncert održan je<br />
u velikoj sali hotela „Central“, koja<br />
je za tu priliku posebno svečano<br />
ukrašena, i tako su Bečejci uživali<br />
u vrhunskoj ruskoj horskoj muzici.<br />
Najveći aplauz hor je kod bečejske<br />
publike požnjeo interpretacijom stare<br />
balade „Bilo dvanaest razbojnika“.<br />
Muzička publika u Bečeju je<br />
imala priliku da uživa i u koncertima<br />
Ruskog harkovskog instituta,<br />
koji je tradicionalno jednom godišnje<br />
održavao u sali hotela „Central“.<br />
Ova kulturno-prosvetna ustanova,<br />
sa tradicijom dugom 120 godina u<br />
to vreme (osnovan je 1812. godine)<br />
je izmeću dva rata bila stacionirana<br />
u Novom Bečeju. Kada je krajem<br />
1920. godine došlo do sloma trupa<br />
generala Vrangela u Ukrajini, načelnica<br />
instituta Marija A. Nekljudova je<br />
organizovala preseljenje personala<br />
i pitomaca iz Harkova u Jugoslaviju.<br />
Visoki pokrovitelj instituta je bila<br />
kraljica Marija Karađorđević. Sa pitomcima<br />
su radili vrhunski ruski muzički<br />
pedagozi. Baletske tačke, koje<br />
je imala priliku da vidi bečejska publika,<br />
osmislila je poznata glumica<br />
Šiško-Parlova, dok je horovođa bio<br />
M. Sobčenko, a inspektor instituta<br />
je bio carski general Z. A. Makšejev.<br />
Detaljni programi ovih koncerata bili<br />
su ukrašeni akvarelima nadarenih<br />
učenica. Karte su se kupovale u<br />
pretplati u knjižari Vladimira Radosavljevića,<br />
a na dan predstave na<br />
blagajni. Program je bio izvođen na<br />
tri jezika: srpskom, ruskom i francuskom.<br />
Uglavnom se sastojao iz baletskih<br />
tačaka, horskog pevanja, sokolskih<br />
vežbi solo tačaka učenika.<br />
Publika je često puta bila toliko ponesena<br />
interpretacijom mladih Ruskinja<br />
da su se mnoge tačke morale<br />
izvesti na bis. Evo iz kojih tačaka se<br />
sastojao njihov koncert 1929. godine<br />
(„Novo vreme“, broj 22): „Pitomice<br />
ženskog ruskog harkovskog instituta<br />
iz Novog Bečeja priredile su 26.<br />
maja ove godine uveče u velikoj sali<br />
hotela ’Central’ svoj koncert. Nije<br />
ovo prvi put da su naši sugrađani<br />
imale prilike upoznati se sa igrom i<br />
muzikom velikog bratskog slovenskog<br />
ruskog naroda preko pitomica<br />
ovog instituta... Šesnaest u belo<br />
obučenih devojaka poređanih u četiri<br />
reda uz pratnju glasovira izvele<br />
su ’Grčku gimnastiku’ tačno po taktu<br />
muzike. Zatim su četiri učenice drugog<br />
i trećeg razreda Svinkina, Ohotina,<br />
Borisova i Kvitovska u plavo<br />
obučenim kostimima izvele ’Kinesku<br />
igru’. O. Žukova sedmoškolkinja deklamovala<br />
je „Laste“ od A. Terijea na<br />
francuskom... ’Rusku gimnastiku’ uz<br />
pratnju glasovira i violine izvodile su<br />
u ruske kostime obučene učenice<br />
starijeg razreda bez zamerke... Hor<br />
učenica pod dirigovanjem g. Sobčenka<br />
uz pratnju muzike otpevao je<br />
iz opere ’Askoldova mogila’, muzika<br />
od Verstovskog, iz opere Evgenije<br />
Onjegin, muzika od Čajkovskog, i<br />
nekoliko ruskih pesama sa pravom<br />
umetničkom veštinom, svojstveno<br />
samo Rusima i Česima...“<br />
Prihod od ovih koncerata dobile<br />
su svršene učenice instituta.<br />
Školovanje u njemu je trajalo osam<br />
godina. Treba istaći da je bečejska<br />
publika bez razlike po veri i naciji<br />
prisustvovala koncertima ruskih<br />
umetnika.<br />
Pored stranih umetnika i muzičari<br />
srpskog porekla su u to doba<br />
priređivali koncerte u Bečeju. Tako<br />
početkom juna 1929. godine varoška<br />
publika je imala priliku da uživa u<br />
sviranju na violini Vlastimira Jecića,<br />
kraljevog pitomca, koji je studirao<br />
muziku u Parizu, Berlinu i Pragu.<br />
Umetnik je izvodio dela Paganinija,<br />
Šuberta, Kubelika i drugih kompozitora.<br />
Publika je Jecića veoma dobro<br />
primila.<br />
Iz do sada iznetog se vidi da je<br />
muzičko-pozorišni život grada u to<br />
doba bio prilično raznovrstan. Kada<br />
se uzme u obzir i veliki broj koncerata<br />
lokalnih pevačkih društava (srpska,<br />
mađarska i jevrejska), i znatan<br />
broj amaterskih pozorišnih predstava,<br />
možemo reći da je grad u to vreme<br />
imao razvijenu kulturnu scenu, i<br />
da je ona mogla da odgovori i ukusu<br />
probirljive publike.<br />
Priredio M.S.<br />
(Izvor „Kulturni život u<br />
Bečeju između<br />
dva svetska rata“<br />
od Nedeljka Stojkovića)<br />
č italačka<br />
Zahvalnost<br />
autora<br />
Povodom komentara pod naslovom<br />
„Biblija, nauka i treće oko“<br />
objavljenog u Bečejskom <strong>mozaik</strong>u<br />
br. 526 od 22. oktobra na strani 12<br />
ovim izražavam iskrenu zahvalnost<br />
g. Ivanu Kovaču, što je knjigu pročitao<br />
i napisao svoj komentar i time<br />
doprineo promociji knjige. Takođe<br />
velika hvala i Bečejskom <strong>mozaik</strong>u,<br />
koji je ustupio značajan prostor svog<br />
lista za pomenuti komentar.<br />
Što se tiče komentara, ja bih napomenuo<br />
samo toliko da ja jesam<br />
autor knjige „Sveto pismo, nauka i<br />
stvarnost“, ali ja nisam autor toga<br />
što je u knjizi navedeno, nego sam<br />
izlagač mišljenja drugih. Ako je u pitanju<br />
tekst iz Svetog pisma, onda je<br />
navedeno gde je to napisano u Svetom<br />
pismu (tako čitalac može i sam<br />
proveriti istinitost tvrdnji i navoda u<br />
knjizi). Ako su u pitanju drugi izvori,<br />
i to je navedeno. Na par mesta<br />
sam dao svoj komentar, ali uglavnom<br />
sam se trudio da ne budem pristrasan,<br />
nego da samo taksativno<br />
navedem razna mišljenja, stavove,<br />
opredeljenja itd.<br />
U predgovoru knjige naveo sam<br />
šta me je prvenstveno motivisalo da<br />
napišem ovu knjigu: „Neke generacije<br />
u XX veku imale su tu retku<br />
priliku da budu više puta iz temelja<br />
prevaspitane“.<br />
U zaključku (68. strana) kao nastavak<br />
predgovora napisao sam:<br />
„Meni je Stvoritelj podario talenat za<br />
pisanje pa sam napisao knjigu ne za<br />
kuđenje ili osuđivanje nekoga, nego<br />
sa dobrom namerom: za razmišljanje.<br />
Da prestane prevaspitanje iz<br />
decenije u deceniju. Da prestane<br />
strah bar u tome da ne strahujemo<br />
više jedni od drugih. Da nam deca<br />
ne žive u stalnom strahu i beznađu.<br />
Da se njihova energija iskoristi<br />
8. oktobar –<br />
Dan zaborava<br />
Osmi oktobar za stanovnike Bečeja<br />
predstavlja jedan od najvažnijih<br />
datuma u istoriji ovog grada. Tog datuma<br />
sada već davne 1944. godine<br />
naš grad je oslobođen od nacističko-fašističke<br />
okupacije. Oslobodile<br />
su ga udružene snage jugoslovenskih<br />
partizana i Crvene armije.<br />
Tadašnji jugoslovenski partizani<br />
i stanovnici Bečeja koji su učestvovali<br />
u oslobođenju grada bez obzira<br />
na nacionalnu, versku, ideološku i<br />
druge pripadnosti imali su samo jedan<br />
cilj – slobodu!<br />
Veliki broj Srba i Mađara, kao<br />
i pripadnika drugih nacionalnosti<br />
stradao je u Bečeju da bi svoj cilj ka<br />
kojem su svi težili i ispunili. Nekada<br />
je dan oslobođenja bio jedan od<br />
najvažnijih dana za naše građane i<br />
našu opštinu. Danas, građani Bečeja,<br />
a pogotovo omladina ni ne znaju<br />
šta se desilo 8. oktobra u našem<br />
gradu, dok opština, a pre svega njen<br />
gradonačelnik ismevaju dan oslobođenja<br />
i ne obeležavaju ga.<br />
Ove godine je Gimnazija uz podršku<br />
Društva srpsko-ruskog prijateljstva<br />
„Ostrog“ iz Bečeja organizovala<br />
tradicionalne trke gradom u<br />
znak sećanja na dan oslobođenja<br />
grada koje su zadnjih godina zanemarene<br />
od strane opštine koja ih je<br />
nekada organizovala.<br />
Ove godine je na trkama kroz<br />
grad učestvovalo preko 1.500 dece<br />
iz osnovnih i srednjih škola. Deca<br />
su bila oduševljena, a organizatori<br />
veoma zadovoljni. Društvo je u<br />
znak sećanja na dan oslobođenja<br />
u večernjim časovima organizovalo<br />
i svečanu akademiju na kojoj se između<br />
ostalog i ekskluzivno prikazao<br />
film o oslobođenju grada. Akademija<br />
je trajala oko dva sata i trideset<br />
minuta, ali ni to nije bilo dovoljno<br />
tribina<br />
racionalno za dobro zemlje... Pitam<br />
se, ima li u ovoj zemlji nekog na vlasti<br />
koga boli srce i duša za tu našu<br />
decu? Treba li i ja da to posmatram<br />
pognute glave? Mislim da ne treba.“<br />
Što se tiče Trećeg oka, g. Kovač<br />
zna da je taj list u našoj zemlji<br />
među prvima pokrenuo tematiku<br />
te vrste za širu javnost, kao i to da<br />
Treće oko neuopredivo, daleko više<br />
čita naš svet nego, nažalost, Sveto<br />
pismo i da onda kao takav spada<br />
u stvarnost, jer je oformio određen<br />
pogled na svet kod značajnog broja<br />
lica kod nas, samim tim što su autori<br />
tih tema bili poznati i uvaženi autoriteti,<br />
pa je iz tog razloga nije primarno<br />
gde je to objavljeno.<br />
Takođe treba uočiti da knjiga ne<br />
posmatra određeno pitanje samo iz<br />
ugla pravoslavstva ili katolicizma,<br />
nego i iz ugla judaizma, islama i protestantizma.<br />
Knjiga nema nameru<br />
da vređa nečija verska osećanja, ali<br />
treba imati u vidu objašnjenje apostola<br />
Pavla dato Jevrejima: „Jer da<br />
je onaj prvi bez mene bio, ne bi se<br />
drugome tražilo mesta“ (Jevrejima<br />
8/7). Tako je protestantizam i nastao:<br />
zbog mane onih prvih.<br />
Još jednom puno hvala g. Kovaču<br />
na njegovom komentaru, jer je to<br />
dokaz da je knjigu proučio, a svako<br />
ko pročita knjigu biće podstaknut na<br />
razmišljanje i doći će do nekih saznanja,<br />
a to i jeste cilj knjige, kao što<br />
je to napred navedeno.<br />
Na kraju još toliko da ću vrlo rado<br />
pokazati g. Kovaču (i bilo kome ko to<br />
želi) svoju biblioteku, kao i arhivu sa<br />
mnoštvom mojih pisama koje sam<br />
od 1958. godine do danas napisao<br />
mnogim ličnostima, insitucijama, državnim<br />
i drugim organima i organizacijama<br />
itd. Laslo Lukač<br />
da bi zadovoljilo goste zbog kojih je<br />
produžena akademija, a sve to zahvaljujući<br />
izvrsnim učesnicima koji<br />
su oduševili goste.<br />
Udruženje boraca je povodom<br />
dana oslobođenja na zid opštine na<br />
kom su ispisana imena žrtava položilo<br />
vence kao i predstavnici Društva<br />
srpsko-ruskog prijateljstva „Ostrog“<br />
i predstavnici drugih organizacija.<br />
Gospodin Mandić, predsednik Društva<br />
je tim povodom održao istorijski<br />
govor kao i neki drugi učesnici iz<br />
Udruženja boraca.<br />
U toku minuta ćutanja u znak<br />
sećanja na žrtve fašizma u centru<br />
grada nedaleko od nas čula se<br />
glasna muzika i razni govori koji su<br />
uspešno ometali minut ćutanja, a<br />
naš gradonačelnik je u nedostatku<br />
posla šetao po centru i ignorisao<br />
pomen žrtvama fašizma umesto da<br />
je svojim prisustvom uveličao ovaj<br />
događaj, iskazao poštovanje žrtvama<br />
fašizma i na taj način pokazao<br />
da osuđuje fašističko-nacističke zločine<br />
i da ne želi da nam se istorija<br />
ponovi.<br />
Grad je odjednom posle mnogo<br />
godina postao „živahan“, a povod je<br />
bio Dečja nedelja čiju je organizaciju<br />
pomogla i opština.<br />
Ali i bez podrške našeg gradonačelnika<br />
koji je ovom prilikom<br />
pokazao svoje pravo lice – Dan<br />
oslobođenja je dobro organizovan,<br />
a učesnici, gosti i organizatori iz<br />
DSRP „Ostrog“ su bili zadovoljni.<br />
Da bismo išli u svetliju budućnost<br />
moramo održavati sećanje na<br />
mračnu prošlost tokom okupacije i<br />
slavnu prošlost tokom i posle oslobođenja.<br />
Autor Dejan Škobić,<br />
predsednik omladine<br />
DSRP „Ostrog“
péntekenként<br />
2010. október 29.<br />
új sorozat,<br />
527. szám<br />
A képviselő-testület ülésén<br />
Módosították a községi<br />
költségvetést<br />
Szavaznak a helyi képviselők<br />
A községi képviselő-testület tanácsnoki<br />
többsége október 21-én<br />
módosította a községi költségvetést.<br />
Eszerint az eredeti, 758 millió dinárban<br />
meghatározott kiadások összegét<br />
770 millió dinárra módosították, tehát<br />
nem csökkentették, ahogyan várható<br />
volt – ugyanis csökkentek a bevételek<br />
–, hanem növelték a kiadásokat.<br />
Furcsamód, a község honlapján<br />
és a Magyar Szóban egészen más hír<br />
látott napvilágot. Mindkét tájékoztatási<br />
eszköz (ha a község hivatalos honlapját<br />
annak lehet nevezni) ugyanis azt<br />
tette közzé, hogy 30 százalékkal csökken<br />
Becse község 2010-es költségvetése,<br />
a hír forrásaként pedig Knézi Péter<br />
községi elnököt tüntették fel.<br />
A Magyar Szónak a községi elnök<br />
többek között a következőket mondta:<br />
„Már 2009 végén látható volt, hogy<br />
az idei év bevételei, a gazdaságból<br />
Óbecsei mazsolák<br />
Hétvégi őrjárat<br />
Fotó: V.F.<br />
Vasárnap reggel. A Pogácsán<br />
senki, az utcákon imitt-amott végigbicikliznek<br />
néhányan. Még jó, hogy<br />
süt a nap, habár – ahogy a párom<br />
mondani szokta – foga van. Jó, hogy<br />
bearanyozzák az utcákat a sugarak,<br />
mert anélkül még lehangolóbb lenne<br />
a táj(kép). A központ környéki utcák<br />
levélszőnyegét eldobott staniclik, üvegek,<br />
papírfecnik tarkítják. Úgy látszik,<br />
hogy az éjszaka sok helyen buliztak a<br />
szabadban. Arra gondolni se merek,<br />
hogy nem az előző éjszaka szemete<br />
ez, hanem az előző éjszakáké, netán<br />
heteké...<br />
Ugyanazokon az utcákon azonban<br />
volt, aki vasárnap reggel a háza<br />
előtti pázsitról söpörte le a leveleket,<br />
vagy a háza előtti utcaszakaszt takarította.<br />
Örülök annak, hogy Óbecsén<br />
is él még ez a szokás, hogy az ember<br />
fölsöpör a saját háza előtt. Ám,<br />
ki takarítja fel azt, ami „senkié”, illetve<br />
mindenkié?<br />
***<br />
Két hete ugyanitt azzal foglalkoztam,<br />
hogy lehet-e Óbecsén kosárlabdázni.<br />
Többek között írtam az Ifjúság<br />
(Mladost) sportközpont és a Fehér<br />
Hajó szálloda közötti sportpályákról is,<br />
amelyekre annó a vajdasági sport- és<br />
ifjúsági titkárság (minisztérium) adta a<br />
pénzt. Szombaton délután ismét arra<br />
jártam, odamentem megnézni, hogy<br />
az OSC „Mladost“, ígéretéhez híven,<br />
közölt-e bármit is a pályák használatának<br />
módozatairól. A pléhbódé melletti<br />
kapun azonban továbbra is csak<br />
a szűkszavú értesítés arról, hogy illetéktelen<br />
behatolás esetén hívják az illetékeseket,<br />
meg hogy hamarosan értesítik<br />
a polgárokat arról, hogy miként<br />
mehetnek be a pályákra (amelyek körül,<br />
továbbra is, sok a szemét, törött<br />
és ép sörösüveg...).<br />
Az egyik teniszpályán egy szimpatikus<br />
pár ütögette a sárga labdácskát,<br />
a bódéból pedig zene szűrődött<br />
ki. <strong>Od</strong>amentem, hátha az őr/gondnok/<br />
edző többet tud, mint amennyi a kiszegezett<br />
papíron áll. A fiatalember készségesen<br />
válaszolt is. Tehát, elmondása<br />
szerint, kosarazni elvben lehet ott,<br />
de kizárólag csoportban, mondjuk hatosával,<br />
és előzőleg egyeztetni kell az<br />
OSC illetékeseivel az időpontot. Nem<br />
mellékesen, ha mindez megvan, akkor<br />
fizetni nem kell, a pályahasználat<br />
ingyenes. Most azonban kosárlabdázni<br />
már nem lehet (teniszezni viszont<br />
igen...), „majd nyáron”.<br />
***<br />
Rátaláltam viszont még egy palánkra<br />
Óbecsén – a tábla és az abroncs<br />
jó állapotban. A szabadtéri<br />
uszoda területén, egy mini pályán<br />
„Idill“ - levélszőnyeg a Pogácsán<br />
Fotó: M.S.<br />
befolyó összegek csökkeni fognak.<br />
A községi illetékek és önkormányzati<br />
pénzforrások megfizettetése 85-<br />
87százalékos, ezzel nagyobb gond<br />
nincs is, de a köztársaságtól visszajuttatott<br />
adók és járulékok egyre kevesebbek,<br />
ami egyértelműen arra utal,<br />
hogy a község gazdasági helyzete<br />
tovább romlott. Sajnos az önkormányzatnak<br />
nincs lehetősége a gazdaság<br />
olyan mértékű serkentésére, ahogy<br />
azt sokan képzelik. Az állami földek<br />
bérbeadásából is 108 millió dinárral<br />
kevesebb pénz folyt be a kasszába,<br />
a PIK Becse Mezőgazdasági Kombinát<br />
ugyanis négy év bérleti díjával<br />
tartozik, ennyivel csökkent is a költségvetési<br />
bevételünk. Mi a költségvetés<br />
módosításakor ügyeltünk arra,<br />
hogy a szociális szférát és a gyerekeket<br />
érintő tételek ne csökkenjenek. A<br />
költségvetés által érintett polgárokat,<br />
valamint a költségvetési intézményeket,<br />
óvodákat, iskolákat ez az elvonás<br />
drasztikusan nem fogja érinteni, náluk<br />
ugyanis nem 30, hanem kb. 10 százalékos<br />
lesz a költségvetési csökkenés,<br />
a közvállalatok által végzett szolgáltatásokra<br />
azonban kevesebb pénz jut. A<br />
tavalyi elvonás után elmaradt transzfereszközöket<br />
sem állították vissza az<br />
idén, ami kb. 60 milliós kiesést jelent“.<br />
A helyi parlament képviselői a<br />
költségvetés módosítása mellett elfogadták<br />
a távfűtőrendszerrel történő<br />
hőenergia-ellátás új feltételeiről és az<br />
építési telkek átruházásáról és bérbeadásáról<br />
szóló határozatot, továbbá<br />
sokadszor módosították a parkolásról<br />
szóló határozatot is.<br />
Dr. Páll Sándor (VMDK) tanácsnok<br />
helyét Péter Lajos foglalta el.<br />
F.D.K.<br />
található, amely annyira mini, hogy<br />
a triplavonalat se tudták végigfesteni<br />
rajta. Még egy baj van: az uszoda<br />
ilyenkor természetesen zárva, így elvben<br />
nem lehet bemenni, habár a (hideg<br />
vizű) termálfürdő felől – ahonnan<br />
a szebb múltat idéző „<strong>Od</strong> Vardara pa<br />
do Triglava” hallatszik – mégis megközelíthető.<br />
Ha már említem az uszodát: az<br />
úszósávok műanyagkötelei pedánsan<br />
feltekerve a tartókra, ám a telített<br />
(!) olimpiai medence vizében ki tudja<br />
mióta egy söprű és egy fölmosó kefe<br />
díszeleg, meg egy borosüveg úszkál<br />
benne. Kihalásztam volna, de nem<br />
volt mivel.<br />
Mondom, még jó, hogy sütött a<br />
nap.<br />
M.A.<br />
Erre járva<br />
Szabad parkolni a<br />
ház előtt!<br />
Fotó: F.D.K.<br />
Megérte írni róla, mert végre módosították<br />
a parkolásról szóló községi<br />
határozatot.<br />
A Becsei Mozaik (és azon belül<br />
szerénységem is) a nyáron több ízben<br />
foglalkozott a témával. Az eddigi<br />
parkolási szabályzat abszurditására<br />
emlékeztetem az Olvasót, csupán<br />
azért, hogy tudjuk, miről is van szó:<br />
„Nem parkolhatsz a saját házad<br />
előtti pázsiton, mert a pázsit nem a<br />
tied, hanem közterület. De, ha nem<br />
nyírod a füvet a ’közterületen’, akkor<br />
téged büntetnek meg, habár a fű se<br />
a tied, mert közterületen van. A füvet<br />
nyírni muszáj, de ugyanott a fát kivágni<br />
nem szabad, de még nyesegetni<br />
se nagyon.<br />
Mindezt a községi kommunális<br />
felügyelőség felügyeli, feltehetően<br />
községi határozat nyomán. Igaz, nem<br />
a kommunális felügyelők büntetnek,<br />
ők csupán feljelentést tesznek a szabálysértési<br />
bíróságon.<br />
Parkolni kapu előtt lehet, de máshol<br />
nem. Ha vendéget vársz, figyelmeztesd,<br />
hogy ne autóval jöjjön, vagy<br />
engedd be az udvarodba autóval<br />
együtt, nehogy megbüntessék. Egy<br />
autóval még valahogy ’megbirkózik’<br />
az ember, azt még talán el lehet rejteni<br />
a portán, de mit tegyen a jámbor<br />
adófizető, ha több vendégautó érkezik<br />
(pl. családi ünnepség vagy kaláka)?<br />
Ne jöjjön több autó! Vagy parkoljon<br />
a központban, úgy még tömi is a<br />
büdzsét, ugyebár! És mi van akkor, ha<br />
valahol több mint egy autó van a családban?<br />
Hát ne legyen, uraim, hiszen<br />
az már luxus! “ (idézet a 2010.6.11-i<br />
számban megjelent Fűcsapda c. írásomból).<br />
Az ilyen szabályzat egyébként<br />
nemcsak létezett, hanem alkalmazták<br />
is. Becsei polgárok felhívták lapunk figyelmét<br />
K.K. óbecsei lakos esetére is<br />
(a 2010. június 18-i számban olvasható<br />
a cikk), akit a szabálysértési bíróság<br />
3000 dináros büntetéssel sújtott,<br />
mert a saját háza előtti pázsiton<br />
parkolta le a saját autóját.<br />
Ám, változott a helyzet. Még<br />
szeptemberben elhangzott a képviselői<br />
indítvány, hogy a községi kormány<br />
foglalkozzon a rendelet „ésszerűsítésével”.<br />
Az ügy október utolsó előtti<br />
csütörtökén került a községi parlament<br />
elé, és az úgy döntött, hogy<br />
„ezentúl csak ott büntetik zöld területen<br />
a parkolást, ahol van a közelben<br />
kijelölt parkolóhely” (idézet<br />
a község hivatalos honlapjáról).<br />
„A rendelkezés alól kivételt képeznek<br />
a tehergépjárművek és autóbuszok,<br />
amelyeknek továbbra is tilos<br />
a megállás és parkolás az összes<br />
füvesített felületen” (idézet ugyanonnan).<br />
A honlapon egyébként Erer aláírással<br />
egy magyarázat is van, eszerint:<br />
„Ennek értelmében, ha vendég<br />
érkezik, már büntetlenül hagyhatja<br />
autóját a ház előtti füvön” – mintha<br />
válasz lenne ez a lapunkban megfogalmazott<br />
bírálatra.<br />
Akármi is legyen a módosítás<br />
oka, indítéka, jó látni és tapasztalni,<br />
hogy a mindenkori Hatalom, a Bürokrácia<br />
néha enged akár a sajtó, akár<br />
a polgárok, akár a józan érvek nyomásának.<br />
Márton Attila<br />
VMDK<br />
Csonka Áron a párt<br />
új elnöke<br />
A Vajdasági Magyarok Demokratikus<br />
Közössége (VMDK) október 23-<br />
án Bácsgyulafalván rendkívüli kongresszust<br />
tartott, amelyen új elnököt<br />
választott, ugyanis a VMDK előző vezetője<br />
dr. Páll Sándor néhány hónapja<br />
elhalálozott. A párt új elnöke Csonka<br />
Áron (34 éves) korábbi alelnök.<br />
Csonka az Újvidéki Egyetem Bölcsészettudományi<br />
Karának Szerb<br />
nyelv és irodalom szakán szerzett<br />
tanári diplomát. Jelenleg Adán él és<br />
szerb nyelvet oktat az ottani Műszaki<br />
Iskolában, ugyanakkor Ada község<br />
képviselő-testületének elnöke is.<br />
2000 óta tagja a VMDK-nak.<br />
Emlékeztetőül: Páll halála óta Tari<br />
István, a becsei képviselő-testület tanácsnoka<br />
irányította a VMDK-t.<br />
A pártkongresszus elfogadott egy<br />
zárónyilatkozatot is, amely meghatározta<br />
a VMDK rövid és hosszú távú<br />
stratégiai terveit, nyilatkozta Csonka<br />
a Magyar Szónak. Az új elnök kijelentette,<br />
hogy a párt stratégiai céljai változatlanok:<br />
ez pedig a hárompilléres<br />
autonómia. „A rövid távú célok között<br />
szerepel: a helyzet stabilizálása a<br />
pártban, a felkészülés a soron következő<br />
választásokra, elfogadható kommunikáció<br />
kiépítése a többi vajdasági<br />
magyar párttal, az anyaországi és a<br />
szerb politikummal. Továbbá a körzethatárok<br />
módosítása, a kisebbségi választói<br />
névjegyzék állami felügyelete<br />
és kezelése. Kezdeményezni fogjuk<br />
a jogszabályok módosítását, amellyel<br />
döntéshozatali jogot biztosítanának a<br />
nemzeti tanácsoknak a véleményezési<br />
jog helyett. A közbiztonság javítása<br />
érdekében indítványozni fogjuk<br />
a büntető törvénykönyv módosítását,<br />
miszerint a 15 000 dinárig terjedő lopást<br />
is hivatalból üldözzék a bűnügyi<br />
szervek, vagy engedélyezzék a helybelieknek,<br />
hogy valamilyen önszerveződési<br />
formában megvédjék településüket<br />
a garázdálkodóktól“, mondta<br />
Csonka Áron.<br />
B.M.
8 útkereszteződés<br />
527. szám, 2010. október 29.<br />
Városi Színház<br />
A pénzé a főszerep<br />
Két azonos táska, fél millió euró, lepedő, fokhagymás<br />
szendvics, két házaspár, egy taxisofőr<br />
és egy tulaj - egy mondatban ezekkel a szavakkal<br />
foglalhatjuk össze Ray Coony: A pénz a tét<br />
című vígjátékát, amit a nagybecskereki Madách<br />
Színház előadásában láthatunk majd a Városi<br />
Színház színpadán.<br />
Lilijana Ivanović rendezésében a közönség<br />
egy igen szórakoztató, helyzetkomikumokon<br />
Olcsó vacsorák<br />
Krumpli padlizsánnal<br />
A görögös rakott krumpli hozzávalói: 1 kg<br />
héjában főtt krumpli, 2 db nagyobb padlizsán,<br />
5 db paradicsom, 3 gerezd fokhagyma, 1 fej<br />
vöröshagyma, 10 dkg parmezán, 250 g sűrített<br />
paradicsompüré, 1 teáskanál kristálycukor, olívaolaj,<br />
só, őrölt bors, majoránna, oregánó.<br />
Elkészítése: Karikázd fel a padlizsánokat,<br />
és kevés olívaolajon süsd át. Vágd apróra a<br />
vörös- és fokhagymát, pirítsd üvegesre, majd<br />
öntsd rá a paradicsompürét, édesítsd cukorral,<br />
fűszerezed sóval, borssal. Egy kivajazott tepsibe<br />
karikázz krumplit, szórd meg majoránnával,<br />
oregánóval, ezután helyezz rá padlizsánszeleteket.<br />
Rétegezz, míg hozzávalóidból futja, és<br />
úgy oszd be a szószt, hogy a legfelső rétegre<br />
is jusson belőle. Művedet hintsd meg gazdagon<br />
parmezánnal, tedd előmelegített sütőbe, majd<br />
süsd 30 percig.<br />
Várjuk olvasóink olcsó vacsoratippjeit is. Receptjeiket<br />
küldjék a redakcija@becejski-<strong>mozaik</strong>.<br />
co.rs e-mail címre, illetve a Becsei Mozaik címére<br />
(Gubec Máté utca 43).<br />
B.M.<br />
Olvasókuckó<br />
Jó könyvek<br />
1. Jorge Bucay: Elgondolkodtató történetek.<br />
Életünk mekkora része az, amit igazán<br />
életnek nevezhetünk? Meg tudjuk-e jósolni a<br />
jövőt, s elkerülhetjük-e a tragédiát, mely látszólag<br />
elkerülhetetlen? Hogyan szabadulhatunk<br />
meg kínzó gondolatainktól? Mekkora áldozatot<br />
vállaljunk szerelmünkért? Az argentin Jorge<br />
Bucay nem ad egyértelmű választ ezekre és a<br />
hasonló kérdésekre, hanem csak történeteket<br />
mesél... Egy kis elbeszélést ír, vagy egy ismert<br />
mesét elevenít fel, vagy prózaversben fogalmaz<br />
meg valamilyen talányos élethelyzetet. Azt vallja<br />
ugyanis (a Gestaltpszichológia - vagy alaklélektan<br />
- követőjeként), hogy minden útmutatást<br />
konkrét helyzethez kell kötni. Az általános szép<br />
szavak nem sokat segítenek, s ha „ömlesztve“<br />
az emberre zúdítják a sok bölcs tanítást, nem ér<br />
annyit, mint az, ha életünk valamely problémájával<br />
egy megragadó képben, mesében, allegóriában<br />
szembesülünk. Így Bucay könyvei sohasem<br />
szokványos életvezetési tanácsadók - elgondolkodtató<br />
történetei akkor is élvezetes olvasmányok,<br />
ha különben meg se fordulna a fejünkben,<br />
hogy pszichológushoz forduljunk bajainkkal.<br />
Jorge Bucay a világ számos országában hihetetlen<br />
népszerűségnek örvend: könyveiből emberek<br />
százezrei merítenek erőt és bölcsességet<br />
életproblémáik megoldásához. A már magyarul<br />
is megjelent Levelek Claudiának és Életmesék<br />
után időrendben ez Bucay harmadik könyve, s<br />
a benne szereplő huszonnyolc történet segít ráébredni<br />
az olvasónak arra, hogy valójában igen<br />
kevés fontos dolog van az életben, s az mind<br />
elérhető, ha önmagunkat és a világot is el tudjuk<br />
fogadni olyannak, amilyen, s megértjük, hogy<br />
semmi, ami jó, nem adatik ingyen.<br />
2. Charles Fenyvesi: Elmélkedések egy<br />
kerti padon. Az esszé séta egy gondolattal. A<br />
FOTÓ: www.thedailygreen.com<br />
alapuló vígjátékot láthat. Azt, hogy egy pénzzel<br />
teli táska milyen felfordulást okozhat egy család<br />
életében Bajtai Kornélia, Vučković Rózsika,<br />
Izelle Károly, Jenovay Lajos, Balázs György,<br />
Kósa Zoltán, Polyák László és Harcsa Zsuzsanna<br />
mutatják be.<br />
Az előadás november 14-én este fél nyolckor<br />
kezdődik. A belépődíj 150 dinár.<br />
F.R.<br />
kötetben megjelenő esszék négy évtized újságírói<br />
munkájának termései. Nem maradtak benne<br />
a szenzációk, amelyeknek már másnap zuhant<br />
az értékük, de biztosították a megélhetést. Úgy<br />
tűnik, maradandóbbak az észrevételek a pipacsról<br />
és a szomorúfűzről, a görbe vonal dicsőségéről,<br />
egy török szultán vagy kínai császár életéről<br />
és koráról. Az esti mesék, amelyek nyomtatásban<br />
ebben a könyvben jelennek meg először,<br />
vagy igaz történetek, mint a három, Indiában<br />
játszódó sztori, vagy játékos kitalációk, mint „A<br />
tevetolvaj varázshagymái“ Egyiptomból és a fehér<br />
dísztök természetfeletti képességéről szóló<br />
beszámoló Connecticut államból. A kerti munka<br />
alapkérdéseiről, a kertészek egyéniségéről és<br />
Amerika meghatározásáról szóló esszék magánvélemények,<br />
a szerző vesszőparipái, amelyek<br />
inkább vitát gerjesztenek, mint egyetértést.<br />
Ugyanez áll a sárkányokkal és a pöszmétékkel<br />
foglalkozó eszmefuttatásokra, sőt talán az<br />
egész könyvre is. A debreceni születésű Charles<br />
Fenyvesi az 1956-os forradalom után disszidált<br />
Amerikába. Egyetemi tanulmányait a Harvardon<br />
(angol irodalom és antropológia) és a dél-indiai<br />
Madrasban (vallásfilozófia) végezte. 1966 óta<br />
él Washington környékén, 1990 óta egy farmon.<br />
Volt folyóirat-szerkesztő, diplomáciai tudósító<br />
és kertészeti kolumnista. Fenyvesi elsősorban<br />
riporter, aki még meseszerű történeteiben is ragaszkodik<br />
egyes tények, tájak és tárgyak pontos<br />
leírásához. A mindennapi megfigyelés és nem<br />
a csapongó képzelet rajzolja meg a kecskék és<br />
kutyák, sőt a tyúkok és vadállatok egyéniségét.<br />
Az olvasónak kell eldöntenie, hogy meddig tart a<br />
riporter tényhű jelentése és hol indul be az időnként<br />
féktelen fantázia. Ez nem minden esetben<br />
könnyű feladat, de talán nem is fontos ahhoz,<br />
hogy élvezzük Fenyvesi színes, gyorsan pörgő<br />
és humoros elbeszéléseit.<br />
B.M. (Forrás: alexandra.hu)<br />
Szerbia Köztársaság<br />
Vajdaság Autonóm Tartomány<br />
Törökbecse község<br />
Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi, Építőipari és Környezetvédelmi<br />
Osztály<br />
Szám: IV 05-501-66<br />
Kelt: 2010.10.25-én<br />
Törökbecse község Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi, Építőipari és<br />
Környezetvédelmi Osztálya A környezetre való hatások felméréséről szóló törvény<br />
10. szakaszának 4. és 6. bekezdése (Szerbia Köztársaság 135/04 és 36/09 számú<br />
Hivatalos Közlönye), Az általános közigazgatási eljárásról szóló törvény 192. szakaszának<br />
1. bekezdése (a JSZK 33/97 és 31/01 számú Hivatalos Lapja) és a<br />
Brantner otpadna privreda Kft., Basahídi út sz.n. kérelme alapján, amely Törökbecse<br />
község területén, a törökbecsei kataszteri község 3390/1, 3390/2 i 3391-es<br />
telkein tervezett másodlagos nyersanyag kezelésére szolgáló üzem elnevezésű<br />
projektum környezeti ártalma felmérése szükségességének megállapítására vonatkozik,<br />
meghozta az alábbi<br />
V É G Z É S T<br />
A Brantner otpadna privreda Kft., Basahídi út sz.n. projektumhordozónak Törökbecse<br />
község területén, a törökbecsei kataszteri község 3390/1, 3390/2 és<br />
3391-es telkein tervezett másodlagos nyersanyag kezelésére szolgáló üzem projektumához<br />
nincs szükség a környezetvédelmi hatástanulmány kidolgozására.<br />
Meghatározzuk a minimális környezetvédelmi intézkedéseket, amelyeket a projektum<br />
hordozójának alkalmaznia kell a termelési folyamat idején:<br />
1. A másodlagos nyersanyag kezelésére szolgáló üzem üzemeltetése a következő<br />
feltételek tiszteletben tartása esetén engedélyezett:<br />
- zajártalom elleni intézkedések foganatosítása A környezeti zajártalommal<br />
szembeni védelemről szóló törvénnyel (az SZK Hivatalos Közlönye, 36/09 szám)<br />
és egyéb előírásokkal összhangban,<br />
- légszennyeződés elleni intézkedések foganatosítása A levegővédelmi törvénynyel<br />
(az SZK Hivatalos Közlönye, 36/09 szám) és egyéb előírásokkal összhangban,<br />
- zöldövezet kialakítása annak a teleknek a 30-40 százalékán, amelyen az<br />
üzem van, és amennyiben lehetséges, a komplexum peremén.<br />
2. Amennyiben a másodlagos nyersanyagok szétválasztására, csomagolására<br />
és tárolására szolgáló üzem kapacitása nagyobb, mint a kérelemben feltüntetett<br />
kapacitás, a projektum hordozójának ismét kérelmeznie kell a projektum környezeti<br />
ártalma felmérése szükségességének meghatározását.<br />
I n d o k l á s<br />
A projektum hordozója, a Brantner otpadna privreda Kft., Basahídi út sz.n.<br />
2010.09.20-án keltezett 2260/2010 számú kérelemmel fordult e szervhez a Törökbecse<br />
község területén levő, a törökbecsei kataszteri község 3390/1, 3390/2 és<br />
3391-es telkein tervezett másodlagos nyersanyag kezelésére szolgáló üzem projektuma<br />
környezeti ártalma felmérése szükségességének meghatározására.<br />
A projektum hordozója által benyújtott kérvényről az érdekelt szerveket közvetlenül,<br />
a nyilvánosságot pedig 2010.10.15-én a Becsei Mozaik helyi lapban megjelent<br />
hirdetés által értesítettük. Az érdekelt szervek a megadott időn belül nem<br />
nyújtották be véleményüket.<br />
A kérvényhez mellékelt dokumentációba való betekintés és a kérvény megvitatása<br />
alapján e szerv megállapította, hogy a fent említett projektumhoz nem szükséges<br />
a környezetvédelmi hatástanulmány kidolgozása.<br />
A végzés meghozatalának okai: másodlagos nyersanyag kezelésére szolgáló<br />
üzem a munkaövezet 3390/1, 3390/2 és 3391-es telkein található.<br />
A technológiai folyamat során nem keletkeznek hulladékanyagok.<br />
A környezetvédelem minimális feltételei magukban foglalják az üzemtől eredő<br />
környezeti ártalmaktól való védelmet, amely ártalmak alatt a szállító eszközök által<br />
a szekundáris nyersanyagokkal való manipuláció következtében történő zajártalom<br />
növelését és a szállító eszközöktől eredő káros anyagok kibocsátását kell érteni,<br />
A környezeti ártalmak felméréséről szóló törvény 10. szakaszénak 6. bekezdésével<br />
összhangban (az SZK Hivatalos Lapja, 135/04-s és 36/09-es számok).<br />
A környezetvédelem minimális kritériumai megkövetelik, hogy a projektum beterjesztője<br />
ismételten beindítsa a környezeti ártalmak felmérésének szükségességét<br />
megállapító folyamatot, amennyiben az üzem kapacitása meghaladná a kérvényben<br />
feltüntetett kapacitást.<br />
Annak a Rendeletnek az értelmében, amely meghatározza azoknak a projektumoknak<br />
a listáját, amelyek esetében kötelező vagy lehetséges követelni a környezeti<br />
ártalom megállapítását (az SZK Hivatalos Lapja, 114/08-as szám), a kérelem<br />
tárgyát képező projektum esetében követelni lehet a környezeti ártalom megállapítását,<br />
mivel megfelel a II. Lista 14. pontjában megadott feltételnek: Egyéb projektumok,<br />
2. alpont Hulladékkezelő üzemek, sor: veszélytelen hulladék feldolgozása,<br />
kritérium: mindazon projektumok, amelyek nincsenek feltüntetve az egyes listán.<br />
A fentiek, valamint A környezeti ártalmak felméréséről szóló törvény 10. szakaszának<br />
4. és 6. bekezdése (Szerbia Köztársaság 135/04 és 36/09 számú Hivatalos<br />
Közlönye) és Az általános közigazgatási eljárásról szóló törvény 192. szakaszának<br />
1. bekezdése (a JSZK 33/97 és 31/01 számú Hivatalos Lapja) alapján<br />
meghozták a rendelkező részben feltüntetett végzést.<br />
Jogorvoslati utasítás: E végzés ellen a projektum beterjesztője a végzés kézbesítésének<br />
napjától számított 15 napon belül, e szerv révén, fellebbezhet a másodfokú<br />
szervnél.<br />
Az érdekelt nyilvánosság a végzés ellen a tömegtájékoztatási eszközökben<br />
való közzétételétől számított 15 napon belül, e szerv révén, fellebbezhet a másodfokú<br />
szervnél.
marketing<br />
broj 527. 29. oktobar 2010. 9<br />
Restoran Panorama<br />
4. sprat Robne kuće, Bečej<br />
Proverite i Vi zašto toliko ljudi dolazi nedeljom na ručak u PANORAMU!!!<br />
<strong>Od</strong> 12 do 17 časova - ŠVEDSKI STO -<br />
Veoma bogat izbor hrane za samo 400 dinara.<br />
SVEŽE – UKUSNO – NEOGRANIČENO!!!<br />
Restoran u centru grada sa najlepšim pogledom na grad Bečej.<br />
HALLOWEEN DISCO PARTY<br />
6. novembra, s početkom od 22 časa<br />
Muzikom 80-ih i 90-ih godina zabavljaće vas DJ KARESZ!<br />
Fantastična atmosfera, šareni kokteli po pristupačnim cenama!<br />
Informacije: 021/6915-918 i 069/104-45-65<br />
O b a v e š t e nj e<br />
Pozivamo sve zainteresovane roditelje budućih prvaka na druženje i edukaciju „Priprema<br />
deteta i roditelja za polazak u školu 2.11.2010. godine u 18 časova u OŠ „Sever<br />
Đurkić“.<br />
Dođite: da razmenimo mišljenja, da pitate sve što ste želeli da znate o polasku i<br />
pripremi deteta u I razred, da vas saslušamo, da vas uputimo, da vas upoznamo sa<br />
školom, kapacitetima i stručnim kadrom na otvoreni čas koji će se održati 3, 4. i<br />
5.11.2010. godine u intervalu od 13.30 do 17.05 časova u učionicama - dođite sa decom!<br />
KOLEKTIV OŠ „SEVER ĐURKIĆ“<br />
CENOVNIK reklamnog<br />
prostora u koloru<br />
Cela strana<br />
13.800 din<br />
Pola strane<br />
8.280 din<br />
1/4 strane 5.290 din<br />
1/8 strane 2.760 din<br />
1/12 strane 1.668 din<br />
1/16 strane 1.450 din<br />
c e n e s u b e z P D V- a<br />
CENOVNIK reklamnog prostora crno-belo<br />
Cela strana<br />
12.000 din<br />
Pola strane<br />
7.200 din<br />
1/4 strane 4.600 din<br />
1/8 strane 2.400 din<br />
1/12 strane 1.450 din<br />
c e n e s u b e z P D V- a<br />
CENOVNIK malih oglasa i čitulja<br />
M a l i o g l a s i :<br />
na jednom jeziku 50 din,<br />
dvojezično 80 din<br />
Č i t u l j e :<br />
jednostubačno 150 din,<br />
d v o s t u b a č n o 3 0 0 d i n<br />
Donošenjem ovog kupona u redakciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo na besplatan mali oglas<br />
na dva jezika za broj 528. Kupon doneti do srede 3. novembra do 12 časova.<br />
Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 528.<br />
számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt szerdáig,<br />
november 3-ig (12 óráig) kell eljuttatni a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.<br />
Adresa redakcije: Matije Gupca 43<br />
Telefoni redakcije: 021/6910-114, 063-160-10-26<br />
e-mail: redakcija@becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />
www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs
10<br />
oglasna<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
MALI OGLASI<br />
• Dajem časove iz engleskog i srpskog<br />
jezika. Tel.: 064-306-27-56.<br />
• Emajliramo kade svih tipova i dimenzija.<br />
Ulepšajte svoj stan. Za samo tri sata imaćete<br />
novu kadu uz garanciju kvaliteta. Tel.:<br />
0230/454-059, 060-39-07-093.<br />
• Na prodaju kuća u ulici Udarnička 69 u<br />
Novom selu. Cena po dogovoru. Tel.: 064-<br />
33-11-441.<br />
• Na prodaju trosoban stan u Malom ritu.<br />
Tel.: 069-133-18-31.<br />
• Prodajem violinu 3/4 (srednji) povoljno ili<br />
menjam za trofazni elektromotor od 0,5 do<br />
0,75 kW po dogovoru. Tel.: 063-80-70-813.<br />
• Prodajem ili izdajem: poslovno-magacinski<br />
prostor od 250 m 2 u širem centru, lokal<br />
od 35 m 2 u Mobiliji 1, lokal od 35 m 2 na uglu<br />
Novosadske i Miletićeve. Prodajem: opremljen<br />
plac u industrijskoj zoni 26x60 m 2 . Telefoni<br />
za sve informacije: 063-879-52-40,<br />
021/6913-964.<br />
• Prodajem dvosoban, kompletno renoviran<br />
stan od 50 m 2 . Ulica Glavna, drugi sprat.<br />
Tel.: 063-77-14-769.<br />
• Izdajem dve ulične prostorije pogodne<br />
za prepravku u lokale, najboljem ponuđaču.<br />
Strog centar, okolina Gimnazije. Tel.:<br />
021/6914-498, 061-17-10-347 (Mirela) i 061-<br />
17-88-170 (Ana).<br />
• Mlada, obrazovana, kompjuterski pismena<br />
žena traži posao u svojoj struci - menadžmentu,<br />
ekonomski smer, na finansijskim<br />
ili komercijalnim poslovima. Tel.: 064-363-45-<br />
37.<br />
• Na prodaju „škoda fabia“ 1.2, 2003. godište,<br />
registrovana, na ime kupca. Cena<br />
3.650 evra. Tel.: 063-712-33-38.<br />
• Prodaje se tri i po jutra zemlje kod Cencovog<br />
salaša. Tel.: 021/803-758.<br />
• Izdajem namešten, komforan stan u Bečeju.<br />
Tel.: 021/6914-952.<br />
• Prodajem tri jutra zemlje u Medenjači.<br />
Tel.: 021/469-170, 061-279-03-61.<br />
• Izdajem jednosoban, komforan stan -<br />
grejanje toplana, telefon, kablovska. Ulica<br />
Glavna. Useljiv od 1. novembra 2010. godine.<br />
Tel.: 021/6913-274.<br />
• Obavljamo selidbe i ostali transport (7 t,<br />
6,2 m, 34 m 3 ). Tel.: 064-268-58-99, 063-541-<br />
591.<br />
• Na prodaju zob, lucerkino seme, korišćena<br />
drvena vrata i prozori i špediter. Tel.:<br />
021/6914-439, 063-78-54-903.<br />
• Hitno na prodaju lanac zemlje u ritu i<br />
salaš u Medenjači. Tel.: 021/6915-451.<br />
• Na prodaju vikendica dimenzije 12 x 100<br />
m, u Bačkom Gradištu. Vikendica izlazi na<br />
Mrtvu Tisu (kod mosta, levo). Tel.: 063-77-96-<br />
871.<br />
• Izdajem dvosoban, komforan stan - grejanje<br />
na toplanu. Telefon za informacije: 065-<br />
649-35-07.<br />
Помен<br />
Дана 2. новембра 2010. године навршава се шест<br />
месеци од када није са нама<br />
паја радина<br />
poziva na pretplatu<br />
Poštovani čitaoci, pozivamo vas da se pretplatite na nedeljnik Bečejski<br />
<strong>mozaik</strong> po povoljnim uslovima. Ukoliko se odlučite da vaš primerak Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a dobijate svakog petka na vašoj adresi bez poštanskih troškova<br />
i s popustom u zavisnosti od dužine pretplate, pozovite nas i mi ćemo<br />
izvršiti uplatu pretplate umesto vas.<br />
Pretplata s popustom: tri meseca 370 dinara, šest meseci 710 dinara,<br />
godinu dana 1.350 dinara.<br />
Svaki pretplatnik stiče pravo na besplatno oglašavanje: pretplata na tri<br />
meseca - dva besplatna oglasa, pretplata na šest meseci - pet besplatnih<br />
oglasa, pretplata na godinu dana - deset besplatnih oglasa.<br />
Za sve informacije možete nas kontaktirati na telefone:<br />
021/6910-114 i 6918-815<br />
Помен ће се одржати у суботу 30. октобра 2010. године у<br />
11 часова на православном гробљу.<br />
Време ће проћи, а бол и туга за тобом биће вечна.<br />
APRÓHIRDETÉSEK<br />
• Hétvégi ház eladó Bácsföldváron – 12 x<br />
100 m –, kijárat a Holt-Tiszára (a hídnál, balra).<br />
Tel.: 063-77-96-871.<br />
• Komoly házaspár idős férfit vagy asszonyt<br />
ápolna ingatlanáért. Tel.: 061-61-69-919.<br />
• Összkomfortos, bútorozott lakás kiadó Becsén.<br />
Tel.: 021/6914-952.<br />
• A Cenc szállásnál eladó 3,5 hold föld. Tel.:<br />
021/803-758.<br />
• Három hold föld eladó a Mézesdűlőben.<br />
Tel.: 021/469-170 és 061-279-03-61.<br />
• Eladó: Skoda Fabia 1.2, 2003-as évjárat,<br />
bejegyezve, a vevő nevére. Ára: 3650 euró. Tel.:<br />
063-712-33-38.<br />
• Költöztetés és egyéb szállítás – 7 tonna,<br />
6,2 m, 34 m 3 . Tel.: 064-268-58-99 és 063-541-<br />
591.<br />
• Eladó, illetve kiadó: 250 m 2 -es üzlet-raktárhelyiség<br />
a városközpontban, 35 m 2 -es üzlethelyiség<br />
a Mobilia 1-ben, 35 m 2 -es üzlethelyiség<br />
az Újvidéki és a Miletić utcák sarkán. Eladó egy<br />
26 x 60 m 2 -es telek (közmű) az ipari övezetben.<br />
Tel.: 063-879-52-40 és 021/6913-964.<br />
• Ház eladó az Újfaluban, a Rohambrigád<br />
utca 69-es szám alatt. Ár: megbeszélés alapján.<br />
Tel.: 064-33-11-441.<br />
• Háromszobás lakás eladó a Kisrétben. Érdeklődni<br />
a következő telefonszámon: 069-133-<br />
18-31.<br />
• Eladó egy kétszobás, 50 m 2 -es, adaptált<br />
lakás, Fő utca, második emelet. Tel.: 063-77-14-<br />
769.<br />
• Sürgősen eladó egy lánc föld a Rétben és<br />
egy szállás a Mézesdűlőben. Tel.: 021/6915-<br />
451.<br />
• Kétszobás összkomfortos lakás kiadó –<br />
távfűtés. Tel.: 065-649-35-07.<br />
• Egyszobás összkomfortos lakás kiadó a<br />
Fő utcán – távfűtés, telefon, kábeltévé. 2010.<br />
november 1-jén lehet beköltözni. Tel.: 021/6913-<br />
274.<br />
• A legjobb ajánlattevőnek két utcai, üzlethelyiségnek<br />
alkalmas helyiséget adok bérbe a városközpontban,<br />
a Gimnázium közelében. Tel.:<br />
021/6914-498, 061-17-103-47 (Mirela) és 061-<br />
17-88-170 (Ana).<br />
• Eladó: zab, heremag, használt faajtók, ablakok<br />
és egy lovaskocsi. Tel.: 021/6914-439 és<br />
063-78-54-903.<br />
Na prodaju „jugo 55“ u<br />
dobrom stanju, godište:<br />
decembar 1998.<br />
Interesovati se na telefone:<br />
021/6910-409,<br />
063-438-953.<br />
Pomen<br />
Prošlo je 20 godina bez tebe, ali<br />
ti živiš u našim mislima i srcima<br />
večno voljen i nikad zaboravljen<br />
velimir bukinac<br />
Tvoji najmiliji<br />
Синови Мате и Иван, супруга Бојана и сестpа Ана<br />
Pomen<br />
Dana 25. oktobra 2010. godine navršilo se deset godina od kada<br />
nije više sa nama<br />
dimitrije doroslovački<br />
Još uvek si u našim srcima.<br />
MATIČNE VESTI<br />
Tvoji najmiliji<br />
Venčani: Siniša Trivković i Dragana Lukić, Imre Šeljmeši i Marina Galetić, Tomislav Radu<br />
i Gordana Nikolić.<br />
umrli: Rozalija Mešter (1952), Paulina Lazar (1923), Gordana Rogan (1947), Stevo Tomić<br />
(1957), Miodrag Malešev (1943).
oglasna<br />
broj 527. 29. oktobar 2010. 11<br />
Poslednji pozdrav tati, dedi, svekru i prijatelju<br />
miodragu maleševom<br />
(4. decembar 1943 - 22. oktobar 2010)<br />
Što ne boli, nije život.<br />
Volećemo te večno.<br />
Zauvek ćeš biti u našim srcima.<br />
Boban, Daca, Nina i Sofija
12<br />
oglasna<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Republika Srbija<br />
Autonomna Pokrajina Vojvodina<br />
Opština Novi Bečej<br />
<strong>Od</strong>sek za urbanizam, stambeno-komunalne poslove, građevinarstvo i<br />
zaštitu životne sredine<br />
Broj: IV 05-501-66<br />
Dana: 25.10.2010. godine<br />
<strong>Od</strong>sek za urbanizam, stambeno-komunalne poslove, građevinarstvo i zaštitu<br />
životne sredine opštine Novi Bečej u predmetu nosioca projekta Brantner<br />
otpadna privreda d.o.o. Bašaidski put bb, Novi Bečej, zahtev za odlučivanje o<br />
potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenje za upravljanje<br />
sekundarnim sirovinama čija realizacija se planira na kat. parc. 3390/1,<br />
3390/2 i 3391 k.o. Novi Bečej, na teritoriji opštine Novi Bečej, ulica Bašaidski<br />
put bb, na osnovu člana 10 stava 4 i 6 Zakona o proceni uticaja na životnu<br />
sredinu („Službeni glasnik RS“, broj 135/04 i 36/09) i člana 192 stav 1 Zakona<br />
o opštem upravnom postupku („Sl. list SRJ“, br 33/97 i 31/01), donosi<br />
R E Š E NJ E<br />
Za projekat postrojenje za upravljanje sekundarnim sirovinama čija realizacija<br />
se planira na kat. parc. 3390/1, 3390/2 i 3391 k.o. Novi Bečej, na teritoriji<br />
opštine Novi Bečej, ulica Bašaidski put bb, nosioca projekta Brantner otpadna<br />
privreda d.o.o. Bašaidski put bb, Novi Bečej, nije potrebna procena uticaja na<br />
životnu sredinu.<br />
<strong>Od</strong>ređuju se minimalni uslovi zaštite životne sredine koje je nosilac projekta<br />
dužan da sprovede tokom rada postrojenja:<br />
1. Obavljanje delatnosti u postrojenju za upravljanje sekundarnim sirovinama<br />
može se vršiti pod uslovima:<br />
- da se sprovedu mere zaštite od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od<br />
buke u životnoj sredini („Službeni glasnik RS“, broj 36/09) i drugim propisima,<br />
- da se sprovedu mere zaštite vazduha od zagađivanja u skladu sa Zakonom<br />
o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS“, broj 36/09) i drugim propisima,<br />
- da se formira zelena površina 30-40% od ukupne površine parcele na<br />
kojoj se nalazi postrojenje, obodom kompleksa ukoliko je to moguće.<br />
2. Ukoliko dođe do povećanja kapaciteta postrojenja za razvrstavanje, pakovanje<br />
i čuvanje sekundarnih sirovina, preko kapaciteta navedenog u zahtevu,<br />
nosilac projekta je dužan da ponovo pokrene postupak za odlučivanje o<br />
potrebi procene uticaja na životnu sredinu.<br />
O b r a z l o ž e nj e<br />
Nosilac projekta Brantner otpadna privreda d.o.o. Bašaidski put bb, Novi<br />
Bečej, obratio se ovom organu zahtevom br. 2260/2010 od 20.09.2010. godine<br />
za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenje<br />
za upravljanje sekundarnim sirovinama čija realizacija se planira na kat.<br />
parc. 3390/1, 3390/2 i 3391 k.o. Novi Bečej, na teritoriji opštine Novi Bečej,<br />
ulica Bašaidski put bb.<br />
O podnetom zahtevu nosioca projekta zainteresovani organi su obavešteni<br />
direktno, a javnost oglasom u lokalnom listu Bečejski <strong>mozaik</strong> 15.10.2010. godine.<br />
U ostavljenom roku zainteresovane strane nisu dostavile svoje mišljenje.<br />
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju uz zahtev i sprovedenom postupku<br />
razmatranja zahteva ovaj organ je utvrdio da za gore navedeni projekat nije<br />
potrebna procena uticaja na životnu sredinu.<br />
Razlozi za donošenje rešenja su: Postrojenje za upravljanje sekundarnim<br />
sirovinama se nalazi u radnoj zoni na kat. parc. 3390/1, 3390/2 i 3391 k.o.<br />
Novi Bečej.<br />
Tokom tehnološkog procesa ne stvaraju se otpadne materije.<br />
Minimalnim uslovima zaštite životne sredine naložena je zaštita od uticaja<br />
postrojenja na okolinu povećanjem buke i emitovanjem štetnih materija u vazduh<br />
od transportnih sredstava, tokom manipulisanja sekundarnim sirovinama,<br />
na osnovu člana 10 stava 6 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni<br />
glasnik RS“, broj 135/04 i 36/09).<br />
Minimalnim uslovima zaštite životne sredine je određeno da nosilac projekta<br />
ponovo pokrene postupak odlučivanja o potrebi procene uticaja na životnu<br />
sredinu ako dođe do povećanja kapaciteta postrojenja preko kapaciteta navedenog<br />
u zahtevu.<br />
Prema Uredbi o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena<br />
uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu<br />
sredinu („Službeni glasnik RS“, broj 114/08) za predmetni projekat se može<br />
zahtevati procena uticaja na životnu sredinu pošto je obuhvaćen kriterijumom<br />
datim u listi II tački 14. Ostali projekti, podtački 2. Postrojenja za upravljanje<br />
otpadom, alinea: Tretman otpada koji nije opasan, sa kriterijumom: Svi projekti<br />
koji nisu navedeni u Listi I.<br />
Na osnovu navedenog, a primenom odredaba člana 10 stava 4 i 6 Zakona<br />
o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. g. RS“ br. 135/2004 i 36/09) i člana<br />
192 stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni list SRJ“ br. 22/97<br />
i 31/01) odlučeno je kao u dispozitivu rešenja.<br />
Pouka o pravnom sredstvu: Protiv ovog rešenja nosilac projekta može<br />
izjaviti žalbu drugostepenom organu u roku od 15 dana od dana prijema ovog<br />
rešenja, a preko ovog organa. Zainteresovana javnost može izjaviti žalbu drugostepenom<br />
organu protiv ovog rešenja u roku od 15 dana od dana njegovog<br />
objavljivanja u sredstvima javnog informisanja, preko ovog organa.<br />
На основу одлуке Управног одбора од 29.09.2010. године Дом за смештај<br />
душевно оболелих лица „Свети Василије Острошки Чудотворац“ Нови Бечеј,<br />
Маршала Тита бр. 77, расписује<br />
ЈАВНУ ЛИЦИТАЦИЈУ<br />
ЗА ПРОДАЈУ ОСНОВНОГ СРЕДСТВА ПУТНИЧКОГ ВОЗИЛА<br />
ЗАСТАВА 101 Е скала 55/5В, регистарски број ЗР-740-94, година производње<br />
1992. године, регистровано до 20.10.2010. године, радна запремина 1.116 цм 3 ,<br />
снага мотора 40,5 КW, са почетном ценом од 50.000,00 динара са урачунатим<br />
ПДВ-ом.<br />
Наведено основно средство може се видети у кругу Дома за смештај душевно<br />
оболелих лица Нови Бечеј, ул. Маршала Тита бр. 77, сваког радног дана од<br />
7 до 15 часова и на дан лицитације од 8 до 11 часова.<br />
Лицитација ће се одржати 03.11.2010. године (среда) с почетком у 11 часова у<br />
седишту установе у ул. Маршала Тита бр. 77.<br />
Право учешћа на лицитацији имају сва правна и физичка лица уз уплату<br />
кауције од 10% од почетне цене основног средства.<br />
Основно средство се продаје у виђеном стању, без права накнадне рекламације.<br />
Излицитирано средство се мора исплатити и преузети у року од 8 дана од дана<br />
лицитације, у противном купац губи право повраћаја уплаћеног учешћа.<br />
Све додатне информације могу се добити на телефонске бројеве:<br />
023-771-079, 023-771-450, особа за контакт: Ерне Кери.<br />
Republika Srbija<br />
Autonomna Pokrajina Vojvodina<br />
Opština Novi Bečej<br />
<strong>Od</strong>sek za urbanizam, stambeno-komunalne poslove, građevinarstvo i zaštitu<br />
životne sredine<br />
Broj: IV 05-501-67<br />
Dana: 22.10.2010. god.<br />
O B A V E Š T E NJ E<br />
O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLUČIVANJE O<br />
POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA<br />
ŽIVOTNU SREDINU<br />
Obaveštava se javnost da je nosilac projekta Zemljoradnička zadruga „Vranjevo“<br />
Novi Bečej podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu<br />
sredinu za projekat sušare DVSK-16 u Novom Bečeju, ul. Bašaidski put bb, broj<br />
parcele 3233 k.o. Novi Bečej.<br />
Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta može se izvršiti u<br />
prostorijama opštine Novi Bečej, <strong>Od</strong>seka za urbanizam, stambeno-komunalne<br />
poslove, građevinarstvo i zaštitu životne sredine, kancelarija br. 15, od 10 do 14<br />
časova, u roku od deset dana od dana objavljivanja oglasa u lokalnom listu.<br />
U roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, zainteresovana<br />
javnost može dostaviti mišljenja o zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja<br />
predmetnog projekta na životnu sredinu ovom organu.<br />
Ovaj organ će u roku od 15 dana od dana isteka roka iz stava 3 ovog obaveštenja<br />
doneti odluku o tome da li je za predloženi projekat potrebna procena uticaja<br />
na životnu sredinu, o čemu će blagovremeno obavestiti javnost.<br />
Szerbia Köztársaság<br />
Vajdaság Autonóm Tartomány<br />
Törökbecse község<br />
Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi, Építőipari és<br />
Környezetvédelmi Osztály<br />
Szám: IV 05-501-67<br />
Kelt: 2010.10.22-én<br />
É R T E S Í T É S<br />
a projektum környezeti ártalma<br />
felmérése szükségessége eldöntésének<br />
kérelmezéséről<br />
Értesítjük a nyilvánosságot, hogy a Vranjevo Földművesszövetkezet Törökbecse<br />
projektumhordozó kérelmet terjesztett be a DVSK-16 szárító elnevezésű projektum<br />
környezeti ártalma felmérése szükségességének meghatározására, amelynek<br />
realizálását Törökbecse község területén, Basahídi út sz.n., a törökbecsei<br />
kataszteri község 3233-as számú telkén tervezik.<br />
A projektum hordozójának kérelméhez csatolt dokumentumok és adatok az<br />
értesítés közzétételétől számított 10 napon belül Törökbecse község épületében,<br />
a Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi, Építőipari és Környezetvédelmi<br />
Osztály 15-ös számú irodájában tekinthetők meg 10 és 14 óra között.<br />
Az érdekeltek az értesítés közzétételétől számított 10 napon belül eljuttathatják<br />
az illetékes szervhez a projektum környezeti ártalma felmérése szükségességének<br />
meghatározására beterjesztett kérelemre vonatkozó véleményüket.<br />
Az illetékes szerv, a jelen értesítés 3. bekezdésében foglalt határidő letelte<br />
után, 15 napon belül, határozatot hoz arról, hogy a javasolt projektum esetében<br />
szükség van-e a környezeti ártalmak felmérésére, és erről értesíti a nyilvánosságot.
Kupili ste nekoliko bitnih<br />
komada garderobe za jesen,<br />
potrošili planirani budžet, ali i<br />
dalje kada otvorite orman pomislite<br />
da nemate šta da obučete.<br />
Čak iako vam je orman<br />
pun, ništa ne možete da iskombinujete.<br />
Možda samo ne znate<br />
da iskoristite ono što imate?<br />
Slede dragoceni saveti koji će<br />
vam pomoći da izvučete najbolje<br />
iz onog što imate.<br />
„Detoksikacija” odeće<br />
Angažujte prijateljicu da<br />
vam pomogne oko pregledanja<br />
vaše garderobe. To je<br />
celodnevni posao, pa je upozorite<br />
da će trajati. Postoje<br />
određena pitanja koja mora da<br />
vam postavi: kada si poslednji<br />
put to nosila, da li možeš da se<br />
„uvučeš“ u to, zbog čega to ne<br />
nosiš, da li to može uz pomoć<br />
nekih novih detalja da bude<br />
nosivo?<br />
Napravite tri gomile odeće:<br />
onu koju ćete zadržati, onu<br />
koju ćete baciti ili pokloniti i onu<br />
koju bi trebalo prepraviti. Na<br />
prvoj gomili trebalo bi da bude<br />
sve čisto i da vam dobro stoji.<br />
time out<br />
saveti<br />
Maštom na prazan ormar<br />
FOTO: www.sminkerka.com<br />
Drugu gomilu odmah iznesite<br />
iz kuće. Treća će zahtevati<br />
vašu angažovanost da biste<br />
mogli komad po komad da prebacite<br />
na prvu.<br />
Kombinovanje<br />
Vreme je da isprobate nosive<br />
kombinacije. Probajte pred<br />
prijateljicom šta ćete nositi za<br />
koju priliku, uz koje pantalone<br />
vam idu koje majice i koje cipele.<br />
Neka prijateljica kaže koje<br />
kombinacije se njoj najviše<br />
sviđaju, a one koje odgovaraju<br />
vašem ukusu i u kojima se jako<br />
dobro osećate, zapamtite. Njih<br />
iskoristite kada ne možete da<br />
smislite šta biste obukli ili vam<br />
se čini da vam tog jutra ništa<br />
ne stoji.<br />
Popravke<br />
Ponovo zašijte pokidanu<br />
dugmad, uvucite konce koji<br />
vise, isecite grudvice. Možda<br />
će nekim komadima biti<br />
potrebna i profesionalna popravka.<br />
Možda želite nešto da<br />
skratite ili suzite. Dobro proverite<br />
i postavu, možda je potrebno<br />
da se zašije. Nemojte da<br />
bacate dobar kašmirski kaput<br />
ako je postava pocepana, to<br />
je popravka koju je moguće<br />
uraditi.<br />
<strong>Od</strong>laganje<br />
Letnju garderobu složite u<br />
kutije i odložite na drugo mesto.<br />
Pobrinite se da je sve apsolutno<br />
čisto. Kutije bi trebalo<br />
da imaju otvore, a dobar izbor<br />
su i vakuumirane kese, jer pomoću<br />
njih štedite prostor.<br />
Preuređivanje<br />
Možda imate neke dobro<br />
očuvane odevne predmete,<br />
ali izgledaju staromodno. Takvoj<br />
odeći možete da dodate<br />
kaiš, skratite rukave, osvežite<br />
je nekim detaljem, krznom ili<br />
čipkom. (Izvor: Press)<br />
13<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Ženstveni krojevi su<br />
opet u modi<br />
Ove jeseni trendi će biti<br />
modni stilovi osamdesetih godina.<br />
Vraća se ležernost koja<br />
je tada bila karakteristična, uz<br />
primese stilova četrdesetih i<br />
pedesetih godina. Ramena su<br />
ponovo naglašena, a preporučljivo<br />
je da budu čak i malo<br />
podignuta.<br />
Generalno je odeća mnogo<br />
ženstvenija, izgubio se onaj<br />
dečački stil. Žene konačno<br />
imaju priliku da budu ono što<br />
jesu - elegantne i zavodljive.<br />
Struk je vraćen na svoje mesto<br />
i dosta je izražen.<br />
Majice i košulje<br />
Majica na bretele u kombinaciji<br />
sa džemperima na raskopčavanje<br />
su najnoviji trend.<br />
Džemper bi trebalo da bude<br />
FOTO: www.magazinmode.com<br />
FOTO: www.svezazene.com<br />
duži, da prekrije bokove, pa<br />
će ovaj trend odgovarati i punijim<br />
damama. Ako niste ljubitelj<br />
bretela, pamučne majice<br />
sa tri-četvrt rukavima su odlično<br />
rešenje za radne dane, jer<br />
preko njih možete da obučete<br />
džemper ili duks u hladnijim<br />
danima. Ukoliko volite da nosite<br />
košulje, u modi su dugi „puf”<br />
rukavi koji se lako kombinuju<br />
sa dobrim farmerkama ili pantalonama,<br />
kao i sa modernom<br />
suknjom.<br />
Midi suknje i iscepane<br />
farmerke<br />
Duži period takozvane midi<br />
suknje nisu bile aktuelne. Ove<br />
jeseni se vraćaju u modu, preporučena<br />
dužina suknje je do<br />
kolena. Ta dužina je sasvim<br />
pristojna, a žena u njoj izgleda<br />
elegantno i lepo.<br />
Još jedna stvar ide u korist<br />
ženstvenosti. Farmerke<br />
plitkog struka, u kojima je bila<br />
prava nauka da sačuvate deo<br />
intime ako se sagnete, odlaze<br />
u zaborav. Struk se vratio na<br />
svoje mesto. Iscepani džins je<br />
i dalje veoma moderan, mada<br />
se polako vraćaju i standardni<br />
modeli. Ove jeseni i zime<br />
kreatori su rešili da su čizme i<br />
uske pantalone dobitna kombinacija.<br />
Na vama je samo da<br />
izaberete neki od predloga i bićete<br />
moderno obučene žene u<br />
hladnim danima.<br />
Platforma na nogama<br />
Čizme, bilo da su duge ili<br />
kratke trebalo bi da imaju visoku<br />
štiklu koja premašuje 12<br />
centimetara. Tu je i platforma,<br />
kao neizostavan detalj. Ako<br />
vam je to ipak previše, za svaki<br />
dan ipak birajte ravnu obuću.<br />
I to čizme koje dosežu do<br />
kolena.<br />
Kaputi i mantili<br />
Kaputi i mantili su, kao i<br />
uvek, adekvatni za vremenske<br />
prilike, a ove jeseni zastupljeni<br />
su u različitim dužinama. Gotovo<br />
svi modeli se vezuju oko<br />
struka, a veoma je popularan<br />
takozvani A kroj u obliku zvona.<br />
Sve nijanse braon<br />
Kada je reč o aktuelnim<br />
bojama, one variraju od jednog<br />
do drugog kreatora. Ipak,<br />
u jednom su se svi složili. Najpopularnije<br />
su jesenje boje kao<br />
što su sve nijanse bež, braon i<br />
žute. Ako niste ljubiteljka kolorita,<br />
poslušajte savete čuvenog<br />
dua koji stoji iza marke „D&G”<br />
i jesen i zimu provedite u crnobelim<br />
kombinacijama.<br />
(Izvor: Blic)<br />
Kako se pravilno našminkati<br />
Verovatno ste se prilikom<br />
šminkanja često pitale šta je to<br />
šta treba da uradite i da li možda<br />
negde grešite.<br />
Pobrinuli smo se da se sve<br />
te nedoumice razjasne, i uz pomoć<br />
nekoliko saveta vrhunskih<br />
šminkera sastavili smo listu<br />
koju možete shvatiti kao kratak<br />
kurs pravilnog šminkanja.<br />
Ipak sve te boje koje nanosite<br />
na lice čine da izgledate lepše,<br />
svežije, a često i mlađe.<br />
Podloga - ne sme da bude<br />
u debelom sloju. U ovom slučaju<br />
ne važi pravilo „više je<br />
bolje“. Koža koja je negovana<br />
izgledaće lepo i kada se vidi<br />
ispod šminke, u stvari, što se<br />
više kože vidi to bolje. Koristite<br />
transparentnije podloge<br />
ili nijansirane losione i kreme.<br />
<strong>Od</strong>aberite onu koja najviše odgovara<br />
vašem tenu i nanesite<br />
OVAN<br />
(21.03. – 20.04.)<br />
Ulažete puno napora<br />
kako biste ispunili<br />
obaveze. Sve se odvija u<br />
znaku mukotrpnog rada, teško<br />
i sporo. Pošto postoji opasnost<br />
od nasilja sa strane ili nad<br />
sobom, tj. od autodestrukcije,<br />
poželjno je korigovati se u tom<br />
smeru.<br />
BIK<br />
(21.04. – 20.05.)<br />
Zbog nečega ste<br />
razočarani. Morate<br />
preispitati sopstveno ponašanje<br />
i uvideti deo odgovornosti kako<br />
biste neugodnosti sveli na minimum.<br />
Nedelja je povoljna za putovanja<br />
i kontakte sa inostranstvom.<br />
je, a višak natapkajte vlažnim<br />
sunđerčićem. Takođe, podloga<br />
koja je svetlija od vaše kože<br />
čini bore vidljivim. Čak i ako<br />
vam je ten veoma svetao treba<br />
da koristite podlogu za nijansu<br />
tamniju. Svetla reflektivna<br />
formula učiniće da vaša<br />
koža sija.<br />
Puder u prahu - odličan<br />
je za uklanjanje sjaja na nosu<br />
i bradi, ali na drugim delovima<br />
lica otkriva bore i čini lice<br />
suvim. Koriste je za profesionalno<br />
šminkanje prilikom fotografisanja.<br />
U svakom slučaju<br />
treba slediti pravilo - izbegavajte<br />
predele oko očiju!<br />
Olovka i ajlajner - povlačenje<br />
olovke ispod oka<br />
može vaše oči učiniti samo vizuelno<br />
manjim i istaći podočnjake.<br />
Gornji kapak je najviše<br />
uočljiv prilikom starenja tako<br />
BLIZANCI<br />
( 2 1 . 0 5 . – 2 0 . 0 6 . )<br />
Iako ste planirali da<br />
radite ozbiljne stvari,<br />
nećete moći. Pošto ste pozvani<br />
da prisustvujete zabavi okrećete<br />
se lepšoj strani života. Sa partnerom<br />
postižete jedinstvo. On<br />
vas podržava da istrajete u borbi<br />
za dobijanje zasluženog statusa.<br />
RAK<br />
(21.06. – 22.07.)<br />
Ne osećate se najbolje.<br />
Očigledno je<br />
da vam jedan od bliskih prijatelja<br />
kvari raspoloženje. Možda je<br />
baš on kriv za loše odnose sa<br />
okolinom i negativno utiče na<br />
ponašanje vašeg partnera. Svađe<br />
oko para poželjno je izbeći.<br />
da na oku treba istaći spoljne<br />
uglove gornjeg kapka. Ukoliko<br />
niste vešti pri nanošenju ajlajnera,<br />
olovka je bolje rešenje,<br />
jer ćete izbeći razmazivanje.<br />
Ako su vam preklopljeni kapci,<br />
ajlajner definitivno nije za vas.<br />
Korektor - kako godine<br />
prolaze, koža ispod oka postaje<br />
sve tanja tako da korektor u<br />
debelom sloju može da deluje<br />
kao malter. Da biste izbegle<br />
tu grešku, koristite korektor u<br />
malim količinama i nanesite ga<br />
samo na tamne delove ispod<br />
oka. Obavezno koristite četkicu,<br />
jer ćete ga tako naneti ravnomerno.<br />
Ruž - u boji, bilo u svetlijoj ili<br />
tamnijoj nijansi izgledaće suviše<br />
teško na tankim usnama.<br />
Isto tako izbegavajte metalik<br />
nijansu. Na tankim usnama<br />
najbolje će izgledati neutralni<br />
LAV<br />
(23.07. – 22.08.)<br />
Pošto ovo očigledno<br />
nije vaša nedelja, ne<br />
preduzimajte ništa konkretno,<br />
već se trudite da u odmaranju<br />
provedete slobodne trenutke.<br />
Većina pripadnika znaka ima<br />
zdravstvene probleme. Slabe<br />
tačke organizma su kardiovaskularni<br />
i nervni sistem.<br />
DEVICA<br />
(23.08. – 22.09.)<br />
<strong>Od</strong>lična nedelja za to<br />
da pored posla ostvarite<br />
i nešto što vam mnogo<br />
više znači. Veza je uplovila u mirnije<br />
vode, a partner, Vaga ili Strelac,<br />
pokušava da vas na razne<br />
načine ubedi u osećanja. Nemate<br />
razloga da mu ne verujete.<br />
sjaj, koji će dati usnama punoću.<br />
Maskara - na donjim trepavicama<br />
izgleda loše, jer ističe<br />
bore smejuljice i podočnjake.<br />
Prilikom kupovine maskare<br />
izaberite onu najtamniju, crnu.<br />
Oči će u tom slučaju izgledati<br />
svetlije i svežije. Takođe, izbegavajte<br />
one superguste četkice<br />
koje se ne razdvajaju lako.<br />
Trepavice se suše kako starimo<br />
i maskara lako sklizne sa<br />
njih. Ne zaboravite na kraju da<br />
uvijete trepavice pomoću one<br />
simpatične sprave. Vaše oči<br />
izgledaće veće a, samim tim,<br />
i mlađe.<br />
Rumenilo - treba stavljati<br />
na jagodice i to što dalje od<br />
nosa. Najbolje četkicom, prema<br />
gore. Tako ćete zahvatiti<br />
jagodice u potpunosti. Izbegavajte<br />
jake boje, kao što su boja<br />
nedeljni HOROSKOP<br />
VAGA<br />
(23.09. – 22.10.)<br />
Iako mislite da dobro<br />
procenjujete ljude,<br />
upravo ono što vam se dešava<br />
govori da niste u pravu. Zablude<br />
su prisutne na svakom mestu,<br />
tako da im se morate suprotstaviti.<br />
Mogući su zdravstveni problemi<br />
vezani za sakupljanje tečnosti<br />
u organizmu.<br />
ŠKORPIJA<br />
(23.10. – 22.11.)<br />
Iako ste zlopamtilo,<br />
pokušajte da tu slabost<br />
prevaziđete. Neće biti lako.<br />
Možda nesvesno povređujete<br />
druge? Pošto posedujete ogromnu<br />
količinu energije, bar pokušajte<br />
da je iskoristite na najbolji<br />
mogući način.<br />
FOTO: www.net.hr<br />
STRELAC<br />
(23.11. – 21.12.)<br />
U večitoj potrazi za<br />
javnim priznanjem,<br />
samo dokazujete koliko vam je<br />
jaka sujeta. Držite do toga šta<br />
drugi misle o vašem radu, pa<br />
nedelju provodite uspostavljajući<br />
dobre duhovne i mentalne<br />
kontakte. Planete su na vašoj<br />
strani.<br />
JARAC<br />
(22.12. – 19.01.)<br />
Pošto imate problema<br />
u kontaktima,<br />
nađite nekog da vas zameni.<br />
Pošto ste stidljivi, lakše je da se<br />
uhvatite u koštac sa problemom<br />
sami nego da tražite pomoć sa<br />
strane. Sa godinama, Jarci stiču<br />
sigurnost.<br />
vina ili cimeta. Ako ste mršavi,<br />
delovaćete još mršaviji, a ako<br />
niste, možete ličiti na klovna,<br />
što vam svakako nije cilj. Najzahvalnija<br />
je neutralna roza nijansa,<br />
jer odgovara svim tipovima<br />
kože.<br />
(Izvor: ŠIK magazin)<br />
VODOLIJA<br />
(20.01. – 18.02.)<br />
Vodolije su u svom<br />
elementu. Ljubav im<br />
pričinjava zadovoljstvo, ali ukoliko<br />
im se niko ne nađe pri ruci,<br />
talente mogu usmeriti i na umetnička<br />
dešavanja. Neka izbegavaju<br />
sukobe i neka se povlače,<br />
kad god im se za to ukaže prilika.<br />
Srećno!<br />
RIBE<br />
(19.02. – 20.03.)<br />
Idete iz krajnosti u<br />
krajnost ili ste nedruštveni,<br />
ili preterano društveni.<br />
Kako god da postupite, ne<br />
valja. Neko iz bliže okoline pokušava<br />
da vas zavadi sa partnerom,<br />
ali nemojte nasedati na<br />
sitne provokacije sa strane.
14<br />
sportski <strong>mozaik</strong><br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
TELEKS<br />
FUDBAL<br />
Prva liga Srbije (ž)<br />
6. kolo<br />
Šabac – Novi Bečej 2:0<br />
7. kolo (nedelja, 31. oktobar,<br />
12.00)<br />
Novi Bečej – Spartak Jaffa (SU)<br />
Utakmica se igra u Kumanu.<br />
Vojvođanska liga Istok<br />
11. kolo<br />
Radnički (Bajmok) – Jedinstvo<br />
(NB) 3:2<br />
Bačka 1901 (Subotica) – Vojvodina<br />
(NM) 0:0<br />
12. kolo (30-31. oktobar, 14.30)<br />
Jedinstvo (NB) – AFK (Ada)<br />
Vojvodina (NM) – Bačka (Pačir)<br />
Područna liga Novi Sad<br />
11. kolo<br />
Stari grad – Bečej Old gold 1:3<br />
(0:1)<br />
12. kolo (subota, 30. oktobar)<br />
Bečej – Srbobran<br />
Omladinci fudbalskog kluba Bečej<br />
odigrali su još jednu odličnu partiju<br />
i, kao i starija ekipa, ostvarili su pobedu<br />
rezultatom 2:4. U sledećem<br />
kolu, u subotu, na svom terenu dočekuju<br />
ekipu Srbobrana.<br />
FUTSAL<br />
5. kolo<br />
KMF Bečej – KMF Novi Beograd<br />
6:3 (3:1)<br />
6. kolo (subota, 30. oktobar)<br />
KMF Vranje – KMF Bečej<br />
MFL Kikinda – Novi Bečej<br />
8. kolo<br />
Vojvodina (Bašaid) – Jedinstvo<br />
(Bočar) 5:1<br />
ŽAK (Kikinda) - „2. oktobar“ (Kumane)<br />
2:1<br />
9. kolo (nedelja, 31. oktobar,<br />
14.00)<br />
Jedinstvo (Bočar) – Borac (Iđoš)<br />
Napredak (B. Topola) – „2. oktobar“<br />
(Kumane)<br />
KOŠARKA<br />
Prva srpska liga (m)<br />
4. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Radnički (Kovin)<br />
80:61<br />
5. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – slobodno.<br />
Mlađe kategorije<br />
Kadeti (m)<br />
5. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Sečanj 107:34<br />
6. kolo<br />
Kikinda – Jedinstvo (NB)<br />
RUKOMET<br />
Prva liga Vojvodine (m)<br />
10. kolo<br />
Grafičar (Bezdan) – Jedinstvo (NB)<br />
35:31<br />
11. kolo (subota, 30. oktobar,<br />
19.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Putinci<br />
12. kolo (sreda, 3. novembar,<br />
19.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Kljajićevo<br />
KUGLANJE<br />
Super liga Srbije (ž)<br />
6. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – „Toza Marković“<br />
(Kikinda) 4:4 (3.011:2.994)<br />
7. kolo (subota, 30. oktobar,<br />
16.00)<br />
Apatin – Jedinstvo (NB)<br />
Prva liga Srbije – Vojvodina (ž)<br />
6. kolo<br />
Radnički (Novi Sad) - Vojvodina<br />
(BG) 1:7 (2.944:3.064)<br />
7. kolo (nedelja, 31. oktobar,<br />
15.00)<br />
Vojvodina (BG) – Petrovaradin<br />
Prva liga Srbije – Vojvodina (m)<br />
6. kolo<br />
Dolina (Padina) - Jedinstvo (NB)<br />
7:1 (3.065:2.976)<br />
7. kolo (nedelja, 31. oktobar,<br />
10.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Banat (Zrenjanin)<br />
Prva vojvođanska liga (m)<br />
6. kolo<br />
Bečej – Petrovaradin 0:8<br />
(3.064:3.171)<br />
7. kolo (subota, 30. oktobar, 16.00)<br />
Srem (SM) – Bečej<br />
Druga vojvođanska liga (m)<br />
6. kolo<br />
Vojvodina (BG) – slobodna.<br />
7. kolo<br />
Vojvodina (BG) – Sloboda (Stara<br />
Moravica)<br />
Bečejci osvojili tri boda u Bačkoj Palanci<br />
Trojka Malića za<br />
pobedu<br />
Fudbaleri Bečeja su u 11. kolu Područne<br />
lige Novi Sad gostovali timu<br />
Stari grad iz Bačke Palanke i rezultatom<br />
1:3 (0:1) uspeli da donesu kući tri<br />
boda sa gostovanja i tako se bar malo<br />
podignu sa samog dna tabele.<br />
Zoran Malić<br />
Utakmica je protekla u relativno<br />
izjednačenoj igri u kojoj je tim Bečeja<br />
igrao u zatvorenoj varijanti, pošto se<br />
na stadionu u Palanci očekivao težak<br />
meč. Ovakvom taktikom i laganom i<br />
smirenom igrom Bečej je na kraju uspeo<br />
da savlada protivnika. Ekipa Bečeja<br />
je sva tri gola postigla iz kontranapada,<br />
a strelac je bio Zoran Malić,<br />
najistureniji u špicu.<br />
Bečej je već u prvom delu igre stavio<br />
do znanja protivniku kako će se odvijati<br />
celokupni tok utakmice. U 20. minutu<br />
lopta se iz šesnaesterca Bečeja<br />
odbila do Malića koji je uspeo da ostavi<br />
iza sebe celokupnu odbranu Starog<br />
grada i da smesti loptu u gol domaćih.<br />
Fudbaleri oba tima imali su još pokoju<br />
šansu u prvom poluvremenu, ali se na<br />
odmor ipak otišlo rezultatom 0:1.<br />
Karakteristika ove utakmice, kako<br />
kaže dugogodišnji direktor kluba Milorad<br />
Tatalović, bila je ta što je utakmicu<br />
sudio najmlađi sudija u istoriji utakmica<br />
bečejskog kluba Nemanja Petrović koji<br />
ima samo 18 godina, dok su pomoćne<br />
U petom kolu Prve futsal lige Srbije<br />
KMF Bečej dočekao je na svom<br />
parketu tim Novog Beograda. Na utakmici<br />
odigranoj u nedelju pred punim<br />
tribinama OSC-a „Mladost“, fudbaleri<br />
Bečeja opravdali su očekivanja, ubedljivo<br />
su savladali tim Novog Beograda<br />
rezultatom 6:3 (3:1) i zasluženo osvojili<br />
prva tri prvoligaška boda.<br />
Već u 5. minutu meča je sjajni<br />
Vučković zatresao mrežu Beograđana<br />
i nagovestio ko će u ovoj utakmici<br />
biti dominantniji. Sledeća lepa prilika<br />
za tim Bečeja stvorena je u 9. minutu<br />
kada je solo prodorom u kontru izbio<br />
Đurić, koji je pokušao da poveća<br />
prednost Bečeja, ali bez uspeha, jer je<br />
ovog puta bio siguran golman gostujuće<br />
ekipe Dušan Matić. Nakon samo<br />
dva minuta Novobeograđani uspevaju<br />
da dođu do izjednačujućeg pogotka<br />
preko Jeličića, koji je iz teške situacije<br />
sa leve strane uspeo da uputi loptu ka<br />
golu koja je od stative završila u mreži<br />
Bečeja. Međutim, radost gostiju je<br />
kratko trajala, pošto već u 14. minutu<br />
Đurić pasom pronalazi Žeravicu koji<br />
uspeva da savlada golmana gostiju i<br />
dovede Bečej u novo vođstvo od 2:1.<br />
Bečej ponovo dolazi do sjajne prilike<br />
u 17. minutu kada iz penala dolazi do<br />
još veće prednosti nakon nepropisnog<br />
starta Jančevskog nad Vučkovićem,<br />
ali Sekulić ne uspeva da savlada golmana<br />
Novog Beograda.<br />
Do kraja prvog polu<strong>vremena</strong> Jančevski<br />
je dobio i drugi žuti karton, zbog<br />
nošenja nakita na utakmici, a šok i dekoncentraciju<br />
gostujuće ekipe Bečejci<br />
koriste još jednom pre odlaska na odmor.<br />
U poslednjim sekundama prvog<br />
polu<strong>vremena</strong> Đurić nakon sjajne asistencije<br />
Ikića uspeva da povisi prednost<br />
Bečeja na 3:1.<br />
Tim Bečeja je u drugo poluvreme<br />
sudije imale po 20 godina.<br />
U drugo poluvreme se ušlo mnogo<br />
angažovanije i sa jedne i sa druge strane,<br />
a to se primetilo i po rezultatu. Tim<br />
iz Palanke je do izjednačenja došao u<br />
49. minutu, kada se u listu strelaca upisao<br />
kapiten domaćih Jovan Davidović,<br />
da bi samo tri minuta kasnije ponovo<br />
iz sjajne kontre svoj drugi gol postigao<br />
Malić. Stari grad je od 79. minuta ostao<br />
sa igračem manje, jer je Ćuk dobio<br />
crveni karton zbog vređanja sudije, a<br />
mladi arbitar iz Šajkaša nije ništa tolerisao.<br />
Fudbaleri Bečeja nisu propustili<br />
da kapitalizuju brojčanu prednost i ponovo<br />
su preko Malića u 85. minutu postigli<br />
pogodak za konačnih 1:3.<br />
- Pokušavali smo brzim kontranapadima<br />
da uposlimo Malića i da tako<br />
ugrozimo gol protivnika. To nam je u<br />
ovoj utakmici i urodilo plodom, Malić<br />
je iskoristio svoje šanse i postigao tri<br />
sjajna gola - rekao je trener Bečejaca<br />
Siniša Todorović, koji nije krio zadovoljstvo<br />
postignutim uspehom u Bačkoj<br />
Palanci.<br />
U narednom 12. kolu tim Bečeja<br />
Old gold dočekuje na svom stadionu<br />
ekipu Srbobrana.<br />
- U subotu dočekujemo tim Srbobrana,<br />
koji je na poslednjem mestu sa<br />
sedam bodova. Nadamo se da ćemo<br />
pred svojom publikom, na svom stadionu,<br />
uspeti da dođemo do tri nova<br />
boda - rekao je Todorović. V.LJ.<br />
11. kolo: Borac - Mladost 2:3,<br />
Železničar - Šajkaš 2:0, Slavija - Omladinac<br />
0:1, ŽSK - Petrovaradin 4:1, Jedinstvo<br />
- Kabel 0:0, Stari grad - Bečej Old<br />
gold 1:3, Srbobran - Vrbas 1:1, Tvrđava<br />
- Hercegovac 0:0.<br />
1. Mladost 11 8 1 2 19:7 25<br />
2. Omladinac 11 7 2 2 19:10 23<br />
3. Hercegovac 11 6 3 2 11:6 21<br />
4. Železničar 11 5 4 2 16:8 19<br />
5. ŽSK 11 6 1 4 20:14 19<br />
6. Kabel 11 5 4 2 10:8 19<br />
7. Slavija 11 5 3 3 16:17 18<br />
8. Vrbas 11 4 3 4 15:10 15<br />
9. Borac 11 4 1 6 11:18 13<br />
10. Jedinstvo 11 4 1 6 10:17 13<br />
11. Stari grad 11 4 1 6 13:21 13<br />
12. Tvrđava 11 3 3 5 11:14 12<br />
13. Petrovaradin 11 3 2 6 16:18 11<br />
14. Bečej 11 3 1 7 11:19 10<br />
15. Šajkaš 11 3 0 8 9:21 9<br />
16. Srbobran (-1) 11 2 2 7 18:17 7<br />
ušao mnogo opreznije i defanzivnije,<br />
dok su Novobeograđani nezadovoljni<br />
slabim rezultatom iz prvog polu<strong>vremena</strong><br />
krenuli agresivnije i angažovanije.<br />
Tim Novog Beograda imao je prvu<br />
lepu priliku u drugom poluvremenu u<br />
24. minutu kada je Glamočanin opasnim<br />
šutem sa desetak metara isprobao<br />
Miloša Andrića, ali nije uspeo da<br />
ga iznenadi. Potom je i Bečej zapretio<br />
u 27. minutu, kada je Kobiljski uspeo<br />
da iščačka loptu u odbrani i da krene<br />
Miloš Andrić odbranio dvadeset puta svoj gol<br />
u novi napad. Tom prilikom je ostavio<br />
iza leđa sve fudbalere i svog i protivničkog<br />
tima i šutirao, ali ne dovoljno<br />
dobro za golmana gostiju, koji ovu<br />
loptu hvata i baca je daleko napred pri<br />
čemu stvara svom timu odličnu kontru<br />
u kojoj Pantić ne uspeva da zatrese<br />
mrežu domaćina. Utakmica je u ovom<br />
Vojvođanska liga Istok<br />
Dragan Vukajlović<br />
NOVI BEČEJ: U 11. kolu Vojvođanske<br />
lige Istok došlo je do smene na<br />
vodećoj poziciji. Posle neočekivanog<br />
poraza Proletera u Banatskom Karlovcu<br />
od Budućnosti iz Srpske Crnje<br />
(1:3), Zadrugar iz Lazareva preuzeo je<br />
ulogu lidera. Da ne odustaju od borbe<br />
za najviši plasman, pobedama na domaćem<br />
terenu potvrdili su Radnički iz<br />
Bajmoka i Bačka Topola.<br />
Fudbaleri Jedinstva na gostovanju<br />
u Bajmoku doživeli su treći uzastopni<br />
poraz pa su im se sada timovi<br />
iz donjeg dela tabele opasno približili.<br />
Mada su igrali bez Marka Drljače, Bojana<br />
Matića i Velibora Škere, izabranici<br />
trenera Novice Glavaškog su u prvom<br />
poluvremenu, koje je završeno rezultatom<br />
1:1, bili ravnopravan rival, ali su<br />
u nastavku posustali, što je domaćin<br />
iskoristio da zabeleži pobedu od 3:2.<br />
Golove za Jedinstvo postigli su Ognjen<br />
Maleš, a u finišu utakmice i Ervin Rigo,<br />
koji se, posle skoro dvomesečne pauze<br />
zbog povrede, vratio u tim.<br />
U subotu Jedinstvo u kompletnom<br />
sastavu dočekuje AFK iz Ade. Mada<br />
se protivnik nalazi na pretposlednjem<br />
Prva pobeda KMF-a<br />
Bečejci opravdali očekivanja<br />
Vojvodina odolela u<br />
Subotici<br />
periodu postala mnogo dinamičnija,<br />
pa već minut kasnije fudbaleri Novog<br />
Beograda dobijaju novu priliku u kojoj<br />
kapiten Tomašević upošljava Jeličića<br />
koji je sa oko šest metara „opalio“<br />
po lopti, ali je i ovog puta bio siguran<br />
Andrić. U nastavku ove akcije Andrić<br />
je bačenom loptom uspeo da pronađe<br />
Sekulića, koji lepim golom uspeva<br />
da savlada čuvara mreže Novog Beograda<br />
i da poveća prednost Bečeja na<br />
4:1. Nije se dugo čekalo na još veće<br />
vođstvo Bečeja, jer je već u 30. minutu<br />
dosuđen novi penal u korist domaćina,<br />
a Sekulić se pokazao kao siguran realizator<br />
i postavio visokih 5:1 za Bečej.<br />
Velike probleme odbrani i čuvaru<br />
mreže Bečeja stvarao je Jeličić koji<br />
je i u 23. minutu imao priliku kada je<br />
šutirao sa pet metara, Andrić je uspeo<br />
fudbal<br />
mestu, trener Novica Glavaški je oprezan:<br />
- Nema lakih protivnika u ovom<br />
stepenu takmičenja i ne treba da nas<br />
zavara položaj na tabeli ekipe iz Ade.<br />
Posle tri uzastopna neuspeha pobeda<br />
nam se nameće kao imperativ. Ono<br />
što ohrabruje je da ćemo ovog puta<br />
moći da izvedemo najjači sastav, što<br />
će nam olakšati da ostvarimo cilj, a to<br />
je osvajanje tri boda.<br />
Fudbaleri Vojvodine iz Novog Miloševa<br />
su tek u 11. kolu uspeli da se sa<br />
gostovanja vrate neporaženi.<br />
Mada su igrali bez Marčete koji<br />
je isključen u prošlom kolu i „požutelog“<br />
Vasičina, Novomiloševčani su uspešno<br />
parirali domaćinu, pa je mreža<br />
golmana Igora Vlaškalina, koji je bio<br />
jedan od najboljih pojedinaca, ostala<br />
netaknuta (0:0).<br />
Trener Dragan Vukajlović, mada je<br />
forma ekipe u usponu, očekuje uzbudljivu<br />
završnicu prvog dela prvenstva:<br />
- U Subotici smo igrali veoma dobro<br />
i, moram posebno da istaknem,<br />
požrtvovano i hrabro. Ovaj bod nam<br />
mnogo znači pošto do kraja imamo<br />
veoma težak raspored. U nedelju dočekujemo,<br />
u kompletnom sastavu,<br />
Bačku iz Pačira koja ima dva boda<br />
više od nas, što nam u slučaju pobede<br />
daje mogućnost da je preteknemo<br />
na tabeli.<br />
S.D.<br />
11. kolo: Borac – Dinamo 1:1, Bačka<br />
1901 – Vojvodina 0:0, Bačka (P) – Spartak<br />
3:1, Zadrugar – Obilić 3:1, Radnički<br />
(B) – Jedinstvo 3:2, AFK – Kozara 0:0,<br />
Proleter – Budućnost 1:3, Bačka Topola<br />
– Radnički (Z) 2:0.<br />
1. Zadrugar 11 8 1 2 25:11 11 25<br />
2. Proleter 11 8 1 2 18:7 7 25<br />
3. Radnički (B) 11 8 1 2 22:12 12 25<br />
4. Bačka Topola 11 8 0 3 17:8 8 24<br />
5. Obilić 11 4 5 2 22:13 13 17<br />
6. Borac 11 4 4 3 15:19 19 16<br />
7. Jedinstvo 11 4 3 4 27:21 21 15<br />
8. Budućnost 11 4 3 4 21:22 22 15<br />
9. Bačka 1901 (S) 11 4 2 5 17:21 21 13<br />
10. Bačka (P) 11 4 1 6 15:19 19 13<br />
11. Vojvodina 11 3 2 6 12:16 16 11<br />
12. Kozara 11 3 2 6 17:23 23 11<br />
13. Spartak 11 3 2 6 14:24 24 11<br />
14. Radnički (Z) 11 3 0 8 11:14 14 9<br />
15. AFK 11 2 3 6 9:16 16 9<br />
16. Dinamo 11 2 2 7 10:26 26 8<br />
futsal<br />
da sačuva mrežu Bečeja, ali mu to nije<br />
pošlo za rukom minut kasnije, kada je<br />
isti igrač uspeo da se iskupi za prethodne<br />
promašaje i da smanji vođstvo<br />
Bečeja na 5:2.<br />
Nakon ovog gola gosti su postali<br />
ofanzivniji i mnogo opasniji po tim Bečeja,<br />
što se i pokazalo u nekoliko prilika<br />
koje su imali Tomašević, sa preko<br />
15 metara, i Lapčević iz neposredne<br />
blizine, ali je u oba slučaja Andrić bio<br />
siguran na golu. U 37. minutu Bečejci<br />
su uspeli da obuzdaju loptu i da stvore<br />
sebi novu šansu preko Žeravice, koji<br />
po desnoj strani sa ivice kaznenog<br />
prostora uspeva da šutne loptu i još<br />
jednim efektnim golom tim Bečeja dolazi<br />
na nedostižnih 6:2. U 38. minutu<br />
igrač Bečeja Ikić je uspeo da uposli u<br />
ovom meču odličnog Vučkovića, koji<br />
ipak nije uspeo da savlada golmana<br />
Novog Beograda.<br />
U poslednjem minutu meča obe<br />
ekipe imale su priliku da promene rezultat<br />
iz penala. I dok Bečejac Petković<br />
nije savladao protivničkog golmana,<br />
Jeličić je bio siguran i smanjio je<br />
vođstvo domaćina na 6:3, što je bio i<br />
konačan rezultat ovog meča.<br />
U narednom 6. kolu tim Bečeja odlazi<br />
u Vranje, čija ekipa je na 10. mestu<br />
sa 4 boda.<br />
- Mislim da smo danas odigrali<br />
pravu borbenu utakmicu u kojoj smo<br />
pokazali da imamo kvalitet i igrače<br />
koji, ipak, mogu da dođu do pobede<br />
- rekao je nakon utakmice golman Bečeja<br />
Andrić, koji je u ovom meču imao<br />
20 odbrana. - U narednom kolu idemo<br />
na utakmicu timu iz Vranja, koji ne<br />
poznajemo najbolje, ali smo optimisti<br />
i verujemo da možemo uz trenutnu<br />
borbenost i spremnost da pariramo<br />
ekipi iz Vranja, pa da se vratimo<br />
kući sa bodovima.<br />
V.LJ.
Druga srpska liga „Srem-Južna Bačka“<br />
U 5. kolu Druge srpske lige<br />
„Srem-Južna Bačka“ rukometašice<br />
Bečeja su prošlog vikenda<br />
na svom parketu savladale ekipu<br />
Hajduka iz Beške rezultatom<br />
32:30 (16:16). Ovo je prva pobeda<br />
Bečejki posle godinu i po<br />
dana.<br />
Meč je trebao biti odigran<br />
u Beškoj, napolju, na betonu,<br />
ali zbog hladnog <strong>vremena</strong> rukovodstva<br />
dva kluba su se dogovorila<br />
sa Savezom o zameni<br />
domaćinstva, pa se tako meč<br />
U drugom kolu Prve srpske<br />
lige, grupa Sever minulog<br />
vikenda odbojkašice i odbojkaši<br />
bečejskog kluba doživeli<br />
su poraze.<br />
<strong>Od</strong>bojkašice Bečeja su<br />
posle startne pobede u Apatinu,<br />
na svom terenu poražene<br />
od ekipe Mladosti iz Bačkog<br />
Petrovca maksimalnim rezultatom<br />
0:3, po setovima 13:25,<br />
20:25, 18:25. Već u prvom<br />
setu videlo se da će Bečejke<br />
teško doći do bodova, jer<br />
su se namerile na iskusniju i<br />
odigrao u hali OSC-a „Mladost“<br />
u Bečeju. Domaći teren je trebalo<br />
da motiviše Bečejke da<br />
pruže svoj maksimum i zabeleže<br />
ubedljivu pobedu, međutim,<br />
desilo se nešto sasvim drugo:<br />
devojke su igrale loše, neorganizovano<br />
i samovoljno, a pobeda<br />
je rezultat lošeg kvaliteta ekipe<br />
iz Beške koja je do sada uvek<br />
bila poražena. Crno-bele boje<br />
Bečeja branile su Dimitrijević,<br />
Živić, Tolmač (3), Brizić (4), Milić,<br />
Kozarski (6), Voraček, Blažić<br />
motivisaniju ekipu iz Bačkog<br />
Petrovca, koja je znala da<br />
iskoristi greške domaćih i da<br />
poentira. U narednom setu<br />
odbojkašice su pružile veći<br />
otpor, ali su gošće rutinski završile<br />
ovaj deo meča sa 2:0.<br />
Poslednji set je bio formalnost<br />
za igračice Mladosti koje su<br />
napustile Bečej maksimalnim<br />
rezultatom.<br />
Trenerski duo bečejskih<br />
odbojkašica Radina-Ikić bio<br />
je nezadovoljan, ali i realan,<br />
jer je ekipa Mladosti u samom<br />
sportski <strong>mozaik</strong><br />
(2), Malić (9), Miletić, Kolar, Sekulić,<br />
Eremić i Kosovac (8).<br />
Trener Petar Bašić bio je<br />
nezadovoljan igrom bečejskih<br />
rukometašica:<br />
- Očekivao sam ozbiljniju<br />
igru svojih rukometašica i ubedljiv<br />
trijumf, ali sam do kraja meča<br />
strahovao zbog pobede koja je<br />
bila unapred upisana. Podbacile<br />
su najiskusnije igračice, samovolja,<br />
želja da se igra samo<br />
napad a ne i odbrana, uslovila<br />
je da ekipa Hajduka postigne<br />
rukomet<br />
Teškom mukom do prve pobede<br />
Prva srpska liga, grupa Sever<br />
Porazi odbojkaša Bečeja<br />
Otvoreno prvenstvo Bečeja<br />
Ruska škola kraj Tise<br />
Krajem pretprošle i tokom<br />
prošle <strong>nedelje</strong>, od 16. do 21.<br />
oktobra, na teniskim terenima<br />
pored OSC-a „Mladost“ u<br />
organizaciji TK Tisa održano<br />
Grigorij Tročenko<br />
je Otvoreno prvenstvo Bečeja<br />
u tenisu treće kategorije za<br />
takmičare do 16 godina starosti.<br />
Na ovom takmičenju u<br />
obe konkurencije nastupilo je<br />
preko trideset mladih tenisera<br />
iz dvadesetak klubova. Zanimljivo<br />
je da je učešće uzelo i<br />
šest takmičara iz Rusije, koji su<br />
nastupali za klubove iz Srbije,<br />
od kojih je u muškoj konkurenciji<br />
Grigorij Tročenko uspeo da<br />
Plivački klub Svim star iz<br />
Bečeja je proteklog vikenda<br />
nastupio na XVIII Memorijalnom<br />
plivačkom mitingu „Ante<br />
Lambaša“ u Beogradu. Na plivalištu<br />
„Tašmajdan“ učešće je<br />
uzelo 20 ekipa, a plivalo se u<br />
50-metarskom bazenu.<br />
Plivački klub Svim star je<br />
nastupio sa dve plivačice koje<br />
su postigle zapažen uspeh.<br />
Ana Jeftenić ostvarila je četiri<br />
državna rekorda u uzrastu<br />
do 10 godina u disciplinama<br />
400 metara kraul, 200 metara<br />
Plivački miting u Beogradu<br />
Četiri rekorda<br />
za Anu Jeftenić<br />
kraul i delfin i 50 metara kraul,<br />
pri tome je osvojila zlatnu medalju<br />
na 200 metara delfin.<br />
Druga predstavnica PK<br />
Svim stara Ivona Čolaković<br />
(’97. godište) plivala je u šest<br />
disciplina, a na 100 metara<br />
kraul osvojila je bronzanu medalju.<br />
Ovim rezultatima plivačice<br />
Svim stara pokazale su da su<br />
odlično pripremljene za „Serbia<br />
Grand Prix 2010“ u Novom<br />
Sadu koji počinje danas i traje<br />
do 31. oktobra. S. Katić<br />
ostvari pobedu dok je u ženskoj<br />
konkurenciji pobednica<br />
turnira bila njegova sunarotkinja<br />
Darija Davidova. Drugo<br />
mesto osvojila je Mia Čović iz<br />
novosadskog Meridijana, dok<br />
su treća mesta podelile Zorana<br />
Dajević iz bečejskog kluba<br />
Tisa i Teodora Jeremić iz „Tenisko<br />
kraljevskog kluba“ iz Beograda.<br />
Pored Zorane Dajević,<br />
boje bečejskog kluba na ovom<br />
turniru branile su Kristina Jelić<br />
i Anamarija Stevanović. <strong>Od</strong><br />
bečejskih takmičara nastupili<br />
su Žolt Balzam, Milan Vranješ,<br />
Danilo Čimburović, Dušan Nešić,<br />
Aleksandar Topić, Andrej<br />
Obradović i Teodor Češljarov<br />
koji je osvojio drugo mesto i<br />
time uspeo da opravda očekivanja.<br />
U prvom kolu je bio slobodan,<br />
dok se u drugom kolu<br />
sastao sa Nemanjom Sekulićem<br />
iz novosadskog Meridijana<br />
kojeg je savladao sa 2:0. U<br />
četvrtfinalu dočekao je Marka<br />
Topolića iz Elita iz Novog Sada<br />
koji ga je propisno namučio,<br />
ali ipak je Teodor uspeo da ga<br />
savlada rezultatom 2:1. U polufinalu<br />
Češljarov je još jednom<br />
posle duge i teške borbe savladao<br />
svog vršnjaka Stefana<br />
Roganovića iz novosadskog<br />
Meridijana sa 2:1, da bi u finalu<br />
izgubio od Grigorija Tročenka<br />
iz novosadskog Elita sa 0:2.<br />
Pored ovoga Teniski klub<br />
Spin iz Bečeja ostvario je zavidne<br />
rezultate na takmičenjima<br />
na kojima je imao učesnike.<br />
U trećoj kategoriji Otvorenog<br />
prvenstva u Kikindi za dečake<br />
do 16 godina, Teodor Češljarov<br />
Teodor Češljarov<br />
je svom klubu doneo bronzu, a<br />
potom i srebro.<br />
Na Otvorenom prvenstvu<br />
Novog Sada održanom 25.<br />
septembra odigran je turnir<br />
za devojčice do 12 godina na<br />
kome je Rebeka Farkaš ostvarila<br />
solidan uspeh osvojivši<br />
treće mesto. U prvom kolu savladala<br />
je Biljanu Jovanović iz<br />
„NS 2002“ rezultatom 2:0, a u<br />
drugom istim rezultatom Tijanu<br />
„Ruma Open 2010“<br />
Ruma je 23. oktobra bila<br />
domaćin džudo turnira „Ruma<br />
Open 2010“ za mlađe i starije<br />
pionire i juniore, na kome je<br />
učestvovalo 325 takmičara iz<br />
35 klubova. Ekipa Mladosti iz<br />
Bečeja nastupila je sa 9 takmičara<br />
i osvojila je pet medalja.<br />
Zlatnu medalju je u konkurenciji<br />
starijih pionira zaslužio<br />
Nemanja Farkaš u kategoriji<br />
do 34 kg. U istoj konkurenciji,<br />
ali u kategoriji do 46 kg, srebrom<br />
se okitio Kornel Sabo.<br />
Osvajači bronzanih medalja<br />
čak 30 pogodaka, skoro koliko<br />
su do sada postigle ukupno u<br />
prvenstvu. Ovakvim ponašanjem<br />
igračice me dovode u situaciju<br />
da napustim klub, pa da<br />
neko drugi vodi brigu o ekipi.<br />
U poslednjem kolu jesenjeg<br />
dela prvenstva Druge srpske<br />
lige „Srem-Južna Bačka“ ekipa<br />
Bečeja je ponovo domaćin,<br />
ovog puta u goste joj dolazi<br />
tim Sente iz istoimenog mesta,<br />
a meč je zakazan za subotu,<br />
od 19 časova.<br />
S.K.<br />
odbojka<br />
vrhu Prve srpske lige, grupa<br />
Sever. „Očekivali smo bolju<br />
igru naših devojaka, ali je kvalitet<br />
gošći ipak presudio“, izjavili<br />
su treneri.<br />
<strong>Od</strong>bojkaši Bečeja su u 2.<br />
kolu Prve srpske lige, grupa<br />
Sever prošle <strong>nedelje</strong> gostovali<br />
u Bačkoj Palanci ekipi Merkura<br />
i doživeli poraz rezultatom<br />
1:3, po setovima 25:21,<br />
15:25, 18:25, 14:25. Posle<br />
dobijenog prvog seta momci<br />
trenera Dragana Čolića su<br />
potpuno pali i prepustili pobedu<br />
domaćoj ekipi Merkura.<br />
Bačkopalančani su ubedljivo<br />
dobili naredna tri seta, tako da<br />
ekipa Bečeja nije imala šanse<br />
da „otkine“ bod domaćinu.<br />
Ovog vikenda na programu<br />
su utakmice 3. kola, odbojkašice<br />
Bečeja gostuju u<br />
Bačkom Dobrom Polju ekipi<br />
„Bačkog zmaja“, a odbojkaši<br />
će na svom parketu, u hali<br />
OSC-a „Mladost“, ugostiti<br />
ekipu Turije. Meč je zakazan<br />
za nedelju, s početkom od 19<br />
sati.<br />
S.K.<br />
tenis<br />
Svitlicu iz novosadskog kluba<br />
Elit. Rebeka je u četvrtfinalu<br />
bila bolja od Sare Kostić iz beogradskog<br />
Partizana koju je takođe<br />
savladala rezultatom 2:0,<br />
da bi se u polufinalu susrela<br />
sa Aleksandrom Krupnovom iz<br />
Elita iz Novog Sada, koju nije<br />
uspela da pobedi. Rezultat u<br />
polufinalu bio je 0:2, ali je i pored<br />
toga mlada Bečejka prikazanim<br />
zadovoljila i zasluženo<br />
osvojila bronzu.<br />
Na Otvorenom prvenstvu<br />
Pančeva 9. oktobra u konkurenciji<br />
do 12 godina Rebeka<br />
Farkaš je osvojila srebrnu medalju.<br />
Ona je u drugoj kategoriji,<br />
u prvom kolu uspešno otpočela<br />
takmičenje savladavši Ivanu<br />
Ristovski iz Beograda rezultatom<br />
2:0, dok je u drugom kolu<br />
ukrstila reket sa Kristinom Stojović<br />
iz novosadskog Elita, koju<br />
je savladala istim rezultatom.<br />
I u četvrtfinalu protiv Jovane<br />
Gvozdenović iz beogradskog<br />
Partizana i u polufinalu, kada<br />
se sastala sa Slađanom Sovilj<br />
iz somborskog ŽAK-a, Rebeka<br />
je bila bolja sa po 2:0. U finalu<br />
ju je dočekala Mia Mijatović iz<br />
beogradske Kolonije i, nažalost,<br />
uspela da je savlada sa<br />
0:2.<br />
Nakon ova dva turnira, odigrana<br />
u Novom Sadu i Pančevu,<br />
Rebeka Farkaš zauzima<br />
visoko peto mesto na rang-listi<br />
Teniskog saveza Srbije, a prva<br />
je na rang-listi Teniskog saveza<br />
džudo<br />
Pet medalja za<br />
Mladost<br />
su bili junior Robert Sabo u<br />
kategoriji do 60 kg, poletarci<br />
Marko Simić (+55 kg) i Stefan<br />
Velicki (do 31 kg) u konkurenciji<br />
mlađih pionira u svojim kategorijama.<br />
U subotu 30. oktobra članovi<br />
Džudo kluba Mladost<br />
učestvovaće na dva takmičenja,<br />
na Međunarodnom memorijalnom<br />
turniru u Osijeku<br />
(pioniri i kadeti) i u Sremskoj<br />
Mitrovici na „Džudo kupu Sirmijum“<br />
za pionire.<br />
S. Katić<br />
Prvi put u Srbiji<br />
Arpad Balaša, član Bodi bilding<br />
kluba Bečej, uspeo je da<br />
osvoji titule u sve četiri federacije<br />
(IBFF, Federacija Sportskog<br />
saveza grada Beograda,<br />
IFBB i NABBA) koje svoja takmičenja<br />
organizuju na nivou<br />
Republike Srbije.<br />
Ovaj podvig mladog Balaše<br />
ujedno je i istorijski, jer je on<br />
Arpad Balaša<br />
Novobečejke u Italiji<br />
Na međunarodnom karate<br />
takmičenju 24. oktobra u Adi<br />
nastupilo je 240 takmičara iz<br />
17 klubova iz Srbije i iz inostranstva.<br />
Karate klub „B.P.S.“<br />
iz Bačkog Petrovog Sela učestvovao<br />
je na ovom takmičenju<br />
sa 35 takmičara i osvojio je<br />
23 medalje.<br />
U konkurenciji kata timova<br />
devojaka zlatnu medalju za<br />
ekipu „B.P.S.“ osvojili su Borđoški,<br />
Terek i Kosanović, a dečaci<br />
u sastavu Kiš i braća Damjanović<br />
su zaslužili bronzu.<br />
Zlatnim medaljama u pojedinačnoj<br />
konkurenciji u izvedbi<br />
broj 527. 29. oktobar 2010. 15<br />
bodi bilding<br />
Balaša ujedinio<br />
federacije<br />
NOVI BEČEJ: Na Svetskom<br />
prvenstvu za decu Karate unije<br />
(WKC), koje je od 20. do 25.<br />
oktobra održano u italijanskom<br />
gradiću Caorle u blizini Venecije,<br />
članice reprezentacije<br />
Srbije iz Novog Bečeja, Ivona<br />
Mesaroš i Kasija Milošević,<br />
ostvarile su zapažen uspeh.<br />
Članica KK „SAN PAI“ iz<br />
prvi takmičar kome je pošlo za<br />
rukom da „objedini federacije“<br />
u Srbiji.<br />
Balaša je sva zlatna odličja<br />
osvojio u konkurenciji juniora<br />
u kategoriji +75 kg. Prvo se,<br />
početkom avgusta, popeo na<br />
pobedničko postolje u Somboru<br />
na Internacionalnom kupu<br />
IBFF-a, da bi samo mesec<br />
dana kasnije nadmašio svoje<br />
rivale i na „Trofeju Beograda“,<br />
koji je organizovao Sportski savez<br />
grada Beograda. Poslednja<br />
dva takmičenja u „zlatnom<br />
nizu“ bila su Prvenstvo Srbije<br />
IFBB, održano 16. oktobra u<br />
Čačku i NABBA federacije u<br />
Pančevu 17. oktobra.<br />
Osim poslednja četiri takmičenja,<br />
Arpad Balaša je učestvovao<br />
na još šest nadmetanja, na<br />
kojima je osvojio tri zlatne i dve<br />
srebrne medalje, kao i sedmo<br />
mesto na Prvenstvu sveta održanom<br />
19. juna na Malti. V.LJ.<br />
SVETSKO prvenstvo u italiji<br />
Novobečejkama<br />
dve medalje<br />
Novog Bečeja, Ivona Mesaroš,<br />
u konkurenciji pionirki 8-9<br />
godina, je osvojila srebrnu medalju<br />
u katama, u istoj konkurenciji<br />
Kasija Milošević osvojila<br />
je bronzanu medalju, dok je<br />
Jovana Dragić bila šesta.<br />
Trener Novobečejki je Jovan<br />
Stančić, nosilac crnog pojasa<br />
treći DAN .S.D.<br />
Međunarodno takmičenje u Adi<br />
Uspeh karatista<br />
„B.P.S.“<br />
kata okitili su se Nevena Kosanović,<br />
Sabolč Balaša i Bence<br />
Gordoš. Srebrne medalje osvojili<br />
su Dino Subotički, Snežana<br />
Damjanović, Mate Gordoš, Timur<br />
Onodi, Zoa Delsinger i<br />
Aron Bera, a bronzane medalje<br />
Akoš Mesaroš, Sabolč Sabo,<br />
Andraš Širak, Jovana Borđoški,<br />
Milorad Todorović, Silvester<br />
Kiš, Andrea Terek, Beata Nemet,<br />
Danijel Nemet i Tamaš<br />
Tolmaš. Osvojene su medalje<br />
i u borbama, u ženskoj konkurenciji<br />
srebro je pripalo Neveni<br />
Kosanović, a u muškoj Miloradu<br />
Todoroviću.<br />
S.K.
16<br />
fenjer<br />
broj 527. 29. oktobar 2010.<br />
Ne znaju za kalendar<br />
AccuWeather.com<br />
Prognoza za vikend<br />
Petak<br />
Subota Nedelja<br />
Opis <strong>vremena</strong><br />
Pre podne<br />
sunčano i<br />
vedro.<br />
Po podne<br />
sunčano i<br />
vedro.<br />
Pre podne<br />
sunčano i<br />
vedro.<br />
Po podne<br />
sunčano i<br />
vedro.<br />
Pre podne<br />
sunčano i<br />
vedro.<br />
Po podne<br />
promenljivo<br />
oblačno.<br />
Temp.<br />
min/max<br />
2°C 11°C<br />
3°C 14°C<br />
4°C 14°C<br />
Šorom sredom...<br />
• U čijem će plenu biti Srbija odlučiće vlast, a ne<br />
kriminalci.<br />
• I vlast je naša i narod je naš, a toliko se ne trpe.<br />
• Čovek je najbliži savršenstvu u momentu kad piše<br />
molbu za posao.<br />
Priredio: Goran Topličević<br />
Svetislav Travica<br />
PROBLEMATIKA 285<br />
Izbor: M. Dragović<br />
Živa Tomić 1956.<br />
Mat u dva poteza<br />
Rešenje: Sc2<br />
ćoše<br />
H A<br />
–<br />
H A<br />
Na času geografije u zemunskoj<br />
školi nastavnik predaje o tokovima<br />
reka Save i Dunava. Jedan<br />
učenik upita:<br />
- A da li su to legalni tokovi?<br />
*<br />
Nemački ovčar ulazi u poštu,<br />
uzima formular za telegram i<br />
napiše:<br />
- Vuf. Vuf. Vuf. Vuf. Vuf. Vuf.<br />
Vuf. Vuf. Vuf.<br />
Službenik na šalteru pogleda<br />
telegram i kaže:<br />
- Ovde ima samo devet reči.<br />
Možete za istu cenu poslati još<br />
jedan „vuf”!<br />
Pas na to odgovori:<br />
- Ali onda poruka ne bi imala<br />
smisla!<br />
Jutarnji program<br />
RAZGIBAVANJE<br />
VREMEPLOV<br />
EUROTOP 44<br />
nedeljom<br />
}<br />
}<br />
HUNGARORING }<br />
}<br />
od<br />
do<br />
06<br />
10<br />
od 13 do 16 h<br />
od 16 do 20 h<br />
od 12 do 16 h<br />
Zelena ulica 30 • Tel. 021/69-11-731<br />
Fax: 69-11-822 • www.radioactive.rs<br />
e-mail: radiobecej@neobee.net