27.03.2014 Views

ANALITIČKA KEMIJA - Kemijsko-tehnološki fakultet

ANALITIČKA KEMIJA - Kemijsko-tehnološki fakultet

ANALITIČKA KEMIJA - Kemijsko-tehnološki fakultet

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

28<br />

Prije sustavne analize aniona po skupinama i pojedinačne analize aniona unutar jedne<br />

skupine, potrebno je napraviti prethodna ispitivanja čvrstog uzorka.<br />

1. ispitivanje čvrstog uzorka razrijeñenom sumpornom kiselinom,<br />

c(H 2 SO 4 ) = 2 mol dm -3 , i koncentriranom sumpornom kiselinom<br />

2. ispitivanje čvrstog uzorka na oksidacijska ili redukcijska svojstva aniona<br />

3. sustavno odjeljivanje aniona po skupinama taloženjem skupinskim taložnim<br />

reagensom<br />

2.2.2. Prethodno ispitivanje sumpornom kiselinom<br />

Ako se čvrstom uzorku aniona doda razrijeñena sumporna kiselina nastaje produkt<br />

koji je moguće uočiti, osjetiti ili dokazati pomoću karakterističnog reagensa. Naime, ako<br />

anion potječe iz slabe kiseline, H + ioni iz razrijeñene kiseline vežu se s anionom koji<br />

ispitujemo u slabo ioniziranu molekulu. Nastalu kiselinu prepoznajemo po karakterističnim<br />

svojstvima, primjerice, oštrom mirisu, (CH3COOH), burnom razvijanju plina, (H 2 CO 3 ), ili ju<br />

je moguće dokazati karakterističnim reagensom (SO 2 , CO 2 , HCN, itd.)<br />

Koncentrirana H 2 SO 4 djeluje mnogo jače a uz to može djelovati i kao oksidans.<br />

Postupak: U malu suhu kušalicu stavi se čvrstog uzorka i doda razrijeñene sumporne<br />

kiseline, c(H 2 SO 4 ) = 2 mol dm -3 . Ako nema vidljive reakcije, kušalica se lagano zagrije. Na<br />

isti način ispituje se uzorak prema djelovanju koncentrirane H 2 SO 4 . Ako se uzorak s<br />

koncentriranom H 2 SO 4 zagrijava, treba biti oprezan zbog moguće eksplozije (klorati) ili<br />

prskanja kiseline iz kušalice.<br />

Razvijeni plin ispituje se pomoću osjetila (boja i miris) ili karakterističnog reagensa.<br />

Reagens se dovodi u neposredni dodir s plinom preko staklenog štapića, na način da se<br />

štapić, s kojeg visi kap reagensa, lagano gurne u kušalicu a da pri tome ne dotakne stjenke<br />

kušalice. Drugi način dovoñenja reagensa u dodir s plinom je pomoću filtar papira. Komadić<br />

filtar papira navlaži se reagensom, prilijepi na konveksnu stranu satnog stakalca i prekrije<br />

otvor posude u kojoj se obavlja reakcija. Ako se posuda zagrijava treba paziti da tekućina ne<br />

doñe u doticaj s papirom. Ako se radi u kušalici, navlažen papir se stavi u stakleni lijevak<br />

koji se postavi u otvor kušalice.<br />

2.2.3. Ispitivanje oksidacijskih i redukcijskih svojstava aniona<br />

Ispitivanja se provode u slabo kiseloj otopini. Otopina uzorka razdjeli se u tri<br />

epruvete i vrši ispitivanje. Kao reagens koristi se vrlo razrjeñena otopina KMnO 4 , joda i<br />

kalijeva jodida.<br />

Postupak: U malu kušalicu stavi se otopina uzorka, doda kap sumporne kiseline,<br />

c(H 2 SO 4 ) = 4 mol dm -3 te 1 do 2 kapi razrijeñene otopine KMnO 4 . Ukoliko se boja<br />

permanganata nije izgubila kušalica se lagano zagrije do vrenja. Ako se boja izgubi prisutan<br />

je reduktivni anion.<br />

MnO 4 - + 8H + + 5e -<br />

Mn 2+ + 4H 2 O<br />

U drugu kušalicu s otopinom uzorka, doda se kap sumporne kiseline,<br />

c(H 2 SO 4 ) = 2 mol dm -3 , 1 do 2 kapi otopine škroba a zatim kap po kap otopine joda. Ukoliko<br />

se izgubi modra boja prisutan je reduktivni anion

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!