ANALITIČKA KEMIJA - Kemijsko-tehnološki fakultet

UVOD
Analitička kemija u svojoj osnovi predstavlja znanost o metodama za odreñivanje
sastava supstancije. Iz tih razloga nalazi široku primjenu i znatno utječe na razvitak raznih
grana znanosti i tehnike, koje su na bilo koji način povezane s kemijom. Pomoću analitičke
kemije, tj. kemijske analize izučava se ne samo sastav zemljine kore, vode, atmosfere već i
izvanzemaljska materija. Ogroman značaj ima i analitičko praćenje tehnoloških procesa,
analitička kontrola sirovina, meñuprodukata i gotovih proizvoda. Na temelju tih saznanja
moguće je na najbolji mogući način iskoristiti sirovine, usavršiti tehnološke procese, očuvati
okoliš. Danas možemo reći, ni jedan materijal ne ulazi u primjenu i proizvodnju i ne izlazi iz
proizvodnje bez kemijske analize.
Analitička kemija obuhvaća dva velika područja: kvalitativnu analizu i kvantitativnu
analizu. Kvalitativnom analizom pribavljaju se saznanja o kemijskom identitetu sastojka
(analita) u uzorku, a kvantitativna analiza daje brojčane podatke o količini analita u uzorku.
Prije izvoñenja kvantitativne analize potrebni su kvalitativni podaci.
Postupci i metode kako kvantitativne tako i kvalitativne analize razvijali su se,
uglavnom, temeljem ispitivanja kemijskih reakcija različitih iona, prvenstveno u otopinama a
najčešće u vodenim otopinama. Pri tome se prati, ne samo sastav polaznih i nastalih vrsta,
već i kvantitativni odnosi tijekom reakcija. Dakle, zadatak kvalitativne analize je
identifikacija kemijskih vrsta (dokazivanje) koje ulaze u sastav analizirane supstancije.
Zadatak kvantitativne analize sastoji se u utvrñivanju količine kemijskih vrsta koji ulaze u
sastav danog spoja, odnosno različitih supstancija (odreñivanje).
Sve metode kemijske analize dijele se na kemijske, fizikalne i fizikalno-kemijske.
Kemijske metode analize temelje se na kemijskim reakcijama i nazivaju se još i klasičnim
metodama. Fizikalne i fizikalno-kemijskim metodama nazivamo još i instrumentalnim
metodama, zbog toga što se kod ovih metoda koriste različiti instrumenti. Ove metode,
instrumentalne, se temelje na korištenju ovisnosti nekih svojstava materije o njenom sastavu,
odnosno mogućnošću da se mjerenjem odreñenog svojstva može utvrditi sastav analizirane
supstancije. Instrumentalne metode obuhvaćaju nekoliko velikih skupina metoda kao što su
elektroanalitičke metode, optičke itd.
Kemijske metode kvalitativne analize temelje se na praćenju kemijskih reakcija
odnosno pojava koje se javljaju djelovanjem nekog poznatog reagensa na ispitivanu
supstanciju. Kod toga nastaje neki novi spoj karakterističnih svojstava. Za izvoñenje
kvalitativne analize može se koristiti više različitih tehnika, ovisno o količini uzorka i
reagensa, laboratorijskom priboru te primijenjenoj tehnici rada. Ovisno o količini, masi
uzorka i reagensa, metode kvalitativne analize mogu biti (slika 1.):
• Makro (gramske): masa supstancije iznosi 0,5 - 1 g odnosno oko 20 mL otopine
(posuñe većeg volumena).
• Semimikro (centigramska): masa uzorka iznosi 0,01 - 0,1 g odnosno oko 1mL
otopine (koriste se kušalice, kivete, ...).
• Mikro (miligramska): masa uzorka iznosi 0,001 - 0,01 g, a volumen oko 0,1 mL
otopine (reakcije se izvode u jažicama i na satnim stakalcima).
• Ultramikro (mikrogramska): masa uzorka iznosi do 0,001 g, a volumen do 0,01 mL
otopine (dokazne reakcije se prate mikroskopom).
Za rutinske analize najčešće se koriste makro i semimikro metode. Oštra granica
izmeñu njih ne postoji, ali je broj operacija kod semimikro metode smanjen. Semimikro
tehnika ima odreñenu prednost koja je sadržana u: