Prvo zaÅ¡tita od vlage Hitelvállalás és veszekedés ... - BeÄejski mozaik
Prvo zaÅ¡tita od vlage Hitelvállalás és veszekedés ... - BeÄejski mozaik
Prvo zaÅ¡tita od vlage Hitelvállalás és veszekedés ... - BeÄejski mozaik
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
18. septembar 2009.<br />
broj 472.<br />
U SREDU JE ODRŽANA SEDNICA SO BEČEJ<br />
Za kredit glasalo<br />
dvadeset dva <strong>od</strong>bornika<br />
RADNICI „8. OKTOBRA“<br />
Privremeni rad u Flori<br />
JVP „VODE VOJVODINE“ SREĐUJE TURBINU I DEO KANALA<br />
Nova turistička<br />
destinacija<br />
A KÖZSÉGI KÉPVISELŐ-TESTÜLET SZERDAI ÜLÉSÉN<br />
Hitelvállalás és<br />
veszekedés<br />
5.<br />
OLDAL<br />
POČELA OBNOVA CRKVE<br />
PUTNI PRAVAC<br />
Ono što povezuje Bačko Petrovo Selo i<br />
Bečej nije put nego pravac, aforizam je<br />
Svetislava Travice, Petrovoselca, objavljen<br />
u ovim novinama pre dva meseca. Zoran<br />
Drobnjak, direktor JP „Putevi Srbije“<br />
obećao je na konferenciji za novinare<br />
<strong>od</strong>ržanoj u prošli četvrtak da će ove<br />
g<strong>od</strong>ine biti urađeno samo 3 kilometra <strong>od</strong><br />
ukupno 9 koliko „traje“ deo puta R-122 <strong>od</strong><br />
Bečeja do Petrovog Sela<br />
STRANA 2<br />
<strong>Prvo</strong> zaštita <strong>od</strong> <strong>vlage</strong><br />
Pravo otkriće ne znači naći nove<br />
teritorije, već gledati novim očima.<br />
Marsel Prust, francuski književnik<br />
(1871-1922)<br />
POŠTENJE I IZDAJA<br />
Endre Sabo: Do sada sam mislio da i u<br />
politici postoji poštenje, prijateljstvo i<br />
solidarnost. Nažalost, pogrešio sam.<br />
Pogrešio sam kad sam svoju političku<br />
karijeru gradio sa pogrešnim ljudima.<br />
Pogrešio sam kad sam mislio da isti ti<br />
ljudi poštuju birače koji su ih izabrali, koji<br />
su 1.000 glasova više dali za mene kao<br />
predstavnika stranke<br />
STRANA 3<br />
STRANA<br />
3<br />
STRANA<br />
4<br />
STRANA<br />
2<br />
Turbina<br />
U okviru priprema za Svetsku konferenciju kanala u Srbiji, koja će<br />
se <strong>od</strong>ržati <strong>od</strong> 20. do 27. septembra, nalazi se i projekat sanacije turbine<br />
k<strong>od</strong> Šlajza prema kojem bi turbinsko postrojenje trebalo biti stavljeno<br />
u službu turizma.<br />
Nažalost, turbina neće imati jednu <strong>od</strong> namena po kojoj je Bečej bio<br />
jedinstven na Balkanu. Naime, početkom dvadesetog veka električnom<br />
energijom koju je stvarala turbina napajana je između ostalog i ulična<br />
rasveta u Zelenoj ulici.<br />
U Beogradu u Knez Mihailovoj su se u to vreme još uvek palili<br />
STRANA 9 fenjeri u kandelabrima.<br />
(Električno) kolo sreće se okreće.<br />
V.F.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Donošenjem ovog kupona u redakciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo na besplatan<br />
mali oglas na dva jezika za broj 473. Kupon doneti do srede do 12 časova.<br />
Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 473.<br />
számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt<br />
szerdáig (12 óráig) kell eljuttatni a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.<br />
FOTO: M. Kiselički
2<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
NAŠA TEMA<br />
Šta je radilo<br />
Opštinsko veće?<br />
PRE NEKOLIKO dana je po<br />
ko zna koji put najavljeno<br />
smanjenje državne administracije.<br />
U državnom aparatu<br />
sada nav<strong>od</strong>no radi 28.000<br />
osoba, a polovina njih treba<br />
da ostane bez posla i/ili zaposlenja.<br />
Ministar ekonomije<br />
i regionalnog razvoja Mlađan<br />
Dinkić najavio je da će racionalizacija<br />
početi <strong>od</strong> 1. januara<br />
u republičkoj i lokalnoj administraciji,<br />
te da će sledeće<br />
g<strong>od</strong>ine oko 10.000 ljudi biti<br />
otpušteno.<br />
O smanjenju broja ministarstava<br />
se tu i tamo čuje<br />
nešto, ali <strong>od</strong> tog posla, znajući<br />
naše političare, verovatno<br />
neće biti ništa.<br />
U ljudskoj je prir<strong>od</strong>i da štiti<br />
ono što smatra svojim kada<br />
je to nešto ugroženo. Bilo bi<br />
dobro da zaposleni u državnoj<br />
administraciji, a tu su i<br />
lokalni nameštenici, ali i ministri<br />
i državni sekretari i pomoćnici<br />
sekretara i pomoćnici<br />
sekretarovih sekretara i<br />
njihovi ekvivalenti u lokalnim<br />
sredinama, pokušaju da štite<br />
ono što je „njihovo“ tako što<br />
će <strong>od</strong> njihovog (ne)rada biti i<br />
neke vajde.<br />
To bi trebalo da se <strong>od</strong>nosi<br />
i na članove lokalne vlade<br />
– Opštinsko veće – u Bečeju.<br />
Javnost do danas nije saznala<br />
gde su oni bili (kuda i koliko<br />
i zašto su putovali) i šta<br />
su uradili u proteklih g<strong>od</strong>inu<br />
dana, jer nisu p<strong>od</strong>neli izveštaje<br />
o radu.<br />
Novinar Bečejskog <strong>mozaik</strong>a<br />
je nekoliko puta postavio<br />
pitanje pojedinim članovima<br />
Opštinskog veća o tome<br />
Broj zaposlenih<br />
kada će p<strong>od</strong>neti izveštaj o<br />
radu i kada će taj izveštaj<br />
biti dostupan medijima, ali<br />
na <strong>od</strong>govore još čeka. Čak<br />
Zarade zaposlenih<br />
Zarade zaposlenih (i<br />
„obični“ zaposleni i funkcioneri)<br />
u opštini u poslednjih<br />
nekoliko g<strong>od</strong>ina: 2004. g<strong>od</strong>ine<br />
oko 43 miliona dinara,<br />
2005. g<strong>od</strong>ine 59 miliona,<br />
i predsednik opštine, koji po<br />
„službenoj dužnosti“ komanduje<br />
lokalnom vladom, kaže<br />
da nije dobio izveštaj o radu<br />
<strong>od</strong> njenih članova.<br />
Lokalna vlada inače ima<br />
9 članova, i desilo se da je<br />
više njih zaduženo za isti ili<br />
sličan resor.<br />
U opštini Bečej iz g<strong>od</strong>ine<br />
u g<strong>od</strong>inu ima više zaposlenih,<br />
pa se jedne g<strong>od</strong>ine smanji<br />
njihov broj, pa opet iz početka...<br />
2004. g<strong>od</strong>ine u lokalnoj<br />
samoupravi radilo je 110 ljudi<br />
– 99 „običnih“ zaposlenih i<br />
11 funkcionera; 2005. g<strong>od</strong>ine<br />
bilo je zaposleno 137<br />
osoba (116+21); 2006. g<strong>od</strong>ine<br />
broj zaposlenih je 125<br />
(119+6), 2007. g<strong>od</strong>ine takođe<br />
125 (118+7), pa 2008.<br />
g<strong>od</strong>ine imamo 129 zaposlenih<br />
(117+12), a 2009. g<strong>od</strong>ine<br />
(<strong>od</strong> januara do aprila) 131<br />
(120+11).<br />
Tako je Dragan Mesaroš<br />
(Demokratska stranka) zadužen<br />
za mala i srednja preduzeća,<br />
a Endre Sabo („Kao<br />
jedna kuća“) trebao je da<br />
implementira strategiju preduzetništva,<br />
što je u principu<br />
isto, mada bi Sabo i Mesaroš<br />
mogli da objasne zašto su<br />
obojica potrebni za ove poslove.<br />
Sprovođenje strategije<br />
preduzetništva očigledno nije<br />
bilo naročito važno, jer se<br />
time <strong>od</strong> ove nedelje više niko<br />
neće baviti. Naime, Sabo je<br />
u sredu smenjen sa funkcije<br />
člana Opštinskog veća.<br />
Njegovo mesto trebao je da<br />
preuzme Radomir Jelić („Kao<br />
jedna kuća“) koji bi se bavio<br />
zaštitom životne sredine...<br />
Međutim, Jelić u sredu nije<br />
izabran za člana Opštinskog<br />
veća na sednici lokalnog parlamenta.<br />
Marjan Radičević (G17<br />
plus) zadužen je za Nacionalni<br />
investicioni plan i fondove,<br />
a Dušan Radivojević<br />
(GG „Pokret za Bečej“) dobio<br />
je resor investicija – u njihovom<br />
slučaju se radi o sličnim<br />
poljima delovanja.<br />
Ilona Varnju (Demokratska<br />
stranka vojvođanskih Mađara)<br />
bavi se obrazovanjem<br />
i kulturom, Andraš Boja (GG<br />
„Pokret za Bečej“) zadužen<br />
je za poljoprivredu, Ištvan<br />
Ačai (Savez vojvođanskih<br />
Mađara) treba da v<strong>od</strong>i računa<br />
o mesnim zajednicama, dr<br />
Đerđ Ric (Savez vojvođanskih<br />
Mađara) se bavi zdravstvom i<br />
socijalnim pitanjima i Pal Šandor<br />
(Liga socijaldemokrata<br />
Vojv<strong>od</strong>ine) zadužen je za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose.<br />
Kako bi rekli nekadašnji<br />
aktivisti „Otpora“: vreme je<br />
za izveštaje. U suprotnom<br />
2006. g<strong>od</strong>ine 51 milion,<br />
2007. g<strong>od</strong>ine 61 milion,<br />
2008. g<strong>od</strong>ine 61 milion, a<br />
2009. g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> januara do<br />
aprila zarade su bile 23 miliona<br />
dinara.<br />
građani će sami doneti zaključak.<br />
Nije potrebno mnogo mudrosti<br />
da se pog<strong>od</strong>i da će u<br />
narednih mesec dana svi članovi<br />
lokalne vlade objasniti<br />
da su <strong>od</strong>avno napisali izveštaje<br />
o jednog<strong>od</strong>išnjem radu.<br />
K.D.F.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
JVP „VODE VOJVODINE“ SREĐUJE TURBINU I DEO KANALA<br />
Nova turistička destinacija<br />
SVETSKA KONFERENCIJA kanala<br />
<strong>od</strong> 20. do 27. septembra<br />
biće <strong>od</strong>ržana u Srbiji, a centralno<br />
mesto događaja biće<br />
Novi Sad. Tokom skupa u<br />
Novom Sadu planira se <strong>od</strong>ržavanje<br />
više konferencijskih<br />
sesija („Kanal i baština na<br />
Zoran Panin<br />
plovnim putevima“, „Kanali<br />
i turizam“, „Kanali i br<strong>od</strong>ska<br />
industrija“, „Upravljanje i korišćenje<br />
v<strong>od</strong>nih resursa“...),<br />
a biće priređene i studijske<br />
posete plovnoj mreži DTD<br />
(Bezdan, Mali Stapar, Bečej,<br />
Klek) i istorijski važnim mestima<br />
na Dunavu (Viminacium,<br />
Lepenski vir, „Tabula Traiana“).<br />
U sklopu priprema za<br />
konferenciju kanala Javno<br />
v<strong>od</strong>oprivredno preduzeće<br />
ONO ŠTO povezuje Bačko<br />
Petrovo Selo i Bečej nije<br />
put nego pravac, aforizam je<br />
Svetislava Travice, Petrovoselca,<br />
objavljen u ovim novinama<br />
pre dva meseca. To<br />
su najzad, nakon dugotrajnog<br />
moljakanja predstavnika<br />
opštine, shvatili i nadležni u<br />
Javnom preduzeću „Putevi<br />
Srbije“ i prošlog četvrtka<br />
su u Petrovom Selu obećali<br />
popravku (putnog) pravca između<br />
Bečeja i Bačkog Petrovog<br />
Sela. Nije, međutim, vreme<br />
za preterano veselje, ove<br />
g<strong>od</strong>ine će se popraviti samo<br />
deo puta, oko 3 kilometra.<br />
Kako, kada i šta će se raditi,<br />
saopštio je Zoran Drobnjak,<br />
direktor JP „Putevi Srbije“,<br />
prošlog četvrtka u zgradi<br />
mesne zajednice u Bačkom<br />
Petrovom Selu, u prisustvu<br />
članice Upravnog <strong>od</strong>bora JP<br />
„Putevi Srbije“ Dragice Tošić,<br />
zamenika predsednika<br />
opštine Bečej Budislava Medurića,<br />
direktora Stankoma<br />
Zvonimira Stankova, sekretara<br />
mesne zajednice Bačko<br />
Petrovo Selo Zoltana Kiša,<br />
i članova Opštinskog veća<br />
Dragana Mesaroša i Marjana<br />
Radičevića (prvi je zadužen<br />
za srednja i mala preduzeća,<br />
a drugi za NIP i ostale fondove,<br />
te nije jasna njihova uloga<br />
na konferenciji za novinare u<br />
vezi sa popravkom puta).<br />
Problem regionalnog puta<br />
R-122 između Bečeja i<br />
Petrovog Sela je to što, kako<br />
„V<strong>od</strong>e Vojv<strong>od</strong>ine“ u saradnji<br />
sa lokalnim samoupravama<br />
sanira četiri v<strong>od</strong>oprivredna<br />
objekta u Vojv<strong>od</strong>ini, među<br />
kojima je turbinsko postrojenje<br />
stare prev<strong>od</strong>nice na DTD<br />
kanalu (Šlajz) u Bečeju.<br />
Projekat sanacije turbine<br />
košta oko 5 miliona dinara,<br />
građevinske radove u iznosu<br />
<strong>od</strong> oko 3 miliona na ravne<br />
časti dele „V<strong>od</strong>e Vojv<strong>od</strong>ine“<br />
i lokalna samouprava, a<br />
elektro-radove, u iznosu <strong>od</strong><br />
oko 2 miliona dinara finansira<br />
pokrajinsko v<strong>od</strong>oprivredno<br />
preduzeće (izvođači radova<br />
su „Neptun inžinjering“ d.o.o.<br />
Novi Sad i „Tehnika Vršac“).<br />
Kada radovi budu završeni,<br />
turbinsko postrojenje<br />
će biti stavljeno u službu turizma.<br />
Radovi su u punom jeku,<br />
i prema rečima Zorana Panina,<br />
koordinatora u sektoru<br />
hidrosistema DTD „V<strong>od</strong>e<br />
Vojv<strong>od</strong>ine“, postrojenje će<br />
spremno dočekati početak<br />
konferencije kanala. „Većina<br />
radova će biti završena, možda<br />
smo malo kasno krenuli u<br />
realizaciju, jer je papirologija<br />
trajala suviše dugo. Ipak, mislim<br />
da ćemo stići da uradimo<br />
veliki deo radova, da bi<br />
posetioci i gosti konferencije<br />
kanala i svi drugi turisti mogli<br />
da vide turbinu u punom sjaju<br />
i istorijsku postavku u njoj.<br />
Mašine će biti sređene, deo<br />
njih konzerviran, a prostorije<br />
će biti čiste i uredne“, rekao<br />
je Panin.<br />
U okviru projekta „V<strong>od</strong>a<br />
za život“ koje JVP „V<strong>od</strong>e Vojv<strong>od</strong>ine“<br />
realizuje do 2015.<br />
g<strong>od</strong>ine, u Bečeju se sređuje<br />
deo kanala i nasip između<br />
Šlajza i mosta preko Velikog<br />
bačkog kanala u dužini<br />
<strong>od</strong> oko 700 metara (projekat<br />
košta 1,8 miliona dinara).<br />
Izvođač radova, DTD „Srednja<br />
Bačka“ je sa dna kanala<br />
izvadila oko 60.000 kubnih<br />
metara mulja, u toku je sređivanje<br />
leve obale (skidanje<br />
trske i viška zemlje i mulja),<br />
ravnanje puta na nasipu gde<br />
će biti „Staza zdravlja“, a biće<br />
je i Travica konstatovao, put<br />
maltene i ne postoji, jer na<br />
velikom delu tog pravca ne<br />
postoji gornji sloj i to je tako<br />
već oko dve g<strong>od</strong>ine.<br />
Zamenik predsednika opštine<br />
Budislav Medurić rekao<br />
je da je bio dosadan tražeći<br />
<strong>od</strong> nadležnih u JP „Putevi<br />
Srbije“ da se problem regionalnog<br />
puta između Bečeja<br />
i Bačkog Petrovog Sela stavi<br />
na „dnevni red“, te je trud<br />
ur<strong>od</strong>io pl<strong>od</strong>om.<br />
Zoran Drobnjak, direktor<br />
JP „Putevi Srbije“ obećao je<br />
da će ove g<strong>od</strong>ine biti urađen<br />
samo 3 kilometra <strong>od</strong> ukupno<br />
9 koliko „traje“ deo puta<br />
R-122 <strong>od</strong> Bečeja do Petrovog<br />
Sela.<br />
„Ja sam sad prošao tim<br />
putem i video da je to put koji<br />
nije rađen verovatno g<strong>od</strong>inama,<br />
to je samo presvlačeno<br />
i krpljeno. Po meni tu je propao<br />
ceo kolovoz, i donji sloj<br />
puta. Uradićemo tih 3 kilometra<br />
i ta investicija će biti sigurno<br />
80-90 miliona dinara, jer<br />
ceo asfalt mora da se skine i<br />
da se napravi donji sloj i novi<br />
asfalt“, rekao je Drobnjak i<br />
obećao da će sledeće g<strong>od</strong>ine<br />
biti rekonstruisan i preostalih<br />
6 kilometara puta.<br />
Direktor JP „Putevi Srbije“<br />
je, <strong>od</strong>govarajući na pitanja<br />
novinara, kazao i da put, bez<br />
postavljene i informacione table<br />
i mobilijar.<br />
„Posao će sigurno biti<br />
završen do 20. septembra.<br />
Za početak ćemo postaviti<br />
sto, dve klupe, suncobran<br />
<strong>od</strong> trske, table sa p<strong>od</strong>acima<br />
o ribljem fondu i osnovnim informacijama<br />
o sistemu DTD<br />
kanala. Sređeno priobalje<br />
može mnogo koristiti ribolovcima,<br />
sportistima, ali i svim<br />
građanima Bečeja. Takođe,<br />
ovaj deo kanala sada, kada<br />
je sređen, treba da bude značajna<br />
turistička destinacija<br />
vašeg grada“, rekla je Milanka<br />
Mišković, šefica <strong>od</strong>eljenja<br />
„V<strong>od</strong>e Vojv<strong>od</strong>ine“ za brigu o<br />
zaštićenim p<strong>od</strong>ručjima.<br />
S. Malešev<br />
DIREKTOR JP „PUTEVI SRBIJE“ POSETIO BAČKO PETROVO SELO<br />
Rekonstrukcija 3 kilometra<br />
Petrovoselskog puta<br />
FOTO: K.D.F.<br />
Zoran Drobnjak i Budislav Medurić<br />
FOTO: S.M.<br />
Sređivanje nasipa<br />
Bela linija<br />
Simptomatično je i opasno<br />
to što nakon popravke i/<br />
ili rekonstrukcije puta, izvođač<br />
radova – u Vojv<strong>od</strong>ini<br />
uglavnom firma „Vojv<strong>od</strong>inaput-Bačkaput“<br />
– „zaboravi“<br />
da ucrta belu liniju na sredinu<br />
puta. To je do pre nekoliko<br />
dana bio slučaj na putu<br />
obzira na to što nije ravan,<br />
nije opasan po život, d<strong>od</strong>uše<br />
ako se ne juri na toj deonici<br />
120 kilometara na sat, a i<br />
ne sme da se juri, jer postoji<br />
ograničenje brzine. On je rekao<br />
i da se čekalo dve g<strong>od</strong>ine<br />
da se započne rekonstrukcija<br />
Petrovoselskog puta, jer „je<br />
ekonomska kriza u Srbiji, u<br />
celom svetu... JP ’Putevi Srbije’<br />
se finansira iz sredstava<br />
naplate putarine i akcize, mi<br />
imamo oko 600 kilometara<br />
autoputeva, a obavljamo <strong>od</strong>ržavanje<br />
na 15.000 kilometara<br />
puteva“.<br />
Inače, JP „Putevi Srbije“<br />
<strong>od</strong> putarine zaradi 15 milijardi<br />
dinara g<strong>od</strong>išnje, a dnevno<br />
<strong>od</strong> 45 do 50 miliona dinara.<br />
Upitan kada će započeti<br />
popravka dela Petrovoselskog<br />
puta, Drobnjak je rekao:<br />
„Ja ću dati nalog u ponedeljak“.<br />
Radovi do zaključenja<br />
ovog broja Mozaika nisu započeti.<br />
K.D.F.<br />
Bečej – Bačko Gradište, a<br />
bele linije još uvek nema na<br />
putu Bečej - Bačka Topola,<br />
pa vi pokušajte da ostanete<br />
na „svojoj strani“ puta ako<br />
vozite noću...<br />
Drobnjak je bečejskim<br />
novinarima obećao da će se<br />
pozabaviti i ovim pitanjem.
NA JEDNOJ <strong>od</strong> preth<strong>od</strong>nih<br />
sednica bečejskog parlamenta<br />
lokalni poslanik postavio je<br />
apsurdno <strong>od</strong>borničko pitanje<br />
o tome zašto je stao sat na<br />
zidu sale za sednice. Sat je<br />
<strong>od</strong> tada proradio, ali na sednici<br />
Skupštine opštine <strong>od</strong>ržanoj<br />
u sredu vreme kao da<br />
je stalo i kao da su svi skupa<br />
vraćeni u doba (prljave)<br />
predizborne kampanje, pa je<br />
bilo reči o poštenju u politici,<br />
o dogovorima, o izdajama,<br />
o raspadu i formiranju novih<br />
i drugačijih koalicija, o tome<br />
da li jedan <strong>od</strong>bornik sme da<br />
govori i srpski i mađarski, to<br />
jest da li će sam da prevede<br />
ono što je rekao ili će to uraditi<br />
zvanični skupštinski prev<strong>od</strong>ilac<br />
(<strong>od</strong>bornik Šandor Pal<br />
nije dozvolio prev<strong>od</strong>iocu da<br />
prev<strong>od</strong>i njegove reči ni na nagovor<br />
predsednika lokalnog<br />
parlamenta), o oslobađanju,<br />
o kreditima, o neasfaltiranim<br />
putevima i o velikim mačkama<br />
u crnim džakovima.<br />
Ali hajde redom.<br />
Predstavnici vlasti i <strong>od</strong>bornici<br />
više <strong>od</strong> dva sata su<br />
raspravljali o tome da li opština<br />
treba da uzme kredit ili ne.<br />
Naime, lokalna samouprava<br />
planira da <strong>od</strong> poslovne banke<br />
zatraži 120 miliona dinara<br />
kredita, a novac bi koristila<br />
za „unapređenje funkcionisanja<br />
komunalne infrastrukture<br />
i geotermalne bušotine“.<br />
Predsednik opštine Peter<br />
Knezi rekao je da bi se kredit<br />
– ako se dobije i ako su<br />
uslovi prihvatljivi za opštinu<br />
– koristio za investiranje i za<br />
bušenje nove geotermalne<br />
bušotine u Bečeju. Bušotina<br />
bi, između ostalog, bila u<br />
službi buduće banje, a opština<br />
planira da do kraja g<strong>od</strong>ine<br />
raspiše tender za zainteresovane<br />
ponuđače. Kako<br />
je rečeno, rad na bušenju po<br />
dužnom metru košta oko 350<br />
evra.<br />
Što se tiče ulaganja u<br />
komunalnu infrastrukturu,<br />
nakon <strong>od</strong>obrenja kredita lokalna<br />
vlast bi konsultovala<br />
savete mesnih zajednica o<br />
tome šta je potrebno uraditi.<br />
Predsednik opštine je predložio<br />
i da Skupština opštine formira<br />
privremeno radno telo -<br />
u kojem bi bili predstavnici<br />
svih <strong>od</strong>borničkih grupa lokalnog<br />
parlamenta - za praćenje<br />
trošenja sredstava kredita.<br />
Poslovna banka koja će<br />
kreditirati lokalnu samoupravu<br />
izabraće se u postupku javne<br />
nabavke, a lokalna vlast planira<br />
da otplaćivanje kredita<br />
počne <strong>od</strong> 2011. g<strong>od</strong>ine.<br />
U raspravu o kreditu uključili<br />
su se <strong>od</strong>bornici DZVM-a,<br />
koalicije Srpska sloga, predsednik<br />
opštine i predsednik<br />
Skupštine opštine.<br />
Šef <strong>od</strong>borničke grupe<br />
Srpska sloga Dragan Živkov<br />
je istakao da verovatno postoji<br />
potreba lokalne samouprave<br />
da se d<strong>od</strong>atno zaduži<br />
(već otplaćuje kredite u ukupnom<br />
iznosu <strong>od</strong> 104 miliona<br />
dinara koje su uzele preth<strong>od</strong>ne<br />
vlasti; prim. nov.), ali postoji<br />
i potreba da predsednik<br />
opštine da d<strong>od</strong>atno obrazloženje<br />
na šta će se trošiti novac,<br />
jer nije predložena lista<br />
projekata koji bi se realizovali,<br />
niti se zna koliko je para<br />
zaista potrebno. Mada, po<br />
mišljenju Živkova, postoji još<br />
jedan mogući scenario: „Ili<br />
ste već potrošili pare pa vam<br />
treba pokriće“. D<strong>od</strong>ao je da<br />
ako <strong>od</strong>bornici Srpske sloge<br />
čuju potrebna objašnjenja,<br />
verovatno će glasati za to da<br />
opština uzme kredit. Međutim<br />
- nisu.<br />
D<strong>od</strong>atno objašnjenje zatražio<br />
je i <strong>od</strong>bornik DZVM-a<br />
Šandor Pal i pominjao je<br />
mačku u crnom džaku zato<br />
što se ne zna za koje projekte<br />
će se koristiti novac <strong>od</strong><br />
kredita i p<strong>od</strong> kojim uslovima<br />
će opština da uzme kredit.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
Knezi je rekao da lokalna<br />
vlast ima projekte u vrednosti<br />
<strong>od</strong> 2,5 milijarde dinara, ali da<br />
on ne može da <strong>od</strong>luči šta je<br />
<strong>od</strong> tih programa najpotrebnije<br />
uraditi (a ne može se sve),<br />
da li treba v<strong>od</strong>ov<strong>od</strong> ili izmeštanje<br />
transformatora ili asfaltiranje,<br />
te će predstavnici<br />
mesnih zajednica saopštiti<br />
šta im je potrebno.<br />
Potom se razvila rasprava,<br />
uz međusobno optuživanje<br />
predstavnika ranije i<br />
aktuelne vlasti (Pal i Živkov<br />
vs. Knezi i Dušan Jovanović,<br />
predsednik Skupštine opštine)<br />
o tome ko je i kakve kredite<br />
uzimao i na šta su pare<br />
trošene, o platama funkcionera<br />
u opštini itd. Pal je napomenuo<br />
da je opština u ranijem<br />
peri<strong>od</strong>u postupila po<br />
Zakonu o poljoprivrednom<br />
zemljištu i da je dala u zakup<br />
državnu zemlju, koju koristi<br />
PIK „Bečej“ i plaća korišćenje<br />
po netržišnoj ceni u postupku<br />
vansudskog poravnanja, mogli<br />
bi se ostvariti prih<strong>od</strong>i za<br />
budžet, te možda ne bi imala<br />
potrebe da uzme kredit.<br />
Odluka o kreditnom zaduživanju<br />
opštine ipak je<br />
usvojena (za je glasalo 22<br />
<strong>od</strong>bornika).<br />
Odbornička većina je donela<br />
<strong>od</strong>luku i o osnivanju Saveta<br />
za međunacionalne <strong>od</strong>nose.<br />
Savet je radno telo koji<br />
se osniva u nacionalno mešovitim<br />
lokalnim samoupravama,<br />
čiji članovi treba da<br />
budu predstavnici većinskog<br />
nar<strong>od</strong>a i nacionalnih manjina<br />
sa više <strong>od</strong> jedan posto učešća<br />
u ukupnom stanovništvu<br />
opštine. Osnovni posao Saveta<br />
je da „brine“ o nacionalnoj<br />
ravnopravnosti građana.<br />
Usvojena je i <strong>od</strong>luka o<br />
izmenama i dopunama Poslovnika<br />
Skupštine opštine, i<br />
o tome da će se <strong>od</strong>luka o lokalnim<br />
komunalnim taksama<br />
primenjivati tek <strong>od</strong> 1. januara<br />
2010. g<strong>od</strong>ine.<br />
P<strong>od</strong>setimo, <strong>od</strong>luka o lokalnim<br />
komunalnim taksama<br />
usvojena je 15. jula, ali su se<br />
bečejski preduzetnici organizovali<br />
i „pritisli“ lokalnu vlast<br />
da primena <strong>od</strong>luke počne tek<br />
<strong>od</strong> sledeće g<strong>od</strong>ine i da se u<br />
međuvremenu smanje enormno<br />
visoki iznosi pojedinih<br />
komunalnih taksi – reč je najpre<br />
o firmarini.<br />
Predsednik opštine Peter<br />
Knezi je priznao da je lokalna<br />
vlast pogrešila kada je<br />
donela <strong>od</strong>luku o komunalnim<br />
taksama, naročito što se<br />
tiče plaćanja firmarine, jer bi<br />
to praktično značilo da mali<br />
preduzetnici (vlasnici radnji<br />
itd.) u centru grada plaćali<br />
veće takse nego velike i relativno<br />
bogate firme u industrijskoj<br />
zoni. Knezi je rekao<br />
da će Opštinsko veće doneti<br />
predlog da se do sledeće<br />
g<strong>od</strong>ine, u dogovoru sa preduzetnicima,<br />
izradi nova <strong>od</strong>luka<br />
o lokalnim komunalnim<br />
taksama, ili da se primeni <strong>od</strong>luka<br />
iz 2003. g<strong>od</strong>ine (d<strong>od</strong>uše<br />
u toj <strong>od</strong>luci takse su izuzetno<br />
malo).<br />
Odbornik Dragan Živkov<br />
je u vezi sa lokalnim nametima<br />
konstatovao da lokalna<br />
vlast ne v<strong>od</strong>i računa o preduzetnicima,<br />
umesto da im pomaže<br />
„kažnjava“ ih zato što<br />
su ostali u Bečeju i ovoj opštini<br />
plaćaju dažbine, za razliku<br />
<strong>od</strong> pojedinih velikih bečejskih<br />
firmi koje su premestile sedišta<br />
u gradove u kojima su<br />
bolji (jeftiniji) uslovi privređivanja.<br />
Živkov je zatražio p<strong>od</strong>atke<br />
o tome koliko novca je<br />
zbog toga „izgubio“ opštinski<br />
budžet i upozorio na to da<br />
ukoliko <strong>od</strong>nos vlasti prema<br />
preduzetnicima ostane isti,<br />
oni će početi da <strong>od</strong>laze iz Bečeja.<br />
Zoran Subotički, <strong>od</strong>bornik<br />
„Kao jedne kuće“ kazao<br />
je da je dobro što će lokalna<br />
vlast da ispravi grešku u vezi<br />
sa <strong>od</strong>lukom o komunalnim<br />
taksama i istakao da su bečejski<br />
preduzetnici voljni da<br />
joj pomognu u tom poslu, boreći<br />
se za sopstvene interese<br />
ne zanemarujući ni javni interes.<br />
D<strong>od</strong>ao je da preduzetnici<br />
hoće da znaju na šta se troši<br />
novac <strong>od</strong> komunalnih taksi i<br />
žele da se deo tog novca vrati<br />
preduzetništvu.<br />
Odbornici bečejskog parlamenta<br />
doneli su <strong>od</strong>luku da<br />
je predsednik opštine nadležan<br />
za sprovođenje postupka<br />
davanja u zakup poljoprivrednog<br />
zemljišta u državnoj<br />
svojini i formirali su komisiju<br />
za sprovođenje postupka javnog<br />
nadmetanja za davanje<br />
u zakup državne zemlje u opštini<br />
Bečej. Odbornik Živkov<br />
je zatražio izveštaj o tome<br />
šta je do sada učinjeno kako<br />
bi se državna zemlja najzad i<br />
u Bečeju dala u arendu.<br />
Predsednik opštine je<br />
izneo hronološki red događaja,<br />
rekavši da je Skupština<br />
opštine tek ove g<strong>od</strong>ine<br />
usvojila G<strong>od</strong>išnji program o<br />
gazdovanju zemljištem, a na<br />
osnovu toga sledi raspisivanje<br />
licitacije za zakup zemlje.<br />
On je napomenuo i da cena<br />
zakupa, s obzirom na krizu,<br />
verovatno neće biti veća <strong>od</strong><br />
utvrđenog iznosa u postupku<br />
vansudskog poravnanja<br />
(za najvećeg korisnika državne<br />
zemlje PIK „Bečej“ za<br />
2007/2008. cena korišćenja<br />
jednog hektara je 7.819 dinara,<br />
to jest 83,5 evra). Reči<br />
Knezija osudili su Dragan<br />
Živkov i Šandor Pal, koji je<br />
rekao da je „direktna pog<strong>od</strong>ba“<br />
protivzakonita, kao što je<br />
protivzakonito i vansudsko<br />
poravnanje koje sa korisnicima<br />
zemlje zaključuje država.<br />
Potom je usledilo „već viđeno“:<br />
međupartijsko optuživanje<br />
između Pala i Knezija<br />
o tome kako funkcioniše, <strong>od</strong>nosno<br />
ne funkcioniše Mađarska<br />
koalicija u Bečeju (članice<br />
su SVM, DZVM i DSVM)...<br />
Pal je rekao da po koalicionom<br />
sporazumu članica Mađarske<br />
koalicije DZVM treba<br />
da bude deo vlasti u Bečeju.<br />
Zato je Pal zatražio da se iz<br />
lokalne vladajuće koalicije<br />
„izbace“ predstavnici LSV,<br />
G17 plus i „Kao jedne kuće“<br />
i da umesto njih DZVM bude<br />
deo vlasti.<br />
Od toga verovatno neće<br />
biti ništa ako je verovati<br />
nezvaničnim informacijama<br />
predstavnika (još) vladajuće<br />
koalicije.<br />
Na sednici Skupštine opštine<br />
<strong>od</strong>bornici su imenovali<br />
nove članove radnih tela<br />
Skupštine opštine (predstavnici<br />
koalicije Srpska sloga), i<br />
dali su saglasnost na upotrebu<br />
imena opštine Bečej u nazivu<br />
privrednog društva „Favorit-Bike-Bečej“<br />
d.o.o.<br />
Na kraju sednice pokazalo<br />
se da je lokalna vlast ipak<br />
klimava, jer nakon smene<br />
Endrea Saboa, predstavnika<br />
„Kao jedne kuće“, koji je bio<br />
član Opštinskog veća, nije<br />
izglasan predlog da novi član<br />
broj 472. 18. septembar 2009. 3<br />
U SREDU JE ODRŽANA SEDNICA SO BEČEJ<br />
Za kredit glasalo dvadeset dva <strong>od</strong>bornika<br />
„Ramazan nam je prilika da se prihvatimo Kur'ana i obnovimo<br />
naš iman, kako bi bili ustrajniji na ispravnom putu, a<br />
Kur'an nas obavještava o sebi:<br />
„Elif-lam-ra. Knjigu ti objavljujemo zato da ljude, voljom<br />
njihovog Gosp<strong>od</strong>ara, izvedeš iz tmina na svjetlo,<br />
na put Silnog i Hvaljenog.”<br />
(Ibrahim, 1)<br />
„Ali azt mondta: Ma ünnep van annak, akinek tegnap<br />
elfogadtatott a böjtje és az éjjeli virrasztása, ma nekünk<br />
ünnep van és holnap nekünk ünnep van, s minden olyan<br />
nap, amelyen nem fordulunk szembe Allahhal az nekünk<br />
ünnep.“<br />
„Allah túláradó kegyelmében és könyörületében, ennek<br />
okán örvendezzenek!“<br />
(Korán 10:58)<br />
Predsednik opštine Bečej<br />
KNEZI PETER<br />
Tajno glasanje za izbor novog člana Opštinskog veća<br />
BAJRAM SHERIF MUBAREK<br />
OLSUN!<br />
Óbecse község polgármestere<br />
KNÉZI PÉTER<br />
FOTO: K.D.F.<br />
Poštenje i izdaja<br />
Veća bude Radomir Jelić,<br />
predsednik opštinskog <strong>od</strong>bora<br />
iste partije. Sabo ostaje<br />
na funkciji do izbora novog<br />
člana.<br />
Za imenovanje Jelića glasalo<br />
je samo 17 <strong>od</strong>bornika<br />
(bilo je potrebno minimum 19<br />
glasova), ali ne zna se tačno<br />
čiji <strong>od</strong>bornici nisu glasali<br />
pozitivno (tajno se glasalo),<br />
mada se može pretpostaviti.<br />
Naime, <strong>od</strong>bornici Srpske<br />
sloge nisu glasali, kao ni<br />
DZVM-a, a „nedostajući“ glasovi<br />
mogu biti iz DS-a, G17<br />
plus, LSV-a, SVM-a i GG<br />
„Pokret za Bečej“.<br />
Svađe u koaliciji će verovatno<br />
biti, jer je <strong>od</strong>bornik<br />
Zoran Subotički („Kao jedna<br />
kuća“) pre glasanja rekao<br />
da ukoliko ostatak koalicije<br />
ne prihvati predlog „Kuće“<br />
da Jelić bude član Opštinskog<br />
veća, ova stranka prelazi<br />
u opoziciju. D<strong>od</strong>uše, to<br />
ne može da ugrozi vladajuću<br />
koaliciju, jer i bez dvojice <strong>od</strong>bornika<br />
„Kuće“ postoji <strong>od</strong>bornička<br />
većina.<br />
Predsednik opštinskog<br />
<strong>od</strong>bora „Kao jedne kuće“ Radomir<br />
Jelić novinaru Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a nije izravno<br />
<strong>od</strong>govorio na pitanje da li je<br />
„Kuća“ napustila opštinsku<br />
vlast pošto on nije izabran u<br />
Opštinsko veće, već je rekao<br />
da će tu <strong>od</strong>luku doneti bečejski<br />
<strong>od</strong>bor stranke.<br />
Kristina Demeter<br />
Filipčev<br />
Endre Sabo, pre nego<br />
što je na zahtev svojih partijskih<br />
drugova iz „Kao jedne<br />
kuće“ smenjen sa mesta<br />
člana Opštinskog veća, <strong>od</strong>ržao<br />
je „oproštajni govor“.<br />
„Nisam tražio reč da bih<br />
tražio pomilovanje, nego<br />
želim da kažem nekoliko<br />
reči o ljudima koji danas<br />
traže moje razrešenje. Do<br />
sada sam mislio da i u politici<br />
postoji poštenje, prijateljstvo<br />
i solidarnost. Nažalost,<br />
pogrešio sam. Pogrešio<br />
sam kad sam svoju političku<br />
karijeru gradio sa pogrešnim<br />
ljudima. Pogrešio<br />
sam kad sam mislio da isti<br />
ti ljudi poštuju birače koji<br />
su ih izabrali, koji su 1.000<br />
glasova više dali za mene<br />
kao predstavnika stranke.<br />
Istovremeno sam pogrešio<br />
kad sam mislio da ima sloge<br />
u politici. Pitam se kako<br />
ovi ljudi mogu tako olako<br />
<strong>od</strong>baciti čoveka koji je šest<br />
g<strong>od</strong>ina radio zajedno sa<br />
njima? Koliko dana, meseci<br />
i g<strong>od</strong>ina treba ovim ljudima<br />
da okrenu leđa koaliciji,<br />
drugim rečima samim biračima?<br />
Nadam se da postoji<br />
još jedan pokret koji daje<br />
ljudima neku malu mađarsku<br />
nadu“, rekao je Sabo i<br />
zahvalio se onima koji su u<br />
proteklom peri<strong>od</strong>u sarađivali<br />
sa njim.<br />
Odbornik Zoran Subotički,<br />
nedavno još partijski<br />
drug Saboa, kazao je da<br />
se pokazalo da „ne postoje<br />
male i velike partije, već<br />
mali i veliki ljudi. Politika<br />
je prilika da čovek pokaže<br />
svoje vrednosti, ali i ono što<br />
želi da sakrije“. Kazao je i<br />
da je smenom Saboa njegova<br />
partija demonstrirala<br />
princip <strong>od</strong>govornosti i to<br />
na svom primeru. Subotički,<br />
međutim, nije želeo da kaže<br />
zašto je „Kuća“ predložila<br />
smenu Saboa, jer, kako je<br />
Endre Sabo<br />
rekao, tako je dogovoreno<br />
upravo sa njim.<br />
Inače, Sabo će i dalje<br />
da se bavi politikom i verovatno<br />
će biti član Pokreta<br />
„Mađarska nada“ nedavno<br />
osnovane vojvođanske<br />
mađarske partije. Po kuloarskim<br />
pričama, on će<br />
verovatno biti predsednik<br />
bečejske organizacije te<br />
stranke.
4<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
RADNICI 8. OKTOBRA<br />
Privremeni<br />
rad u Flori<br />
Tomislav Šljivančanin<br />
Mineri sindikata?<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA<br />
„Da li se<br />
krećeš?“<br />
TOKOM APRILA i maja u devet<br />
gradova u Vojv<strong>od</strong>ini sprovedeno<br />
je istraživanje o mobilnosti<br />
mladih. Istraživanje<br />
je obavljeno u okviru projekta<br />
„Da li se krećeš?“ BalkanI-<br />
DEA-e iz Novog Sada u saradnji<br />
sa Kancelarijom za mlade<br />
opštine Bečej. Anketirano<br />
je 1.389 mladih, srednjoškolaca,<br />
studenata, zaposlenih<br />
i nezaposlenih, koji su <strong>od</strong>govarali<br />
na pitanja o putovanjima<br />
u zemlji i u inostranstvu.<br />
Prezentacija istraživanja<br />
biće <strong>od</strong>ržana sutra (19. septembra)<br />
u Pozorišnom klubu<br />
<strong>od</strong> 20 časova.<br />
Istog dana, na istom me-<br />
FOTO: S.M.<br />
RADNICI fabrike nameštaja<br />
„8. oktobar“ već 17 meseci<br />
nisu dobili platu, fabrika<br />
<strong>od</strong> raskida kupopr<strong>od</strong>ajnog<br />
ugovora između Agencije za<br />
privatizaciju i Ivana Mesaroša<br />
praktično ne radi, a u krugu<br />
firme <strong>od</strong> komunalija ima<br />
samo v<strong>od</strong>e.<br />
Tokom agonije „8. oktobra“<br />
radnici preduzeća su<br />
na različite načine, d<strong>od</strong>atnim<br />
radom van fabrike, obezbeđivali<br />
egzistenciju.<br />
Ove nedelje pojavila se<br />
informacija da jedanaest radnika<br />
„8. oktobra“ radi u Flori<br />
na sezonskim poslovima.<br />
Ovu vest potvrdio je Tomislav<br />
Šljivančanin, predsednik sindikalne<br />
organizacije „8. oktobra“:<br />
„Tačno je da naši radnici<br />
rade u Flori, na vađenju semena<br />
iz paprike na Zalivnom<br />
polju. To smo uradili na insistiranje<br />
sindikata i manjinskih<br />
akcionara, a u dogovoru sa<br />
Rudolfom Albaharijem, zastupnikom<br />
kapitala. Na taj način<br />
želimo da rešimo barem deo<br />
problema koje radnici imaju u<br />
našoj fabrici, i da barem deo<br />
njih zaradi neki dinar. Trudili<br />
smo se da posao u Flori dobiju<br />
socijalno ugroženi radnici,<br />
nije bilo nikakvih pritisaka i<br />
pretnji, sve je na dobrovoljnoj<br />
bazi. Radnici koji ne žele da<br />
idu u Floru, to ne moraju da<br />
čine, i neće imati nikakve posledice<br />
u smislu gubitka radnog<br />
mesta u fabrici nameštaja“,<br />
rekao je Šljivančanin.<br />
Na pitanje da li radnici „8.<br />
oktobra“ koji rade u Flori imaju<br />
potpisane ugovore o delu,<br />
Šljivančanin je <strong>od</strong>govorio negativno:<br />
„Nismo pravili ugovore,<br />
naši radnici koji rade<br />
u Flori su na platnom spisku<br />
’8. oktobra’, i za svoj rad će<br />
dobiti nadoknadu po zakonu.<br />
Drago mi je da barem deo <strong>od</strong><br />
96 radnika ima posao. Ako i<br />
holandski ’Varomont’ potpiše<br />
ugovor sa Akcijskim fondom<br />
o zakupu dela ’8. oktobra’ i<br />
počne proizv<strong>od</strong>nja briketa,<br />
uposlićemo još <strong>od</strong> deset do<br />
petnaest ljudi, pa vi vidite da<br />
li je to dobro za nas“, rekao je<br />
Šljivančanin.<br />
Tvrdnje predsednika sindikalne<br />
organizacije „8. oktobra“<br />
potvrdio je i Rudolf Albahari,<br />
zastupnik kapitala u „8.<br />
oktobru“ i direktor fabrike za<br />
preradu povrća i voća Flora.<br />
S.M.<br />
Tomislav Šljivančanin je<br />
rekao da sindikat na sve zakonske<br />
načine pokušava da<br />
pomogne radnicima, ali da<br />
ima i onih koji „svojim delovanjem<br />
pokušavaju da miniraju<br />
sve naše akcije. Znam da<br />
Darko Čiplić, radnik fabrike<br />
nameštaja, protura netačne<br />
informacije u javnost o tome<br />
da je ljudima prećeno da moraju<br />
da rade u Flori, a ako <strong>od</strong>biju<br />
ponudu da će dobiti otkaz.<br />
To nije tačno, o tome<br />
mogu da posvedoče oni naši<br />
radnici koji rade u Flori. To što<br />
on radi je klevetanje, a za to<br />
će snositi posledice jer ću ga<br />
tužiti“, rekao je Šljivančanin.<br />
Darko Čiplić nije želeo da<br />
govori za Bečejski <strong>mozaik</strong>.<br />
B.M.<br />
stu, u 21.30 sati će se <strong>od</strong>ržati<br />
i promocija kratkih filmova<br />
„Filadendron pr<strong>od</strong>ukcije“ p<strong>od</strong><br />
nazivom „Neviđeni Filadendron“.<br />
Radi se o do sada neprikazanim<br />
dokumentarnim<br />
filmovima, hronološkim beleškama,<br />
romantičnim ekranizacijama<br />
kratkih priča, nastalih<br />
<strong>od</strong> 2004. g<strong>od</strong>ine.<br />
„Filadendron pr<strong>od</strong>ukcija”<br />
je neformalno filmsko udruženje<br />
iz Bečeja koje stvara kratkometražne<br />
filmove <strong>od</strong> 2003.<br />
g<strong>od</strong>ine. Osnovna tema kojom<br />
se bavi ova pr<strong>od</strong>ukcija je život<br />
mladih u Bečeju i u Srbiji.<br />
B.M<br />
OBIM stočarske proizv<strong>od</strong>nje<br />
u Srbiji smanji se za jedan<br />
do dva <strong>od</strong>sto g<strong>od</strong>išnje, a jedan<br />
<strong>od</strong> razloga za to je i činjenica<br />
da problemi u agraru sa<br />
kojima se naša zemlja g<strong>od</strong>inama<br />
suočava nisu sistemski<br />
U DOMU ZANATLIJA u Bečeju<br />
prvog vikenda septembra<br />
trebalo je da bude otvorena<br />
nova kuglana, ali je rok izgradnje<br />
pr<strong>od</strong>užen za oko dva<br />
meseca.<br />
Kuglanu gradi somborska<br />
firma „Kegel King“ d.o.o. koja<br />
je deo objekta zakupila na 15<br />
g<strong>od</strong>ina <strong>od</strong> Opšteg udruženja<br />
preduzetnika opštine Bečej,<br />
vlasnika Doma zanatlija. „Kegel<br />
King“ se obavezao da će<br />
montirati kuglanu sa segmentnim<br />
pločama po standardima<br />
svetske kuglaške federacije.<br />
Vrednost investicije je oko<br />
80.000 evra, a Somborci će<br />
u objekat uložiti i d<strong>od</strong>atnih<br />
40.000 evra.<br />
„Kegel King“ planira da<br />
preuredi prostor bifea, obnovi<br />
sanitarni čvor i svlačionicu,<br />
sanira grejanje i krov objekta i<br />
izgradi zimsku baštu na ulazu<br />
INFO<br />
UDRUŽENJE STOČARA OPŠTINE BEČEJ<br />
Izlaz iz krize je u konsenzusu<br />
Farma za proizv<strong>od</strong>nju mleka<br />
rešeni. Po mišljenju stručnjaka<br />
za rešavanja problema u<br />
stočarstvu i u ostalim oblastima<br />
poljoprivredne proizv<strong>od</strong>nje<br />
potrebno je doneti <strong>od</strong>govarajuću<br />
strategiju, koja će<br />
biti aktuelna narednih 30-50<br />
g<strong>od</strong>ina. Na taj način neće biti<br />
potrebno da se, osim u ekstremnim<br />
slučajevima, stalno<br />
donose uredbe, jer se na taj<br />
način sistemski ništa ne rešava.<br />
Svetska ekonomska kriza<br />
još više je zakomplikovala život<br />
poljoprivrednika, ali ima i<br />
onih koji su šansu za napredak<br />
videli u udruživanju. Pozitivnih<br />
primera u Vojv<strong>od</strong>ini<br />
ima više, a u Bečeju je to u<br />
sferi stočarstva uradilo desetak<br />
vlasnika registrovanih farmi<br />
za proizv<strong>od</strong>nju mleka, tov<br />
svinja i proizv<strong>od</strong>nju živine.<br />
Udruženje stočara opštine<br />
Bečej čine „Agro-pr<strong>od</strong>ukt<br />
Šinkovič“, regionalni lider<br />
u proizv<strong>od</strong>nji živine, farma<br />
Mužlai, treća po količini proizvedenog<br />
mleka u grupaciji<br />
„Imlek“, farma Džigurski<br />
(deveta u „Imleku“), farme<br />
za proizv<strong>od</strong>nju mleka Rakić,<br />
Banjeglav, Mago, farma svinja<br />
Balaž, farma živine Nađvaradi…<br />
Posle deset meseci postojanja,<br />
u bečejskom udruženju<br />
su zadovoljni postignutim.<br />
„Protiv krize u stočarstvu<br />
se može boriti na samo jedan<br />
u kuglanu.<br />
Glavni razlog za probijanje<br />
roka izgradnje kuglane i<br />
renoviranja objekta, prema<br />
rečima Zdenka Pavlica, savetnika<br />
u „Kegel Kingu“, je<br />
administrativne prir<strong>od</strong>e. „Papirologija<br />
i pribavljanje svih<br />
neoph<strong>od</strong>nih dozvola trajalo<br />
je mnogo duže nego što smo<br />
planirali. Navikli smo na zapadni<br />
sistem rada, a u Srbiji<br />
još uvek sve ide sporo. Na<br />
administrativne poslove izgubili<br />
smo mesec dana i to je jedini<br />
razlog zbog čega kuglana<br />
još nije u funkciji“.<br />
Građevinski radovi su počeli<br />
pre nedelju dana, stara<br />
kuglana je „skinuta“, a objekat<br />
se renovira i priprema za<br />
postavljanje nove. „Grubi radovi<br />
trebalo bi da budu gotovi<br />
za oko tri nedelje, tada ćemo<br />
raditi finiš renoviranja, a kada<br />
FOTO: S.M.<br />
način – konsenzusom svih<br />
u lancu poljoprivrede. Zbog<br />
toga smo se mi stočari u Bečeju<br />
i ujedinili, jer na taj način<br />
imamo jače pregovaračke<br />
pozicije“, rekao je Vasa Džigurski,<br />
predsednik Udruženja<br />
stočara opštine Bečej. „U<br />
proteklom peri<strong>od</strong>u uspeli smo<br />
da uspostavimo korektan dijalog<br />
sa resornim ministarstvom,<br />
pokrajinskim institucijama,<br />
sa lokalnim vlastima i<br />
PIK-om ’Bečej’. Globalizacija<br />
je profesionalnim farmerima<br />
nametnula brzo uvećanje kapaciteta,<br />
a to p<strong>od</strong>razumeva<br />
velika ulaganja. Zbog toga<br />
bi poljoprivredi, a pogotovo<br />
stočarstvu trebalo pomoći.<br />
Udruženje je, u nastojanjima<br />
da oživi stočarstvo na ovim<br />
prostorima, dobilo p<strong>od</strong>ršku<br />
svih relevantnih institucija“,<br />
rekao je Džigurski.<br />
On je istakao da je jedan<br />
<strong>od</strong> većih problema profesionalnih<br />
farmera činjenica da<br />
nemaju mogućnost da obrađuju<br />
dovoljne površine zemlje<br />
i da deo stočne hrane kupuju,<br />
što umnogome poskupljuje<br />
proizv<strong>od</strong>nju. Šansu za rešenje<br />
problema Džigurski vidi<br />
u izdavanju državne zemlje u<br />
zakup u opštini Bečej. Javno<br />
nadmetanje za zakup zemlje<br />
trebalo bi da bude organizovano<br />
kada komisija koja je<br />
formirana na sednici lokalnog<br />
parlamenta u sredu obavi potrebne<br />
tehničke poslove.<br />
„Od predstojeće licitacije<br />
državne zemlje u Bečeju<br />
očekujem da i farmeri dobiju<br />
šansu da uzmu u zakup površinu<br />
koja će im obezbediti<br />
proizv<strong>od</strong>nju hrane za stoku.<br />
Mislim da smo na dobrom<br />
putu da to i ostvarimo, ali da<br />
ne bih prejudicirao stvari, sačekajmo<br />
licitaciju“, rekao je<br />
Džigurski.<br />
to bude završeno počećemo<br />
postavljanje kuglane. Najrealnije<br />
je da sve bude završeno<br />
U centru dugoročnih planova<br />
Udruženja stočara Bečej<br />
je razvoj stočarstva u naseljenim<br />
mestima u opštini.<br />
„U udruženju imamo farme iz<br />
svih naseljenih mesta u opštini<br />
i oni će u narednom peri<strong>od</strong>u<br />
biti zamajac stočarske<br />
proizv<strong>od</strong>nje u tim mestima.<br />
Radićemo mnogo i na edukaciji<br />
malih farmera koji samo<br />
udruženi mogu da prežive<br />
ovo vreme. A kada nam se<br />
Odobren izvoz mesa u EU<br />
desi razvijeno stočarstvo, siguran<br />
sam da neće biti ’egz<strong>od</strong>usa’<br />
sa sela, naprotiv, to je<br />
šansa za bolje puteve, bolju<br />
infrastrukturu i lepši život na<br />
selu“, rekao je Džigurski.<br />
S. Malešev<br />
G<strong>od</strong>išnje pojedemo 43<br />
kilograma mesa<br />
Stočarstvom se u Srbiji<br />
bavi oko 700.000 gazdinstava<br />
i ono donosi oko 40 <strong>od</strong>sto<br />
bruto društvenog proizv<strong>od</strong>a<br />
poljoprivrede. Prošle g<strong>od</strong>ine<br />
je u Srbiji proizvedeno oko<br />
440.000 tona mesa, što je za<br />
210.000 manje nego 1990.<br />
Srbija g<strong>od</strong>išnje proizvede<br />
83.000 tona goveđeg,<br />
255.000 svinjskog, 20.000<br />
ovčijeg i 75.000 tona živinskog<br />
mesa. Po statističkim<br />
p<strong>od</strong>acima, g<strong>od</strong>išnja potrošnja<br />
mesa po stanovniku u Srbiji<br />
sada je 43 kilograma, dok je<br />
UPRKOS NAJAVAMA NOVA KUGLANA NIJE OTVORENA POČETKOM SEPTEMBRA<br />
Papirologija koči radove<br />
FOTO: S.M.<br />
Radovi u kuglani<br />
Ministarstvo poljoprivrede,<br />
šumarstva i v<strong>od</strong>oprivrede<br />
saopštilo je da je Evropska<br />
unija, posle dvadeset g<strong>od</strong>ina,<br />
<strong>od</strong>obrila Srbiji izvoz prerađevina<br />
<strong>od</strong> svinjskog mesa na to<br />
tržište. Izvozne dozvole dobile<br />
su „Big Bul“ iz Bačinaca,<br />
„Juhor“ (Jag<strong>od</strong>ina), novosadski<br />
„Kolbis“ i klanica u Bačkoj<br />
Topoli, a očekuju se izvozne<br />
dozvole za još tri klanice iz<br />
centralne i južne Srbije. „Mogućnošću<br />
izvoza mesnih prerađevina<br />
na tržište EU dobijena<br />
je velika šansa za razvoj<br />
stočarstva i industrije za preradu<br />
mesa, ali i preko potreban<br />
ventil za plasman robnih<br />
viškova svinjskog mesa koji<br />
su proteklih g<strong>od</strong>ina često dov<strong>od</strong>ili<br />
do pada cene tovljenika,<br />
i za posledicu imale smanjenje<br />
stočnog fonda. Ovo je<br />
veliki uspeh i rezultat marljivog<br />
rada inspekcijskih službi,<br />
Uprave za veterinu i celog<br />
Ministarstva poljoprivrede“,<br />
rekao je Saša Dragin, ministar<br />
poljoprivrede.<br />
1990. g<strong>od</strong>ine bila 65 kilograma.<br />
Od toga, potrošnja svinjskog<br />
mesa po stanovniku je<br />
22, goveđeg i junećeg 11, živinskog<br />
7 i jagnjećeg 3 kilograma.<br />
Srbija ima 220 mlekara<br />
i g<strong>od</strong>išnje proizvede 1,6<br />
milijardi litara mleka, <strong>od</strong> čega<br />
se zvanično preradi 900 miliona.<br />
G<strong>od</strong>išnja potrošnja mleka<br />
po stanovniku je 65 litara,<br />
što je skoro duplo manje<br />
nego u vreme SFRJ kada je<br />
g<strong>od</strong>išnja potrošnja po stanovniku<br />
bila 120 litara.<br />
B.M.<br />
do 1. novembra kada bi kuglana<br />
trebala da bude u funkciji“,<br />
rekao je Pavlic. S.M.
péntekenként<br />
2009. szeptember 18.<br />
új sorogat,<br />
472. szám<br />
A KÖZSÉGI KÉPVISELŐ-TESTÜLET SZERDAI ÜLÉSÉN<br />
Hitelvállalás és veszekedés<br />
HUSZONKILENC tanácsnok<br />
jelenlétében csaknem öt órán<br />
át tartott a községi képviselőtestület<br />
szerdai ülése. A becsei<br />
képviselők a tervezett<br />
tizenöt napirendi pont helyett<br />
csak tizennégyről tárgyaltak,<br />
ugyanis Knézi Péter polgármester<br />
kérésére elnapolták a<br />
Komunalac Közvállalat Alapszabályának<br />
módosítását és<br />
kiegészítését.<br />
Mintegy 120 percig tartó<br />
vita előzte meg a község<br />
hosszú távú hitelvállalásáról<br />
szóló határozat elfogadását.<br />
A polgármester elmondta,<br />
hogy a nehéz gazdasági<br />
helyzetre való tekintettel döntöttek<br />
úgy, hogy az önkormányzat<br />
hosszú távú hitelt<br />
vesz fel. Elmondása szerint a<br />
Pénzügyminisztérium Kincstári<br />
Igazgatósága augusztus<br />
24-i véleményezése alapján<br />
180 millió dinár összegben<br />
hagyta jóvá az önkormányzat<br />
kérvényét, de a község<br />
hitelvállalási képességét<br />
120 millió dinár összegben<br />
határozták meg, amelyet a<br />
kommunális infrastruktúra,<br />
valamint a geotermális furat<br />
építésére fordítanak. Knézi<br />
elmondta, hogy a községben<br />
2,5 milliárd dinár értékben<br />
vannak készen projektumok,<br />
de még nem lehet tudni, hogy<br />
a hitelből milyen programokat<br />
fognak finanszírozni, ugyanis<br />
a községi vezetőség a helyi<br />
közösségek tanácsaival közösen<br />
határozza majd meg a<br />
prioritásokat.<br />
Dragan Živkov (Szerb<br />
Összefogás Koalíció) elmondta,<br />
hogy mivel nincsenek<br />
kiválasztva a konkrét<br />
projektumok, még azt sem<br />
lehet tudni, hogy mennyi<br />
pénzre van szüksége a községnek,<br />
elég lesz-e 80 millió<br />
dinár, esetleg 120 millióra<br />
lesz szükség, s emiatt a hiányosságok<br />
miatt az általa<br />
vezetett koalíció nem fog a<br />
határozatra szavazni.<br />
Hitelt vesz fel a község - döntötték el a képviselők<br />
Páll Sándor (VMDK)<br />
leszögezte, hogy az önkormányzat<br />
költi a pénzt, de<br />
nem tudni mire. Azt is kifogásolta,<br />
hogy a tanácsnokokat<br />
senki sem tájékoztatja<br />
arról, hogy mekkora most a<br />
község adóssága. Felszólalásában<br />
arra is kitért, hogy<br />
a geotermális furat, tudta<br />
szerint, az államot illeti meg,<br />
nem pedig a községet. Páll<br />
beszélt arról is, hogy miként<br />
csökkentették az önkormányzatban<br />
dolgozók fizetését 50<br />
százalékkal, míg a politikusok<br />
csupán 5 százalékkal kevesebb<br />
bért kapnak. Szerinte a<br />
Községi Tanács tagjai ingyen<br />
is dolgozhatnának, amíg tart<br />
a gazdasági válság.<br />
Dušan Jovanović és Knézi<br />
Péter ismertették, hogy az önkormányzatban<br />
dolgozók fizetését<br />
egyforma összegben<br />
csökkentették, a Községi Tanács<br />
tagjainak pedig 35 százalékkal<br />
lett kevesebb a bére.<br />
„Az Ön ’uralk<strong>od</strong>ása’ idejében<br />
ingyen dolgoztak?”, kérdezte<br />
Knézi Pálltól.<br />
Páll egyik kérdésére válaszolva<br />
Dušan Jovanović<br />
képviselő-testületi elnök elmondta,<br />
hogy a tartományi<br />
szervek engedélyezték a<br />
geotermális furat kiépítését.<br />
A polgármester hozzátette,<br />
hogy a hitelből többek között<br />
utak és utcák aszfaltozása,<br />
transzformátorok áthelyezése,<br />
valamint a péterrévei és<br />
a bácsföldvári vízvezeték kiépítése<br />
élvez prioritást.<br />
Knézi kijelentette, hogy<br />
a község a hitelt biztosító<br />
banktól kérni fogja, hogy a<br />
törlesztés csak 2011. január<br />
1-től kezdődjön.<br />
Knézi Péter polgármester<br />
A hitelvállalásról szóló<br />
határozatot 22 igen szavazattal<br />
fogadták el. A Szerb<br />
Összefogás Koalíció és a<br />
VMDK tanácsnokai nem sza-<br />
Hány nyelven szólalhat<br />
fel a tanácsnok?<br />
Szabó Endre leváltása<br />
kapcsán dr. Páll Sándor is<br />
szót kért. Mivel Szabó magyarul<br />
szólalt fel, ő maga is<br />
magyarul kezdte beszédét,<br />
amire a képviselő-testület<br />
elnöke kérte a jelenlévő fordítót,<br />
hogy fordítsa le szerb<br />
nyelvre Páll mondanivalóját.<br />
Ez vitát váltott ki, hiszen<br />
Páll Sándor maga szerette<br />
volna prezentálni mindkét<br />
nyelven mondanivalóját,<br />
míg ezt Jovanović nem engedte<br />
meg, mivel, elmondása<br />
szerint, megtörtént már,<br />
hogy Páll nem ugyanazt a<br />
szöveget mondta el szerbül,<br />
amit magyarul. Az ötperces<br />
vita után Páll szerbül<br />
és magyarul szólt tanácsnoktársaihoz.<br />
FOTÓ: F.D.K.<br />
vaztak.<br />
Az ülésen a tanácsnokok<br />
határozatot hoztak a Nemzetek<br />
Közötti Viszonyokkal<br />
Foglalkozó Tanács megalakításáról,<br />
amelynek elnöke<br />
és hat tagja van. A határozat<br />
értelmében ebben a tanácsban,<br />
amely megvitatja a község<br />
területén élő polgárok<br />
nemzeti egyenjogúságának<br />
érvényesítésével, védelmével<br />
és fejlesztésével kapcsolatos<br />
kérdéseket, a szerb<br />
nép képviselői mellett helyet<br />
kapnak azon nemzeti kisebbségek<br />
képviselői is, amelyek<br />
több mint egy százalékban<br />
vesznek részt a község<br />
összlakosságának számában,<br />
miközben sem a szerb<br />
nép, sem pedig a nemzeti<br />
kisebbségek képviselői nem<br />
képezhetnek többséget a tanácsban.<br />
A határozat módosítását<br />
kérte a Statútum-ügyi<br />
Bizottság, melynek értelmében<br />
a tanácsnak elnöke és<br />
kilenc tagja lenne, négy-négy<br />
szerb és magyar nemzetiségű,<br />
valamint egy-egy roma,<br />
illetve horvát nemzetiségű.<br />
Ezt a javaslatot a határozat<br />
előterjesztője és a tanácsnokok<br />
sem fogadták el.<br />
Az ülésen szavazattöbbséggel<br />
fogadták el a képviselő-testület<br />
Ügyrendjének módosítását<br />
és kiegészítését,<br />
valamint kinevezték az állami<br />
tulajdonban lévő mezőgazdasági<br />
területek bérbeadási<br />
eljárásának lefolytatására illetékes<br />
szervet, és a földterületek<br />
nyilvános árverés útján<br />
történő bérbeadási eljárását<br />
lefolytató bizottság tagjait is.<br />
A határozatok értelmében<br />
a polgármester a bérbeadási<br />
eljárást folytató szerv, míg a<br />
bérbeadási eljárást folytató<br />
bizottság tagjai Jaroslav<br />
Roman, Kosica Debeljački,<br />
Zoran Popović, Forró Recsó<br />
Verona, Ljiljana Dejanović,<br />
Dragan Mago és Branislav<br />
Jojkić.<br />
Ezt követően a helyi jellegű<br />
kommunális illetékekről<br />
szóló határozat kiegészítése<br />
került napirendre, amelyet július<br />
15-én fogadtak el. Knézi<br />
Péter elmondta, hogy a határozat<br />
azért szorul kiegészítésre,<br />
mert a vállalkozók<br />
petícióval fordultak hozzá,<br />
amelyben kérik az illetékek<br />
tavalyi nagyságának visszaállítását.<br />
Arra hivatkoztak,<br />
hogy ebben a nehéz gazdasági<br />
helyzetben nem kellene<br />
a kommunális illetékeket<br />
emelni. A polgármester kérte<br />
a tanácsnokokat, hogy legyenek<br />
megértéssel, fogadják el<br />
a határozat kiegészítését,<br />
miszerint csak 2010. január<br />
elsejétől lépne életbe a kommunális<br />
illetékekről szóló határozat.<br />
Knézi azt is kilátásba<br />
helyezte, hogy a Községi Tanács<br />
addig egy újabb, könynyítő<br />
határozattal rukkol elő<br />
- csökkenteni kívánják egyes<br />
illetékek összegét. Páll Sándor<br />
manipulációnak nevezte<br />
az egészet, Dragan Živkov<br />
szerint pedig az illetékeket<br />
teljesen meg kellene szüntetni,<br />
míg Zoran Subotički (Mint<br />
egy ház) a vállalkozók követelését<br />
tolmácsolta, miszerint<br />
a kommunális illetékek egy<br />
részét a vállalkozók támogatására<br />
kellene fordítani.<br />
Huszonnégy szavazattal<br />
a tanácsnokok a határozat<br />
elfogadására szavaztak.<br />
Az ülésen a tanácsnokok<br />
Rom<strong>od</strong>a Ferencet nevezték<br />
Sok mindenben tévedtem<br />
Leváltása előtt Szabó<br />
Endre a szószékhez járult:<br />
„Nem azért kértem szót,<br />
hogy kegyelmet kérjek, hanem<br />
csak pár szót szeretnék<br />
azokról az emberekről<br />
mondani, akik ma a leváltásomat<br />
kérik. Én azt gondoltam,<br />
hogy a politikában is<br />
van tisztesség, barátság,<br />
szolidaritás, de sajnos tévedtem.<br />
Tévedtem, amikor<br />
téves emberekkel építettem<br />
politikai karrieremet, tévedtem<br />
amikor azt hittem, hogy<br />
ugyanezek az emberek<br />
megtisztelik azokat a szavazókat,<br />
akik ezer szavazattal<br />
többet adtak rám,<br />
mint a Mint egy ház pártra,<br />
ugyanakkor tévedtem, hogy<br />
van összefogás a politikában.<br />
Kérdezem én, ha azok<br />
az emberek, akik ilyen könynyen<br />
eldobják azt az embert,<br />
aki hat évig együtt dolgozott<br />
velük, hány nap,<br />
hány hónap kell ezeknek az<br />
embereknek, hogy hátat<br />
Hibakiigazítás<br />
fordítsanak a koalíciónak,<br />
vagy más szóval, a választópolgároknak?<br />
Remélem,<br />
hogy van még egy mozgalom,<br />
ami ad az embereknek<br />
egy kis magyar reményt“,<br />
mondta Szabó, majd megköszönte<br />
az együttműködést<br />
mindazoknak, akik az<br />
elmúlt időszakban együtt<br />
tudtak működni vele.<br />
Zoran Subotički Szabó<br />
beszédét követően leszögezte,<br />
hogy „nem léteznek<br />
kis és nagy pártok, csak kis<br />
és nagy emberek. A politika<br />
lehetőséget teremt arra,<br />
hogy az ember megmutassa<br />
értékeit, de azt is, amit el<br />
szeretne rejteni“. Subotički<br />
kijelentette, hogy a Mint egy<br />
ház párt felelősségteljesen<br />
dolgozik, s ezt önmaga példáján<br />
bizonyította Szabó<br />
leváltásakor. Elmondása<br />
szerint Szabó leváltásának<br />
oka, mindkét fél kérésére,<br />
titok marad.<br />
B.M.<br />
ki a Petőfi iskola iskolaszéki<br />
tagjává, de „feltöltötték“ a<br />
képviselő-testület tanácsait<br />
és bizottságait is, az új tagok<br />
az ellenzék soraiból kerültek<br />
ki. A Folyam<strong>od</strong>vány- és<br />
Panaszügyi Bizottságba<br />
Nebojša Kolarski és Sava<br />
Živojnović kerültek, a Statútum-ügyi<br />
Bizottságot Dragan<br />
Živkov erősíti, Nemanja<br />
Lam és Dušan Stefanović a<br />
Mandátumügyi és Mentelmi<br />
Bizottság új tagjai, míg a<br />
Költségvetési és Pénzügyi<br />
Tanácsba Slavica Grković<br />
került.<br />
Az ülés végén a tanácsnokok<br />
a Községi Tanácsból<br />
menesztették Szabó Endrét<br />
(Mint egy ház), akit a pártja<br />
hívott vissza. A jelenlévő tanácsnokok<br />
Szabó menesztésére<br />
szavaztak, de a helyébe<br />
javasolt Radomir Jelićet nem<br />
választották meg, ugyanis<br />
csak tizenheten szavaztak<br />
rá, két voks még hiányzott<br />
kinevezéséhez.<br />
A törvény értelmében így<br />
Szabó Endre továbbra is a<br />
Községi Tanács tagja marad.<br />
Ricz Róbert<br />
Szeptember 11-i számunkban a parkolásról szóló cikkünk<br />
címében – a 7. oldalon és a címoldalon is - elírás történt.<br />
Helytelenül ezt közöltük: „Félszáz parkolóhelyért kell<br />
majd fizetni“. A cím helyesen: „Négyszáztíz parkolóhelyért<br />
kell majd fizetni“.<br />
Elnézést kérünk olvasóinktól.<br />
A Becsei Mozaik szerkesztősége
6<br />
ÚTKERESZTEZŐDÉS<br />
472. szám, 2009. szeptember 18.<br />
LABUD PEJOVIĆ ÓVODA<br />
Nem drágult az<br />
ellátás<br />
Kezdődik az iskolai előkészítő<br />
A LABUD PEJOVIĆ óv<strong>od</strong>ába május<br />
folyamán lehetett iratkozni. Az utóbbi<br />
évekhez viszonyítva ebben a tanévben<br />
írattak be legtöbb gyereket<br />
az intézménybe, szeptember 1-jén<br />
1321 gyermek indult bölcsődébe,<br />
napközibe és óv<strong>od</strong>ába.<br />
Ferenc Magdolna igazgatónő elmondása<br />
szerint a napközik és bölcsődék<br />
túlzsúfoltak. Egész napos ellátásra<br />
27 csoportban összesen 636<br />
gyerek jár, valamint 685 óv<strong>od</strong>ás van<br />
34 csoportban.<br />
Arra a kérdésünkre, hogy menynyibe<br />
kerül az óv<strong>od</strong>a, illetve a napközis<br />
ellátás, az igazgatónő azt válaszolta,<br />
hogy maradtak a tavalyi árak.<br />
„Az önkormányzattól kértük az<br />
áremelést, de nem hagyták jóvá.<br />
Az óv<strong>od</strong>ai ellátás továbbra is 1200<br />
dinár, a napközi 3000 dinár, míg a<br />
bölcsőde és a kétnyelvű csoport,<br />
OLVASÓKUCKÓ<br />
Jó könyvek<br />
1. Milan Kundera: Halhatatlanság.<br />
Milan Kunderának<br />
ez a regénye egyetlen<br />
mozdulatból születik, egy nő<br />
hanyag gesztusából az<br />
úszástanára felé - ez teremti<br />
meg az új mű főhősét a történetben<br />
tevékeny szerepet<br />
játszó, s történetesen<br />
Kundera nevet viselő író<br />
agyában. Miként Flaubert<br />
Emmája vagy Tolsztoj Annája,<br />
Kundera Agnese is olyan<br />
varázzsal bír, amely meghatározhatatlan<br />
vágyódást<br />
ébreszt. Ő az ihlető forrása a<br />
műnek, a képzelet gesztusának,<br />
amelyben megtestesül<br />
és kifejeződik Kundera eszménye<br />
a regényről (és a regény<br />
céljáról): a létezés nagy<br />
témáinak vizsgálata. A Halhatatlanság<br />
hét fejezete<br />
négy mai szereplő – Agnes,<br />
a férje, Paul, a húga, Laura<br />
és a szomorú hedonista, Rubens<br />
- kapcsolatait ábrázolja,<br />
s ezzel párhuzamosan<br />
meleg iróniával festi le az<br />
öregkorba hajló Goethe és a<br />
fiatal Bettina von Arnim különös<br />
viszonyát. Ezeken az<br />
alakokon keresztül Kundera<br />
a m<strong>od</strong>ern életről és a nyugati<br />
társadalomról mond erőteljes,<br />
mélyreható véleményt,<br />
ám a regény igazi témája -<br />
miként Kunderánál mindanynyiszor<br />
- máshol van: egzisztenciális<br />
és metafizikai<br />
amelyekben csoportonként két-két<br />
óvónő dolgozik, 3300 dinár. Ez a<br />
teljes összeg, de a községi önkormányzat,<br />
a szülők jövedelme alapján,<br />
bizonyos összeggel támogatja<br />
a családokat. Az iskoláskor előtti<br />
korosztályból most 378 gyermekünk<br />
van, de még várjuk a marginális csoportokból,<br />
illetve a roma családokból<br />
az óv<strong>od</strong>ásokat, valamint azokat,<br />
akiket visszaküldenek az iskolákból.<br />
Nekik az új törvény kilenc hónapon<br />
keresztül napi négy óra foglalkozást<br />
lát elő, amelyet október 1-e és június<br />
25-e között kell lebonyolítani. Maga<br />
a program ingyenes, de mivel nem<br />
négy, hanem öt órát foglalkozunk<br />
az ovisokkal, valamint uzsonnát is<br />
adunk, fizetni kell a szülőknek. Az<br />
árat a Községi Tanács határozza<br />
meg”, mondta Ferenc Magdolna.<br />
Ricz Róbert<br />
szinten. A szentimentalizmus<br />
kultusza, szerepe életünkben<br />
és a Nyugat történelmében,<br />
a konfliktus a személyiség<br />
és önnön képe között -<br />
ezek a mű fő pillérei. Egy<br />
felejthetetlen jelenetben Hemingwayt<br />
látjuk a túlvilágon<br />
amint Goethével vitatja meg<br />
a halhatatlanság okozta<br />
mély bánatot, az ember tehetetlenségét<br />
a róla kialakult<br />
képpel szemben, amely fölött<br />
nincs hatalma.<br />
2. A magyar helyesírás<br />
szabályai - 4 az egyben!<br />
Könyv - Helyesírásunk<br />
akadémiai szabályzata; tömör<br />
és egyértelmű helyesírási<br />
szabályok; a szótárban<br />
a legfontosabb szavak helyesírása.<br />
Színes kiemelések - A piros<br />
szabálypont-hivatkozások<br />
megkönnyítik a keresést;<br />
az átlátható szerkezet könynyebbé<br />
teszi a használatot.<br />
Internetes hozzáférés - A<br />
www.szotar.net weboldalon<br />
a szavakhoz kapcsolódó<br />
szabálypontok egy kattintással<br />
elérhetők; villámgyors<br />
keresés intelligens keresőprogrammal,<br />
lapozgatás nélkül.<br />
Internetes szótár - A helyesírás.akkrt.hu<br />
weboldalon<br />
közel 200 000 szó helyesírása<br />
ellenőrizhető.<br />
3. Dr. Lenkei Gábor:<br />
FOTÓ: Ricz Róbert<br />
NÉPMESEMONDÓ PÁLYÁZAT<br />
„Minden jó, ha a<br />
vége jó…”<br />
BENEDEK ELEK születésének 150.<br />
és halálának 80. évfordulója alkalmából,<br />
a Magyar Népmese Napja<br />
tiszteletére a Népkönyvtár mesemondó<br />
és képzőművészeti pályázatot<br />
hirdet óv<strong>od</strong>ásoknak és általános<br />
iskolásoknak „Minden jó, ha a<br />
vége jó...” címmel.<br />
„A Magyar Népmese Napjának<br />
célja, hogy a gyerekek és a felnőttek<br />
meghallgassák egymás legkedvesebb<br />
meséit, megemlékezzenek<br />
a mesemondókról, mesegyűjtőkről,<br />
hogy ismét felfedezzék a mesékbe<br />
szőtt bölcsességeket, üzeneteket.<br />
A pályázat résztvevőinek Benedek<br />
Elektől egy szabadon választott<br />
magyar népmesét kell előadniuk. A<br />
SZERBIA a következő évet kisebb<br />
állami apparátussal fogja kezdeni,<br />
mert a szerb kormány utasította a<br />
minisztereit, hogy saját szektorukban<br />
létszámleépítést dolgozzanak<br />
ki. Leépítés várható köztársasági<br />
és önkormányzati szinten is.<br />
Az állami apparátusban jelenleg<br />
28 000 hivatalnok van munkaviszonyban.<br />
Az előrejelzések<br />
szerint kb. 14 000 ember maradna<br />
munka(hely) nélkül, de Mirko<br />
Cvetković kormányfő kijelentette,<br />
hogy elképzelhető, hogy a közigazgatási<br />
reform keretében sokkal<br />
versenyzők a meséket fejből vagy<br />
saját szavaikkal is előadhatják három<br />
perc terjedelemben“, mondta<br />
Kinka Erzsébet, a Népkönyvtár<br />
megbízott igazgatónője.<br />
A diákok három korcsoportban<br />
versenyeznek (más<strong>od</strong>ik és harmadik<br />
osztályosok, negyedik és ötödik<br />
osztályosok, hat<strong>od</strong>ik és hetedik<br />
osztályosok).<br />
Az elődöntőket szeptember<br />
24-én a becsei, péterrévei és<br />
bácsföldvári helyi könyvtárakban<br />
tartják meg, míg a döntőt, amelyen<br />
minden könyvtárból 3-3 versenyző<br />
vehet részt, október 1-jén tartják<br />
meg a Népkönyvtár Vissy Károly<br />
termében.<br />
RÖVIDEN<br />
Kevesebb állami<br />
tisztviselő?<br />
több vagy kevesebb ember kerül<br />
az utcára. Mlađan Dinkić gazdasági<br />
miniszter szerint január elsejétől<br />
kevesebb lesz a foglalkoztatott a<br />
köztársasági és a helyi közigazgatásban.<br />
Az ésszerűsítés első évében,<br />
pontosított a miniszter, 10 000-<br />
rel kellene csökkennie a tisztviselők<br />
számának.<br />
Mlađan Dinkić gazdasági miniszter<br />
szerint a támogatott lakásépítési<br />
hitelek programját idén<br />
októbertől kezdik realizálni. „Ezek<br />
lesznek az eddigi legkedvezőbb<br />
lakáshitelek”, mondta a miniszter,<br />
Cenzúrázott egészség - A<br />
betegség-ipar futószalagján.<br />
„Ha ez a könyv sci-fi lenne,<br />
lehetséges, hogy nemsokára<br />
ünnepelt, népszerű<br />
író lennék. Még a kritikusok<br />
is dicsérnék a szárnyaló fantáziámat.<br />
Az a probléma,<br />
hogy ez itt a valóság“, írja dr.<br />
Lenkei Gábor, aki 1986-ban<br />
szerzett orvosi diplomát kitűnő<br />
minősítéssel. Hat év praktizálás<br />
után felhagyott a hivatalos<br />
gyógyítási módszerek<br />
használatával, mert nem<br />
tudta elfogadni ezek alacsony<br />
szintű eredményességét.<br />
Kereste a gyenge színvonal<br />
okait. Megtalálta. A válaszokat<br />
most Ön elé tárja.<br />
Orvos talán még nem írt<br />
ilyen őszinte könyvet. Néhány<br />
kérdés, amire választ<br />
kapunk: miért élünk feleanynyi<br />
ideig, mint lehetne? Miért<br />
csak a civilizálatlan népek<br />
élhetnek 100 évig? Kik irányítják<br />
az egészségről alkotott<br />
fogalmainkat?<br />
4. James Patterson:<br />
Sam levelei Jennifernek. A<br />
harmincas éveiben járó<br />
Jennifer egy chicagói napilap<br />
munkatársa, és éppen<br />
soros cikkét írja, amikor asztalán<br />
megcsörren a telefon.<br />
A hívás a Geneva-tó partján<br />
fekvő üdülőfaluból jön, és<br />
szörnyű hírt tudat: Samet,<br />
Jennifer nagymamáját kórházba<br />
szállították - kómában<br />
van. Jennifer autóba vágja<br />
magát, száguld Genevába, a<br />
családi fészekbe, ahol oly<br />
boldog nyarakat töltött gyerekkorában.<br />
A házban egy<br />
köteg neki címzett levelet talál:<br />
a nagymamája írta őket.<br />
S miközben a lány a leveleket<br />
olvassa, megelevenedik<br />
előttünk is a múlt: a nagyszülők<br />
tökéletesnek hitt házassága,<br />
amely tele volt keserűséggel<br />
és bánattal.<br />
Jennifer maga is nehéz terhet<br />
cipel, nemrég halt meg<br />
imádott férje. A tóparton öszszetalálkozik<br />
gyerekkori játszópajtásával,<br />
az immár orvos<br />
Brendannal. A fiatalok<br />
között feltámad a szerelem,<br />
ám a boldogságukat beárnyékolja<br />
a férfi súlyos betegsége...<br />
5. Színnel-lélekkel - A<br />
világ, és ami benne foglaltatik<br />
(National Geographic<br />
1888-2000). Íme a foglalata<br />
mindannak, amiért a National<br />
Geographic Society 1888-<br />
ban létrejött: felfedezni és<br />
megmutatni planétánk titkait,<br />
rejtett zugait, ismeretlen népeit,<br />
páratlan vadvilágát. S<br />
mi lehetne alkalmasabb médium,<br />
mint a fénysebességgel<br />
fejlődő fotográfia? Múltak<br />
az évek, gyűltek a képek a<br />
A döntőn a Szabadkai Népszínház<br />
és Vörös Imelda színművésznő<br />
is fellép.<br />
„Az óv<strong>od</strong>ások és az első osztályosok<br />
képzőművészeti pályázaton<br />
vehetnek részt. Benedek Elek meséihez<br />
készített illusztrációkat várunk<br />
tőlünk. A pályázók bármilyen<br />
rajztechnikát alkalmazhatnak. A pályaműveket<br />
szeptember 24-ig kell<br />
átadni a helyi könyvtárfiókokban. A<br />
pályázat győztesei kategóriánként<br />
egy-egy vándorserleget kapnak,<br />
amit az első helyezettek iskolája,<br />
óv<strong>od</strong>ája őrizhet egy évig, míg a díjazottak<br />
értékes könyvjutalomban<br />
részesülnek”, közölte az igazgatónő.<br />
Erer<br />
és felszólította a polgárokat, hogy<br />
használják ki a kínálkozó alkalmat.<br />
A hitel azonban csak új lakások vásárlására,<br />
illetve lakások és házak<br />
építésére lesz érvényes. Ez serkentőleg<br />
hat majd az építővállalatok<br />
foglalkoztatására is.<br />
A maximális hitelkeret 100 000<br />
euró, a törlesztési idő pedig legfeljebb<br />
30 év lesz. A lakásvásárlónak<br />
legalább 5 százalékos előtörlesztéssel<br />
kell hozzájárulnia a hitelhez.<br />
Az állam a hitel 20, a bankok pedig<br />
75 százalékát adják.<br />
(Beta)<br />
földkerekség minden szegletéből.<br />
Megannyi kivételes<br />
hely és esemény, seregnyi<br />
tehetséges fotós; az idők során<br />
páratlanul gazdag képtárrá,<br />
11 milliós archívummá<br />
bővült a Társaság fotókollekciója.<br />
A kötet a National<br />
Geographic Society eddigi<br />
legátfogóbb képet nyújtó fotóalbuma,<br />
majd félezer képen<br />
vonultatja fel 120 esztendő<br />
történelmét és tudományát,<br />
a természet és az<br />
emberiség mindennapjait,<br />
fölemelő és elgondolk<strong>od</strong>tató<br />
pillanatait.<br />
6. Kandász Andrea: Big<br />
Brother - Elmesélem Brother<br />
(Az egyetlen hivatalos<br />
Big Brother-sztori). Csocsóval<br />
szerzett Renato apát<br />
magának? Beleszeretett Iti<br />
Angélába már a beköltözés<br />
előtt? Miért takarta Judit térdig<br />
érő hajjal a testét? Kire<br />
volt féltékeny Évi papája? Ki<br />
pisilt bele Pongóék csizmájába?<br />
A tizenkettek bent. A<br />
stáb kint. Ez a Big Brother<br />
csapat. Róluk mesél a beleérző<br />
képességéről is ismert<br />
televíziós riporter, Kandász<br />
Andrea, aki az új TV2 Big<br />
Brother főszerkesztőjeként<br />
szenzációs könyvet írt a szupertitkos<br />
világsikerről. Nem<br />
csak kukkolóknak. Lessen<br />
bele!<br />
(Forrás: www.alexandra.hu)
KISEBBSÉG, kisebbségi közösségek,<br />
nemzeti kisebbségek<br />
– ezek a kifejezések arra<br />
utalnak, hogy nem vagyunk<br />
mindannyian egyenjogúak,<br />
mert van kisebbség és van<br />
többség. „Csak“ szavakról<br />
van szó, de a szavak hatnak,<br />
illetve hathatnak az emberekre.<br />
Egy demokratikusabb kifejezés<br />
használata – a nemzeti<br />
kisebbség helyett nemzeti közösség<br />
– hozzájárulhatna ahhoz,<br />
hogy a polgárok egy része<br />
ne érezze magát<br />
alsóbbrendűnek.<br />
A „kifejezéscsere“ nem<br />
történt meg, s valószínűleg<br />
egy ideig nem is fog, bár az<br />
állam az utóbbi évek folyamán<br />
nagyobb <strong>od</strong>afigyelést tanúsít<br />
– törvényeket hoz – a<br />
nemzeti közösségek iránt.<br />
Szerbia alkotmányában<br />
(2006-ban hozták meg) van<br />
egy rész, amely kitér a nemzeti<br />
közösségek jogaira, biztosítja<br />
a kisebbségi individuális<br />
és kollektív jogokat<br />
- eltekintve attól, hogy az alkotmányban<br />
az áll, hogy<br />
Szerbia (mindenekelőtt) „a<br />
szerb nép és minden itt élő<br />
polgár állama“...<br />
A nemzeti közösségek jogaival<br />
foglalkozik (részben<br />
vagy teljes egészében) több<br />
törvény is. Az oktatásról, a felsőoktatásról,<br />
a hivatalos<br />
nyelv- és íráshasználatról, a<br />
helyi önkormányzatokról, a<br />
tájékoztatásról, a rádiódiffúzióról,<br />
a népképviselők megválasztásáról,<br />
az autonóm tartomány<br />
egyes hatásköreinek<br />
meghatározásáról, a nemzeti<br />
kisebbségek jogainak és szabadságainak<br />
védelméről szóló<br />
törvényekről van szó.<br />
A legfrissebb a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvény,<br />
amelyet augusztus 31-én hozott<br />
meg a köztársasági parlament.<br />
Törvények tehát vannak,<br />
más lapra tartozik azonban<br />
alkalmazásuk, ugyanis sokszor<br />
csupán papíron léteznek.<br />
A Kisebbségvédelmi törvény<br />
például előírja, hogy az<br />
alkotmányba foglalt kisebbségi<br />
jogokkal kapcsolatos határozatok<br />
meghozatala előtt az<br />
állami szervek kötelesek kikérni<br />
a nemzeti tanácsok véleményét,<br />
ez azonban ritkán<br />
történik meg.<br />
Felmerül még egy probléma:<br />
a jogszabályok nincsenek<br />
összehangolva egymással.<br />
Megesik, hogy két különböző<br />
törvény eltérően szabályozza<br />
ugyanazt a kérdést.<br />
Ez a helyzet a nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvénnyel is,<br />
amely előlátja, hogy a nemzeti<br />
kisebbségek nemzeti tanácsai<br />
is alapíthatnak médiumot.<br />
Egyrészt a törvény<br />
szerint a tartomány vagy valamely<br />
önkormányzat tulajdonában<br />
lévő médium alapítói<br />
joga teljesen vagy részlegesen<br />
átruházható a nemzeti tanácsra,<br />
másrészt a tájékoztatási<br />
törvény előírja, hogy egy<br />
médium alapítói jogát nem lehet<br />
semmiféle formában átruházni.<br />
(A Hét Nap és a Magyar<br />
Szó alapítói jogát 2004<br />
óta a Magyar Nemzeti Tanács<br />
gyakorolja.) Emiatt a Művelődési<br />
Minisztérium, a Független<br />
Elektronikus Médiumok<br />
Szövetsége (ANEM) és az újságírói<br />
egyesületek bírálták a<br />
nemzeti tanácsokról szóló<br />
törvény rendelkezéseit. Szerintük<br />
így a törvényhozó egy<br />
újabb lehetőséget ad a közszolgálati<br />
média magánosításának<br />
megakadályozására,<br />
pedig a privatizációt törvény<br />
írja elő. Az ANEM rámutatott,<br />
hogy a kisebbségi nyelveken<br />
történő tájékoztatás jogának<br />
érvényesítését mesterségesen<br />
kapcsolatba hozzák a<br />
sajtó feletti tulajdonviszonyok<br />
kérdésével is. Az ekképp<br />
megvalósuló kisebbségi jogok<br />
eredménye az, hogy<br />
egyes politikai hatalmak megőrizzék<br />
a médium feletti hatalmukat<br />
és a szerkesztéspolitika<br />
feletti ellenőrzésüket, tette<br />
közzé ez a szervezet.<br />
Mit irányoz elő a<br />
nemzeti<br />
tanácsokról<br />
szóló törvény?<br />
Nemzeti tanácsok már<br />
2002 óta léteznek, azonban<br />
többször is felmerült legitimitásuk<br />
kérdése, mert nem létezet<br />
a nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvény. 2002 óta tizenöt<br />
nemzeti közösség alapított<br />
nemzeti tanácsot (a magyarok,<br />
a romák, a horvátok, a ruszinok,<br />
a románok, a szlovákok,<br />
a vlahok, a bosnyákok, a<br />
macedónok, a németek...).<br />
A nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvény indoklásában<br />
az áll, hogy ezzel a törvénynyel<br />
megoldható a nemzeti<br />
tanácsok hatáskörének pontos<br />
meghatározása és azok<br />
demokratikus módon történő<br />
megválasztása, biztosítva<br />
azt, hogy a választás valóban<br />
az egyes nemzeti kisebbség<br />
többségi akaratának eredménye<br />
legyen.<br />
A törvény szerint minden<br />
nemzeti kisebbségnek megvan<br />
a joga arra, hogy az oktatás,<br />
a kultúra, a tájékoztatás<br />
és a hivatalos nyelvhasználat<br />
terén történő jogainak megvalósítása<br />
céljából nemzeti<br />
tanácsot válasszon.<br />
A nemzeti tanácsoknak<br />
jogukban áll a nemzeti kisebbség<br />
identitása megőrzésének<br />
céljából különféle intézményeket<br />
alapítani, ezek<br />
lehetnek alapítványok, intézmények,<br />
egyesületek, a kultúra,<br />
az oktatás, a tájékoztatás,<br />
a hivatalos nyelvhasználat terén<br />
tevékenykedő gazdasági<br />
társaságok is.<br />
A nemzeti tanácsok részt<br />
vehetnek a törvényhozásban,<br />
mégpedig úgy, hogy a kultúra,<br />
a hivatalos nyelvhasználat<br />
és a tájékoztatás kérdéseit<br />
rendező törvényjavaslatokat<br />
adhatnak át, illetve követhetik<br />
e törvények végrehajtását.<br />
Joguk van továbbá eljárásokat<br />
kezdeményezni a nemzeti<br />
kisebbségek individuális<br />
vagy kollektív jogainak védelme<br />
érdekében az Alkotmánybíróság,<br />
a tartományi és a<br />
köztársasági ombudsman és<br />
más intézmények előtt.<br />
A nemzeti tanácsok önállóan<br />
vagy más jogi személyekkel<br />
együtt alapíthatnak<br />
olyan intézményeket és gazdasági<br />
társaságokat, amelyek<br />
fő tevékenysége a lapkiadás<br />
vagy a rádiós-televíziós<br />
műsorszórás. A törvény előlátja<br />
a köztársaság, a tartomány,<br />
illetve az önkormányzat<br />
által alapított tájékoztatási<br />
közvállalatok alapítói jogainak<br />
átruházását a nemzeti tanácsokra.<br />
A nemzeti tanácsok<br />
feladata a tájékoztatási stratégia<br />
kidolgozása, de a nemzeti<br />
tanács véleményezi a<br />
Köztársasági Műsorszórási<br />
Ügynökség műsorszórási<br />
stratégiáját, és tagot javasol a<br />
Köztársasági Műsorszórási<br />
Ügynökség Tanácsába.<br />
Amikor kisebbségi oktatásra,<br />
művelődésre, tájékoztatásra<br />
vagy hivatalos nyelvhasználatra<br />
vonatkozó<br />
ha tározatokat kell hozni, a<br />
Köztársasági Képviselőház, a<br />
szerbiai kormány és más állami<br />
szervek kötelesek kikérni a<br />
nemzeti tanácsok véleményét,<br />
s ha ezt nem teszik<br />
meg, a határozatokat semmisnek<br />
kell tekinteni.<br />
A nemzeti tanácsok megválasztásával<br />
kapcsolatban a<br />
törvény szerint a kisebbségek<br />
maguk döntik el, hogy nemzeti<br />
tanácsukat közvetlen<br />
vagy elektori módon választják-e<br />
meg. Közvetlen választást<br />
akkor bonyolítanak le, ha<br />
a választások kiírásának napjáig<br />
az adott nemzeti kisebbségnek<br />
legalább 50 százaléka<br />
feliratkozott a választói<br />
névjegyzékre (ún. kisebbségi<br />
választói névjegyzék). A nemzeti<br />
kisebbségek számát az<br />
utolsó népszámlálási adatokból<br />
eredeztetik úgy, hogy azt<br />
a számot 20 százalékkal<br />
csökkentik.<br />
A nemzeti tanácsok tagjainak<br />
megválasztásához a választásokat<br />
a köztársasági<br />
emberi jogi és kisebbségi miniszter<br />
írja ki. A választói névjegyzéket<br />
is a minisztérium<br />
állítja össze a kisebbségi állampolgárok<br />
jelentkezése<br />
alapján. A polgárok adatait a<br />
törvény szerint bizalmasan<br />
kezelik.<br />
A nemzeti tanácsot annak<br />
elnöke képviseli, akit a nemzeti<br />
tanács tagjai közül választanak<br />
meg. A tagok száma<br />
15-35 személy között<br />
lehet, az adott kisebbség számától<br />
függően.<br />
A nemzeti tanácsokat a<br />
köztársasági Emberi Jogi és<br />
Kisebbségi Minisztériumnál<br />
kell bejegyeztetni. A nemzeti<br />
tanács mandátuma négy évre<br />
szól.<br />
472. szám, 2009. szeptember 18.<br />
A POKOL NEM A MÁSIK (III.)<br />
Kisebbségvédelmi törvények vannak -<br />
alkalmazzák-e őket?<br />
Magyar Nemzeti Tanács<br />
A Becsei Mozaik körkérdése<br />
A Becsei Mozaik honlapján (www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.<br />
rs) válaszolhatnak körkérdéseinkre: Ön szerint van-e etnikai<br />
távolság a becsei, illetve a törökbecsei szerbek és magyarok<br />
között?<br />
TÁRSADALOM<br />
A Magyar Nemzeti Tanács<br />
2002 óta létezik. A Tanács<br />
elnöke Józsa László<br />
(VMSZ), az Intéző Bizottság<br />
elnöke pedig Pásztor<br />
Bálint (VMSZ). A Tanács intézményei:<br />
a Magyar Szó<br />
Lapkiadó Kft., a Hét Nap<br />
Lapkiadó Kft., a Vajdasági<br />
Magyar Művelődési Intézet<br />
Kft. és a Szekeres László<br />
Alapítvány.<br />
Nemzetek közötti viszonyokkal<br />
foglalkozó tanácsok<br />
Becse község képviselő-testülete<br />
2009. szeptember<br />
16-án határozatot hozott<br />
a Nemzetek Közötti<br />
Viszonyokkal Foglalkozó<br />
Tanács megalakításáról. A<br />
Tanácsnak elnöke és hat<br />
tagja lesz. Elnökét a helyi<br />
képviselők, a tagokat pedig<br />
a képviselők és Becse község<br />
polgárainak sorából<br />
választják majd meg, gondot<br />
viselve arról, hogy a Tanácsban<br />
a szerb nemzet<br />
képviselői mellett helyet<br />
kapjanak azon nemzeti kisebbségek<br />
képviselői is,<br />
amelyek több mint 1 százalékban<br />
vesznek részt a<br />
község összlakosságának<br />
számában. Azon nemzeti<br />
kisebbségek esetében,<br />
amelyeknek nemzeti tanácsuk<br />
van, a nemzeti kisebbség<br />
képviselőit a Tanácsba<br />
a nemzeti tanács<br />
javaslata alapján választják<br />
meg.<br />
A 2002-ben végzett<br />
népszámlálás adatai szerint<br />
Becse község területén<br />
40 987 polgár él, közülük<br />
Elégedettek és<br />
elégedetlenek<br />
Nem mindegyik nemzeti<br />
közösség képviselői elégedettek<br />
a friss törvénnyel. Nem<br />
elégedett mindegyik magyar<br />
párt képviselője sem, bár<br />
évek óta követelik a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvény<br />
meghozatalát. A törvényt csak<br />
a Vajdasági Magyar Szövetség<br />
támogatta, míg a Vajdasági<br />
Magyar Demokrata Párt<br />
és a Vajdasági Magyarok Demokratikus<br />
Közössége ellenezte.<br />
Emellett, a törvény elfogadása<br />
előtt tíz vajdasági<br />
magyar civil szervezet és<br />
négy magyar párt levélben<br />
kérte a VMSZ köztársasági<br />
parlamenti képviselőit arra,<br />
hogy ne szavazzanak a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvényjavaslatra.<br />
A levélben az<br />
áll, hogy a javaslat rossz, és<br />
biztosra vehető, hogy a törvényjavaslatban<br />
említett módon<br />
nem fog létrejönni a magyar<br />
választók névjegyzéke,<br />
ami nélkül pedig nem alakulhat<br />
olyan magyar nemzeti tanács,<br />
amely a teljes vajdasági<br />
magyarság érdekében tevékenykedhet.<br />
A szerbiai parlament ellenzéki<br />
képviselőinek sem<br />
„tetszett“ a nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvényjavaslat. Az<br />
ellenzéki képviselők ugyanis<br />
azt állították, hogy megengedhetetlenül<br />
nagy hatáskörrel<br />
fognak rendelkezni a nemzeti<br />
tanácsok, továbbá, hogy<br />
a törvény elfogadásával gettós<strong>od</strong>hatnak<br />
a nemzeti kisebbségek<br />
tagjai.<br />
A nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvénnyel eszerint csak<br />
a VMSZ elégedett. A törvény<br />
a jelenlegi kisebbségi politizálás<br />
határtalan előrelépését jelenti,<br />
mondta Pásztor István,<br />
a VMSZ elnöke szeptember<br />
10-én, a törvény hatálybalépését<br />
megelőző napon. Pásztor<br />
szerint az autonómia gondolata<br />
már 90 éve, Trianon<br />
óta foglalkoztatja a közvéleményt,<br />
de csak most jutott a<br />
vajdasági magyarság olyan<br />
helyzetbe, hogy sikerült törvényt<br />
elfogadtatnia erről.<br />
Svetozar Čiplić emberi<br />
jogi és kisebbségügyi miniszter<br />
véleménye szerint a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvény<br />
előmozdítja a kisebbségek<br />
helyzetét. Čiplić néhány nappal<br />
a törvény elfogadása előtt<br />
a Večernje novosti napilapnak<br />
nyilatkozta: „Egyetlen<br />
környező országban sem élnek<br />
olyan jól a kisebbségek,<br />
mint Szerbiában. Ezt Európa<br />
is elismeri. Az emberi jogok<br />
csorbításának eseteit az egyik<br />
kezünk ujjain megszámolhatjuk,<br />
s ezért értékeli úgy a<br />
Nyelvek<br />
7<br />
A 45 vajdasági község<br />
közül 38-ban a szerb nyelv<br />
mellett a nemzeti kisebbségek<br />
nyelvei is hivatalos<br />
használatban vannak (a<br />
magyar, a ruszin, a horvát,<br />
a szlovák, a román).<br />
nemzetközi közösség, hogy a<br />
helyzet nemcsak jó, hanem<br />
kitűnő“.<br />
Úgy tűnik, hogy azért<br />
nincs teljesen igaza a miniszternek,<br />
azonban a nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvény valóban<br />
előrelépést jelent a<br />
nemzeti közösségek jogainak<br />
biztosítása terén. A gyakorlatban<br />
ez több tényezőtől függ,<br />
mindenekelőtt attól, hogy valóban<br />
alkalmazzák-e a törvényt,<br />
feliratkoznak-e a polgárok<br />
a kisebbségi választói<br />
névjegyzékre, de az sem<br />
mindegy, hogy a nemzeti közösségek<br />
politikai képviselői<br />
közös nevezőre jutnak-e. A<br />
közös nevező hiánya miatt<br />
ugyanis a Magyar Nemzeti<br />
Tanács eddig szinte a VMSZ<br />
nemzeti tanácsa volt.<br />
Filipčev Dömötör Krisztina<br />
16 832-en vallják magukat<br />
szerb, 20 018-an pedig<br />
magyar nemzetiségűnek.<br />
Törökbecse község<br />
képviselő-testülete már<br />
2005-ben megalakította a<br />
Nemzetek Közötti Viszonyokkal<br />
Foglalkozó Tanácsot,<br />
majd 2009. július 6-án<br />
új tagokat választott a Tanácsba<br />
(mert az előzőleg<br />
megválasztott tanácstagoknak<br />
letelt a megbízatási<br />
idejük). A Nemzetek Közötti<br />
Viszonyokkal Foglalkozó<br />
Tanácsot a szerb, a magyar<br />
és a roma nemzet<br />
képviselői alkotják.<br />
Törökbecse község területén<br />
(a 2002-ben végzett<br />
népszámlálás adatai)<br />
26 924 polgár él, közülük<br />
18 831 szerb, 5 177 pedig<br />
magyar nemzetiségű.<br />
A Nemzetek Közötti Viszonyokkal<br />
Foglalkozó Tanács<br />
feladatai: megvitatja<br />
az adott község területén<br />
élő polgárok nemzeti<br />
egyenjogúságának érvényesítésével,<br />
védelmével<br />
és fejlesztésével kapcsolatos<br />
kérdéseket, valamint a<br />
községi képviselő-testület<br />
és a községi végrehajtó<br />
szervek nemzeti egyenjogúsággal<br />
kapcsolatos határozatjavaslatait,<br />
majd a<br />
kialakított álláspontokról és<br />
javaslatokról értesíti a képviselő-testületet<br />
és a végrehajtó<br />
szerveket. A Tanácsnak<br />
jogában áll eljárást<br />
indítani az Alkotmánybíróság<br />
előtt a községi képviselő-testület<br />
által meghozott<br />
határozat, illetve más<br />
általános aktus alkotmányosságának<br />
és törvényességének<br />
megítélésére, ha<br />
úgy véli, hogy ezekkel<br />
megsértették a szerb nép<br />
és a Tanácsban képviselt<br />
nemzeti kisebbségek jogait,<br />
továbbá ugyanilyen feltételek<br />
mellett joga van<br />
Szerbia Legfelsőbb Bíróságán<br />
eljárást indítani a községi<br />
képviselő-testület határozatának<br />
vagy más<br />
általános aktusának a község<br />
Alapszabályával való<br />
egybehangoltságának elbírálására.
8<br />
DRUŠTVO<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
PAKAO NISU DRUGI (III)<br />
Zakona o manjinama ima – problematična<br />
je njihova primena<br />
MANJINA, manjinske zajednice,<br />
nacionalne manjine – izrazi su koji<br />
ukazuju na postojanje manjine i većine,<br />
ali i neravnopravnosti. Jeste<br />
reč „samo“ o rečima, međutim, reči<br />
imaju i mogu imati ogroman uticaj<br />
na ljude. Korišćenjem demokratičnijeg<br />
izraza - nacionalna zajednica<br />
umesto nacionalne manjine - može<br />
se izbeći da se građanin oseća inferiornim.<br />
To se ne dešava i još izvesno<br />
vreme neće se ni desiti, mada država<br />
poslednjih g<strong>od</strong>ina više v<strong>od</strong>i<br />
računa – donosi propise - o položaju<br />
nacionalnih zajednica nego ranije.<br />
U Ustavu Republike Srbije<br />
(2006) postoji deo koji se bavi pravima<br />
„pripadnika nacionalnih manjina“<br />
– garantuje individualna i kolektivna<br />
prava manjinama. Pravima<br />
nacionalnih zajednica bave se i<br />
zakoni o osnovama sistema obrazovanja<br />
i vaspitanja, o univerzitetu,<br />
o službenoj upotrebi jezika i pisama,<br />
o lokalnoj samoupravi, o javnom<br />
informisanju, o radio-difuziji, o<br />
izboru nar<strong>od</strong>nih poslanika, o zaštiti<br />
manjina i tzv. Omnibus zakon itd.<br />
Poslednji važan propis u nizu je<br />
Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih<br />
manjina koji je donet 31.<br />
avgusta ove g<strong>od</strong>ine.<br />
Zakona ima, ali je sasvim drugo<br />
pitanje njihova primena. Naime,<br />
retko se primenjuje, recimo, <strong>od</strong>redba<br />
Zakona o zaštiti manjina koja<br />
predviđa da državni organi moraju<br />
da konsultuju nacionalne savete<br />
kada donose <strong>od</strong>luke o pitanjima<br />
koja se <strong>od</strong>nose na prava manjina,<br />
a koja su garantovana Ustavom<br />
Republike Srbije – bez obzira na to<br />
što u Ustavu piše da je Srbija država<br />
srpskog nar<strong>od</strong>a i svih građana<br />
koji u njoj žive, čime je ponovo uspostavljen<br />
princip manjine i većine.<br />
Postoji tu još jedan problem:<br />
različiti zakoni su neusklađeni. To<br />
što jedan zakon dozvoljava, drugi<br />
brani... Takav je slučaj i sa novousvojenim<br />
Zakonom o nacionalnim<br />
savetima nacionalnih manjina. Naime,<br />
po Zakonu o nacionalnim savetima<br />
nacionalnih manjina, nacionalni<br />
saveti mogu biti osnivači i vlasnici<br />
javnih glasila na jezicima nacionalnih<br />
manjina, što je u suprotnosti<br />
sa zakonima o javnom informisanju<br />
i radio-difuziji. Ovaj propis<br />
predviđa i da republika, pokrajina ili<br />
lokalne samouprave mogu preneti<br />
osnivačka prava na postojećim javnim<br />
medijima na nacionalne savete.<br />
Zato su Ministarstvo kulture,<br />
Asocijacija nezavisnih elektronskih<br />
medija (ANEM) i novinarska udruženja<br />
nepovoljno ocenili ovaj deo<br />
zakona. Naveli su da se time d<strong>od</strong>atno<br />
urušava pravni okvir za delovanje<br />
medija u Srbiji. ANEM je ukazao<br />
i na to da ne može prihvatiti<br />
tezu da se dostignuti nivo manjinskih<br />
prava, posebno prava na informisanje<br />
na manjinskim jezicima,<br />
može braniti zadržavanjem državnog,<br />
<strong>od</strong>nosno kreiranjem nekog<br />
Jezici<br />
U Vojv<strong>od</strong>ini su, u 38 <strong>od</strong> 45<br />
opština, pored srpskog jezika, u<br />
službenoj upotrebi i jezici nacionalnih<br />
zajednica: mađarski, rusinski,<br />
hrvatski, slovački i rumunski.<br />
novog, paradržavnog vlasništva i s<br />
njim nužno povezane vlasničke<br />
kontrole nad medijima.<br />
Šta garantuje<br />
Zakon o<br />
nacionalnim<br />
savetima?<br />
Nacionalni saveti u Srbiji postoje<br />
<strong>od</strong> 2002. g<strong>od</strong>ine. Izabrani su nacionalni<br />
saveti Mađara, Roma, Hrvata,<br />
Bošnjaka, Bugara, Bunjevaca,<br />
Vlaha, Grka, Egipćana, Makedonaca,<br />
Nemaca, Rusina, Rumuna,<br />
Slovaka, Ukrajinaca. Međutim,<br />
mnogo puta se postavilo pitanje<br />
njihove legitimnosti jer nije postojao<br />
zakon o nacionalnim savetima,<br />
koji je, nakon sedam g<strong>od</strong>ina natezanja,<br />
donet krajem avgusta, ali nije<br />
izazvao naročitu pažnju, jer je<br />
ostao u senci „zloglasnog“ izmenjenog<br />
Zakona o javnom informisanju<br />
(Zakon o javnom informisanju<br />
izmenjen je istog dana).<br />
U obrazloženju Zakona o nacionalnim<br />
savetima nacionalnih manjina<br />
nav<strong>od</strong>i se da je osnovni cilj<br />
zakona regulisanje nadležnosti i<br />
stvaranje uslova za demokratičan<br />
izbor nacionalnih saveta koji će garantovati<br />
da taj izbor bude rezultat<br />
zajedničke volje svih pripadnika<br />
<strong>od</strong>ređene nacionalne zajednice.<br />
U zakonu se nav<strong>od</strong>i da pripadnici<br />
nacionalnih manjina, radi<br />
ostvarivanja prava na samoupravu,<br />
mogu da izaberu svoje nacionalne<br />
savete, koji će je predstavljati<br />
u oblasti obrazovanja, kulture,<br />
obaveštavanja na jeziku nacionalne<br />
manjine i službene upotrebe jezika<br />
i pisma, a učestvovaće i u procesu<br />
<strong>od</strong>lučivanja ili će <strong>od</strong>lučivati o<br />
pitanjima iz tih oblasti. Nacionalni<br />
saveti mogu da osnuju ustanove,<br />
privredna društva i druge organizacije.<br />
Pored toga, nacionalni savet<br />
preko svojih organa samostalno<br />
donosi i menja statut nacionalnog<br />
FOTO: www.blogs.wnyc.org<br />
saveta, finansijski plan, finansijski<br />
izveštaj i završni račun i raspolaže<br />
sopstvenom imovinom. Po zakonu<br />
nacionalni savet dlučuje o nazivu,<br />
simbolima i pečatu nacionalnog<br />
saveta, utvrđuje nacionalne simbole,<br />
znamenje i praznike nacionalnog<br />
saveta, osniva ustanove, udruženja,<br />
fondacije, privredna društva<br />
u oblastima kulture, obrazovanja,<br />
obaveštavanja i službene upotrebe<br />
jezika i pisma i drugim oblastima<br />
<strong>od</strong> značaja za očuvanje identiteta<br />
nacionalne manjine. Nacionalni savet<br />
predlaže i predstavnika nacionalne<br />
manjine u savetu za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose u jedinici lokalne<br />
samouprave, ustanovljava i d<strong>od</strong>eljuje<br />
priznanja, inicira donošenje<br />
i prati sprovođenje zakona i drugih<br />
propisa iz oblasti kulture, obrazovanja,<br />
obaveštavanja i službene<br />
upotrebe jezika i pisma itd.<br />
Savet može, u skladu sa zakonom,<br />
da osnuje ustanove vaspitanja,<br />
obrazovanja, učeničkog i studentskog<br />
standarda i da vrši prava<br />
i obaveze osnivača.<br />
Zakonom se regulišu i već pomenuta<br />
osnivačka prava nacionalnih<br />
saveta u novinsko-izdavačkim<br />
ustanovama.<br />
Izbori za nacionalne savete<br />
mogu biti neposredni ili putem<br />
elektorske skupštine. Nacionalne<br />
manjine će se same opredeliti kojem<br />
će <strong>od</strong> ova dva načina dati prioritet.<br />
Neposredni izbori za nacionalne<br />
savete <strong>od</strong>ržaće se ako se do<br />
dana raspisivanja izbora na poseban<br />
birački spisak nacionalne manjine<br />
(tzv. manjinski birački spisak)<br />
upiše više <strong>od</strong> 50 <strong>od</strong>sto <strong>od</strong> ukupnog<br />
broja pripadnika nacionalne manjine<br />
prema poslednjem popisu stanovništva,<br />
umanjenog za 20 <strong>od</strong>sto.<br />
Građanin stiče pravo da bira članove<br />
nacionalnog saveta ako je upisan<br />
u poseban birački spisak nacionalne<br />
manjine.<br />
Odluku o raspisivanju izbora za<br />
nacionalni savet donosi ministar<br />
nadležan za poslove ljudskih i manjinskih<br />
prava.<br />
Nacionalni savet stiče svojstvo<br />
pravnog lica upisom u registar nacionalnih<br />
saveta, koji v<strong>od</strong>i ministarstvo<br />
nadležno za poslove ljudskih i<br />
manjinskih prava, a upis se vrši na<br />
osnovu zahteva za upis, koji predsednik<br />
nacionalnog saveta p<strong>od</strong>nosi<br />
u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana konstituisanja<br />
saveta.<br />
Nacionalni savet ima najmanje<br />
15, a najviše 35 članova, a to zavisi<br />
<strong>od</strong> broja pripadnika nacionalne<br />
manjine. Mandat članova nacionalnog<br />
saveta traje četiri g<strong>od</strong>ine.<br />
Zadovoljni i<br />
nezadovoljni<br />
Naravno, nisu svi predstavnici<br />
nacionalnih zajednica, naročito<br />
Mađara, zadovoljni novim zakonom,<br />
mada su g<strong>od</strong>inama unazad<br />
tražili donošenje zakona kojim se<br />
reguliše ova oblast. Za zakon se<br />
izjasnio Savez vojvođanskih Mađara,<br />
a protiv Demokratska stranka<br />
vojvođanskih Mađara i Demokratska<br />
zajednica vojvođanskih Mađara.<br />
Pored toga, pre donošenja zakona<br />
predstavnici deset mađarskih<br />
civilnih organizacija i četiri mađarske<br />
partije u otvorenom pismu zatražili<br />
su <strong>od</strong> poslanika Saveza vojvođanskih<br />
Mađara da ne glasaju<br />
za Zakon o nacionalnim savetima<br />
nacionalnih manjina. U pismu se<br />
nav<strong>od</strong>i da je predlog zakona loš i<br />
sasvim je sigurno da na način kako<br />
je to predviđeno predlogom zakona,<br />
neće doći do formiranja mađarskog<br />
manjinskog biračkog spiska,<br />
a bez toga ne može da se oformi<br />
mađarski nacionalni savet koji će<br />
zastupati interese celokupnog mađarskog<br />
stanovništva u Srbiji.<br />
Protiv Zakona o nacionalnim<br />
savetima nacionalnih manjina su<br />
bile i pojedine opozicione partije u<br />
srbijanskom parlamentu, koji su<br />
ustvrdili da će nacionalni saveti<br />
imati prevelika ovlašćenja, te da će<br />
zakon proizvesti getoizaciju pripadnika<br />
manjinskih zajednica.<br />
Zakonom je zadovoljan maltene<br />
samo Savez vojvođanskih Mađara,<br />
čiji predstavnici tvrde da je<br />
zakon veliki korak napred. Ištvan<br />
Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih<br />
Mađara dan pre početka<br />
primene (10. septembar) Zakona o<br />
nacionalnim savetima nacionalnih<br />
manjina rekao je da je zakon veliki<br />
korak napred u vođenju manjinske<br />
politike. On je istakao i da se javnost<br />
već 90 g<strong>od</strong>ina, <strong>od</strong> Trianona,<br />
bavi pitanjem autonomije, ali su<br />
vojvođanski Mađari tek sada bili u<br />
prilici da omoguće usvajanje zakona<br />
o tome.<br />
I ministar za ljudska i manjinska<br />
prava Svetozar Čiplić tvrdi da<br />
je zakon dobar i da će unaprediti<br />
položaj manjina. Čiplić je nekoliko<br />
dana pre usvajanja zakona za Večernje<br />
novosti izjavio: „Ni u jednoj<br />
državi u okruženju manjine ne žive<br />
toliko dobro kao u Srbiji. To i Evropa<br />
priznaje. Pojedinačni slučajevi<br />
kršenja ljudskih prava mogu se nabrojati<br />
na prste jedne ruke i zato<br />
međunar<strong>od</strong>na zajednica ocenjuje<br />
da je stanje - ne dobro, nego <strong>od</strong>lično“.<br />
Stiče se utisak da to baš i nije<br />
Saveti za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose<br />
Skupština opštine Bečej 16.<br />
septembra 2009. g<strong>od</strong>ine donela je<br />
<strong>od</strong>luku o osnivanju Saveta za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose. Predsednik<br />
Saveta se bira iz reda <strong>od</strong>bornika<br />
Skupštine opštine, a članovi iz reda<br />
<strong>od</strong>bornika i građana opštine. U<br />
slučaju nacionalnih manjina koje<br />
imaju svoje izabrane nacionalne<br />
savete, predstavnici tih nacionalnih<br />
manjina biraju se na predlog<br />
nacionalnog saveta.<br />
U opštini Bečej, po p<strong>od</strong>acima<br />
iz popisa stanovništva iz 2002.<br />
g<strong>od</strong>ine, živi ukupno 40.987 građana,<br />
<strong>od</strong> toga 16.832 Srba i 20.018<br />
Mađara.<br />
Skupština opštine Novi Bečej<br />
<strong>od</strong>luku o osnivanju Saveta za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose donela je<br />
mnogo ranije, 2005. g<strong>od</strong>ine, a 6.<br />
jula 2009. g<strong>od</strong>ine su, zbog isteka<br />
mandata ranijih članova, izabrani<br />
novi članovi (predstavnici zajednica<br />
Srba, Mađara i Roma).<br />
Na teritoriji opštine Novi Bečej<br />
živi (popis stanovništva iz 2002.<br />
g<strong>od</strong>ine) 26.924 građana, <strong>od</strong> toga<br />
18.831 Srba i 5.177 Mađara.<br />
Inače, predstavnike u Savetu<br />
za međunacionalne <strong>od</strong>nose mogu<br />
imati zajednice sa više <strong>od</strong> 1 <strong>od</strong>sto<br />
učešća u ukupnom stanovništvu<br />
opštine.<br />
Lokalni parlamenti i izvršni organi<br />
lokalne vlasti u opštinama<br />
gde postoje saveti za međunacionalne<br />
<strong>od</strong>nose, pre donošenja <strong>od</strong>luka<br />
koje se tiču nacionalne ravnopravnosti<br />
treba da zatraže mišljenje<br />
tih saveta. Pored toga, Savet<br />
zaštitu prava može da traži i<br />
pred Ustavnim sudom, pred kojim<br />
se pokreće postupak za ocenu<br />
ustavnosti i zakonitosti <strong>od</strong>luka<br />
Skupštine opštine, ako smatra da<br />
su njima povređena prava srpskog<br />
nar<strong>od</strong>a i nacionalnih manjina<br />
itd.<br />
B.M.<br />
Mađarski nacionalni savet<br />
sasvim tako, ali Zakon o nacionalnim<br />
savetima nacionalnih manjina<br />
svakako jeste korak napred u cilju<br />
osiguranja prava nacionalnih zajednica<br />
u Srbiji. Da li će tako i biti u<br />
praksi zavisi <strong>od</strong> različitih faktora,<br />
pre svega <strong>od</strong> toga da li će zakon<br />
biti zaista i primenjen, da li će građani<br />
želeti da se upišu u tzv. manjinski<br />
birački spisak, ali i <strong>od</strong> samih<br />
manjinskih zajednica, jer, recimo<br />
politički predstavnici mađarske nacionalne<br />
zajednice već g<strong>od</strong>inama<br />
ne nalaze zajednički jezik u vezi sa<br />
osnivanjem nacionalnog saveta,<br />
što je dovelo do toga da Mađarski<br />
nacionalni savet „drži“ najjača mađarska<br />
partija u Vojv<strong>od</strong>ini, Savez<br />
vojvođanskih Mađara.<br />
Kristina Demeter Filipčev<br />
Anketa Bečejskog <strong>mozaik</strong>a<br />
Na internet stranici Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a (www.becejski-<strong>mozaik</strong>.<br />
co.rs) možete <strong>od</strong>govoriti na naša<br />
anketna pitanja. Pitanja glase: ima<br />
Mađarski nacionalni savet postoji<br />
<strong>od</strong> 2002. g<strong>od</strong>ine. Predsednik<br />
Saveta je Laslo Joža (Savez vojvođanskih<br />
Mađara), a predsednik<br />
Izvršnog <strong>od</strong>bora Balint Pastor (Savez<br />
vojvođanskih Mađara). Ustanove<br />
Saveta su d.o.o. za novinsku-izdavačku<br />
delatnost „Mađar<br />
So“, d.o.o. za novinsku-izdavačku<br />
delatnost „Het Nap“, Fondacija<br />
„Laslo Sekereš“ i Zav<strong>od</strong> za kulturu<br />
vojvođanskih Mađara.<br />
li po vašem mišljenju etničke distance<br />
između Srba i Mađara u Bečeju<br />
i u Novom Bečeju?<br />
B.M.
oj 107.<br />
OČISTIMO OPŠTINU NOVI BEČEJ<br />
Dva miliona za sanaciju<br />
divljih deponija<br />
U OKVIRU akcije „Očistimo<br />
Srbiju’’ koja je pokrenuta na<br />
inicijativu Ministarstva životne<br />
sredine i prostornog planiranja,<br />
a koja se uspešno<br />
realizuje <strong>od</strong> marta meseca,<br />
opštini Novi Bečej d<strong>od</strong>eljeno<br />
je dva miliona dinara. Sredstva<br />
su namenjena za sanaciju<br />
<strong>od</strong>lagališta otpada na<br />
teritoriji opštine, gde građani<br />
nesavesno i nemarno ostavljaju<br />
otpad.<br />
Pre dve nedelje pokrenuta<br />
je akcija sanacije divlje deponije<br />
k<strong>od</strong> Bočara i dve deponije<br />
i tri smetlišta u Novom<br />
Miloševu, k<strong>od</strong> stare Sušare,<br />
na Unčiću, k<strong>od</strong> be<strong>od</strong>ranske<br />
železničke stanice, na jezerskom<br />
putu i nastavku ulice<br />
Servo Mihalj.<br />
Pored mehanizacije koja<br />
se koristi za sanaciju deponija,<br />
privremeno je angažovano<br />
i ljudstvo za prikupljanje<br />
rasutog i raznetog otpada po<br />
ledinama. Interesantno je to<br />
što su na ovim <strong>od</strong>lagalištima<br />
smeća radnici preth<strong>od</strong>no<br />
sakupili više <strong>od</strong> stotinu džakova<br />
otpada koji se može<br />
reciklirati i koristiti za dalju<br />
proizv<strong>od</strong>nju.<br />
Prošle nedelje predsednik<br />
SO Novi Bečej i koordinator<br />
ove akcije, Matija<br />
Kovač sa saradnicima prisustvovao<br />
je akciji čišćenja<br />
kojom će se doprineti očuvanju<br />
životne sredine, ali i<br />
kojom će se ulepšati prostor<br />
na kome su građani do skoro<br />
<strong>od</strong>lagali otpad.<br />
Uklanjanjem divljih deponija<br />
u Kumanu (k<strong>od</strong> v<strong>od</strong>oizvorišta)<br />
i Novom Bečeju<br />
(nastavak ulice 7. juli), nastaviće<br />
se akcija rešavanja<br />
ovog ekološkog problema.<br />
„Opština Novi Bečej ulaže<br />
velike napore, ali se i trudi<br />
da obezbedi sredstva kako<br />
bi se na pravi način upravljalo<br />
otpadom u opštini. Naime,<br />
opština je aplicirala k<strong>od</strong> Fonda<br />
za zaštitu životne sredine<br />
Republike Srbije za sredstva<br />
kojim će se rešiti problem<br />
U NEDELJU je p<strong>od</strong> krovom<br />
Doma kulture opštine Novi<br />
Bečej <strong>od</strong>ržan koncert klasične<br />
muzike.<br />
Galerija Tiske akademije<br />
akvarela je i ovog puta<br />
bila premala za mnogobrojne<br />
ljubitelje kvalitetnog<br />
zvuka. Publika je na dvočasovnom<br />
koncertu uživala<br />
u kompozicijama Hajdna,<br />
Baha, Vivaldija, Ofenbaha,<br />
sanacije trenutne, zvanične<br />
deponije na kojoj preduzeće<br />
`Brantner` <strong>od</strong>laže sav prikupljeni<br />
otpad sa teritorije opštine“,<br />
rekao je Kovač nakon<br />
DOM KULTURE<br />
Koncert polaznika<br />
Letnje muzičke škole<br />
Polaznici Letnje muzičke škole<br />
FOTO: K.K.<br />
Detaljno čišćenje<br />
FOTO: K.K.<br />
Bartoka, Holsta, Bernštajna<br />
i drugih. Mladi i talentovani<br />
učenici srednjih muzičkih<br />
škola iz Temišvara i Zrenjanina,<br />
ujedno i polaznici Letnje<br />
muzičke škole, potrudili<br />
su se da tokom trajanja<br />
koncerta zadovolje prisutne<br />
svojim umećem i da notama<br />
svetskih kompozitora stvore<br />
prijatnu atmosferu.<br />
Koncert je deo projekata<br />
Filharmonije „Banat“ iz Temišvara<br />
i Nar<strong>od</strong>nog pozorišta<br />
„Toša Jovanović“ iz Zrenjanina,<br />
finansiran <strong>od</strong> strane<br />
Evropske Unije preko Programa<br />
Phare - CBC 2006.<br />
Projekat se implementira <strong>od</strong><br />
januara ove g<strong>od</strong>ine, a jedna<br />
<strong>od</strong> poslednjih aktivnosti je<br />
i škola za mlade muzičare<br />
koju pohađaju učenici muzičkih<br />
srednjih škola iz Temišvara<br />
i Zrenjanina. Polaznike<br />
ove škole p<strong>od</strong>učavali<br />
su vrsni profestori Temišvarske<br />
filharmonije: Lucian Petrila,<br />
prof. violine, Adrian<br />
Mardan, prof. gitare, Horativ<br />
Roman, prof. flaute i Cornelin<br />
Meici, prof. trube. Koncert<br />
<strong>od</strong>ržan u novobečejskoj<br />
galeriji TAA deveti je u nizu<br />
koncerata.<br />
K.K.<br />
obilaska lokacija čišćenja<br />
deponija.<br />
Inače, Ministarstvo životne<br />
sredine i prostornog planiranja<br />
je kao jedan <strong>od</strong> najvećih<br />
problema životne sredine<br />
u Srbiji evidentiralo nizak<br />
nivo upravljanja otpadom,<br />
što je posledica nedovoljno<br />
razvijene infrastrukture, ali<br />
i loših navika i nedovoljne<br />
brige za okolinu. Cilj akcije<br />
„Očistimo Srbiju“ nije jednokratno<br />
čišćenje divljih deponija,<br />
već promena svesti o<br />
značaju životne sredine koje<br />
će dovesti do toga da efekti<br />
akcije budu trajni. Deo ove<br />
priče su i napori opštine Novi<br />
Bečej oko realizacije projekta<br />
formiranja regionalnog<br />
centra za upravljanje čvrstim<br />
komunalnim otpadom.<br />
„Opština Novi Bečej je<br />
na jednoj <strong>od</strong> preth<strong>od</strong>ih sednica<br />
skupštine usvojila Sporazum<br />
o saradnji opština, a<br />
nedavno su to učinile i opštine<br />
Bečej, Žitište, Nova Crnja,<br />
Ada, Novi Kneževac koje će<br />
takođe učestvovati u formiranju<br />
centra za upravljanje<br />
čvrstim komunalnim otpadom.<br />
Ovim Sporazumom<br />
opštine su pristupile našem<br />
zajedničkom regionu radi jedinstvenog<br />
rešavanja pitanja<br />
<strong>od</strong>laganja i skladištenja<br />
čvrstog komunalnog otpada<br />
na <strong>od</strong>rživi način, u skladu sa<br />
pozitivnim propisima i pravilima<br />
o pridruživanju EU. Sledeći<br />
korak jeste izrada plana<br />
upravljanja otpadom koji će<br />
biti polazni dokument i definisaće<br />
sve neoph<strong>od</strong>ne aktivnosti<br />
prilikom realizacije formiranja<br />
pomenute deponije.<br />
Za izradu ovog plana takođe<br />
smo konkurisali k<strong>od</strong> Fonda<br />
za zaštitu životne sredine<br />
Republike Srbije“, rekao je<br />
Kovač.<br />
Kristina Kočiš<br />
POČELA OBNOVA CRKVE<br />
<strong>Prvo</strong> zaštita<br />
<strong>od</strong> <strong>vlage</strong><br />
FOTO: K.K. FOTO: M.K.<br />
Radovi na obnovi crkve Svetog Nikolaja<br />
GALERIJA „SELO“<br />
Smotra opštinskih<br />
amatera<br />
U OKVIRU tradicionalne<br />
Smotre opštinskih likovnih<br />
amatera u galeriji „Selo“<br />
Doma kulture opštine Novi<br />
Bečej prošlog petka svoje<br />
radove predstavilo je devetnaest<br />
ljubitelja slob<strong>od</strong>ne<br />
umetnosti. Organizator<br />
Smotre i ove g<strong>od</strong>ine bio je<br />
Dom kulture opštine Novi<br />
Bečej, Zav<strong>od</strong> za kulturu Vojv<strong>od</strong>ine<br />
i Savez amatera Vojv<strong>od</strong>ine.<br />
Izložba je upriličena<br />
radi <strong>od</strong>abira najlepših umetničkih<br />
tvorevina amatera opštine.<br />
Među mnogobrojnim<br />
slikama raznolike tematike,<br />
bogatstva sadržaja i motiva,<br />
stvaranim u različitim tehnikama,<br />
bilo je teško <strong>od</strong>abrati<br />
najbolje. Selektori ovog<strong>od</strong>išnje<br />
Smotre, Ana Davidović,<br />
istoričarka umetnosti i Tibor<br />
Nađ, poznati i cenjeni novobečejski<br />
slikar, pohvalili<br />
su sve učesnike i istakli da<br />
ovog<strong>od</strong>išnji radovi prevazilaze<br />
dosadašnje. Naglasili<br />
su da je na iznenađenje njih<br />
samih, ovog<strong>od</strong>išnja postavka<br />
dospela do nivoa profesionalizma<br />
i da je bilo izuzetno<br />
teško <strong>od</strong>abrati dela koja<br />
će se plasirati na Zonsku<br />
smotru u Zrenjaninu (11. oktobra).<br />
U konkurenciji <strong>od</strong> 35<br />
likovnih dela, deset je plasirano<br />
na dalje takmičenje.<br />
Umetnici koji su uspeli da<br />
<strong>od</strong>govore očekivanjima žirija<br />
su: Vera Glavaški (Svitanja,<br />
triptih), Agneš Đukičin (Tri<br />
gracije dočekuju jutro), Branislav<br />
Stojančev Paša (Na<br />
Izložba slikara amatera<br />
SAMO nekoliko dana nakon<br />
potpisivanja donatorskog<br />
ugovora između Eparhije<br />
banatske i opštine Novi<br />
Bečej vrednog blizu 800 hiljada<br />
dinara, radnici HPS<br />
HIO Protection System<br />
d.o.o. iz Novog Sada počeli<br />
su radove na obnovi pravoslavne<br />
crkve Prenos moštiju<br />
Svetog oca Nikolaja u Novom<br />
Bečeju.<br />
Crkvu u centru Novog<br />
Bečeja, koja spada u najstarije<br />
i najlepše pravoslavne<br />
crkve u okolini, nagrizao je<br />
zub vremena, ali je najveću<br />
štetu nanela vlaga u zidovima<br />
i stubovima starog zdanja.<br />
Zato je i počelo presecanje<br />
zidova i postavljanje<br />
hidroizolacije. Malter sa fasade<br />
i unutrašnjosti crkve<br />
biće obijen kako bi se zidovi<br />
prosušili. U međuvremenu<br />
popraviće se i stari nameštaj<br />
u crkvi.<br />
M. Kiselički<br />
nebu mrlja), Senka Vlahović<br />
(Golubica 1), Ida Marunkić<br />
(Srem), Ester Šari (Sagledavanje<br />
situacije 2), Nikola<br />
Vlahović Nikasso (Pehar),<br />
Edit Zerebelji Tenji (Usamljenost),<br />
Tibor Kelemen<br />
(Braon konj) i Svetislav Bata<br />
Dimić (Salaš k<strong>od</strong> Matejskog<br />
br<strong>od</strong>a). U naredne dve nedelje<br />
poštovaoci amaterskog<br />
likovog stvaralaštva<br />
mogu da pogledaju ovu postavku.<br />
K.K.
10<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
OGLASNA<br />
Republika Srbija<br />
Autonomna Pokrajina Vojv<strong>od</strong>ina<br />
Opština Novi Bečej<br />
Odsek za urbanizam, stambeno-komunalne poslove, građevinarstvo i zaštitu<br />
životne sredine<br />
Broj: IV 05-501-17<br />
Dana: 10.09.2009. g<strong>od</strong>ine<br />
Na osnovu člana 24 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni<br />
glasnik Republike Srbije“, broj 135/04) i člana 192 stav 1 Zakona o opštem<br />
upravnom postupku („Službeni list SRJ“, broj 33/97 i 31/01), postupajući po<br />
p<strong>od</strong>netom zahtevu d.o.o. Pro-Mes Novi Bečej, Slob<strong>od</strong>ana Perića 63a, <strong>od</strong><br />
10.04.2009. g<strong>od</strong>ine, za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu<br />
sredinu zatečenog stanja pogona zanatske klanice, na kat. parc. 1075 i<br />
1076, k.o. Novi Bečej, na teritoriji opštine Novi Bečej, Odsek za urbanizam,<br />
stambeno-komunalne poslove, građevinarstvo i zaštitu životne sredine Opštine<br />
Novi Bečej donosi<br />
R E Š E NJ E<br />
I. Daje se saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu zatečenog<br />
stanja pogona zanatske klanice, na kat. parc. 1075 i 1076, k.o. Novi<br />
Bečej, na teritoriji opštine Novi Bečej, nosioca projekta d.o.o. Pro-Mes Novi<br />
Bečej, Slob<strong>od</strong>ana Perića 63a, koja je izrađena u svemu prema <strong>od</strong>redbama Zakona<br />
o proceni uticaja na životnu sredinu i drugim propisima.<br />
II. Nosilac projekta d.o.o. Pro-Mes Novi Bečej, Slob<strong>od</strong>ana Perića 63a, je<br />
dužan da sprovede mere zaštite životne sredine predviđene Studijom o proceni<br />
uticaja na životnu sredinu iz tačke 1. ovog rešenja, a naročito:<br />
1) u toku rada projekta<br />
a) opšte mere:<br />
- p<strong>od</strong>ići pojas zaštitnog višespratnog autohtonog zelenila po rubovima lokacije<br />
i oko platoa za smeštaj otpada;<br />
b) mere za smanjenje štetnih uticaja na zemljište, p<strong>od</strong>zemne i površinske<br />
v<strong>od</strong>e:<br />
- atmosferske, tehnološke i fekalno-sanitarne v<strong>od</strong>e se moraju posebno <strong>od</strong>v<strong>od</strong>iti<br />
iz objekta;<br />
- tehnološke otpadne v<strong>od</strong>e iz pogona klanice i <strong>od</strong> pranja vozila <strong>od</strong>v<strong>od</strong>iti u<br />
zasebnu nepropusnu septičku jamu uz preth<strong>od</strong>no propuštanje kroz separator<br />
brzotaložnih materija i masnoće;<br />
- iznošenje tehnološke i sanitarno fekalne otpadne v<strong>od</strong>e iz v<strong>od</strong>onepropusnih<br />
septičkih jama vršiti preko JP Komunalac Novi Bečej;<br />
- sprov<strong>od</strong>iti monitoring kvaliteta tehnoloških otpadnih v<strong>od</strong>a sh<strong>od</strong>no Pravilniku<br />
o met<strong>od</strong>ama i minimalnom broju ispitivanja kvaliteta otpadnih v<strong>od</strong>a (Sl. gl.<br />
SRS, br. 47/83 i 13/84);<br />
- obezbediti <strong>od</strong>govarajuće skladištenje sirovina, čvrstog komunalnog otpada<br />
i konfiskata i dislociranje čvrstog otpada i konfiskata.<br />
2) mere za sprečavanje udesa, <strong>od</strong>govora na udes i za otklanjanje posledica<br />
udesa u toku izvođenja, rada i po prestanku rada projekta:<br />
- primenom Pravilnika o radu za vanredne prilike i Plana u slučaju udesa.<br />
3) Nosilac projekta je dužan da obezbedi izvršavanje programa praćenja<br />
uticaja na životnu sredinu predviđenog Studijom o proceni uticaja na životnu<br />
sredinu, peri<strong>od</strong>ična ispitivanja uslova radne i životne sredine u radnoj okolini i<br />
neposrednoj blizini proizv<strong>od</strong>nog kompleksa.<br />
O b r a z l o ž e nj e<br />
Po zahtevu nosioca projekta d.o.o. Pro-Mes Novi Bečej, Slob<strong>od</strong>ana Perića<br />
63a, <strong>od</strong> 10.04.2009. g<strong>od</strong>ine, za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja<br />
na životnu sredinu zatečenog stanja pogona zanatske klanice, na kat. parc.<br />
1075 i 1076, k.o. Novi Bečej, na teritoriji opštine Novi Bečej, Odsek za urbanizam,<br />
stambeno-komunalne poslove građevinarstvo i zaštitu životne sredine<br />
opštine Novi Bečej sproveo je Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu<br />
(„Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 135/04), predviđeni postupak, u kome<br />
je obezbeđeno učešće zainteresovanih organa i organizacija i zainteresovane<br />
javnosti.<br />
Rešenjem predsednika opštine Novi Bečej broj IV 06-501-7 <strong>od</strong> 06.12.2005.<br />
g<strong>od</strong>ine, obrazovana je Tehnička komisija za ocenu Studije o proceni uticaja na<br />
životnu sredinu, koja je, između ostalog, ispitala Studiju o proceni uticaja na<br />
životnu sredinu zatečenog stanja pogona zanatske klanice na kat. parc. 1075<br />
i 1076, k.o. Novi Bečej i mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i zainteresovane<br />
javnosti, i nakon zakonom utvrđenog sprovedenog postupka, o<br />
svom radu je ovom organu dostavila izveštaj broj IV 05-501-17 <strong>od</strong> 08.09.2009.<br />
g<strong>od</strong>ine sa ocenom predmetne Studije o proceni uticaja i predlogom da se na<br />
istu da saglasnost.<br />
Na osnovu sprovedenog postupka i predloga Tehničke komisije, <strong>od</strong>lučeno<br />
je kao u dispozitivu.<br />
Pouka o pravnom sredstvu: Protiv ovog rešenja može se pokrenuti upravni<br />
spor pred nadležnim sudom u roku <strong>od</strong> 15 dana <strong>od</strong> dana prijema ovog rešenja,<br />
u skladu sa <strong>od</strong>redbama Zakona o opštem upravnom postupku.<br />
Szerbia Köztársaság<br />
Vajdaság Autonóm Tartomány<br />
Törökbecse Község<br />
Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi, Építőipari és Környezetvédelmi<br />
Osztály<br />
Szám: IV 05-501-17<br />
Kelt: 2009.09.10.<br />
A környezeti ártalmak felméréséről szóló törvény 24. szakasza (Szerbia<br />
Köztársaság 135/04 számú Hivatalos Közlönye) és Az általános közigazgatási<br />
eljárásról szóló törvény (a JSZK 33/97 és 31/01 számú Hivatalos Lapja) 192.<br />
szakaszának 1. bekezdése, valamint a Pro-Mes Törökbecse Kft., Slob<strong>od</strong>an<br />
Perić utca 63/a, projektumhordozó 2009.04.10-én átadott kérvénye alapján,<br />
amellyel kéri a törökbecsei kataszteri község 1075-ös és 1076-os számú kataszteri<br />
telkein lévő kisipari vágóhíd jelenlegi állapotára vonatkozó környezeti<br />
hatástanulmány jóváhagyását, Törökbecse Község Városrendezési, Lakásügyi,<br />
Kommunálisügyi, Építőipari és Környezetvédelmi Osztálya meghozta az<br />
alábbi<br />
V É G Z É S T<br />
I. Jóváhagyja a Pro-Mes Törökbecse Kft., Slob<strong>od</strong>an Perić utca 63/a, projektumhordozó<br />
által kidolgozott, a törökbecsei kataszteri község 1075-ös és 1076-<br />
os számú kataszteri telkein lévő kisipari vágóhíd jelenlegi állapotára vonatkozó<br />
környezeti hatástanulmányt, amelyet A környezeti ártalmak felméréséről szóló<br />
törvény rendeletei és egyéb előírások alapján dolgoztak ki.<br />
II. A Pro-Mes Törökbecse Kft., Slob<strong>od</strong>an Perić utca 63/a, projektumhordozónak<br />
alkalmaznia kell a végzés 1. pontjában említett környezeti hatástanulmányban<br />
előírt környezetvédelmi intézkedéseket, kiváltképp:<br />
1) a projektum megvalósításakor<br />
a) általános intézkedések:<br />
- zöldövezet kialakítása a komplexum határán és a hulladékgyűjtő plató körül;<br />
b) a talajra, a felszíni és a felszín alatti vizekre való káros hatások elhárítására<br />
szolgáló védőintézkedések:<br />
- a csapadék-, a műszaki és fekális-szanitáris vizeket külön-külön kell elvezetni<br />
az objektumból;<br />
- a vágóhídi tevékenység és autómosás alkalmával keletkezett szennyvizet<br />
szétválasztó-ülepítő berendezésen kell átvezetni, majd szivárgásgátló szennyvízgyűjtőbe<br />
kell elvezetni;<br />
- a műszaki és fekális-szanitáris vizet a szivárgásgátló szennyvízgyűjtőkből<br />
a Komunalac Törökbecse Közvállalat közreműködésével kell elvezetni;<br />
- a szennyvíz minőségének minimális számú vizsgálatáról és módszeréről<br />
szóló szabályzat előírásaival összhangban kísérni kell a műszaki szennyvíz<br />
minőségét (az SZSZK 47/83 és 13/84 Hivatalos Közlönye);<br />
- biztosítani kell a nyersanyag, a szilárd hulladék és az állati eredetű hulladék<br />
megfelelő tárolását, valamint a szilárd hulladék és az állati eredetű hulladék<br />
áthelyezését.<br />
2) balesetek elkerülésére és orvoslására szolgáló védőintézkedések a munkálatok<br />
folyamán és a projektum befejezésekor:<br />
- alkalmazni kell a rendkívüli állapotban folyó munkáról szóló szabályzatot,<br />
valamint a balesetek esetére előlátott tervet.<br />
3) A projektum hordozója köteles biztosítani a környezeti hatások felméréséről<br />
szóló tanulmányban előírt környezeti hatások követésének programját,<br />
továbbá a munkakörnyezetben és a környezetben uralk<strong>od</strong>ó feltételek időszakos<br />
vizsgálatát a munkakörnyezetben és a termelői komplexum közvetlen közelében.<br />
I n d o k l á s<br />
A projektum hordozója, a Pro-Mes Törökbecse Kft., Slob<strong>od</strong>an Perić utca<br />
63/a, 2009.04.10-én átadta a törökbecsei kataszteri község 1075-ös és 1076-<br />
os számú kataszteri telkein lévő kisipari vágóhíd jelenlegi állapotára vonatkozó<br />
környezeti hatástanulmány jóváhagyására vonatkozó kérvényét. A kérvény<br />
alapján Törökbecse Község Városrendezési, Lakásügyi, Kommunálisügyi,<br />
Építőipari és Környezetvédelmi Osztálya elvégezte A környezeti ártalmak felméréséről<br />
szóló törvényben (Szerbia Köztársaság Hivatalos Közlönye 135/04<br />
szám) előírt eljárást, az érdekelt szervek, szervezetek és a nyilvánosság részvételével.<br />
Törökbecse község elnökének 2005.12.06-án kelt IV 06-501-7-es számú<br />
végzése alapján alapított, a környezeti hatástanulmány értékelésével megbízott<br />
Műszaki Bizottság felülvizsgálta a törökbecsei kataszteri község 1075-ös<br />
és 1076-os számú kataszteri telkein lévő kisipari vágóhíd jelenlegi állapotára<br />
vonatkozó környezeti hatástanulmányt, valamint az érdekelt szervek, szervezetek<br />
és a nyilvánosság véleményezéseit, és a törvényes eljárás végrehajtása<br />
után, 2009.09.08-án kézbesítette e szervnek a hatástanulmány elbírálásáról<br />
szóló IV 05-501-17-es számú jelentését, valamint a hatástanulmány jóváhagyásának<br />
javaslatát.<br />
Az eljárás végrehajtása és a Műszaki Bizottság javaslata alapján meghozták<br />
a rendelkező részben feltüntetett végzést.<br />
Jogorvoslati utasítás: A végzés kézbesítésétől számított 15 napon belül Az<br />
általános közigazgatási eljárásról szóló törvény rendelkezéseivel összhangban<br />
közigazgatási per indítható az illetékes bíróság előtt.
Pomen<br />
Dana 24. septembra 2009. g<strong>od</strong>ine navršiće se dve<br />
g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> kako nas je zauvek napustila naša<br />
BORKA MITIĆ rođ. ŠORMAZ<br />
(1951-2007)<br />
Obaveštavamo r<strong>od</strong>binu i prijatelje da ćemo dvog<strong>od</strong>išnji<br />
pomen davati u subotu, 19. septembra u 11 časova na<br />
pravoslavnom groblju u Bečeju.<br />
Njeni najmiliji<br />
MATIÈNE VESTI<br />
VENČANI: Josip Kurjaković i Gordana Simin, Siniša Momčilović i Oršolja<br />
Berkeš.<br />
UMRLI: Milka Husta (1937), Sofija Božić (1920).<br />
OGLASNA<br />
broj 472. 18. septembar 2009. 11<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem 3 jutra oranice, potez<br />
Radičević-Jezero pored zalivnog<br />
sistema. Tel.: 022-64-05-17,<br />
zvati posle 20 časova.<br />
• Emajliramo kade svih tipova<br />
i dimenzija. Ulepšajte svoj stan!<br />
Za samo tri sata imaćete novu kadu<br />
uz garanciju kvaliteta! Tel.:<br />
0230/54-059, 060/39-07-093.<br />
• Pro da jem do maće vi no, sezonsko<br />
voće i grožđe. Dostava na<br />
kućnu adresu. Te l.: 063-531-833.<br />
• Izdajem trosoban stan u centru<br />
Bečeja. Tel.: 064-38-36-149.<br />
• Dajem privatne časove iz<br />
matematike đacima iz osnovnih i<br />
srednjih škola. Telefon: 065-69-<br />
20-629.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem dve i po palete Vinerberger<br />
Poroterm građevinskog<br />
bloka <strong>od</strong> 30 cm. Tel.: 064-133-15-<br />
26.<br />
• Potrebna kuća za izdavanje<br />
sa dvorištem. Tel.: 064-25-95-<br />
231.<br />
• Studentu potrebna soba za<br />
stanovanje u Novom Sadu ili Petrovaradinu.<br />
Tel.: 021/6914-551.<br />
• Izdajem apartman na Zlatiboru<br />
- u centru. Tel.: 064-70-11-037.<br />
BUTAN na kućnu adresu<br />
<strong>od</strong> 0 do 24 časa.<br />
Tel.: 021/6915-112,<br />
021/6911-299.<br />
MALI OGLASI<br />
• Na pr<strong>od</strong>aju nova, sređena<br />
kuća u Bačkom Petrovom Selu -<br />
100 m 2 , 20 ari placa, nusprostorije,<br />
voćnjak. Cena: 15.000 evra.<br />
Tel.: 063-77-29-208.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem 4 jutra zemlje, tabla<br />
u Medenjači. Tel.: 064-11-43-<br />
878.<br />
• Na pr<strong>od</strong>aju „golf 1“, po ceni<br />
<strong>od</strong> 500 evra ili menjam za automatik<br />
uz doplatu. Tel.: 063-88-49-<br />
157.<br />
• Na pr<strong>od</strong>aju nova metalna kapija<br />
(širina 3 m, visina 1,90 m, bez<br />
stubova). Cena 300 evra. Tel.:<br />
021/6913-641.<br />
• Iznajmljujem komplet opremu<br />
za karaoke party i žurke. Tel.:<br />
062-255-277.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem 4 jutra zemlje na<br />
izlazu iz Bečeja, na Srbobranskom<br />
putu, s desne strane. Cena<br />
7.000 evra po jutru. Telefon: 063-<br />
108-70-70.<br />
• Kupujem kuću u Bačkom<br />
Gradištu. U zamenu dajem ful auto<br />
sa kožom i klimom u vrednosti<br />
<strong>od</strong> 3.500 evra (spreman sam i za<br />
manju doplatu). Tel.: 063-712-33-<br />
38.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem kuću <strong>od</strong> 1.650 m 2<br />
sa grejanjem na gas, laminatom,<br />
kupatilom i telefonom. Pog<strong>od</strong>na<br />
za malu privredu. Cena 25.000<br />
evra. Tel.: 064-510-73-37.<br />
• Pr<strong>od</strong>aju se dve TA peći <strong>od</strong><br />
2,5 kW i 5 kW. Tel.: 062-812-59-<br />
02.<br />
• Na pr<strong>od</strong>aju starija kuća u Bečeju,<br />
u ulici Vladimira Nazora 34.<br />
Cena: 16.000 evra. Tel.: 021/6912-<br />
509.<br />
• Vršimo selidbe i ostali transport<br />
(7 t, 6,20 m, 34 m 3 ). Telefon<br />
za informacije: 064-268-58-99.<br />
• Na pr<strong>od</strong>aju TA peć <strong>od</strong> 4,5 i 6<br />
kW u <strong>od</strong>ličnom stanju. Cena 90 i<br />
110 evra. Tel.: 063-83-54-361.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem „opel corsu 1“,<br />
2001. g<strong>od</strong>ište - troje vrata, bele<br />
boje. Tel.: 064-123-75-61.<br />
• Izdajem potpuno novu garsonjeru<br />
k<strong>od</strong> Novosadskog sajma.<br />
Tel.: 064-66-86-063.<br />
• Pr<strong>od</strong>ajem novu auto prikolicu<br />
sa ciradom, dva nova frižidera<br />
„Gorenje“, šest „Mono Blok“ WC<br />
šolje - nove, dvoje sobnih vrata<br />
novih, orahov i trešnjin parket.<br />
Tel.: 064-130-61-21.<br />
Program Gradskog pozorišta<br />
18. septembar, 20 časova (velika sala): Premijera filma „Tri Cimerke“<br />
Ivana Kovača iz Bečeja. Ulaz 50 dinara.<br />
APRÓHIRDETÉSEK<br />
• Magánórákat tartok<br />
matematikából általános iskolásoknak,<br />
valamint felvételi<br />
előkészítőt tartok. Tel:<br />
064-281-34-33.<br />
• Házat bérelek Becsén,<br />
nagy udvarral. Tel.: 064-25-<br />
95-231.<br />
• Házi készítésű bor eladó.<br />
Tel.: 063-531-833.<br />
• Karaoke partik és zsúrok<br />
szervezéséhez szükséges<br />
felszerelést adok bérbe.<br />
Tel.: 062-255-277.<br />
• Péterrévén új,<br />
rendbehozott ház eladó –<br />
100 m 2 , 20 ár telek, mellékhelyiségek,<br />
gyümölcsös.<br />
Ára: 15.000 euró. Tel.: 063-<br />
77-29-208.<br />
• Egyetemista kiadó szobát<br />
keres Újvidéken, illetve<br />
Péterváradon. Tel.:<br />
021/6914-551.<br />
• Eladó 2,5 és 5 kilowattos<br />
villanykályha. Tel.: 062-<br />
812-59-02.<br />
• Háromszobás lakás kiadó<br />
Becse központjában.<br />
Tel.: 064-38-36-149.<br />
• Eladó: 2,5 raklap<br />
Wienerberger-Porotherm<br />
építészeti blokktégla – 30<br />
cm. Tel.: 064-133-15-26.<br />
• Óbecsén régebbi ház<br />
eladó a Vladimir Nazor utca<br />
34-es szám alatt. Ára 16.000<br />
euró. Tel.: 021/6912-509.<br />
• Négy hold föld eladó a<br />
Mézesdűlőben. Tel.: 064-11-<br />
43-878.<br />
• Eladó egy Golf 1-es<br />
gépkocsi. Ára: 500 euró.Csere<br />
is lehetséges automatik<br />
motorért, hozzáfizetéssel.<br />
Tel.: 063-88-49-157.<br />
• Kisipari tevékenységre<br />
alkalmas ház eladó – 1.650<br />
m 2 -, gázfűtés, laminált padló,<br />
fürdőszoba, telefon. Ára:<br />
25.000 euró. Tel.: 064-510-<br />
73-37.<br />
• Három hold föld eladó<br />
a Radičević-Jezero úton, az<br />
öntözőrendszer mellett. Tel.:<br />
022-64-05-17. Érdeklődni 20<br />
óra után.<br />
• Magánórákat tartok<br />
matematikából általános és<br />
középiskolások részére. Tel.:<br />
065-69-20-629.<br />
• Eladó 4,5 és 6 kilowattos<br />
villanykályha. Kiváló állapotban.<br />
Ár: 90 és 110 euró.<br />
Tel.: 063-83-54-361.<br />
• Opel Corsa 1-es gépkocsi<br />
eladó, 2001-es évjárat,<br />
három ajtó, fehér színű. Tel.:<br />
064-123-75-61.<br />
• 3.500 euró értékű, teljes<br />
felszereltségű autót (bőrülések,<br />
klíma) házért cserélek<br />
Bácsföldváron, kisebb<br />
hozzáfizetéssel. Tel.: 063-<br />
712-33-38.<br />
• Új garzonlakás kiadó<br />
az újvidéki vásárcsarnoknál.<br />
Tel.: 064-66-86-063.<br />
• Eladó: új fedett utánfutó<br />
(gépkocsihoz), két új Gorenje<br />
hűtőszekrény, 6 új<br />
Mono Blok WC, két új szobaajtó,<br />
diófa és cseresznyefa<br />
parkett. Tel.: 064-130-61-21.<br />
Knjigov<strong>od</strong>stvene usluge, izrada biznis planova, poslovnih analiza u<br />
OZ „MLADOST“, Bečej<br />
Svetozara Miletića 86<br />
Telefoni: 021-6917-457, 064-412-0561, 064-704-6941<br />
Cela strana 12.000 din<br />
Pola strane 7.200 din<br />
1/4 strane 4.600 din<br />
Mali oglasi:<br />
50 dinara,<br />
dvojezièno 80 dinara<br />
CENOVNIK REKLAMNOG PROSTORA<br />
Èitulje:<br />
jednostubaèno 150 dinara,<br />
dvostubaèno 300 dinara<br />
Vaši mali oglasi na: www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />
OBAVEŠTENJE<br />
1/8 strane 2.400 din<br />
1/12 strane 1.450 din<br />
cene su bez PDV-a<br />
OBAVEŠTENJE<br />
o raspisanim kreditnim linijama u Fondu za razvoj<br />
AP Vojv<strong>od</strong>ine u 2009. g<strong>od</strong>ini<br />
1. Konkurs za dugoročno kreditiranje razvojnih programa u oblasti privrede<br />
na teritoriji AP Vojv<strong>od</strong>ine u 2009. g<strong>od</strong>ini - otvoren do 28.10.2009.<br />
g<strong>od</strong>ine.<br />
2. Konkurs za d<strong>od</strong>elu kratkoročnih kredita za finansiranje izvoza - otvoren<br />
do 23.09.2009. g<strong>od</strong>ine.<br />
Za d<strong>od</strong>atne informacije i svu neoph<strong>od</strong>nu pomoć oko realizacije ovih<br />
programa možete se obratiti:<br />
- Draganu Mesarošu, članu Opštinskog veća, Bečej, Trg oslobođenja br.<br />
2, kancelarija br. 19, telefon: 021/6912-575 i<br />
- Odeljenju za privredu i razvoj Opštinske uprave Bečej, Bečej, Trg oslobođenja<br />
br. 2, kancelarija br. 13, telefon: 021/6911-720, lokal 125, sajt:<br />
www.privredabecej.com.<br />
Obaveštavamo sve građane opštine Bečej da ćemo u toku sledećih nekoliko<br />
dana početi sa slanjem UPOZORENJA PRED UTUŽENJE jednom broju<br />
dužnika koji nisu izmirili obaveze po osnovu naknade za korišćenje građevinskog<br />
zemljišta.<br />
Upozorenje će biti poslato na kućne adrese sa rokom <strong>od</strong> 10 dana za izmirenje<br />
dugovanja. Ukoliko se dug ne plati, predmet će biti upućen na utuženje.<br />
Troškove postupka će snositi dužnik.<br />
Ukoliko je došlo do promene vlasništva kupopr<strong>od</strong>ajom, nasleđivanjem i<br />
zamenom, građani mogu u datom roku da dođu u naše službene prostorije i<br />
izvrše prijavu.<br />
Napominjemo da većina građana redovno izmiruje svoje obaveze, koje<br />
g<strong>od</strong>išnje ne predstavljaju preveliko opterećenje za kućne budžete.<br />
Na tužbe kao nepopularnu meru smo prinuđeni kako bi omogućili kontinualno<br />
funkcionisanje javne rasvete, krpljenje udarnih rupa, <strong>od</strong>ržavanje horizontalne<br />
i vertikalne signalizacije kao i drugu komunalnu infrastrukturu koja se finansira<br />
iz ovih prih<strong>od</strong>a.<br />
S poštovanjem,<br />
direktor<br />
Zvonimir Stankov
12<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
MARKETING<br />
AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA PRERADU SOJE<br />
21220 Bečej<br />
Telefoni: 021/6915-311, 6911-620<br />
Telefax: 021/6914-271, 6914-485<br />
Vršimo uslužno čišćenje i<br />
<strong>od</strong>ržavanje elektroinstalacije<br />
vaših zgrada, stanova, lokala i<br />
slično.<br />
Iđoški put 24,<br />
Bečej<br />
Tel.:<br />
021/6910-930,<br />
064-232-12-02<br />
Petrovoselski put bb, Bečej<br />
Tel: 021/6910-172<br />
Vršimo i servis i popravke kućnih aparata, izradu svih vrsta električnih instalacija (interfona<br />
i slično).<br />
poziva na pretplatu<br />
caffe-restoran<br />
radno vreme<br />
Poštovani čitaoci, pozivamo vas da se pretplatite na nedeljnik<br />
Bečejski <strong>mozaik</strong> po povoljnim uslovima. Ukoliko se <strong>od</strong>lučite da<br />
vaš primerak Bečejskog <strong>mozaik</strong>a dobijate svakog petka na vašoj<br />
adresi bez poštanskih troškova i s popustom u zavisnosti <strong>od</strong><br />
dužine pretplate, pozovite nas i mi ćemo izvršiti uplatu pretplate<br />
umesto Vas.<br />
Pretplata s popustom: tri meseca 370 dinara, šest meseci 710<br />
dinara, g<strong>od</strong>inu dana 1.350 dinara.<br />
radnim danima:<br />
07-23h<br />
petak-subota<br />
non-stop<br />
Svaki pretplatnik stiče pravo na besplatno oglašavanje: pretplata<br />
na tri meseca - dva besplatna oglasa, pretplata na šest<br />
meseci - pet besplatnih oglasa, pretplata na g<strong>od</strong>inu dana - deset<br />
besplatnih oglasa.<br />
Za sve informacije možete nas kontaktirati na telefone:<br />
021/6910-114 i 6918-815<br />
Sve za Vas - sportska hala, bazeni,<br />
teretana, trim kabinet, streljana,<br />
sauna...
MLADI KAO POLITIČKI LIDERI: MLADENOVAC (XIV)<br />
„Da li ih ima dovoljno? Dovoljno je što<br />
ih ima.”<br />
OD ZANOSA i nade devedesetih<br />
g<strong>od</strong>ina, preko euforije petooktobarske<br />
pobede, do letargije novog srpskog<br />
političkog dila - da li je to konačna<br />
ruta kojom su prošli mladi<br />
na trnovitom putu demokratskih<br />
promena, ili ima još neka stanica?<br />
U svakom slučaju, neki mladi partijski<br />
lideri su <strong>od</strong>lučili da sa ulica i iz<br />
tesnih opozicionih kancelarija pređu<br />
u kabinete vlasti i pokušaju da<br />
utiču na glavne tokove, dok su drugi<br />
svesno doneli <strong>od</strong>luku da se sklone<br />
u stranu i preusmere energiju<br />
koja je nekada generisana zarad<br />
velikih promena... I jedni i drugi<br />
imaju svoje argumente...<br />
- Nažalost, pojam politike danas<br />
je izvitoperen i uglavnom se<br />
doživljava kao mogućnost da se<br />
steknu <strong>od</strong>ređene društvene privilegije<br />
- kaže Danijel Pantić (30), potpredsednik<br />
SO Mladenovac i funkcioner<br />
OO G17 plus u Mladenovcu,<br />
i d<strong>od</strong>aje: - Ne slažem se sa takvim<br />
stavom i duboko verujem da<br />
je politika profesija koja zahteva<br />
punu posvećenost i <strong>od</strong>govornost u<br />
radu. I zato nisam sklon da govorim<br />
o mladim ili starijim ljudima u<br />
politici, već isključivo o <strong>od</strong>govornim<br />
i ne<strong>od</strong>govornim političarima. Zastupljenost<br />
mladih u srpskoj politici<br />
zavisi isključivo <strong>od</strong> njih samih, <strong>od</strong><br />
Danijel Pantić<br />
njihove potrebe da aktivno učestvuju<br />
u političkom životu svoje opštine,<br />
grada ili republike.<br />
S druge strane, Igor Kojčić<br />
(23), student Građevinskog fakulteta<br />
u Beogradu i nekadašnji funkcioner<br />
OO DS Mladenovca, koji je<br />
jedno vreme bio svojevrsna nova<br />
politička nada, kaže: - Tragična je<br />
činjenica da generacije koje nasleđuju<br />
ovu zemlju, ne veruju da nešto<br />
mogu da promene. Aktivnosti<br />
mladih u političkim partijama sv<strong>od</strong>e<br />
se uglavnom na fizičke poslove, pa<br />
i nije čudno što mladi apstiniraju <strong>od</strong><br />
takve vrste političkog delovanja.<br />
Naravno, niko ne govori o tome da<br />
bi rešenje svih problema bilo u postavljanju<br />
isključivo mladih ljudi na<br />
naj<strong>od</strong>govornije pozicije u društvu.<br />
Mlade, kao društvenu grupu, karakteriše<br />
i niz negativnih atributa<br />
koji su došli kao posledice nedovoljno<br />
efikasnog obrazovnog sistema,<br />
poremećenih vrednosnih sistema<br />
i opšteg stanja u zemlji.<br />
Na pitanje kako je i zašto jedan<br />
<strong>od</strong> najperspektivnijih lidera mladih<br />
u Mladenovcu došao u poziciju političke<br />
pasivnosti, Kojčić <strong>od</strong>govara:<br />
- U <strong>od</strong>ređenom trenutku, zastupajući<br />
svoja uverenja i stavove,<br />
ostanete u manjini i bez mogućnosti<br />
da na <strong>od</strong>ređene stvari utičete...<br />
Nezadovoljan načinom na koji<br />
stranka na lokalu funkcioniše, duboko<br />
uveren u negativne posledice<br />
<strong>od</strong>ređenih <strong>od</strong>luka, a iznad svega<br />
poštujući legitimna prava većine,<br />
nisam želeo da nosim ni minimalnu<br />
<strong>od</strong>govornost za posledice svega.<br />
Zato sam se povukao.<br />
Kompromisi... Ili<br />
ne<br />
Mlad čovek, po svojoj definiciji,<br />
nije sklon kompromisima. S druge<br />
strane, politika je, a posebno učešće<br />
u vlasti, umetnost mogućeg,<br />
veština kompromisa. O tome kako<br />
mlad čovek u politici uspeva da pomiri<br />
te dve kontradiktornosti, Pantić,<br />
inače diplomirani politikolog,<br />
kaže:<br />
- Mladi ljudi po svojoj prir<strong>od</strong>i brže<br />
prihvataju promene i brže se<br />
uklapaju u savremene društvene<br />
tokove. Ali to ne znači da nisu skloni<br />
kompromisu. Naprotiv. Važno je<br />
samo praviti razliku između takozvanog<br />
trulog kompromisa i kompromisa<br />
koji za rezultat ima opšte<br />
dobro. Sposobnost pravljenja te razlike<br />
nema veze sa g<strong>od</strong>inama, već<br />
sa svešću pojedinca o sopstvenoj<br />
<strong>od</strong>govornosti prema poslu koji<br />
obavlja - smatra Pantić, koji kao da<br />
svojom ocenom trenutnog političkog<br />
stanja želi da, beskompromisno,<br />
ilustruje svoje malopređašnje<br />
stavove: - Trenutna politička situacija<br />
u Srbiji je bolja nego što je bila<br />
90-ih g<strong>od</strong>ina. Ipak većina stranaka<br />
populističkim sredstvima prilazi<br />
građanima udvarajući se za neke<br />
naredne izbore, ne pružajući konkretne<br />
rezultate. Svoj ostvareni populizam<br />
kasnije isključivo koriste<br />
kao met<strong>od</strong> političke mobilizacije i<br />
za učvršćivanje pozicije harizmatičnog<br />
lidera. S druge strane, stranke<br />
koje pokušavaju da rešavaju<br />
identifikovane probleme nepopulističkim<br />
met<strong>od</strong>ama postaju teret populistima<br />
i neko ko je kočničar njihovom<br />
udvaranju. Jasno je da je<br />
cilj svake političke stranke dolazak<br />
na vlast. Ali to ne sme biti cilj po<br />
sebi, već sredstvo za rešavanje<br />
nagomilanih problema. Nažalost,<br />
većina stranaka je fokusirana samo<br />
na istraživanja javnog mnjenja,<br />
rejtinge i popularnost, dok se problemi<br />
gomilaju, umesto da se rešavaju<br />
- ocenjuje Pantić.<br />
Igor Kojčić, pak, upozorava da,<br />
ako se pitanje participacije mladih<br />
u političkom životu zemlje svede<br />
na procenat mladih na <strong>od</strong>ređenim<br />
Mladi kao politički lideri<br />
Asocijacija lokalnih nezavisnih<br />
medija „Lokal pres“ <strong>od</strong> 25. maja<br />
realizuje projekat p<strong>od</strong> nazivom<br />
„Mladi kao politički lideri u Srbiji“.<br />
Projekat predstavlja serijal <strong>od</strong> 20<br />
istraživačkih tekstova koje pišu lokalni<br />
novinari i koji će biti dostupni<br />
i na sajtu www.localpress.org. rs.<br />
Uloga mladih, značaj, mesto u<br />
sprovođenju politike, njihov uticaj<br />
na zbivanja, koliko su aktivni učesnici,<br />
a koliko posmatrači su pitanja<br />
sa kojima namerava da se bavi<br />
ovaj projekat. Projekat finansira<br />
američka organizacija NED.<br />
B.M.<br />
PEŠČANIK<br />
državnim ili stranačkim funkcijama,<br />
čak i u slučaju da je taj procenat<br />
zadovoljavajući, njihove realne mogućnosti<br />
za delovanje nisu velike.<br />
- Problem je u tome što ti ljudi<br />
- uprkos svojim, često nespornim,<br />
kvalitetima - sistemski „zahvalnost“<br />
za tu poziciju duguju <strong>od</strong>ređenom<br />
pojedincu, stranačkom funkcioneru,<br />
često sa spornim kvalitetima,<br />
koji „bolje“ <strong>od</strong> njih „zna“ rešenja za<br />
sve probleme. Opstanak na toj poziciji<br />
omogućava čest kompromis<br />
između svojih ideja i ideala i „dobronamernih“<br />
saveta ili uputstava.<br />
Ipak, ohrabrujuća je činjenica da<br />
veliki broj mladih nije spreman na<br />
takve kompromise, i ne dozvoljava<br />
da bude ofinger za tuđe stavove i<br />
mišljenja - ističe on.<br />
A šta su najveći problemi mladog<br />
čoveka u Mladenovcu danas?<br />
Birokratija i(li)<br />
inicijativa<br />
- Uglavnom se problemi mladih<br />
ljudi u Mladenovcu ne razlikuju <strong>od</strong><br />
problema mladih u državi uopšte.<br />
Na prvom mestu to je nezaposlenost,<br />
koja je posledica ekonomskih<br />
problema naše države - smatra<br />
Danijel Pantić, potpredsednik SO<br />
Mladenovac i d<strong>od</strong>aje:<br />
- Nedostatak kvalitetnog društvenog<br />
života, posebno u ruralnim<br />
sredinama, ima za rezultat konzumiranje<br />
droga, alkohola i ostalih<br />
psihoaktivnih supstanci. Lokalna<br />
vlast pokušava, koliko je to u njenoj<br />
nadležnosti, da se suoči sa problemima<br />
mladih, a država osnivanjem<br />
Ministarstva za sport i omladinu<br />
aktivno prilazi prvo prepoznavanju,<br />
a kasnije i rešavanju problema<br />
mladih ljudi. Naša lokalna vlast<br />
Igor Kojčić<br />
FELJTON<br />
osnivanjem posebnog radnog tela<br />
za suzbijanje bolesti zavisnosti pokušava<br />
da kroz edukativne seminare<br />
i radionice učini dostupnim informacije<br />
o štetnosti psihoaktivnih<br />
supstanci na društvo. Trenutno pripremamo<br />
otvaranje Kancelarije za<br />
mlade, koja će se baviti prepoznavanjem<br />
i rešavanjem problema<br />
mladih ljudi u našoj opštini - najavljuje<br />
Pantić.<br />
Igor Kojčić p<strong>od</strong>seća da je civilna<br />
organizacija Građanske inicijative<br />
iz Beograda pre par g<strong>od</strong>ina<br />
sprovela anketu o položaju i potrebama<br />
mladih u Mladenovcu, a kao<br />
najveći problem izdvojena je nezaposlenost<br />
i nizak životni standard,<br />
dok su problemi nedostatka sportskih<br />
i kulturnih dešavanja došli u<br />
drugi plan zbog preovladavanja<br />
opšteg ekonomskog problema.<br />
- Naravno, visoko mesto zauzima<br />
i problem narkomanije, nemogućnost<br />
daljeg obrazovanja i slično.<br />
Zanimljiv je i p<strong>od</strong>atak da je oko<br />
70 <strong>od</strong>sto mladih izjavilo da želi da<br />
rešava <strong>od</strong>ređene probleme u gradu,<br />
ali i p<strong>od</strong>atak da bi čak 68 <strong>od</strong>sto<br />
mladih napustilo grad ako bi im se<br />
ukazala prilika. S obzirom na ovakve<br />
p<strong>od</strong>atke, lokalna samouprava<br />
bi morala napraviti <strong>od</strong>govarajuće<br />
mehanizme, koji bi omogućili i p<strong>od</strong>stakli<br />
uključivanje mladih u društveni<br />
život grada, organizujući, na<br />
primer, kancelariju za mlade, što je<br />
slučaj u nekim drugim beogradskim<br />
opštinama... Siguran sam da<br />
takvi mehanizmi trenutno ne postoje,<br />
pa se svaka trenutna aktivnost<br />
opštine u pravcu mladih, pre svega<br />
sv<strong>od</strong>i na formu.<br />
Kojčić naglašava da ne vidi<br />
preveliku potrebu za pozitivnom<br />
diskriminacijom mladih prilikom izbora<br />
na različite funkcije.<br />
- Lično znam nekolicinu mladih<br />
ljudi koji se nalaze na <strong>od</strong>ređenim<br />
pozicijama u lokalnoj vlasti. Svoj<br />
posao uglavnom obavljaju korektno.<br />
Da li ih ima dovoljno? Dovoljno<br />
je što ih ima. Mislim da je pravo pitanje<br />
pitanje njihovog uticaja...<br />
Sad, da li je problem u broju mladih<br />
ljudi na pozicijama ili nepostojanje<br />
<strong>od</strong>govarajućih programa prilagođenih<br />
potreba mladih, zaključite<br />
sami.<br />
Na problem <strong>od</strong>govornosti i inicijative<br />
ukazuje i Danijel Pantić.<br />
- Koliko mogu da primetim, u<br />
poslednjih nekoliko g<strong>od</strong>ina je sve<br />
više mladih ljudi koji učestvuju u vršenju<br />
lokalne vlasti. Ključne pozicije<br />
u m<strong>od</strong>ernom društvu iziskuju ljude<br />
koji su željni dokazivanja, imaju<br />
inicijativu i visok stepen obrazovanja,<br />
što su karakteristike i mnogih<br />
mladih ljudi - ocenjuje on, uz zaključak:<br />
- Vršenje lokalne vlasti više<br />
se ne sv<strong>od</strong>i isključivo na birokratiju<br />
već i na inicijativu i visok stepen<br />
<strong>od</strong>govornosti.<br />
broj 472. 18. septembar 2009.13<br />
„Poštuj sebe, da bi<br />
te drugi poštovali“<br />
Na temu „Mladi kao politički lideri<br />
u Srbiji“ razgovarali smo i sa<br />
Draganom Lukač (28), članicom<br />
Opštinskog veća opštine Mladenovac,<br />
zaduženom za oblast obrazovanja.<br />
Dragana, inače diplomirana<br />
pravnica i članica DS-a, iako vrlo<br />
mlada, ima veoma dug staž u politici,<br />
duži <strong>od</strong> deset g<strong>od</strong>ina. Dobro<br />
pamti, ne samo kao svedok već i kao<br />
vrlo aktivan učesnik i vreme opozicionog<br />
delovanja svoje stranke...<br />
- Za uspeh 5. oktobra su mladi<br />
više nego zaslužni, sećam se da je<br />
naš entuzijazam i angažovanost<br />
tokom kampanje motivisao ljude<br />
da izađu na izbore i da smo mi, kao<br />
p<strong>od</strong>mladak nacije, dali presudnu<br />
reč za promene - p<strong>od</strong>seća Dragana<br />
i d<strong>od</strong>aje: - Tada je naša uloga<br />
bila mnogo više „terenska“, a zasluge<br />
za dobro obavljen posao<br />
uglavnom su pobrale starije generacije.<br />
Danas su mladi više uključeni<br />
u rad institucija nego ranije, ali to<br />
po sebi nosi i <strong>od</strong>govornost jer su<br />
prvi na udaru za greške koje u najvećem<br />
broju slučajeva nisu njihove.<br />
Zaključak koji se iz ove obrnute<br />
proporcije nameće nije baš ohrabrujući.<br />
Na pitanje ima li dovoljno mladih<br />
ljudi u lokalnoj vlasti, a posebno<br />
na mestima sa većim uticajem,<br />
Dragana Lukač <strong>od</strong>govara:<br />
- Ne, ima nas premalo. Sa jedne<br />
strane činjenica je da su <strong>od</strong>govornija<br />
mesta mahom „pred<strong>od</strong>ređena“<br />
za ljude sa više iskustva, ali<br />
je isto tako činjenica i da je uočljiv<br />
nedostatak interesovanja mladih<br />
da se aktivno uključe u politiku i<br />
manjak ambicija u tom pravcu. Dosta<br />
mladih ljudi se bavi politikom više<br />
kao hobijem nego što zaista vidi<br />
priliku da aktivnim participiranjem<br />
uradi nešto i unese osveženje i<br />
promene u postojeće stanje.<br />
Konkretno, u njenom slučaju: -<br />
Mogu da kažem da sam, pošto<br />
pratim osnovnoškolsko obrazovanje,<br />
prilično upućena u aktivnosti<br />
najmlađih đaka. Trudim se da motivisanjem<br />
i finansiranjem raznih<br />
aktivnosti zajedno sa njihovim profesorima<br />
i direktorima škola motivišem<br />
decu da se <strong>od</strong>malena okrenu<br />
pozitivnim stvarima i poželjnim delovanjima<br />
u društvu. P<strong>od</strong>sticanje<br />
takmičarskog duha, kreativnosti,<br />
proširivanje saznanja i širenje<br />
spektra društvenog angažmana je<br />
jedan <strong>od</strong> mojih glavnih prioriteta.<br />
Trudimo se da što manji broj dece<br />
<strong>od</strong>e stranputicom i upropasti život<br />
nesticanjem adekvatnog obrazovanja<br />
ili okretanjem drogama, alkoholu<br />
ili kriminalu. Droga je, inače,<br />
ogroman problem u Mladenovcu<br />
Dragana Lukač<br />
danas, sve je više zavisnika među<br />
maloletnicima i mladima. Siromaštvo,<br />
nezaposlenost, loše društvo i<br />
pesimizam su ključni uzroci te<br />
društvene anomalije i smatram da<br />
će kako oni budu iskorenjivani, tako<br />
će biti i sa ovim problemom.<br />
Na kraju, isto pitanje i za gospođicu<br />
Lukač - mlad čovek i kompromisi<br />
u politici.<br />
- Bitno je da se razgraniči kompromis<br />
kao neoph<strong>od</strong>an sastojak<br />
političke egzistencije <strong>od</strong> beskičmenog<br />
pristajanja na sve. Ko nastupi<br />
<strong>od</strong> starta sa stavom da „sve može“,<br />
nikada neće sebi uspeti da izgradi<br />
poštovanje i zauzme iole pristojno<br />
mesto u poslu kojim se bavi.<br />
Mlad čovek u politici mora da se<br />
bori sa mnogo više predrasuda nego<br />
njegov stariji kolega, vrlo je bitno<br />
kako nastupa jer se svaki njegov<br />
potez meri i gleda najpre kroz<br />
prizmu neiskustva, što ga automatski<br />
diskvalifikuje u očima saradnika<br />
i građana. Sa druge strane, opasno<br />
je da mladi budu previše servilni<br />
i da se „otimaju“ da <strong>od</strong>rađuju tuđe<br />
delove posla jer tako sebe ne<br />
predstavljaju kao ravnopravnog<br />
već kao potrčka, pa neretko i ulizicu.<br />
Znam da možda zvuči grubo,<br />
ali poznato je da ako ne poštuješ<br />
sebe ne možeš očekivati ni da te<br />
drugi poštuju.<br />
Saša Marković
14<br />
OGLEDALO<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
MLADI KAO POLITIČKI LIDERI: KRUŠEVAC (XV)<br />
Nisu dovoljne samo kozmetičke<br />
promene<br />
U ODBORNIČKIM KLUPAMA gradskog<br />
parlamenta u Kruševcu procenat<br />
mladih predstavnika nar<strong>od</strong>a<br />
jedva da prelazi 10 <strong>od</strong>sto. Naime,<br />
<strong>od</strong> 70 članova najvišeg zakon<strong>od</strong>avnog<br />
tela u Kruševcu, samo 8<br />
<strong>od</strong>bornika ima manje <strong>od</strong> 35 g<strong>od</strong>ina.<br />
Prosečna starost članova Gradskog<br />
veća iznosi 45, a pomoćnika<br />
gradonačelnika čak 50 g<strong>od</strong>ina.<br />
Mladih političkih lidera i u strankama<br />
i na gradskim funkcijama ipak<br />
ima i, mada se značajno razlikuju u<br />
oceni otvorenosti sredine za mlade,<br />
svi su uvereni da su stranke kojima<br />
pripadaju baš one koje mladima<br />
pružaju najveću šansu.<br />
Najviše mladih <strong>od</strong>bornika u lokalnom<br />
parlamentu Kruševca ima<br />
<strong>od</strong>bornički klub DSS-a, šestoro,<br />
što čini čak 40 <strong>od</strong>sto <strong>od</strong> 15 <strong>od</strong>bornika<br />
koji ga čine, dok <strong>od</strong>borničke<br />
grupe Jedinstvene Srbije sa pet i<br />
Srpske radikalne stranke sa osamnaest<br />
članova, imaju po jednog<br />
<strong>od</strong>bornika koji pripada mlađoj generaciji.<br />
Dvoje najmlađih <strong>od</strong>bornika,<br />
Aleksandar Ranković i Jelena<br />
Miletić, imaju po 25 g<strong>od</strong>ina i oboje<br />
pripadaju DSS-u. Demokratska<br />
stranka, SPS i G17 plus nemaju<br />
među svojim parlamentarnim predstavnicima<br />
nijednog pripadnika<br />
mladih, ali, istini za volju, neki <strong>od</strong><br />
mladih lidera iz ovih stranaka koje<br />
<strong>od</strong> pre dva meseca, uz Jedinstvenu<br />
Srbiju čine novu koalicionu vlast<br />
u gradu, obavljaju neke <strong>od</strong> funkcija<br />
u izvršnoj vlasti. Mladi na političkim<br />
i gradskim funkcijama slažu se da<br />
je apatičnost i nezainteresovanost<br />
mladih za politiku dominantni faktor<br />
njihove slabe vidljivosti, ali se<br />
veoma razlikuju u tumačenju razloga<br />
za takav njihov <strong>od</strong>nos prema<br />
javnoj sferi.<br />
Svako treba da<br />
zasluži svoju šansu<br />
Među najmlađim funkcionerima<br />
u lokalnoj vlasti, na veoma <strong>od</strong>govornoj<br />
funkciji našao se tridesetpetog<strong>od</strong>išnji<br />
Miloš Jovanović, inače<br />
član Predsedništva Demokratske<br />
stranke, član Gradskog <strong>od</strong>bora<br />
u Kruševcu, a <strong>od</strong>nedavno i jedan<br />
<strong>od</strong> pet najmlađih članova Republičke<br />
izborne komisije. Njemu je nakon<br />
promene vladajuće koalicije u<br />
Kruševcu pre nešto više <strong>od</strong> dva<br />
meseca poverena funkcija načelnika<br />
Gradske uprave. Sa te pozicije<br />
Jovanović ocenjuje da, kako<br />
kaže, bar u njegovoj stranci, p<strong>od</strong>ela<br />
na mlade i stare ne stoji.<br />
- Iako će mnogi reći da imamo<br />
jedan <strong>od</strong> starijih <strong>od</strong>bora, u poslednjih<br />
g<strong>od</strong>inu dana na površinu je<br />
izašlo dosta mladih i ljudi srednjih<br />
g<strong>od</strong>ina. U Predsedništvu i Gradskom<br />
<strong>od</strong>boru, pa i organima vlasti<br />
u gradu koje je dala Demokratska<br />
stranka, na funkcijama su ljudi<br />
srednjih g<strong>od</strong>ina i mlađi, negde u<br />
rasponu <strong>od</strong> 65. do 73. g<strong>od</strong>išta.<br />
Među njima ima i onih koji su samo<br />
par g<strong>od</strong>ina članovi stranke, a već<br />
su došli do funkcija u Gradskom<br />
veću, Gradskom <strong>od</strong>boru, ili do <strong>od</strong>borničkih<br />
mandata, što pokazuje<br />
da se ljudima šansa pruža zavisno<br />
<strong>od</strong> kvaliteta i rezultata koje postižu.<br />
Ne kažem da to ne bi trebalo da<br />
bude još izraženije, ali čini mi se da<br />
svako treba da zasluži svoju šansu<br />
i u tom smislu ne stoji p<strong>od</strong>ela na<br />
Miloš Jovanović<br />
stare i mlade, već na sposobne i<br />
nesposobne.<br />
O svojoj poziciji načelnika kaže<br />
da predstavlja jedno <strong>od</strong> najbitnijih i<br />
najosetljivijih mesta u lokalnoj samoupravi,<br />
te da je i to pokazatelj da<br />
se mladom čoveku ovde zaista<br />
pruža šansa da pokaže šta zna.<br />
- Kao pojedinac ne bih mogao ništa<br />
da postignem ukoliko nemam<br />
p<strong>od</strong>ršku i gradonačelnika i Gradskog<br />
veća i saradnika. To za sada<br />
dobro funkcioniše.<br />
Nav<strong>od</strong>eći da je on jedan <strong>od</strong> retkih<br />
ljudi iz svoje generacije koji se<br />
posle završenog fakulteta vratio u<br />
r<strong>od</strong>ni grad, Jovanović zaključuje da<br />
zadatak nosilaca vlasti je da im<br />
stvore mogućnosti koje će ih ohrabriti<br />
da se, umesto <strong>od</strong>laska iz Grada,<br />
pa i zemlje, <strong>od</strong>luče da ostanu<br />
tu.<br />
- Ja Kruševac iskreno volim i<br />
ne razmišljam baš nimalo o Beogradu,<br />
i čini mi se da on može biti<br />
mnogo bolji grad. To je zadatak<br />
svih, i mladih i starih. Ipak, čini mi<br />
se da su mladi prilično nezainteresovani<br />
za svoju poziciju i poziciju<br />
grada i to je ono što treba menjati.<br />
Ta apatija je, verovatno posledica<br />
nedostatka <strong>od</strong>govarajućih sadržaja<br />
u gradu, što mi sada pokušavamo<br />
da promenimo, kako na kulturnom,<br />
tako i na sportskom i svakom drugom<br />
planu, ali neka inovativnost sa<br />
njihove strane je svakako neoph<strong>od</strong>na.<br />
Mladi kao politički lideri<br />
Asocijacija lokalnih nezavisnih<br />
medija „Lokal pres“ <strong>od</strong> 25. maja<br />
realizuje projekat p<strong>od</strong> nazivom<br />
„Mladi kao politički lideri u Srbiji“.<br />
Projekat predstavlja serijal <strong>od</strong> 20<br />
istraživačkih tekstova koje pišu<br />
lokalni novinari i koji će biti dostupni<br />
i na sajtu www.localpress.org. rs.<br />
Uloga mladih, značaj, mesto u<br />
sprovođenju politike, njihov uticaj<br />
na zbivanja, koliko su aktivni učesnici,<br />
a koliko posmatrači su pitanja<br />
sa kojima namerava da se<br />
bavi ovaj projekat. Projekat finansira<br />
američka organizacija NED.<br />
B.M.<br />
Omladina se oseća<br />
izneverenom<br />
Aleksandar Ranković član je<br />
DSS-a, potpredsednik omladine te<br />
stranke na nivou Srbije i jedan <strong>od</strong><br />
dvoje najmlađih <strong>od</strong>bornika u lokalnom<br />
parlamentu. I po njegovom<br />
mišljenju mladi danas ne pokazuju<br />
dovoljno energije, poleta i entuzijazma,<br />
ali Ranković smatra da je to<br />
generalno <strong>od</strong>lika ponašanja ljudi u<br />
Srbiji danas.<br />
- Mislim da se nar<strong>od</strong> oseća<br />
izneverenim, pa samim tim i ta<br />
omladina koja bi trebalo da bude<br />
nosilac želje za nečim boljim i novim.<br />
Možda i mi, koji se u nekim<br />
krugovima percipiramo kao neko<br />
ko bi trebalo da ih pokrene, snosimo<br />
deo <strong>od</strong>govornosti, možda nismo<br />
dovoljno aktivni. Ipak, mislim<br />
da glavni problem ne leži ni u mladima<br />
ni u nama koji bi trebalo da<br />
budemo njena pokretačka snaga,<br />
već u onima koji su i naj<strong>od</strong>govorniji<br />
za stanje u kome se društvo nalazi.<br />
Ne licitiram ni imenima ni<br />
strankama. Sve stranke, i one koje<br />
su u vlasti i koje su opozicija tome<br />
su doprinele jer su sve one <strong>od</strong><br />
2000. g<strong>od</strong>ine u nekom trenutku bile<br />
na vlasti. I sve su one <strong>od</strong>govorne<br />
za stanje duha, <strong>od</strong>nosno nedostatak<br />
inicijative za sve, <strong>od</strong> traženja<br />
posla, do građenja por<strong>od</strong>ice – smatra<br />
Ranković, d<strong>od</strong>ajući da je to zapravo<br />
žabokrečina iz koje se veoma<br />
teško izvući, te da je ljudi koji<br />
imaju energije, želje i snage da se<br />
izdignu iznad toga i koji predstavljaju<br />
avangardu društva veoma je<br />
malo.<br />
Aleksandar Ranković<br />
O tome da li je i koliko mladom<br />
čoveku koji želi da iskorači iz takvog<br />
stanja to dopušteno, Ranković<br />
kaže da bi društvo moglo da<br />
bude otvorenije: - Nije da postoje<br />
bogzna kakve barijere, ali postoji<br />
doza skepticizma. Poznajem ljude<br />
mojih g<strong>od</strong>ina koji već doktoriraju u<br />
inostranstvu, pa kad dođu ovde,<br />
naiđu na nepoverenje. Ne kažem<br />
da iskustvo nije bitno i da mlad čovek,<br />
ma koje titule da ima ne može<br />
<strong>od</strong>mah da zauzme ne znam kakvu<br />
poziciju ni u politici ni u privredu, ali<br />
bi mogao malo pažljivije da se sluša.<br />
K<strong>od</strong> mnogih ljudi postoji problem<br />
recidiva samoupravne svesti<br />
koja postavlja barijere sadašnjem<br />
načinu života, gde bi tržište trebalo<br />
da procenjuje kvalitet svakog <strong>od</strong><br />
nas. Nadam se da će mladi, ukoliko<br />
nam se pruži šansa za par g<strong>od</strong>ina,<br />
ukoliko ovo društvo bude sređenije,<br />
imati više smelosti da preuzimaju<br />
rizike, pokreću inicijative,<br />
menjaju radna mesta i šire sfere interesovanja<br />
i sopstvenog razvoja.<br />
Svoj <strong>od</strong>bornički posao Ranković<br />
shvata veoma ozbiljno i, kako<br />
kaže, kao angažovanje u tri ravni:<br />
sa aspekta politike stranke koja je i<br />
vlasnik <strong>od</strong>borničkih mandata, sa<br />
FELJTON<br />
aspekta građana na p<strong>od</strong>ručju koje<br />
predstavlja i sa aspekta generacijske<br />
pripadnosti, <strong>od</strong>nosno kao zastupnik<br />
interesa mladih u lokalnom<br />
parlamentu.<br />
Upitan kako ga doživljavaju<br />
stariji članovi parlamenta, on kaže<br />
da je zahvalan što su ga prihvatili<br />
kao ravnopravnog učesnika u parlamentarnom<br />
životu. - Naravno, oni<br />
stariji i po g<strong>od</strong>inama i po <strong>od</strong>borničkom<br />
stažu su uvek tu da upute savet<br />
a na meni je da li ću ga poslušati.<br />
Nema nikakvih barijera kada<br />
je reč o mom angažovanju. Ja sledim<br />
politiku stranke, ali sam pripremam<br />
svoje nastupe. Situacija je<br />
mnogo liberalnija nego što sam<br />
očekivao kada sam nakon prošlog<strong>od</strong>išnjih<br />
izbora dobio poverenje i<br />
stranke, ali i birača da obavljam<br />
<strong>od</strong>borničku funkciju.<br />
Mladi su frustrirani<br />
- Bilo bi zaista licemerno reći<br />
kako politika u Srbiji nije ogađena<br />
mladim ljudima. Iako sam poprilično<br />
involviran u politički život pre<br />
svega svoga grada, a onda i svoje<br />
države, ne mogu a da se ne složim<br />
sa svima onima koji kažu da im se<br />
politika gadi. Današnja politička<br />
scena je zagađena svim mogućim<br />
bolestima koje mlade ljude teraju<br />
daleko ne samo <strong>od</strong> aktivnosti u<br />
njoj, već i <strong>od</strong> samog života u Srbiji<br />
- uveren je Aleksandar Šargić, dvadesetdevetog<strong>od</strong>išnji<br />
član Glavnog<br />
<strong>od</strong>bora Liberalno demokratske partije.<br />
U Srbiji je, smatra Šargić, na<br />
delu „gerontologija” - vladavina starih<br />
ljudi i to u svim sferama: ekonomiji,<br />
biznisu, umetnosti, prosveti i<br />
naravno u politici.<br />
- U manjim gradovima, a to su<br />
svi osim Beograda, Novog Sada,<br />
eventualno Niša i Kragujevca, ovaj<br />
problem je još izraženiji. To frustrira<br />
svakog mladog čoveka koji ima<br />
ambiciju da i drugima i sebi pruži<br />
najviše onda kada je najjači, najsposobniji,<br />
najbrži - tvrdi on. I premda,<br />
kako kaže, lično nije pristalica<br />
davanja šanse mlađima po svaku<br />
cenu, smatra da skučenost mogućnosti<br />
za mlade ljude u Srbiji je tolika<br />
da to već prerasta u dominantan<br />
društveni problem.<br />
- Još veći problem predstavlja<br />
nedostatak vertikalne proh<strong>od</strong>nosti<br />
u društvu. Danas, ako niste nečiji<br />
sin, rođak ili poltron, nemate gotovo<br />
nikakvu šansu da napredujete.<br />
To je najveći izvor frustracije za<br />
mlade ljude zbog čega apstiniraju<br />
ne samo <strong>od</strong> politike, nego, rekao<br />
bih, <strong>od</strong> svakog oblika društvenog<br />
života. Ova slika je naša realnost,<br />
ali tu realnost ne prenose mediji, ni<br />
Aleksandar Šargić<br />
državni, ni privatni, jer je mnogo<br />
lakše i udobnije zavaravati i sebe i<br />
druge kako smo, u stvari, nadomak<br />
normalnog stanja pa su nam potrebne<br />
samo kozmetičke promene.<br />
Iako priznaje da i LDP nije savršena<br />
i da pati <strong>od</strong> bolesti koje imaju<br />
i druge stranke, Šargić, ipak,<br />
ocenjuje da u njoj postoji veći stepen<br />
osetljivosti za realne probleme.<br />
- LDP ne zaluđuje ljude velikim<br />
nacionalnim temama zbog kojih<br />
patimo vekovima. Nije zagledan u<br />
prošlost, ne previše ni u budućnost,<br />
nego, čini mi se, u sadašnjost<br />
i surovu realnost <strong>od</strong> koje ne beži.<br />
To je blisko mom shvatanju života i<br />
zato sam tu. Tu sam i zbog činjenice<br />
da je k<strong>od</strong> nas liberala moguće<br />
doći, pokazati <strong>od</strong>ređenu sposobnost<br />
i dobiti šansu da se iskažeš.<br />
Nisam poznavao nikog <strong>od</strong> v<strong>od</strong>ećih<br />
ljudi u LDP-u pre 16 meseci kada<br />
sam postao njen član, a danas<br />
sam član Glavnog <strong>od</strong>bora. Pri<br />
tome, bio sam jedan <strong>od</strong> članova<br />
koji je najviše kritikovao rad rukov<strong>od</strong>stva<br />
stranke i predsednika lično.<br />
Mislim da je to dokaz demokratičnosti<br />
i otvorenosti LDP-a - zaključuje<br />
on.<br />
Nada Budimović<br />
Fotomonografija Beèeja<br />
III izmenjeno izdanje<br />
fotomonografije Bečeja<br />
(srpski, mađarski i<br />
engleski jezik)<br />
možete kupiti<br />
u prostorijama<br />
Bečejskog <strong>mozaik</strong>a<br />
u ul. Matije Gupca 43<br />
po ceni <strong>od</strong><br />
3.300 dinara.<br />
Informacije na<br />
telefon:<br />
021/6910-114
IZLOŽBA SLIKARA TIBORA ŠIPOŠA<br />
78 portreta<br />
POVODOM četrdeset g<strong>od</strong>ina<br />
izlaganja slikara Tibora<br />
Šipoša u sredu je u galeriji<br />
„Krug“ Gradskog pozorišta<br />
otvorena retrospektivna<br />
izložba portreta. Izložbu je<br />
otvorio prof. dr Jožef Salma,<br />
profesor Pravnog fakulteta u<br />
Novom Sadu, čiji se portret<br />
(Šipoš ga je naslikao 1989.<br />
g<strong>od</strong>ine) nalazi među 78<br />
predstavljenih slika.<br />
O delima Šipoša govorila<br />
je Gabrijela Sel, istoričarka<br />
umetnosti u Gradskom<br />
pozorištu.<br />
Od prve samostalne<br />
izložbe 1969. g<strong>od</strong>ine u Zagrebu,<br />
Šipoš je predstavio<br />
svoje radove skoro na svim<br />
kontinentima i za sobom ima<br />
preko trideset samostalnih<br />
izložbi, a učestvovao je i na<br />
brojnim zajedničkim izložbama<br />
i kolonijama u zemlji i<br />
inostranstvu.<br />
Uoči otvaranja izložbe<br />
autor Tibor Šipoš je rekao:<br />
„Posle četrdeset g<strong>od</strong>ina izlaganja<br />
opredelio sam se da<br />
na izložbi u Bečeju predstavim<br />
portrete u ulju, koje sam<br />
ranije mnogo radio. Smatram<br />
da će to biti interesantno<br />
jer je izložba portreta retkost<br />
u Bečeju. Ima dosta<br />
portreta Bečejaca i nekih poznatih<br />
ličnosti kao što su Milan<br />
Konjović, Vera Kovač i<br />
drugi, i mislim da će publici<br />
to biti privlačno.“<br />
Poslednjih g<strong>od</strong>ina njegovo<br />
interesovanje bilo je<br />
usmereno na motive iz prir<strong>od</strong>e<br />
ili apstraktno-kolorističke<br />
kompozicije, a manje na<br />
portrete.<br />
„Portret je, kako je u katalogu<br />
izložbe navela istoričarka<br />
umetnosti Gabrijela<br />
Sel, možda najteži i najzahtevniji<br />
motiv u slikarstvu. Na<br />
jednoj izložbi u Argentini, kritičari<br />
koji su videli neke <strong>od</strong><br />
mojih portreta, rekli su da<br />
treba što više time da se bavim<br />
jer ni neki veliki slikari to<br />
ne umeju, za to se treba r<strong>od</strong>iti,<br />
rekli su, pa sam se u<br />
U RADIČEVIĆU će po prvi<br />
put ove g<strong>od</strong>ine, <strong>od</strong> 18. do<br />
21. septembra, biti <strong>od</strong>ržana<br />
manifestacija „Dani Radičevića<br />
– memorijal Milana Vujnovića“.<br />
Danas <strong>od</strong> 15 sati počinje<br />
takmičenje u kuvanju riblje<br />
čorbe, dok je za 16 časova<br />
predviđeno svečano otvaranje<br />
manifestacije. Od 16.30<br />
biće <strong>od</strong>ržan parastos u crkvi<br />
u izgradnji posvećenoj svetoj<br />
Bogor<strong>od</strong>ici.<br />
U 19 časova je proglašenje<br />
rezultata takmičenja u<br />
kuvanju riblje čorbe, zatim<br />
sledi večera za sve posetioce<br />
(biće kuvana čorba i za<br />
„nar<strong>od</strong>“).<br />
U subotu se <strong>od</strong> 10 sati<br />
na stadionu igra turnir u malom<br />
fudbalu za učenike<br />
FOTO: S.M.<br />
Otvaranje izložbe<br />
jednom peri<strong>od</strong>u svesno posvetio<br />
slikanju portreta. U<br />
traganju u kom pravcu treba<br />
da idem, shvatio sam da mi<br />
nije cilj da realistično slikam<br />
nego da što slob<strong>od</strong>nije, sa<br />
manje poteza, dam suštinu,<br />
tako da sam vremenom tu<br />
slob<strong>od</strong>u pronalazio i u drugim<br />
motivima.“<br />
Šta je najvažnije prilikom<br />
slikanja portreta?<br />
- Pored toga što je potrebno<br />
da postoji vizuelna<br />
sličnost, morate uhvatiti karakter<br />
ličnosti koju slikate,<br />
zato ja najviše volim da slikam<br />
one koje poznajem. U<br />
početku sam mislio da su<br />
oči najvažnije da bi se to postiglo<br />
ali na osnovu iskustva<br />
sam ustanovio da oblik i držanje<br />
glave i njen položaj u<br />
<strong>od</strong>nosu na telo otkriva mnogo<br />
toga. Ako to uspete da<br />
prenesete kako treba, sve<br />
ostalo vam se samo nameće.<br />
Mislim da sam na ovim<br />
slikama k<strong>od</strong> svakog uspeo<br />
da uhvatim suštinu.<br />
Koji ste portret najduže<br />
ili najteže radili?<br />
- Najduže sam radio prvi<br />
portret, <strong>od</strong>nosno autoportret.<br />
Trudio sam se da bude što<br />
realističniji, a najteže mi je,<br />
čini mi se, bio portret Milana<br />
KALEIDOSKOP<br />
Konjovića. Kad sam se opredelio<br />
da slikam portrete poznatih<br />
ličnosti, prvo sam naslikao<br />
upravo Konjovića jer<br />
mi je bio na neki način uzor.<br />
Tu sam se oprobao u nekakvim<br />
smelim potezima i mislio<br />
sam da, ako njega uspešno<br />
uradim, sa drugima<br />
neće biti problema. U takvim<br />
situacijama najveći je problem<br />
ako slikate u grču, potrebno<br />
je da se oslob<strong>od</strong>ite i<br />
slikate s lakoćom. Upravo je<br />
to razlog što većina izbegava<br />
da radi portrete, ali „veliki“<br />
ljudi su u suštini jednostavni,<br />
interesantni, vrlo komunikativni<br />
i lako im možete<br />
pristupiti.<br />
Tibor Šipoš radi i stvara<br />
u ateljeu i galeriji kraj Tise,<br />
gde postoji i stalna postavka<br />
njegovih slika, ali i drugih slikara<br />
koji se tamo okupljaju.<br />
Kako je rekao, planira da se<br />
još više aktivira u stvaranju,<br />
ali i u okupljanju umetnika u<br />
tom prostoru.<br />
„Koliko sam ja njima potreban,<br />
toliko su oni meni<br />
potrebni, jer p<strong>od</strong>stičemo jedni<br />
druge i inspirišemo na rad<br />
i stvaranje, a sve je to oplemenjeno<br />
i jednim lepim druženjem“,<br />
rekao je Šipoš.<br />
LJ.M.<br />
PROSLAVA DANA RADIČEVIĆA OD 18. DO 21. SEPTEMBRA<br />
Memorijal Milana<br />
Vujnovića<br />
osnovnih škola, a u Domu<br />
kulture <strong>od</strong> 19 sati nastupa<br />
trupa pozorišta „Miroslav<br />
Antić“ iz Sente.<br />
U nedelju <strong>od</strong> 10 časova<br />
počinje turnir u <strong>od</strong>bojci na<br />
pesku, a <strong>od</strong> 20 sati zajednički<br />
koncert KUD-a Đido i folklorne<br />
sekcije iz Radičevića.<br />
Poslednjeg dana manifestacije<br />
(ponedeljak) <strong>od</strong> 15.30<br />
časova na stadionu će biti<br />
<strong>od</strong>igrana utakmica između<br />
Mladosti i novosadske Slavije,<br />
a u 19 sati je liturgija u<br />
crkvi. U 20 časova predviđeno<br />
je svečano zatvaranje<br />
manifestacije uz program<br />
iznenađenja.<br />
Milan Vujnović je rođen<br />
u Radičeviću, a posle školovanja<br />
bio je uspešan preduzetnik<br />
u Novom Sadu. Mnogo<br />
puta je pomagao meštanima<br />
Radičevića, ulagao je<br />
u školu, crkvu, mesnu zajednicu,<br />
fudbalski klub. Vujnović<br />
je preminuo prošle g<strong>od</strong>ine<br />
u 61. g<strong>od</strong>ini života.<br />
„Milan Vujnović je bio čovek<br />
koji je postavljao velike<br />
ciljeve i sa lakoćom ih ispunjavao.<br />
Mnogo je pomagao<br />
selu, svojim ulaganjima je<br />
želeo da stvori što bolji ambijent<br />
za život u Radičeviću,<br />
pre svega mladih ljudi. Naša<br />
obaveza je da njegovu viziju<br />
nastavimo i zbog toga proslava<br />
dana sela nosi njegovo<br />
ime“, rekla je Suzana Đukić,<br />
potpredsednica Saveta<br />
mesne zajednice Radičević.<br />
Manifestaciju su finansijski<br />
pomogli poslovni partneri<br />
Milana Vujnovića. S.M.<br />
Doktor Marija Šimonji<br />
ONAJ UČENIK, student,<br />
političar, član neke organizacije<br />
ili predstavnik neke ustanove,<br />
kome bi bila potrebna<br />
stručna pomoć za istorijsku<br />
nauku, starolatinski ili staroslovenski<br />
jezik, obratio bi se<br />
jednostavno – profesorki<br />
Mariji. Pružajući nesebično<br />
svakom potrebnu pomoć,<br />
ova nesvakidašnja žena nikada<br />
nije govorila o svom<br />
zvanju, niti o svom ogromnom<br />
i svestranom znanju.<br />
A Marija Šimonji je bila jedina<br />
u Bečeju sa zvanjem<br />
doktora istorijskih nauka!<br />
Rođena je u Beogradu<br />
1929. g<strong>od</strong>ine, <strong>od</strong> oca Jožefa<br />
Šimonjija, knjigovođe, i majke<br />
Eržebet, domaćice, rođene<br />
Bon. Nekoliko g<strong>od</strong>ina po<br />
Marijinom rođenju, por<strong>od</strong>ica<br />
se doseljava u Bečej, majčino<br />
r<strong>od</strong>no mesto. U Bečeju<br />
Marija završava osnovnu<br />
školu (1936-1944), a potom<br />
i gimnaziju (1944-1948). Na<br />
Filozofskom fakultetu u Beogradu<br />
diplomira istoriju 1952.<br />
g<strong>od</strong>ine.<br />
Po završetku studija vraća<br />
se u Bečej i pune 44 g<strong>od</strong>ine<br />
radi kao profesor istorije<br />
i latinskog jezika, sve do<br />
penzionisanja 1996. g<strong>od</strong>ine.<br />
Svoje znanje prenosila je<br />
pretežno učenicima bečejske<br />
gimnazije, ali je tokom<br />
decenija besprekorne prosvetne<br />
karijere povremeno<br />
radila u osnovnoj školi „Petefi<br />
Šandor“ i Ekonomsko-trgovinskoj<br />
školi.<br />
Govoreći o svojoj profesorici,<br />
jedna njena učenica<br />
iz poslednje Marijine generacije<br />
nav<strong>od</strong>i:<br />
„Na prvi pogled bila je<br />
U BEČEJU više ne postoji<br />
nijedan bioskop i čini se da<br />
za to niko ne mari jer se filmovi<br />
mogu gledati na televiziji,<br />
videu, kompjuteru...<br />
Savremena tehnologija<br />
je toliko uznapredovala da je<br />
danas svako u mogućnosti<br />
da napravi fotografiju ili filmski<br />
snimak čak i mobilnim telefonom.<br />
Međutim, uraditi tako<br />
nešto pre osamdeset i<br />
četiri g<strong>od</strong>ine bio je uspeh<br />
vredan pažnje. O jednom takvom<br />
događaju pisalo je Novo<br />
vreme u 27. broju 5. jula<br />
1925. g<strong>od</strong>ine u tekstu naslovljenim<br />
„Novo preduzeće“.<br />
„Kada je pre nekoliko<br />
stotina g<strong>od</strong>ina slavni Nemac<br />
Jovan Gutenberg izmislio<br />
štampanje knjiga pomoću<br />
pokretnih slova to je bilo čudo.<br />
I pre toga su štampali ali<br />
sa nepokretnim slovima. Nikome<br />
pre Gutenberga nije<br />
pala ta srećna misao da slova<br />
<strong>od</strong>voji jedno <strong>od</strong> drugog i<br />
da slaže reči kakve su mu<br />
potrebne. Taj izum je učinio<br />
jedna krhka žena, ali kako<br />
smo je upoznavali, uviđali<br />
smo da je vrlo jaka, staložena<br />
i istrajna osoba. Nije samo<br />
stručno predavala gradivo,<br />
nego nas je, kroz razgovor<br />
i priču, učila o pristojnom<br />
ponašanju, o samom životu.<br />
Puno smo naučili <strong>od</strong> nje...“<br />
Stvaralački duh profesorice<br />
Šimonji je bio okrenut i<br />
naučno-istraživačkom radu<br />
na polju istorije. Naročito ju<br />
je interesovala istorija Mađarske<br />
do <strong>Prvo</strong>g svetskog<br />
Dr Marija Šimonji<br />
LISTANJE STARIH NOVINA<br />
Prva radionica<br />
filmova<br />
broj 472. 18. septembar 2009. 15<br />
11.<br />
rata, ali i ona nakon 1948.<br />
g<strong>od</strong>ine, a zatim i istorija novinarstva.<br />
Magistarske studije<br />
završila je u Beogradu<br />
1980. g<strong>od</strong>ine, a doktorsku<br />
disertaciju <strong>od</strong>branila je 1985.<br />
g<strong>od</strong>ine, takođe u Beogradu,<br />
pred akademicima Vasilijem<br />
Krestićem i Čedomirom Popovim.<br />
Pored brojnih članaka u<br />
različitim stručnim časopisima,<br />
držala je predavanja u<br />
edukativnim programima<br />
RTV NS, ali i u raznim udruženjima,<br />
u različitim prig<strong>od</strong>nim<br />
prilikama. Objavila je<br />
svoj magistarski rad u knjizi<br />
„Istorija novosadskog novinarstva<br />
do 1914. g<strong>od</strong>ine“, a<br />
doktorsku disertaciju u knjizi<br />
„Istorija mađarskog novinarstva<br />
na teritoriji današnje<br />
Vojv<strong>od</strong>ine“.<br />
Nemajući sopstvenu,<br />
Marija Šimonji je bila član<br />
sestrine por<strong>od</strong>ice, por<strong>od</strong>ice<br />
Tripolski. Svojim sestrićima<br />
je bila više <strong>od</strong> tetke, usađujući<br />
im moralne vrednosti koje<br />
je i sama negovala. Gotovo<br />
kao anegdotu, por<strong>od</strong>ica<br />
nav<strong>od</strong>i detalj sa koncerta<br />
njenih sestrića, inače talentovanih<br />
muzičara, kome je i<br />
ona prisustvovala. U trenutku<br />
kada su razigrani momci<br />
počeli da se na pozornici ponašaju<br />
„malo slob<strong>od</strong>nije“,<br />
tetka, nenaviknuta na tu situaciju,<br />
uputila im je opominjući<br />
osmeh i tokom koncerta<br />
češće pripretila prstom!<br />
Marija Šimonji se razbolela<br />
i umrla 2006. g<strong>od</strong>ine,<br />
ostavljajući prazninu u por<strong>od</strong>icama<br />
sestre Klare Tripolski<br />
i braće Jožefa, Zoltana i<br />
Janoša. Njen mirni, staloženi<br />
osmeh, uzdržana vedrina,<br />
neuobičajena skromnost,<br />
skrivali su ženu velike erudicije<br />
i svestranosti. Profesionalno,<br />
vojvođansku istoriografiju<br />
obogatila je radovima<br />
iz oblasti istorije novinarstva.<br />
Dušan Opinćal<br />
to da se nije moralo dolaziti<br />
slavnim i velikim naučenjacima<br />
na noge da se slušaju jer<br />
sad je njihova nauka bila pristupačna<br />
svakome pomoću<br />
knjiga.<br />
Znanje se nije više sticalo<br />
preko sluha, nego preko<br />
oka (čitanjem). Tako je isto<br />
učinio preokret pre nepunih<br />
sto g<strong>od</strong>ina izum fotografije.<br />
Veruje se da je danas fotografija<br />
veća i jača sila <strong>od</strong> same<br />
štampe. To znamo i mi<br />
laici iz običnog života. Knjigu<br />
sa slikama, pa još ako su lepe,<br />
prevrću i stariji i deca i<br />
muško i žensko, a najbolja<br />
knjiga bez slika ostavlja se<br />
često puta i nerazrezana.<br />
Posle fotografije je došao bioskop.<br />
Pomoću njega se<br />
znanje nauke i umetnosti još<br />
lakše i brže može da širi u<br />
nar<strong>od</strong>ne mase. Ovi bioskopski<br />
filmovi su se do skora<br />
izrađivali na strani i nama su<br />
dolazili samo gotovi da se<br />
namotaju na aparat. Do nedavno<br />
samo je zdravstveni<br />
inspektor g. dr Laza Marković<br />
u Novom Sadu uredio radionicu<br />
za izradu filmova.<br />
Posle njega u čitavoj Vojv<strong>od</strong>ini<br />
drugu radionicu filmova<br />
osnovao je naš vrsni fotograf<br />
g. Danilo Jakšić sa svojim<br />
ortakom stručnjakom u<br />
filmskoj industriji novo preduzeće<br />
za izradu filmova ’Titan’.<br />
On nije žalio truda, troška<br />
i žrtava te je o Duhovima<br />
otišao u Veliki Bečkerek i<br />
snimio filmski ceo sokolski<br />
slet i svečanost sokolsku.<br />
Taj svoj prvi rad prikazao je<br />
g. Jakšić u svom ateljeu malom<br />
broju svojih prijatelja koji<br />
su bili zadivljeni da se ovako<br />
lepe i ukusne stvari mogu<br />
i k<strong>od</strong> nas izrađivati te su mu<br />
srdačno čestitali na novom<br />
uspehu. Samo je sada na<br />
društvu da svojim shvatanjem<br />
i razumevanjem industriju<br />
ove vrste potpomogne<br />
u razvijanju ovog energičnog<br />
i agilnog čoveka, te će<br />
on moći i dalje da nam daje<br />
prilike da gledamo filmove iz<br />
života našeg nar<strong>od</strong>a i našeg<br />
društva.“<br />
LJ.M.
16<br />
KALEIDOSKOP<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
PREMIJERA FILMA IVANA KOVAČA<br />
„Tri cimerke“<br />
PREMIJERA FILMA “Tri cimerke”<br />
autora Ivana Kovača <strong>od</strong>ržaće se<br />
danas (18. septembra) u 20 časova<br />
u velikoj sali Gradskog pozorišta.<br />
Reč autora: „Film ’Tri cimerke’<br />
snimljen je po motivima iz života tri<br />
novosadske studentkinje. Žanrovski,<br />
to je kamerna drama-komedija.<br />
Kuriozitet je da se radi o srednjemetražnom<br />
filmu – prvom bečejskom<br />
srednjemetražnom filmu –<br />
ako isključimo svadbene filmske<br />
spomenare. Film tematizuje tri različita<br />
poimanja muško-ženskog<br />
<strong>od</strong>nosa. To su fragmenti noćnih<br />
razgovora, punih atmosfere, intime,<br />
i rekao bih, intelektualnog šarma.<br />
Šta se zbiva u stanu nakon što<br />
jednu <strong>od</strong> cimerki ostavi dečko? U<br />
pitanju su, verujem, vrlo retki i zanimljivi<br />
trenuci, prevash<strong>od</strong>no za mladiće,<br />
naprosto, to je ženski zabran<br />
kome je pristupljeno sa voajerske<br />
pozicije. Sa druge strane film je i<br />
fantazija muškarca, da ne kažem<br />
njegova megalomanija, o ršumu<br />
koji ostavlja za sobom u duši devojke<br />
nakon što je ’otkašira’. ’Tri cimerke’<br />
su višeslojne, izdržavaju različita<br />
’čitanja’ – neko ih, štaviše,<br />
može posmatrati i kao ženopotcenjivačku<br />
konstrukciju, međutim, u<br />
to sam čvrsto uveren, ovaj film je i<br />
vrlo, vrlo afirmativan po ’žensku<br />
stvar’. On, štaviše, slavi ženskost<br />
– d<strong>od</strong>uše, tu i tamo s ironičnom intonacijom<br />
– recimo samo da su devojke<br />
na momente predstavljene i<br />
kao m<strong>od</strong>erne magbetske veštice.<br />
U filmu glume isključivo devojke i<br />
to je dosta neobično za ovdašnji<br />
amaterski film – devojke su, iskustvo<br />
je to pokazalo, manje raspoložene<br />
da glume u amaterskim filmovima<br />
<strong>od</strong> muškaraca, sklone su<br />
snebivanju, dobrim delom upravo i<br />
zbog amaterskog predznaka ovog<br />
stvaralaštva, izvesnog umetničkog<br />
rizika koji ga može ispratiti, te one<br />
teško uspevaju da p<strong>od</strong>ele entuzijazam<br />
autora filma. Ipak, na moju<br />
sreću i sreću ovog filmskog dela<br />
poznajem nekolicinu talentovanih<br />
devojaka zainteresovanih za glumu<br />
i film, te smo u zajedničkom naporu<br />
i zadovoljstvu uspeli snimiti<br />
’Tri cimerke’. Glumice su Dragana<br />
Došić, Lilien Kranjec i Žarka Svirčev.<br />
Kamera i montaža delo su Rubija<br />
Gajića, a sam potpisujem scenario<br />
i režiju.“<br />
B.M.<br />
„3-1-2“ MERIDIJAN AKUPUNKTURNE VEŽBE<br />
Kineski recept<br />
za dugovečnost<br />
PROFESOR Džu Cong Ksijang,<br />
član Kineske akademije nauka govorio<br />
je u nedelju u velikoj sali<br />
Skupštine opštine Bečej o „3-1-2“<br />
meridijan akupunkturnim vežbama.<br />
Meridijan vežbe su kineski recept<br />
za dug i kvalitetan život, naučno<br />
su dokazane, lako se izv<strong>od</strong>e, a<br />
mogu sprečiti i lečiti veliki broj bolesti.<br />
„Trojka“ u nazivu met<strong>od</strong>e vežbanja<br />
označava masažu tri akupunkturne<br />
tačke (dve na rukama,<br />
jedna na potkolenici), „jedinica“<br />
znači trbušno disanje, a „dvojka“<br />
srednje teške fizičke vežbe koje se<br />
izv<strong>od</strong>e na dve noge (čučnjevi).<br />
Interaktivno predavanje osamdesetsedmog<strong>od</strong>išnjeg<br />
vitalnog<br />
profesora Cong Ksijanga pratilo je<br />
pedesetak Bečejaca koji su postavili<br />
veliki broj pitanja, a naučni radnik<br />
iz Kine je strpljivo objašnjavao<br />
met<strong>od</strong>u i pokazao je kako treba<br />
pronaći ciljane akupunkturne tačke<br />
na telu.<br />
„Meridijani su veliko otkriće tradicionalne<br />
kineske medicine još <strong>od</strong><br />
pre dve i po hiljade g<strong>od</strong>ina. Imaju<br />
ulogu u poboljšanju cirkulacije<br />
energije i krvi u organizmu, <strong>od</strong>ržavanje<br />
ravnoteže između ’jina’ i ’janga’,<br />
tretiranju raznih bolesti i na<br />
kraju <strong>od</strong>lučivanju o životu i smrti“,<br />
rekao je Cong Ksijang. „Posle više<br />
<strong>od</strong> dvadeset g<strong>od</strong>ina praktikovanja i<br />
širenja met<strong>od</strong>e ’3-1-2’ milioni ljudi<br />
u Kini i van nje koriste meridijan<br />
vežbe i uživaju u njihovom pozitivnom<br />
uticaju. Ova met<strong>od</strong>a, posle<br />
samo četiri nedelje vežbanja <strong>od</strong> 25<br />
minuta dnevno, leči više <strong>od</strong> 35 bolesti<br />
među kojima su srčane bolesti,<br />
hipertenzija, šećerna bolest,<br />
artritis i druge. Met<strong>od</strong>a donosi poboljšanje<br />
i k<strong>od</strong> najtežih bolesti kao<br />
što su razne vrste kancera i Parkinsonova<br />
bolest. Zbog toga ovu<br />
met<strong>od</strong>u treba širiti svetom, jer su<br />
njena pozitivna dejstva naučno dokazana.<br />
Vežbe može da praktikuje<br />
svako, a rezultati su dugovečnost i<br />
Džu Cong Ksijang<br />
zdravlje“, rekao je Cong Ksijang.<br />
Pored profesora iz Kine u velikoj<br />
sali Skupštine opštine bio je i<br />
Janoš Kakusi iz Novog Kneževca,<br />
koji jedini na teritoriji Vojv<strong>od</strong>ine u<br />
svojoj ordinaciji p<strong>od</strong>učava zainteresovane.<br />
On je rekao da je učenje<br />
met<strong>od</strong>e besplatno.<br />
S.M.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
ČAROBNI RUČAK - ANDREJ KORENOJ<br />
Zec u šargarepi i<br />
pohovane jabuke<br />
FOTO: LJ.M.<br />
„NAJLEPŠA stvar oko pripremanja<br />
hrane je u stvari druženje sa<br />
prijateljima. Uvek postoji neki pov<strong>od</strong><br />
da se okupi društvo i pripremi<br />
nekakva gozbica, danas k<strong>od</strong> jednog,<br />
sutra k<strong>od</strong> drugog, prekosutra<br />
k<strong>od</strong> trećeg... Stalno nešto novo<br />
pravimo, eksperimentišemo, radimo,<br />
to nas nekako spaja, tako da<br />
naše društvo i dalje opstaje, a to je<br />
poenta svega“, kaže Andrej Korenoj<br />
iz Bečeja, gost rubrike Čarobni<br />
ručak.<br />
Iako je studirao pravo, Andrej<br />
se dugi niz g<strong>od</strong>ina bavi turizmom<br />
a, kako kaže, profesionalno bavljenje<br />
kulinarstvom mu je bila davnašnja<br />
želja. „U ono vreme, to je<br />
bilo pre 30 g<strong>od</strong>ina, viša turistička<br />
škola postojala je samo u Dubrovniku,<br />
a fakultet na Ohridu. Isti slučaj<br />
je bio i sa gastronomijom. Pošto<br />
sam jako voleo Bečej, teško mi<br />
je bilo da se <strong>od</strong>vojim <strong>od</strong> njega. Pored<br />
toga, tada sam igrao i vaterpolo,<br />
bio i još uvek sam strastveni lovac,<br />
tako da me je sve to <strong>od</strong>vratilo<br />
<strong>od</strong> toga da <strong>od</strong>em u školu za kuvara.<br />
Mada, priznajem, malo mi je bilo<br />
smešno i čudno da neko ide na<br />
fakultet da bi naučio da kuva paprikaš<br />
ili peče palačinke. Jedan moj<br />
prijatelj iz Bečeja koji se <strong>od</strong>lučio,<br />
otišao i završio gastronomski fakultet,<br />
sada živi u Švajcarskoj, radi<br />
u par privatnih hotela gde je glavni<br />
kuvar i bukvalno govori poeme o<br />
nekoj kašičici jela koje servira. On<br />
kaže da nije glavni cilj najesti se,<br />
nego samo okusiti hranu, a jelo<br />
treba pripremiti tako da se uključe<br />
sva čula. To je divan posao, kreativan,<br />
sad mi je žao što to nisam radio“,<br />
kaže Korenoj.<br />
Naučio je da kuva pored majke<br />
koja je bila dobra kuvarica, a kasnije<br />
je učio i <strong>od</strong> drugih. „Mnogo<br />
puta sam na turističkim putovanjima<br />
ulazio u kuhinje restorana ili<br />
hotela da vidim šta i kako rade. Voleo<br />
sam to. Njima je to bilo simpatično<br />
i dozvoljavali su mi, a ja sam<br />
gledao, učio, upijao i po povratku<br />
pokušavao nešto <strong>od</strong> toga da napravim“.<br />
Po mišljenju Korenoja, za kuvanje<br />
nije nužno da čovek ima poseban<br />
dar, ali treba to da voli. On<br />
voli da kuva, ali ne sve. Ne voli da<br />
priprema obična, svak<strong>od</strong>nevna jela<br />
i smatra da to žene treba da rade.<br />
„Svak<strong>od</strong>nevno kuvanje je ponekad<br />
dosadna stvar. Volim da pripremam<br />
neobična jela, uživam u<br />
tome i trudim se da sve to ima neki<br />
svoj red, da ima sve po svojim segmentima<br />
i da se slaže. Naravno<br />
volim da pripremam i ono što obično<br />
muškarci kuvaju, riblje čorbe,<br />
paprikaše... U takvim situacijama<br />
postoji <strong>od</strong>ređeni ritual, mi muškarci<br />
se okupimo oko kotlića, pijuckamo<br />
rakijicu, pivce, pričamo. Žene su<br />
na drugoj strani zaokupljene svojim<br />
temama, a na kraju se skupimo<br />
i jedemo s uživanjem u dobroj<br />
atmosferi“.<br />
S obzirom na profesiju kojom<br />
se bavi, imao je prilike da putuje po<br />
svetu i da proba razne specijalitete,<br />
ali Korenoj najviše voli srpsku i<br />
mađarsku kuhinju. „Uvek sam tražio<br />
da probam jela koja su karakteristična<br />
za <strong>od</strong>ređenu zemlju čak i<br />
po cenu da ostanem gladan, što mi<br />
se sto puta i desilo. Ukusi su čudo<br />
i o njima ne vredi raspravljati, svi<br />
imaju nešto lepo, ali mislim da je<br />
naša i mađarska kuhinja među najboljima.<br />
Ne postoji šansa da čovek<br />
sa nacionalnim specijalitetima Srbije<br />
ostane gladan, to je spektar <strong>od</strong><br />
nekih pedeset jela, a gde g<strong>od</strong> da<br />
<strong>od</strong>ete, posebno na Zapad, toga<br />
nema.“<br />
Andrej Korenoj voli da jede sve<br />
i trudi se da se ne vezuje za jednu<br />
vrstu hrane, u čemu ga p<strong>od</strong>ržava<br />
cela por<strong>od</strong>ica, pošto su svi u kući,<br />
kako kaže, skloni eksperimentisanju.<br />
Naročito uživa u slatkišima.<br />
„Volim slatko, imam par omiljenih<br />
torti, recimo moja žena pravi ’rozen<br />
tortu’, koja je izuzetna, ali štrudla s<br />
makom je za mene jedan vrhunski<br />
kolač. Pravim i to, ali nisam baš<br />
dobar u tome.“<br />
Andrej Korenoj<br />
Kada je reč o neuspesima u<br />
kuhinji, Andrej kaže da ih nije imao,<br />
osim sa štrudlom.<br />
„Nažalost, ono što najviše volim,<br />
nisam uspeo da napravim onako<br />
kako treba, ne ide, pa ne ide.<br />
Štrudla s makom mi nikad nije uspela,<br />
uvek bude tvrda ili meka ili se<br />
raspadne. Nije dobra. Probao sam<br />
puno puta da je pravim, <strong>od</strong> starijih<br />
žena, koje su majstori za štrudle,<br />
sam saznao za ’tajnu’, sve su mi<br />
objasnile i sve tako uradim, ali mi<br />
ne polazi za rukom“, priznaje naš<br />
sagovornik.<br />
Prisećajući se nezaboravnih<br />
trenutaka iz lova, Korenoj kaže da<br />
je lov jedna lepa stvar koja uvek<br />
počinje i završava se nekim jelom.<br />
„Svi vole da kuvaju, nije im nikakav<br />
problem da stave kecelju i da nešto<br />
pripreme, pa bilo to divlja patka<br />
umotana u glinu ili pečeno prase“,<br />
priča uz osmeh. „Desi se, istina<br />
retko, da neko jelo ne uspe, ali nikad<br />
niko to nije zamerio jer je suština<br />
u lepom druženju. Naravno, uz<br />
takva druženja neizostavna je i<br />
muzika. Jesmo mi neka generacija<br />
koja je volela rok, ali nekako to više<br />
ide uz tamburaše i pesme kao<br />
što peva Zvonko Bogdan.“<br />
Andrej Korenoj pamti mnogo<br />
lepih trenutaka vezanih za ukusna<br />
jela... Kada je prvi put bio u Rusiji<br />
gde su mu nemilosrdno nudili kavijar<br />
svih vrsta, ili kada je prvi put jeo<br />
specijalitete u hotelu „Hajat“ <strong>od</strong> kojih<br />
nikad nije mogao da se najede.<br />
Ipak, <strong>od</strong>lučio je da izdvoji nešto što<br />
je interesantno i vezano za lov.<br />
„Kada sam prvi put bio u lovu u<br />
Deliblatskoj peščari, jedan prijatelj<br />
ruskog porekla nam je za kasni doručak<br />
pripremio paprikaš <strong>od</strong> puževa<br />
i puževe pečene na roštilju. Svima<br />
nam je bilo strašno, jer je priprema<br />
malo ’jeziva’, ali kada probaš,<br />
to je nešto izvanredno. To su<br />
obični puževi, oni sa kućicom, ali<br />
su mnogo krupniji. Sve je bilo prir<strong>od</strong>no,<br />
puževi pokupljeni u šumi,<br />
očišćeni i spremljeni perfektno. Paprikaš<br />
je nalik svinjskom paprikašu,<br />
a puževi pečeni na roštilju p<strong>od</strong>sećaju<br />
na pileće meso sa roštilja.<br />
Uvek se rado setim tog doživljaja,<br />
jer je bilo neobično.“<br />
Andrej Korenoj zna da pravi i<br />
lovačke specijalitete. Siguran je da<br />
ima nekoliko recepata za pripremanje<br />
divljači koje malo ko zna.<br />
Ovom prilikom preporučuje jedan<br />
jednostavan lovački recept, zec u<br />
šargarepi.<br />
„Za ovo jelo potreban je jedan<br />
divlji zec koji se u potpunosti otkosti.<br />
Treba da se pripremi čisto meso,<br />
koje se nekoliko puta dobro<br />
opere u hladnoj v<strong>od</strong>i i kratko treba<br />
da <strong>od</strong>stoji u njoj, zatim se meso<br />
iseče na kockice. U <strong>od</strong>nosu na količinu<br />
mesa, potrebno je 80 posto<br />
šargarepe, koja se očisti i isecka<br />
na kolutiće. Onda se sve to složi u<br />
šerpu, red mesa, red šargarepe,<br />
pa opet red mesa, red šargarepe,<br />
dok se ne potroši materijal. U to se<br />
d<strong>od</strong>a jedna šolja ulja, dve do tri šolje<br />
v<strong>od</strong>e da pokrije meso, jedna supena<br />
kašika začina, ja volim i koristim<br />
gradištanski Bag začin, i malo<br />
bibera, po ukusu. Kuva se na ringli,<br />
otprilike 45 minuta do sat vremena,<br />
zavisi <strong>od</strong> zeca, na umerenoj<br />
temperaturi i bez mešanja. Uz ovo<br />
jelo ide preliv, za koji vam je potrebna<br />
jedna pavlaka, beli luk po<br />
ukusu, ja koristim onaj u prahu, i<br />
majonez <strong>od</strong> 100 grama. Sve se to<br />
pomeša i time se prelije meso. Tako<br />
servirano jelo izgleda kao filovana<br />
palačinka, jer se vide slojevi<br />
mesa i šargarepe. Po pravilu, uz<br />
divljač ide neko crno vino. Da bi<br />
ugođaj bio kompletan, treba nam i<br />
desert, recimo pohovane jabuke.<br />
Nekoliko jabuka srednje veličine<br />
oljuštite, izvadite seme i isečete ih<br />
na okrugle šnite. Zatim se pohuju i<br />
onda se poslažu u vatrostalnu činiju.<br />
Napravi se preliv <strong>od</strong> mlevenih<br />
oraha, vanilin šećera, šećera, cimeta<br />
i mleka. Mere za količinu su<br />
proizvoljne i prema ukusu, a bitno<br />
je da gustina preliva bude kao<br />
smesa za palačinke. Jabuke se<br />
’zaliju’, poklope i zapeku u rerni<br />
oko pola sata.“<br />
LJ.M.
Boje jeseni i zime<br />
2009/2010. g<strong>od</strong>ine<br />
NEUTRALNA SIVA i nekoliko<br />
jakih boja biće osnova<br />
trenda za sledeću sezonu.<br />
U m<strong>od</strong>i će biti i nijanse<br />
sive koje se spajaju s bež<br />
bojom. Ove nijanse dobro<br />
će se slagati s takođe popularnom<br />
zlatnom. Ukoliko niste<br />
za zlatnu, uzmite boju<br />
meda. Na revijama za sledeću<br />
sezonu ova boja se najviše<br />
koristila za kapute.<br />
Ljubičasta boja se dobro<br />
kombinuje s drugim trendi<br />
bojama sezone tako da nju<br />
možete iskoristiti za sve prilike<br />
kao i na svim delovima<br />
<strong>od</strong>eće i d<strong>od</strong>ataka.<br />
Cipele, torba, haljina ili<br />
kaput, sve može ove sezone<br />
biti u ljubičastoj boji. Osim<br />
ljubičaste u trendu su i nijanse<br />
ružičaste, kao i tople žute<br />
i zelene. Boje siva, crna i<br />
bela neka budu osnova za<br />
vašu garderobu sledeće sezone.<br />
Možete samo njih<br />
kombinovati, ali i d<strong>od</strong>ati im<br />
neke <strong>od</strong> jakih boja.<br />
(Izvor: COVER<br />
magazin)<br />
Cipele za jesen<br />
Ove jeseni najatraktivnije<br />
cipele su one inspirisane<br />
muškom m<strong>od</strong>om, ali s visokom<br />
potpeticom.<br />
Malo čudna kombinacija,<br />
ali idealna za posao. Ponekad<br />
su otvorene na prstima,<br />
ponekad sa strane, ali vrlo<br />
često dvobojne. Najatraktivnije<br />
boje za ovakve cipele su<br />
ljubičasta, žuta ili neka druga<br />
jača boja. Tu su naravno<br />
i crna ili smeđa.<br />
Jednako zanimljiv trend<br />
su cipele na kojima se boje<br />
prelivaju iz jedne u drugu,<br />
kao i cipele s uzorkom reptila.<br />
Jako zatvorene cipele i<br />
gležnjače koje su se već<br />
preth<strong>od</strong>ne sezone vratile na<br />
velika vrata i ove jeseni su<br />
OVAN<br />
(21.03. – 20.04.)<br />
Mnoge današnje<br />
aktivnosti sv<strong>od</strong>ite<br />
na minimum. Nedostaje vam i<br />
snaga i motivacija. Jedan <strong>od</strong><br />
razloga za takvo stanje je organske<br />
prir<strong>od</strong>e, a onaj bitniji<br />
tiče se razvoja situacije na ljubavnom<br />
planu. Obogatite ishranu<br />
voćem i sokovima.<br />
BIK<br />
(21.04. – 20.05.)<br />
Ispoštujte zahtev<br />
organizma. On poručuje<br />
da ste se umorili. Samoća<br />
vam prija. Šetnja u prir<strong>od</strong>i,<br />
dobra knjiga ili film,<br />
makar i na televiziji - čine da<br />
se opustite i, što je najbitnije,<br />
<strong>od</strong>morite.<br />
BLIZANCI<br />
(21.05. – 20.06.)<br />
Ne treba preterivati<br />
sa željom za<br />
dominacijom. To niko ne voli.<br />
Pred vama je puno prijatnih<br />
događanja, a vi niste ni svesni<br />
koliko će ona biti <strong>od</strong> značaja<br />
za dalji razvoj situacije i života<br />
uopšte.<br />
dominantne.<br />
(Izvor: Savremena<br />
žena)<br />
Ove jeseni -<br />
midi suknje<br />
Ako ste se tokom leta<br />
šepurili u mini suknjama<br />
sada je vreme da se „presvučete“.<br />
Ove jeseni nosiće se<br />
uzane suknje do pola lista i<br />
sa visokim strukom. Veoma<br />
su ženstvene, ali morate paziti<br />
šta ćete obući i obuti uz<br />
njih.<br />
Midi suknja zahteva štiklu,<br />
nikako baletanke, da ne<br />
biste vizuelno skratili dužinu<br />
svojih nogu. Ako nosite čizme<br />
i one moraju imati štiklu,<br />
a njihova visina mora biti do<br />
kolena kako ne bi virile isp<strong>od</strong><br />
suknje.<br />
Uzane rolke i strukirane<br />
košulje super izgledaju kada<br />
se uvuku u suknju sa visokim<br />
strukom. Sako bi, takođe,<br />
trebalo da bude strukiran<br />
i nešto kraći.<br />
Široki kaiševi su savršeni<br />
za suknje i pantalone sa<br />
visokim strukom, naročito<br />
ako imate stomačić - to je<br />
<strong>od</strong>ličan način da ga prikrijete.<br />
Ako niste idealne građe<br />
nosite suknje <strong>od</strong> punijeg i<br />
krućeg materijala, najbolje<br />
sa malo elastina, kako bi<br />
vam bilo udobnije. Svila i saten<br />
dobro stoje samo ženama<br />
sa idealnim proporcijama,<br />
jer je reč o materijalima<br />
koji sve otkrivaju.<br />
Ove suknje su <strong>od</strong>lične<br />
za posao, ali ako ih kombinujete<br />
uz providnu košulju<br />
<strong>od</strong> muslina, rolku bez rukava<br />
ili kašmirski top i adekvatnu<br />
ogrlicu, slob<strong>od</strong>no možete<br />
otići i na večernji koktel ili<br />
žurku.<br />
(Izvor: Mondo)<br />
HOROSKOP<br />
RAK<br />
(21.06. – 22.07.)<br />
Nije vam lako. U<br />
toku kratkog vremenskog<br />
peri<strong>od</strong>a preživljavate<br />
razna stanja. Pošto ste stekli<br />
ovo sjajno iskustvo,<br />
pokušajte da iz njega izvučete<br />
korist. Trenutno ste okupirani<br />
mističnim temama. Družite se<br />
sa Ribama.<br />
LAV<br />
(23.07. – 22.08.)<br />
Proveravate sopstvene<br />
mogućnosti<br />
kako biste savladali teškoće.<br />
Bitka koju v<strong>od</strong>ite sada je pri<br />
kraju. Imate želju za opiranjem<br />
autoritetima i borbom<br />
protiv ograničavanja slob<strong>od</strong>e.<br />
Čuvajte se prehlade!<br />
DEVICA<br />
(23.08. – 22.09.)<br />
Mnoge stvari postižete<br />
na sebi<br />
svojstven način. Ukoliko se<br />
nađete u neug<strong>od</strong>noj situaciji,<br />
nećete biti sami. Imate prijatelje.<br />
Započinjete saradnju daleko<br />
značajniju nego što pretpostavljate.<br />
FOTO: www.zena.blic.rs<br />
TIME OUT<br />
broj 472. 18. septembar 2009. 17<br />
Ove jeseni hit je<br />
plava senka<br />
Plavo, nažalost, ne stoji<br />
svakome. Najbolje stoji ženama<br />
sa svetlom kožom, tamnom<br />
kosom i smeđim ili sivim<br />
očima, a i ženama s<br />
veoma preplanulom kožom.<br />
Pa ukoliko ste dovoljno hrabri<br />
za ovu senku i pripadate<br />
nekoj <strong>od</strong> navedenih grupa,<br />
evo par saveta koji će vam<br />
biti <strong>od</strong> koristi.<br />
Pripazite na prelaze.<br />
Pre nanošenja plave senke<br />
nanesite senku u boji kože.<br />
Ivice plave senke morate da<br />
pomešate sa senkom boje<br />
kože da se ne bi video grub<br />
prelaz.<br />
Mešanje je ključno.<br />
Mešajte više nijansi senki za<br />
oči - barem jednu svetliju nijansu<br />
senke s osnovnom tamnijom<br />
bojom. Za mekši i<br />
m<strong>od</strong>erniji izgled tamniju boju<br />
nanesite blizu trepavica, a<br />
ako su vam oči blizu smeštene<br />
- tamnu nanesite na<br />
spoljašnju, a svetliju na unutrašnju<br />
ivicu kapka. Još jedna<br />
opcija je da svetloplavu<br />
senku nanesete na ceo kapak,<br />
a tamnije samo na pregib<br />
kapka.<br />
D<strong>od</strong>atni trik: Ako želite<br />
VAGA<br />
(23.09. – 22.10.)<br />
Umor i loše zdravlje<br />
imaju veze sa<br />
hroničnim problemima. Ne<br />
forsirajte se, već činite isključivo<br />
stvari koje vas ne opterećuju.<br />
Pokušajte da radite ono<br />
što vas ne zamara. Shvatite<br />
da ne možete uvek ostvariti<br />
sve vaše želje.<br />
ŠKORPIJA<br />
(23.10. – 22.11.)<br />
Još uvek osećate<br />
da ste napeti. Kao<br />
da vas nešto u grudima pritiska<br />
i pojačava vam nervozu.<br />
Sa ovim stanjem ste se već<br />
saživeli. Uprkos takvoj nelag<strong>od</strong>i,<br />
pravite dalekosežne planove.<br />
STRELAC<br />
(23.11. – 21.12.)<br />
Preduzmite pripreme<br />
za putovanje.<br />
Uspešni ste u svemu čega se<br />
latite. Iskoristite ovo konstruktivno.<br />
Ukoliko poželite da se<br />
uplićete u tuđe probleme, nastojte<br />
da to izbegnete jer ćete<br />
vi prvi „stradati“.<br />
diskretniji i sofisticiraniji<br />
izgled - plavo spojite sa srebrnom<br />
senkom. Te dve nijanse<br />
možete i sami da pomešate<br />
i stvorite boju koja<br />
vama najviše <strong>od</strong>govara, ili<br />
prvo nanesite plavu senku<br />
pa je ublažite srebrnom.<br />
Nemojte ići previsoko.<br />
Sa senkama intenzivnih boja<br />
lako je preterati - pripazite<br />
da ne idete previsoko <strong>od</strong> linije<br />
pregiba kapka.<br />
Preskočite crni tuš za<br />
oči. Naprosto je prejak u<br />
kombinaciji s plavom senkom.<br />
Radije se <strong>od</strong>lučite za<br />
tamnoplavu boju. Mornarsko<br />
plava ili indigo će <strong>od</strong>lično poslužiti<br />
svrsi. I zapamtite da<br />
plavi tuš za oči može veoma<br />
da istakne plave oči.<br />
Ostatak šminke neka<br />
bude neutralan. Usne samo<br />
s prozirnim sjajem ili našminkane<br />
nijansom boje kože će<br />
dobro ići uz jako naglašene<br />
oči.<br />
Izbegavajte usklađivanje<br />
senke s <strong>od</strong>ećom. Plava<br />
haljina i plava senka, pogotovo<br />
u istoj nijansi, nisu najbolja<br />
kombinacija. Umesto<br />
toga <strong>od</strong>lučite se za crnu ili<br />
belu <strong>od</strong>eću, pa kombinujte s<br />
plavim d<strong>od</strong>acima.<br />
(Izvor: Blic)<br />
JARAC<br />
(22.12. – 19.01.)<br />
Intuicija je izražena,<br />
kao i nervoza<br />
koja ide uz nju. Sve što je dobro<br />
ima i svojih loših strana.<br />
Pokušajte da ublažite probleme<br />
koji se tiču nerava. Niko i<br />
ništa na svetu nije dostojno da<br />
vam pokvari dan. Prija vam<br />
samoća.<br />
VODOLIJA<br />
(20.01. – 18.02.)<br />
Okolina se napokon<br />
uverila da na<br />
vas uvek može da se osloni,<br />
iako delujete neozbiljno. Prvi<br />
utisak može da prevari. Ne<br />
obraćajte pažnju na unutrašnji<br />
nemir, ni na izvesne stvari<br />
koje su više nego trivijalne.<br />
RIBE<br />
(19.02. – 20.03.)<br />
Svojim stavovima<br />
dokazujete da misteriozni<br />
zaista jeste. Ukoliko<br />
vam neko pruži ruku, vešto<br />
ćete je <strong>od</strong>biti, jer ne želite da<br />
vam se bilo ko meša u život,<br />
pa makar i iz najboljih namera.<br />
FOTO: www.cosmeticsbusines.com<br />
Jesenje<br />
p<strong>od</strong>mlađivanje<br />
TAMNE FLEKE, suva i<br />
umorna koža, najčešće su<br />
posledice koje sunce ostavlja<br />
na koži lica i tela. S početkom<br />
jeseni vašoj koži potreban<br />
je piling, regeneracija i<br />
posvetljavanje tena. Preporučujemo<br />
vam nekoliko kućnih<br />
i salonskih tretmana koji<br />
će p<strong>od</strong>mladiti vašu kožu.<br />
Jedna <strong>od</strong> najčešćih grešaka<br />
u jesenjoj nezi nastaje<br />
u želji da se preplanuo ten<br />
što duže zadrži, pa se zato<br />
izbegava svako temeljno čišćenje<br />
lica, a naročito piling.<br />
Preplanuo ten jeste efektan,<br />
ali samo vaša koža zna koliko<br />
on košta: p<strong>od</strong> uticajem<br />
UV zračenja koža postaje<br />
isušena, ispucala, sklona<br />
boranju, a njen imunitet opada.<br />
Kao rezultat neravnomernog<br />
raspoređivanja pigmenta<br />
posle sunčanja na<br />
koži se veoma često pojave<br />
i fleke.<br />
Vašoj koži je posle sunčanja<br />
neoph<strong>od</strong>na dubinska<br />
nega: piling, hidratacija, otklanjanje<br />
fleka posebnim<br />
tretmanima i preparatima.<br />
Preporučujemo vam nekoliko<br />
kućnih i salonskih tretmana<br />
koji će p<strong>od</strong>mladiti vašu<br />
kožu.<br />
Piling kreme su dostupne<br />
u varijantama za masnu<br />
ili suvu i osetljivu kožu. Izaberite<br />
piling prema potrebama<br />
svoje kože i primenite ga<br />
prema uputstvu proizvođača.<br />
Piling stavite uveče jer<br />
će koža posle njega biti nežna<br />
i osetljiva. Pilingom ćete<br />
skinuti gornji sloj <strong>od</strong>umrlih<br />
ćelija koje zagušuju kožu,<br />
oslob<strong>od</strong>iti je zadebljanja i<br />
ublažiti neujednačenost tena.<br />
Idealne efekte dobićete<br />
kada nakon pilinga stavite<br />
masku.<br />
Nakon letovanja tretman<br />
hidriranja potreban je svim<br />
tipovima kože, ne samo suvoj.<br />
Saloni nude tretmane<br />
hidriranja neoph<strong>od</strong>ne zbog<br />
dubinskog dejstva koje ne<br />
možete postići kućnom negom.<br />
K<strong>od</strong> kuće najmanje jednom<br />
nedeljno stavite posle<br />
pilinga masku za hidrataciju.<br />
Maske su po dejstvu intenzivnije<br />
<strong>od</strong> krema i ostalih<br />
svak<strong>od</strong>nevnih preparata,<br />
deluju dubinski, a to je koži,<br />
na početku jeseni neoph<strong>od</strong>no.<br />
Za dnevnu negu izaberite<br />
jaku hidratantnu kremu, a<br />
za noć kremu koja će da nahrani<br />
kožu.<br />
Pigmentacione promene<br />
najčešće su na licu ili rukama,<br />
a javljaju se u vidu neravnomernih,<br />
manjih ili većih<br />
braonkastih fleka, ili u vidu<br />
pega usled prekomerne proizv<strong>od</strong>nje<br />
melanina, tamnog<br />
pigmenta kože. Što pre počnete<br />
da ih <strong>od</strong>stranjujete,<br />
imaćete više uspeha jer se<br />
najlakše izbeljuju sveže pigmentacione<br />
fleke. Za izbeljivanje<br />
fleka uradite <strong>od</strong>govarajući<br />
tretman u salonu, jer<br />
kućnom negom nećete postići<br />
pun efekat. Saloni najčešće<br />
predlažu tretmane<br />
voćnim kiselinama ili dubinske<br />
pilinge. Voćne kiseline<br />
proizv<strong>od</strong>e efekat pilinga i uspešno<br />
ublažavaju, a ponekad<br />
i otklanjaju fleke, naročito<br />
ako su sveže. Ozbiljniji<br />
tretmani voćnim kiselinama,<br />
poznatiji p<strong>od</strong> imenom „hemijski“<br />
piling, pomažu k<strong>od</strong><br />
većih i starijih fleka.<br />
U kozmetičkim salonima<br />
radi se samo površinski „hemijski“<br />
piling, a dubinske pilinge<br />
mora da radi dermatolog.<br />
K<strong>od</strong> kuće možete da primenite<br />
kreme za izbeljivanje<br />
- gotovo sve kozmetičke kuće<br />
imaju kompletne linije<br />
preparata za izbeljivanje kože<br />
koje se zasnivaju na sastojcima<br />
koji razgrađuju melanin.<br />
(Izvor: Žena Blic)
18<br />
SPORTSKI MOZAIK<br />
broj 472. 18. septembar 2009.<br />
PRVENSTVO SRBIJE ZA SVE KATEGORIJE<br />
Titule za kajakaše Bečeja<br />
Četverac okovan zlatom - Šoti, Novaković, Džigurski i Terzić (s desna)<br />
KAJAK KANU KLUB Bečej<br />
ima najboljeg juniora u Srbiji,<br />
najbolji seniorski dvojac i prvi<br />
seniorski četverac u državi.<br />
To je epilog Prvenstva Srbije<br />
za sve kategorije koje je, uz<br />
rekordan broj učesnika (preko<br />
350 takmičara iz 25 klubova),<br />
<strong>od</strong>ržano prošlog vikenda na<br />
Adi Ciganliji u Beogradu.<br />
Marko Džigurski je titulu<br />
juniorskog šampiona osvojio<br />
u trci jednoseda na 500 metara,<br />
Dejan Terzić i Jožef Šoti su<br />
u tandemu bili najbolji u sprintu<br />
(K-2 200 m), dok je četverac<br />
u sastavu Šoti-Marko<br />
Novaković-Džigurski-Terzić na<br />
stazi iste dužine osvojio zlatnu<br />
medalju.<br />
U izuzetno jakoj konkurenciji<br />
(u 90 posto trka vožene<br />
su kvalifikacije), Bečejci<br />
su osvojili još pet medalja.<br />
TELEKS<br />
KUGLANJE<br />
Super liga Srbije (ž)<br />
1. kolo<br />
Jedinstvo (Novi Bečej) – Putar<br />
(Niš) 6:2 (3.059:3.045)<br />
2. kolo (subota, 19. septembar<br />
16.00)<br />
Ada computers (Novi Sad)<br />
- Jedinstvo (Novi Bečej)<br />
Prva liga Srbije –<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (ž)<br />
1. kolo<br />
Alimenta (Novi Sad) – Vojv<strong>od</strong>ina<br />
(Bačko Gradište)<br />
6:2 ( 2.939:2.879)<br />
2. kolo (nedelja, 20. septembar<br />
15.00)<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (Bačko Gradište)<br />
- Petrovaradin<br />
Prva liga Srbije –<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (m)<br />
1. kolo<br />
Apatin – Jedinstvo (Novi<br />
Bečej) 4:4 (3.265:3.292)<br />
2. kolo (nedelja, 20. septembar<br />
10.00)<br />
Jedinstvo (Novi Bečej) –<br />
Vihor (Sombor)<br />
Prva vojvođanska liga (m)<br />
1. kolo<br />
Spartak (Debeljača) – Bečej<br />
1:7 (3.104:3.241)<br />
2. kolo<br />
Bečej je slob<strong>od</strong>an<br />
Druga vojvođanska liga (m)<br />
1. kolo<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (Bačko Gradište)<br />
– Jadran (Feketić) 7,5:0,5<br />
(2.945:2.687)<br />
2. kolo (nedelja, 20. septembar<br />
10.00)<br />
Kordun (Kljajićevo) – Vojv<strong>od</strong>ina<br />
(Bačko Gradište)<br />
Četverac Šoti-Novaković-Džigurski-Terzić<br />
osvojio je srebro<br />
u trci na 500 metara, dok su<br />
se bronzama okitili juniorski<br />
četverac Jovana Kikić-Neda<br />
Avramov-Ninoslava Čordar-<br />
Tijana Nović, Kikić u trci jednoseda<br />
na 500 metara, Dejan<br />
Terzić u K-1 500 m i dvosed<br />
Novaković-Džigurski na stazi<br />
iste dužine.<br />
Đorđe Terzić i Jožef Šoti,<br />
trenerski tandem KKK Bečej,<br />
na Adi Ciganliji, kao nagradu<br />
za sve uspehe ovog leta<br />
u mini-kajaku, pružio je šansu<br />
i najmlađim takmičarima<br />
bečejskog kluba da nastupaju<br />
u „velikom“ kajaku. Deca<br />
su opravdala poverenje, pionirski<br />
četverac Ivana Kekić,<br />
Katarina Radanović i sestre<br />
Jasmina i Tamara Jovčić, su<br />
u konkurenciji sa dve do tri<br />
g<strong>od</strong>ine starijim kajakašicama<br />
uspele da na cilj stignu četvrte<br />
na stazi dužine 500 metara.<br />
Medalja je za milimetre izmakla<br />
i Novakoviću u trci K-1<br />
500 m.<br />
- Na proteklom prvenstvu<br />
dobili smo jasnu sliku mogućnosti<br />
svakog našeg pojedinca,<br />
a u izuzetno jakoj konkurenciji<br />
Lovori za Tomićevića i<br />
Nićića<br />
Da bečejska kajakaška<br />
škola trenutno „drma“ ovim<br />
sportom u Srbiji, potvrdili su<br />
i Bečejci koji trenutno nastupaju<br />
u drugim klubovima, a<br />
ponikli su u KKK Bečej.<br />
Marko Tomićević, član<br />
Zemuna, na Adi Ciganliji<br />
postao je šampion u trci jednoseda<br />
na 1.000 metara, i u<br />
dvosedu sa klupskim drugom<br />
Ognjenom Grubišićem<br />
KAJAK<br />
TURNIR „DUNAV ’09.“ U NOVOM SADU<br />
Petica za Rebeku<br />
na površinu je izašao naš mukotrpan<br />
rad u poslednjih g<strong>od</strong>inu<br />
dana - rekao je Jožef Šoti,<br />
trener-takmičar KKK Bečej.<br />
- Iz ugla trenera radostan sam<br />
što smo kao klub mnogo napredovali,<br />
ali još uvek imamo<br />
mesta za progres. Kao takmičar<br />
sam zadovoljan rezultatima<br />
svojih drugova sa kojima<br />
sam sedeo u istom kajaku.<br />
Terzić i Novaković trenutno<br />
spadaju u kajakaški „krem“ u<br />
Srbiji, Džigurski je iznenadio<br />
sve, ali ne i mene, jer sam<br />
<strong>od</strong> njega očekivao vrhunski<br />
rezultat. Najmlađe kategorije<br />
su takođe postigle dobre rezultate<br />
u Beogradu, vidi se da<br />
je sa njima dobro rađeno, da<br />
poseduju kvalitet, a njihovim<br />
dobrim rezultatima hvalićemo<br />
se i u g<strong>od</strong>inama koje slede –<br />
rekao je Šoti.<br />
Narednog vikenda u Apatinu<br />
će biti <strong>od</strong>ržano Prvenstvo<br />
Balkana za juniore, a za reprezentaciju<br />
Srbije, u K-1 na<br />
500 metara nastupiće Marko<br />
Džigurski. Šoti <strong>od</strong> svog pulena<br />
očekuje borbu za medalje,<br />
jer, kako je rekao, poseduje<br />
kvalitet za najviše domete.<br />
S.M.<br />
(K-2, 1.000 m). Strahinja<br />
Nićić (Sportiko, Pančevo)<br />
postao je juniorski šampion<br />
Srbije u dvojcu sa Damjanom<br />
Kerekešem, a srebrne medalje<br />
osvojio je u trkama jednoseda<br />
na 500 i 1.000 metara<br />
(juniori) i u seniorskoj<br />
konkurenciji u K-2 na 1.000<br />
metara sa Borisom Tomkom.<br />
B.M.<br />
REBEKA FARKAŠ, teniserka<br />
TK „Spin“, pobednica je turnira<br />
„Dunav ’09.“ za desetog<strong>od</strong>išnjakinje<br />
koji je prošle nedelje,<br />
u organizaciji Teniskog<br />
saveza Vojv<strong>od</strong>ine i TK Vojv<strong>od</strong>ina,<br />
<strong>od</strong>ržan u Novom Sadu.<br />
Do pete osvojene titule<br />
ovog leta, Farkaš je stigla<br />
bez izgubljenog seta, a<br />
do pehara su redom padale<br />
klupska drugarica Jovana<br />
Ćućuz, Ljiljana Perišić, Andrea<br />
Perlaki i Ksenija Ćerović<br />
(sve iz TK Novi Sad),<br />
i u finalu Isidora Smiljanić<br />
iz somborskog ŽAK-a.<br />
Farkaš se „oprobala“ i<br />
na takmičenju sa dve g<strong>od</strong>ine<br />
starijim teniserkama. Na<br />
turnir koji je organizovao<br />
TK „Elit“ iz Novog Sada za<br />
dvanaestog<strong>od</strong>išnjakinje stigla<br />
je do četvrtine finala gde<br />
je sa 2:0 poražena <strong>od</strong> Mie<br />
Čović iz TK Novi Sad. Do<br />
ovog meča Farkaš je pobedila<br />
Danijelu Tepšu i Zoranu<br />
Dajević iz bečejskog kluba<br />
„Tisa“ i Isidoru Marković<br />
iz novosadske Vojv<strong>od</strong>ine.<br />
S.M.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
MEĐUNARODNI DŽUDO TURNIR U BEOGRADU<br />
Zlato za Dušana<br />
Dragovića<br />
Upis novih<br />
članova<br />
U DžK Mladost u toku je<br />
upis novih članova.<br />
Zainteresovani se mogu<br />
prijaviti u sali za borilačke<br />
sportove u OSC „Mladost“<br />
utorkom i četvrtkom <strong>od</strong> 19<br />
do 20 sati. D<strong>od</strong>atne<br />
informacije možete dobiti<br />
putem telefona 063/590-<br />
046.<br />
UČEŠĆEM na međunar<strong>od</strong>nom<br />
memorijalnom turniru<br />
„Milić Rašović – Migo“<br />
za poletarce, mlađe i starije<br />
pionire, kadete, juniore i veterane,<br />
džudisti Mladosti počeli<br />
su takmičenje u drugom<br />
delu džudo sezone.<br />
Na prvom turniru posle<br />
letnje pauze, Bečejci<br />
su u Beogradu prošlog vikenda<br />
nastavili sa dobrim<br />
partijama iz prvog dela g<strong>od</strong>ine.<br />
Na izuzetno kvalitetnom<br />
i masovnom takmičenju<br />
(preko 700 takmičara iz<br />
55 klubova sa teritorije BiH,<br />
Hrvatske, Crne Gore i Srbije),<br />
bečejski džudisti su<br />
osvojili 8 medalja (1-3-4).<br />
Jedinu zlatnu medalju<br />
osvojio je mlađi pionir Dušan<br />
Dragović (do 66 kg), dok su<br />
se srebrnim <strong>od</strong>ličjima u Beogradu<br />
okitili Danijela Pavić<br />
(juniorka, do 48 kg), Risto<br />
Babić (juniorska konkurencija,<br />
do 90 kg) i Milica Grbić<br />
(poletarka, +43 kg). Bronzane<br />
medalje na ovom turniru<br />
D@UDO<br />
osvojili su poletarac Marko<br />
Simić (+ 50 kg), mlađi pioniri<br />
Kornel Sabo (do 38 kg) i Nemanja<br />
Grbić (do 50 kg), kao<br />
i stariji pionir Robert Sabo.<br />
S. Malešev<br />
KMF BEČEJ POČEO JE PRIPREME ZA NOVU SEZONU<br />
Cilj je vrh tabele<br />
KLUB MALOG FUDBALA Bečej<br />
prošlu sezonu Druge futsal<br />
lige Srbije završio je na<br />
trećem mestu na tabeli. Posle<br />
pauze <strong>od</strong> četiri meseca<br />
fudbaleri ovog kluba počeli<br />
su pripreme za narednu<br />
sezonu. Dvadesetak igrača<br />
svak<strong>od</strong>nevno trenira u hali<br />
OSC „Mladost“, a prve dve<br />
nedelje rada potrošene su<br />
na sticanje fizičke kondicije<br />
i brzinske izdržljivosti. Sezona<br />
Druge futsal lige Srbije<br />
počinje sredinom oktobra, a<br />
prema rečima Dejana Stanojeva,<br />
trenera KMF Bečej,<br />
tim će početak prvenstva dočekati<br />
spreman:<br />
- Posle „suvih“ treninga<br />
počeli smo sa radom<br />
na taktičko-tehničkim detaljima<br />
igre. U ekipi imamo<br />
novih igrača koji moraju da<br />
se uklope u način igre futsala,<br />
jer je za njih to sve novo.<br />
- Odziv igrača, njihov rad i<br />
zalaganje na treninzima je<br />
<strong>od</strong>lično, momci se profesionalno<br />
<strong>od</strong>nose prema svim<br />
zadacima i to mi je garant<br />
da ćemo u novu sezonu ući<br />
maksimalno spremni.<br />
KMF Bečej je već <strong>od</strong>igrao<br />
dve pripremne<br />
utakmice, i to protiv prvoligaških<br />
ekipa Leteći<br />
Holanđanin (Novi Sad,<br />
5:8) i SAS iz Zrenjanina<br />
(<strong>od</strong>igrano sinoć).<br />
Koliko prijateljskih utakmica<br />
ćete <strong>od</strong>igrati do<br />
početka šampionata,<br />
FOTO: S. Malešev FOTO: Z. Simić<br />
Džudisti Mladosti na turniru u Beogradu<br />
Memorijal Željka Nikolića<br />
i šta očekuješ da one<br />
donesu ekipi?<br />
- Planiramo da <strong>od</strong>igramo<br />
šest do osam mečeva,<br />
i to uglavnom sa ekipama<br />
iz elitnog ranga. Cilj je da<br />
se momci što bolje uigraju,<br />
i da se iskristališe desetak<br />
fudbalera koji će biti nosioci<br />
U subotu, 19. septembra<br />
u hali OSC „Mladost“<br />
12. put po redu u organizaciji<br />
DžK Mladost, biće <strong>od</strong>ržan<br />
međunar<strong>od</strong>ni turnir za<br />
poletarce, pionire i kadete.<br />
Turnir će po drugi put<br />
nositi ime Željka Nikolića,<br />
tragično nastradalog mladog<br />
džudiste bečejskog kluba.<br />
Organizatori ove g<strong>od</strong>ine<br />
očekuju učešće oko 500<br />
takmičara iz Srbije i okruženja.<br />
Početak turnira predviđen<br />
je za 10.45 sati. Ulaz u<br />
halu OSC-a je besplatan.<br />
B.M.<br />
FUTSAL<br />
igre. Biću na slatkim mukama,<br />
moraću da se <strong>od</strong>lučim<br />
<strong>od</strong> njih dvadeset, a svi se<br />
maksimalno zalažu i svi su<br />
kvalitetni na terenu.<br />
Ove sezone će samo<br />
prvoplasirani na tabeli<br />
obezbediti vizu za<br />
Prvu ligu (prošle g<strong>od</strong>ine<br />
je i drugoplasirani<br />
preko baraža imao šansu<br />
za plasman u elitu).<br />
Da li ove g<strong>od</strong>ine Bečejci<br />
mogu očekivati „napad“<br />
na prvo mesto, s<br />
obzirom na to da je kostur<br />
ekipe ostao isti kao<br />
i prošle sezone, a došlo<br />
je i nekoliko pojačanja?<br />
- Liga je ove sezone kvalitetnija<br />
nego prošle, ali smo<br />
mi iskusniji za g<strong>od</strong>inu dana<br />
rada. Hendikep može da<br />
Zagrevanje pred početak prvenstva - fudbaleri KMF Bečej<br />
nam bude <strong>od</strong>lazak golmana<br />
Kozarskog u beogradski<br />
Marbo i prestanak bavljenja<br />
futsalom Stojkova koji je bio<br />
značajna karika u ekipi. Međutim,<br />
došli su nam mladi i<br />
kvalitetni igrači, mnogo očekujem<br />
<strong>od</strong> Maksimovića, Raškovića<br />
i novih klinaca. Nećemo<br />
biti slabiji nego lane,<br />
i nadam se da ćemo imati<br />
snage i kvaliteta da se borimo<br />
za vrh tabele – rekao je<br />
Stanojev.<br />
S.M.
SPORTSKI MOZAIK<br />
VOJVOĐANSKA LIGA - ISTOK<br />
Raspr<strong>od</strong>aja kraj Tise<br />
ŽFK NOVI BEČEJ<br />
Napad na Prvu ligu<br />
Fudbalerke Novog Bečeja sa trenerima<br />
NOVI BEČEJ: Ženski fudbal u<br />
Novom Bečeju lagano, ali sigurno<br />
izlazi iz anonimnosti, a rezultati<br />
koje je ekipa ŽFK Novi Bečej<br />
ostvarila u pripremnom peri<strong>od</strong>u,<br />
obećavaju uspešnu sezonu.<br />
Novobečejke, posle osvajanja<br />
četvrtog mesta u Drugoj saveznoj<br />
ligi – Sever, novo prvenstvo dočekuju<br />
u izmenjenom sastavu. Umesto<br />
trenera Otoa Barte, koji će<br />
ubuduće obavljati ulogu pomoćnog<br />
trenera, angažovan je provereni<br />
stručnjak Dušan Jurković.<br />
Novi trener je jedan <strong>od</strong> najcenjenijih<br />
stručnjaka za ženski fudbal u<br />
Vojv<strong>od</strong>ini, a o njegovim kvalitetima<br />
dovoljno govori p<strong>od</strong>atak da je selektor<br />
ženske seniorske reprezentacije<br />
Vojv<strong>od</strong>ine i mlade selekcije<br />
do 19 g<strong>od</strong>ina.<br />
Ekipu su napustile Mirela Tenkov,<br />
koja je prešla u subotički<br />
Spartak i Jelena Novaković, koja<br />
se <strong>od</strong>lučila da karijeru nastavi u<br />
Ravangradu iz Sombora. Lista novih<br />
članica je daleko duža. U grad<br />
kraj Tise došle su četiri iskusne<br />
Novosađanke, Jovana Milanović,<br />
Mirela Malešević, Jovana Radišić<br />
i Marijana Jankov, a pored njih u<br />
pogonu su još Eni Heđeši, Dragana<br />
Protić, Kristina Sabadoš, Biljana<br />
Srdić, Danijela Panić, Oršolja<br />
Totajev, Duška Živković, Jelena<br />
Rakočević, Jelena Marinac, Livia<br />
Šimon, Dragana Čakarević, Melinda<br />
Šopka, Ljubica Radosavljević,<br />
Gordana Tolmačević, Marijana T<strong>od</strong>orov<br />
i Jelena Kevrešan.<br />
Radomir Šćepanović, osnivač<br />
i predsednik kluba, o planovima u<br />
novom prvenstvu kaže:<br />
- Posle četiri takmičarske sezone<br />
konačno smo uspeli da formiramo<br />
izuzetno kvalitetan sastav, koji<br />
je sa lakoćom ovog leta dospeo do<br />
finala Kupa Vojv<strong>od</strong>ine. Najpre smo<br />
pobedili Radnički 1919 iz Zrenjanina<br />
8:0, a u polufinalu Fruškogorac<br />
u Novom Sadu 4:1, pa u nedelju u<br />
Zrenjaninu imamo priliku da se sa<br />
ekipom Ravangrada iz Sombora<br />
borimo za pobednički pehar. Pored<br />
uspeha u Kupu, imali smo sedam<br />
uspešnih kontrolnih utakmica<br />
sa rivalkama iz Prve savezne lige,<br />
a igre koje smo pružili, daju nam<br />
za pravo da razmišljamo o prvom<br />
mestu, <strong>od</strong>nosno plasmanu u Prvu<br />
saveznu ligu.<br />
Prvenstvo startuje poslednje<br />
nedelje septembra, a Novi Bečej<br />
ima težak raspored na početku:<br />
- Ove g<strong>od</strong>ine u Drugoj ligi –<br />
Sever, umesto šest, koliko je bilo<br />
prošle sezone, takmičiće se devet<br />
klubova. Mi na startu igramo<br />
u Novom Bečeju sa novajlijom u<br />
ligi, Rubinom iz Mola. Posle toga<br />
u tri naredna kola imamo izuzetno<br />
težak raspored, igramo u Zemunu<br />
sa bivšim prvoligašem Slogom,<br />
potom dočekujemo velikog rivala<br />
Ravangrad, a u četvrtom kolu, na<br />
programu je derbi jesenjeg dela prvenstva<br />
sa Kalemegdanom u Beogradu.<br />
Ukoliko na ovim utakmicama<br />
osvojimo deset b<strong>od</strong>ova, put<br />
do prvog mesta biće nam znatno<br />
olakšan – rekao je Šćepanović.<br />
S. Davidović<br />
NOVI BEČEJ: U petom kolu<br />
Vojvođanske lige – Istok domaćini<br />
su trijumfovali na sedam<br />
utakmica, dok su dve<br />
završene pobedom gostiju.<br />
Jedna <strong>od</strong> te dve, na nesreću<br />
fudbalera Jedinstva, bila je u<br />
Novom Bečeju, gde su pravi<br />
p<strong>od</strong>vig načinili fudbaleri Crvene<br />
zvezde Bio star iz Vojv<strong>od</strong>e<br />
Stepe, pošto su iskoristili<br />
slabo izdanje Jedinstva i zabeležili<br />
pun pog<strong>od</strong>ak na stadionu<br />
kraj Tise (0:1). Mada<br />
su utakmicu počeli sa pola<br />
„gasa“, Novobečejci su imali<br />
priliku da dođu u vođstvo već<br />
u 10. minutu. Iskusni Damir<br />
Ćurčić je sa oko 25 metara,<br />
iz „slob<strong>od</strong>njaka“ snažno šutirao<br />
p<strong>od</strong> samu prečku, ali je<br />
golman gostiju Inđić krajnjim<br />
naporom sačuvao svoju mrežu.<br />
Isti igrač imao je priliku i u<br />
24. minutu, ali idealan centaršut<br />
ipak nije uspeo da realizuje.<br />
Gosti su ubrzo uspostavili<br />
ravnotežu, a u vođstvo su<br />
došli u 37. minutu posle akcije<br />
Kragulja, Ajdarića i Đokovića,<br />
a ovaj poslednji postigao<br />
je „evro“ gol (0:1). Preokret<br />
se očekivao u drugom poluvremenu,<br />
ali što do njega nije<br />
došlo krivicu snose domaći<br />
fudbaleri, koji su napadali<br />
neorganizovano, stihijski, pa<br />
su sve lopte bile lak plen protivničke<br />
<strong>od</strong>brane. U pretposlednjem<br />
minutu regularnog<br />
toka utakmice, Novobečejci<br />
su uspeli da zatresu protivničku<br />
mrežu, ali gol nije priznat,<br />
pošto se Vasković koji<br />
je poslednji d<strong>od</strong>irnuo loptu<br />
posle šuta Parabuckog, nalazio<br />
u nedozvoljenoj poziciji.<br />
Sve u svemu, bledo izdanje<br />
Jedinstva doprinelo je da se<br />
neuspeh iz prvog kola protiv<br />
Radničkog iz Bajmoka, (2:2),<br />
ovog puta ponovi u daleko težem<br />
obliku.<br />
Sportski direktor Arsen<br />
Tošić poraz je primio dosta<br />
emotivno, međutim, dan kasnije,<br />
pokušao je da opravda<br />
uzroke neuspeha:<br />
- Po svemu sudeći sada<br />
plaćamo danak kasnom početku<br />
priprema, kao i promeni<br />
trenera posle prvog kola. Mi<br />
smo se opredelili za trenera<br />
koji ima iskustva u profesionalnim<br />
pogonima, pa ta promena<br />
načina rada i pristupa<br />
obavezama nije prihvaćena<br />
<strong>od</strong> svih fudbalera na <strong>od</strong>govarajući<br />
način. Tu posebno mislim<br />
na one starije, <strong>od</strong> kojih<br />
smo očekivali da daju primer<br />
mlađima, koji tek stupaju na<br />
sportsku scenu. Nadam se<br />
da je kriza prolaznog karaktera,<br />
dobro se radi sa ekipom,<br />
treba biti strpljiv, a već naredne<br />
utakmice će pokazati da li<br />
sam u pravu - rekao je Tošić.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Davorin Šijanović, kao pravi<br />
kapiten, <strong>od</strong>govornost za bledo<br />
izdanje preuzima na sebe:<br />
- Odigrali smo možda<br />
najslabiju utakmicu u nekoliko<br />
poslednjih g<strong>od</strong>ina. Prihvatam<br />
da smo mi stariji, tu pre<br />
svega mislim na sebe, morali<br />
daleko <strong>od</strong>govornije i sa više<br />
žara da uđemo u meč. Počeli<br />
smo utakmicu po principu<br />
lako ćemo, što nam se, na<br />
kraju osvetilo.<br />
Jedinstvo je u sredu gostovalo<br />
u Alibunaru, gde je<br />
<strong>od</strong>igralo utakmicu sa ekipom<br />
Budućnosti, a u nedelju dočekuje<br />
novajliju u ligi, Borac iz<br />
Starčeva.<br />
Fudbaleri Vojv<strong>od</strong>ine iz<br />
Novog Miloševa i pored poraza<br />
u Srpskoj Crnji <strong>od</strong> Budućnosti<br />
(2:1) nisu razočarani.<br />
<strong>Prvo</strong> poluvreme proteklo<br />
je u obostranom ispitivanju<br />
snaga, da bi u nastavku, za<br />
samo sedam minuta, bilo sve<br />
rešeno.<br />
Tračak nade da na ovom<br />
gostovanju Novomiloševčani<br />
mogu nešto više postići, doneo<br />
je nepredvidivi Saša Nikolić.<br />
„Džoker“ trenera Kojića<br />
je u 70. minutu, posle kontre<br />
doveo svoju ekipu u vođstvo<br />
<strong>od</strong> 0:1. Međutim, radost fudbalera<br />
Vojv<strong>od</strong>ine nije dugo<br />
trajala, pošto su za samo dva<br />
minuta domaći fudbaleri došli<br />
do preokreta. Izjednačili su u<br />
75. a do pobedonosnog gola<br />
za konačnih 2:1, stigli u 77.<br />
minutu.<br />
U sredu je Vojv<strong>od</strong>ina<br />
u Novom Miloševu <strong>od</strong>igrala<br />
utakmicu sa Dinamom iz<br />
Pančeva (posle zatvaranja<br />
sportskog dela Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a), a u nedelju igra u<br />
Bajmoku sa Bačkom iz Pačira.<br />
S.D.<br />
PODRUČNA LIGA NOVI SAD<br />
Razbijena Tvrđava<br />
FUDBALERI BEČEJA OLD GOLD su u subotu<br />
na svom stadionu golovima Mrakića<br />
i Kiša sa 2:0 (0:0) savladali ekipu<br />
Tvrđave iz Bača. Bečejci su tako<br />
posle tri kola P<strong>od</strong>ručne lige Novi Sad<br />
prvi na tabeli sa maksimalnim brojem<br />
b<strong>od</strong>ova.<br />
Od prvog minuta subotnje utakmice<br />
na Gradskom stadionu bilo je<br />
vidljivo da su gosti došli po b<strong>od</strong>, sa<br />
namerom da ne prime gol. U nekim situacijama<br />
tokom prvih 45 minuta branili<br />
su se i sa deset igrača, a Bečejci u<br />
prvom poluvremenu nisu našli „ključ“<br />
za gustu <strong>od</strong>branu Tvrđave. „Preskakao“<br />
je domaćin vezni red, tako da<br />
napadači Mrakić i Malić nisu imali dovoljno<br />
upotrebljivih lopti. Ipak, bilo je<br />
nekoliko šansi, ali su Ivanišević (stativa),<br />
Lovre i Stajki bili nedovoljno precizni.<br />
Gosti su Andriću pretili šutevima<br />
iz daljine, ali nijedna lopta nije išla u<br />
okvir gola.<br />
U drugom delu domaćin je došao<br />
do pas igre, a prvu šansu propustio je<br />
Mrakić (48. minut, šut pored gola). U<br />
punoj ofanzivi domaćina gosti zamalo<br />
da povedu. Lazarević je prošao dvojicu<br />
igrača Bečeja, i sa 7 metara u dva<br />
navrata nije uspeo da savlada <strong>od</strong>ličnog<br />
Andrića (55. minut). Dobre intervencije<br />
Andrića kao da su dale d<strong>od</strong>atni<br />
impuls Bečejcima, pa su još agilnije<br />
krenuli ka golu Tvrđave. Stajki je u 55.<br />
minutu sa 17-18 metara uputio oštar<br />
šut po zemlji, loptu je zakačio Mrakić<br />
i savladao golmana Vučkovića (1:0).<br />
Radost oko 150 gledalaca nije se ni<br />
stišala, a gosti zamalo da izjednače<br />
rezultat. Posle šuta Spasića, Andrić<br />
je kratko <strong>od</strong>bio loptu, Vender je želeo<br />
da je ispuca u polje, nespretno je to<br />
uradio, pog<strong>od</strong>io stativu svog gola, ali<br />
je posle toga lopta završila u naručju<br />
golmana Bečeja. Domaćin je posle<br />
toga umrtvio igru, prepustio sredinu<br />
terena gostima, i šansu za novi pog<strong>od</strong>ak<br />
tražio iz kontre. U 82. minutu Kiš<br />
je prihvatio dugu loptu, oslob<strong>od</strong>io se<br />
Rezultati i parovi<br />
3. kolo: Bečej Old gold – Tvrđava<br />
2:0, Omladinac – Hercegovac<br />
0:1, Mladost (BP) – Kabel 3:1, Obilić<br />
– Vrbas 1:0, Mladost (NS) – Jedinstvo<br />
(R) 2:3, Srbobran – Borac (Š)<br />
0:0, Petrovaradin – Fruškogorac 0:1,<br />
Slavija – Sremac 3:1.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
FUDBAL<br />
Strelac drugog gola - Robert Kiš<br />
dvojice čuvara i lako savladao golmana<br />
Tvrđave (2:0).<br />
- Dokazali smo da u ovom prvenstvu<br />
znamo da igramo na rezultat. Iako<br />
u prvom poluvremenu nismo imali najbolja<br />
rešenja za <strong>od</strong>branu fudbalera iz<br />
Bača, u drugom delu smo se pribrali,<br />
ispunili taktičke zamisli trenera T<strong>od</strong>orovića,<br />
i izašli na kraj sa Tvrđavom – rekao<br />
je Marko Mrakić, napadač Bečeja.<br />
– Iako igra možda nije bila na nivou<br />
onoga što znamo i možemo, najbitnije<br />
je da smo osvojili nova tri b<strong>od</strong>a.<br />
Fudbaleri Bečeja u sredu su <strong>od</strong>igrali<br />
utakmicu protiv Jedinstva iz Rumenke<br />
(posle zatvaranja sportskog<br />
dela Bečejskog <strong>mozaik</strong>a), a u 5. kolu<br />
P<strong>od</strong>ručne lige (subota, 19. septembar,<br />
16.30) igraju protiv ekipe Vrbasa. Napadač<br />
Bečeja očekuje pobedu:<br />
- Vrbas ima dobru i kvalitetnu ekipu,<br />
igraju čvrst fudbal, a ambicije su<br />
im plasman u viši rang. Očekuje nas<br />
rovovska borba, ali očekujem našu<br />
pobedu – rekao je Mrakić.<br />
S.M.<br />
5. kolo (19-20. septembar,<br />
16.30): Bečej Old gold – Vrbas, Mladost<br />
(BP) – Hercegovac, Obilić –<br />
Omladinac, Mladost (NS) – Kabel,<br />
Srbobran – Jedinstvo (R), Petrovaradin<br />
– Tvrđava, Slavija – Borac (Š),<br />
Sremac – Fruškogorac.<br />
broj 472. 18. septembar 2009. 19<br />
TELEKS<br />
FUDBAL<br />
Vojvođanska liga – Istok<br />
5. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Crvena<br />
zvezda (VS) 0:1<br />
Budućnost (SC) – Vojv<strong>od</strong>ina<br />
(NM) 2:1<br />
6. kolo - <strong>od</strong>igrano u sredu<br />
Budućnost (Alibunar) –<br />
Jedinstvo (Novi Bečej)<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (Novo Miloševo)<br />
– Dinamo<br />
7. kolo (19-20. septembar<br />
16.00)<br />
Jedinstvo (Novi Bečej) –<br />
Borac (Starčevo)<br />
Bačka (Pačir) – Vojv<strong>od</strong>ina<br />
(Novo Miloševo)<br />
P<strong>od</strong>ručna liga Novi Sad<br />
3. kolo<br />
Bečej Old gold – Tvrđava<br />
(Bač) 2:0<br />
4. kolo<br />
Jedinstvo (Rumenka) –<br />
Bečej Old gold – <strong>od</strong>igrano<br />
u sredu.<br />
5. kolo (subota, 19. septembar,<br />
16.30)<br />
Bečej Old gold – Vrbas<br />
MFL Bečej – Vrbas –<br />
Srbobran<br />
2. kolo<br />
Iskra (Kucura) – Borac<br />
(Mileševo) 9:1<br />
Mladost (Radičević) – Sutjeska<br />
(Bačko Dobro Polje)<br />
0:4<br />
Vojv<strong>od</strong>ina je bila slob<strong>od</strong>na.<br />
3. kolo (nedelja, 20. septembar,<br />
16.00)<br />
Vojv<strong>od</strong>ina (Bačko Gradište)<br />
– Iskra (Kucura)<br />
Borac (Mileševo) – Mladost<br />
(Radičević)<br />
MFL Kikinda -<br />
Novi Bečej<br />
3. kolo<br />
Jedinstvo (Bočar) – Napredak<br />
(B. Topola) 5:2<br />
„2.oktobar“ (Kumane) -<br />
Borac (Iđoš) 1:1<br />
4. kolo (nedelja, 20. septembar,<br />
16.00)<br />
Napredak (B. Topola) -<br />
„2.oktobar“ (Kumane)<br />
Crvena zvezda (Rusko<br />
Selo) - Jedinstvo (Bočar)<br />
RUKOMET<br />
Druga liga Srbije<br />
1. kolo (subota, 19. septembar,<br />
19.00)<br />
ŽSK Žabalj – Jedinstvo<br />
(Bačko Petrovo Selo)<br />
Prva vojvođanska liga (m)<br />
2. kolo<br />
Potisje Pleteks (Ada) –<br />
Jedinstvo (NB) 34:24<br />
3. kolo (subota, 19. septembar,<br />
19.00)<br />
Jedinstvo (Novi Bečej) –<br />
TSK Mladost (Temerin)<br />
BODI BILDING<br />
Takmičari B<strong>od</strong>i bilding<br />
kluba Bečej učestvovali<br />
su u poslednjih mesec<br />
dana na dva takmičenja.<br />
Na Otvorenom prvenstvu<br />
Banata u Elemiru Arpad<br />
Balaša je u juniorskoj<br />
konkurenciji, u kategoriji<br />
do 75 kg bio prvak, dok je<br />
Nikola Smiljanić k<strong>od</strong> seniora<br />
bio treći (do 78 kg).<br />
Na Otvorenom Prvenstvu<br />
Mladenova, Balaša je u<br />
svojoj konkurenciji osvojio<br />
srebro, a <strong>od</strong>ličje istog sjaja<br />
k<strong>od</strong> seniora pripalo je<br />
Smiljaniću.
20 broj<br />
arl.noaa.gov<br />
pripremio-pomo<br />
472. 18. septembar 2009.<br />
Prognoza za vikend<br />
Petak<br />
Subota<br />
Nedelja<br />
FENJER<br />
Opis vremena<br />
Pre p<strong>od</strong>ne<br />
vedro.<br />
Po p<strong>od</strong>ne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Pre p<strong>od</strong>ne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Po p<strong>od</strong>ne<br />
vedro.<br />
Pre p<strong>od</strong>ne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Po p<strong>od</strong>ne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Temp.<br />
min/max<br />
15°C 28°C<br />
16°C 26°C<br />
15°C 28°C<br />
Šorom sredom...<br />
• Muškarac u kući je ili domaćin, ili<br />
muž domaćice.<br />
• Ženi je potrebno jako rame slabog<br />
muškarca.<br />
• Seks bomba ne pada dva puta u isti<br />
krevet.<br />
Svetislav Travica<br />
PROBLEMATIKA 235<br />
Izbor: M. Dragović<br />
L. Grolman<br />
Mat u dva poteza<br />
Rešenje: Dg7<br />
ĆOŠE<br />
H A<br />
–<br />
H A<br />
Uhvati policajac lopova. Nemoćni<br />
lopov pita policajca:<br />
- Je l` mogu da <strong>od</strong>em čas do<br />
one pekare, umreću gladan?<br />
Policajac reče:<br />
- Idi, ali <strong>od</strong>mah da se vratiš.<br />
Policajac ga pusti, lopov pobegne.<br />
Sutradan isti policajac<br />
uhvati istog lopova. Lopov mu<br />
kaže:<br />
- Ajd` molim te, pusti me da<br />
<strong>od</strong>em do one pekare, umreću<br />
gladan.<br />
Policajac mu kaže:<br />
- Da bre, nisam ja <strong>od</strong> juče, ti<br />
ostani tu, a ja ću da idem da ti<br />
kupim!<br />
Priredio: Goran Topličević