Darko Terek: Ogledni primjerak Pravilnika o radu - PBF - Sveučilište ...

1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PREHRAMBENO - BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET
Zagreb, Pierottijeva 6
Ur.broj: 01-113/11.
Zagreb, 26. siječnja 2011.
Temeljem članka 125. i 126. Zakona o radu (NN br. 149/09. u daljnjem tekstu Zakon) i u
skladu s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama, NN br. 115/10. i Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, NN
142/10., (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovori), dekan Prehrambeno – biotehnološkog
fakulteta, (u daljnjem tekstu: Poslodavac), nakon savjetovanja sa Sindikalnim povjerenikom
(u daljnjem tekstu: Sindikalni povjerenik) u skladu s člankom 20. stavak 5. Statuta
Prehrambeno-biotehnološkog Fakulteta, na temelju odluke Fakultetskog vijeća donio je dana
26. siječnja 2011. godine ovaj
PRAVILNIK O RADU
PREHRAMBENO – BIOTEHNOLOŠKOG FAKULTETA
SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koriste li
se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) ureĎuju se prava i obveze zaposlenika i
Poslodavca na radu i u svezi s radom, kao što su organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu
dostojanstva zaposlenika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za
zaposlenike zaposlene kod Poslodavca, a pobliže se ureĎuje:
- sklapanje ugovora o radu,
- zaštita života, zdravlja i privatnosti zaposlenika,
- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,
- radno vrijeme,
- odmori i dopusti,
- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,
- zaštita zaposlenika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,
- plaće,
- materijalna prava zaposlenika,
- zabrana natjecanja zaposlenika s Poslodavcem,
- naknada štete,
- prestanak ugovora o radu,

2
- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,
- mjere kontrole,
- stegovni postupak,
- zaposleničko (radničko) vijeće, sindikat i skup zaposlenika,
- prijelazne i završne odredbe.
Organizacija rada Poslodavca pobliže se ureĎuje Pravilnikom o ustroju radnih mjesta na
Fakultetu. Plaće zaposlenika pobliže se ureĎuju ugovorima i rješenjima o zasnivanju radnog
odnosa, a sve u skladu s odgovarajućim Kolektivnim ugovorima i važećom Uredbom o
nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Pravilnikom o
ustrojstvu radnih mjesta na Fakultetu, odnosno drugim relevantnim propisima.
Članak 3.
Pravilnik se neposredno primjenjuje uvijek, osim ako je neko pravo iz radnog odnosa
povoljnije riješeno za zaposlenika putem ugovora o radu, Kolektivnog ugovora, posebnim
sporazumom sklopljenim izmeĎu Sindikalnog povjerenika i Poslodavca, odnosno nekim
drugim sporazumom ili ugovorom, odnosno zakonom.
U tom slučaju se na zaposlenika primjenjuje najpovoljnije pravo.
Članak 4.
Poslodavac je obvezan zaposlenika u radnom odnosu rasporediti na poslove za koje je
primljen u radni odnos, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a zaposlenik je obvezan prema
uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Zaposleniku moraju biti osigurani potrebni odgovarajući uvjeti rada (organizacijski i tehnički)
u kojima će moći obavljati zadatke i ne smije biti izložen okolnostima koje bi mogle ugroziti
njegovo zdravlje i sigurnost.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 5.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se na neodreĎeno vrijeme.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na odreĎeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa
čije je trajanje unaprijed utvrĎeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem
odreĎenog posla ili nastupanjem odreĎenog dogaĎaja.
Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na odreĎeno vrijeme, na
temelju kojih se radni odnos s istim zaposlenikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od
tri godine.

3
Ako je ugovor o radu na odreĎeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili
ako zaposlenik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor
sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĎeno vrijeme.
Poslodavac je dužan zaposleniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na
odreĎeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na
neodreĎeno vrijeme.
Članak 6.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz
čl. 7. ovog Pravilnika mora sadržavati sve bitne odredbe o :
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima,
3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, ili kratak popis ili opis poslova,
4. danu početka rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo, a u slučaju kada se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu
odreĎivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik, odnosno Poslodavac, a u slučaju
kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde,
načinu odreĎivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja zaposlenik ima
pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Članak 7.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan zaposleniku prije
početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Ugovor o radu sklapa, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru izdaje Poslodavac.
Članak 8.
Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu u pisanom obliku
ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom sklopio
ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme.
Raspisivanje natjeĉaja i zasnivanje radnog odnosa.
Članak 9.
Za zasnivanje radnog odnosa na Fakultetu raspisuje se javni natječaj, osim u posebnim
slučajevima propisanim Zakonom odnosno Kolektivnim ugovorima.

4
Zaposlenici se biraju na temelju javnog natječaja, koji se odlukom Poslodavca oglašava putem
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na web stranicama i oglasnim pločama HZZ-e i web
stranicama i oglasnim pločama Fakulteta te u Narodnim novinama.
Kandidat koji ima pravo prednosti kod zapošljavanja prema posebnom zakonu, dužan je u
prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i priložiti dokaz te ima prednost u odnosu na ostale
kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Članak 10.
Prije donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa, s nastavnicima, suradnicima i
znanstvenicima prethodno će se provesti postupak izbora, propisan odgovarajućim Zakonom
o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom Fakulteta, te sukladno važećim
odlukama i suglasnostima za raspisivanje radnih mjesta koje donosi Ministarstvo znanosti
obrazovanja i športa odnosno Sveučilište u Zagrebu.
Članak 11.
Javni natječaj iz članka 9. obavezno sadrži:
1. puni naziv i sjedište Fakulteta,
2. naziv radnog mjesta,
3. uvjete kojima kandidat treba udovoljiti za zasnivanje radnog odnosa,
4. vrijeme na koje se sklapa ugovor o radu,
5. rok u kojem kandidati moraju podnijeti prijavu na natječaj,
6. isprave i dokumente koje su dužni priložiti kandidati.
Rok za podnošenje prijava za zasnivanje radnog odnosa iznosi 15 dana.
Članak 12.
Pri izboru kandidata uzimaju se u obzir one prijave koje su pravodobno zaprimljene te prijave
kandidata koji ispunjavaju propisane natječajne uvjete.
Prijave na natječaj, uz koje nisu priloženi svi traženi dokazi o ispunjavanju uvjeta, neće se
uzeti u obzir i smatrati će nepotpunim.
Nepravodobne i nepotpune prijave će se odbaciti i o tome će se izvijestiti kandidati.
O rezultatima natječaja, obavijestit će se svi natjecatelji najkasnije u roku od 30 dana od
donošenja odluke.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Članak 13.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom odreĎeni
posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo zaposlenik
koji udovoljava tim uvjetima.

5
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu odreĎeni su Pravilnikom o ustroju radnih mjesta
Fakulteta.
Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje mora ispunjavati zaposlenik za rad na pojedinom
radnom mjestu, a odnose se na uvjete stručne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i
sposobnosti.
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, zaposlenik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili
drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili
koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u
dodir.
Članak 15.
Radi utvrĎivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĎenih poslova, Poslodavac može
uputiti zaposlenika na liječnički pregled, posebno ako se prvi put zapošljava.
Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.
Članak 16.
Prije donošenja odluke o izboru na radno mjesto, može se izvršiti provjera stručnih i radnih
sposobnosti kandidata. Provjeru sposobnosti kandidata obavlja povjerenstvo kojeg imenuje
Poslodavac.
Provjera se može izvršiti putem intervjua, izrade pisanog uratka, testiranja ili na drugi
odgovarajući način.
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i
sklapanja ugovora o radu, Poslodavac ne smije tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u
neposrednoj svezi s radnim odnosom.
III. ZAŠTITA ŢIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA
Članak 17.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati ureĎaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu
rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, u skladu s
posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenika za rad, na način koji osigurava zaštitu života i
zdravlja zaposlenika i studenata te sprječava nastanak nesreća.
Članak 18.
Osobni podaci zaposlenika smiju se prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati trećim
osobama samo ako je to odreĎeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i
obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Osobne podatke zaposlenika smije prikupljati, obraĎivati, koristiti i dostavljati samo
Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac posebno opunomoći.

6
Članak 19.
Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni
podaci zaposlenika prikupljaju, obraĎuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa
zakonom.
IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Probni rad
Članak 20.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati
duže od šest mjeseci.
- Probni rad traje mjesec dana - za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža
stručna sprema ili osnovna škola
- Probni rad traje dva mjeseca - za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet
trogodišnje ili četverogodišnje obrazovanje
- Probni rad traje tri mjeseca-za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet
preddiplomski studij (viša stručna sprema)
- Probni rad traje šest mjeseci - za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet diplomski
(dodiplomski VSS sprema) sveučilišni studij.
Ako je zaposlenik bio nenazočan najmanje deset radnih dana probni se rad može iznimno
produžiti zbog objektivnog razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio nenazočan.
Članak 21.
Zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti
u pisanom obliku i obrazložen.
Ako Poslodavac zaposleniku ne dostavi otkaz iz stavka 1. ovog članka najkasnije posljednjeg
dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je sedam dana.
Pripravnik
Članak 22.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može
zaposliti kao pripravnika.
Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na odreĎeno vrijeme, radi obavljanja
pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.
Članak 23.
Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojeg mu odredi
Poslodavac.

7
Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za
koje se priprema.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod
drugog poslodavca gdje će takoĎer dobiti mentora koji prati i ocjenjuje pripravnikov rad.
Članak 24.
Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najduže:
- 3 mjeseca za obavljanje poslova radnog mjesta III. vrste
- 6 mjeseci za obavljanje poslova radnog mjesta II. vrste
- 12 mjeseci za obavljanje poslova radnog mjesta I. vrste
Članak 25.
Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit.
Stručni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Pisani dio ocjenjuje mentor koji je
nadzirao i pratio rad pripravnika, dok se usmeni dio polaže pred ispitnim povjerenstvom od tri
člana kojeg odredi Poslodavac. Predsjednik ispitnog povjerenstva je pripravnikov mentor.
Ispitno povjerenstvo ocjenjuje je li pripravnik položio ili nije položio stručni ispit.
Ako pripravnik nije položio stručni ispit ima pravo ispit ponoviti nakon proteka najmanje 15,
a najviše 30 dana od dana polaganja prvog ispita.
Ako pripravnik stručni ispit ne položi ni u drugom pokušaju, gubi pravo na daljnje polaganje
ispita.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.
Struĉno osposobljavanje za rad
Članak 26.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrĎeno kao uvjet za
obavljanje poslova radnog mjesta odreĎenog zanimanja, Poslodavac može osobu koja je
završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički
staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĎenog
zanimanja. Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž.
Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad
primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o
sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

8
V. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
Članak 27.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik obvezan obavljati poslove,
odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na
mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac. Radnim
vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je zaposlenik pripravan odazvati se pozivu
Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se zaposlenik ne
nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio
Poslodavac (pripravnost).
Vrijeme koje zaposlenik provede obavljajući poslove po pozivu Poslodavca, smatra se radnim
vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu
koje je odabrao zaposlenik.
Puno i nepuno radno vrijeme
Članak 28.
Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme je 40
sati tjedno.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Zaposlenik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s
ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, zaposlenik je dužan obavijestiti
Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem,
odnosno drugim poslodavcima.
Ako je za stjecanje odreĎenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom
radnom vremenu.
Ugovor o radu za nepuno radno vrijeme zasniva se u slučaju da:
- opseg posla ne zahtijeva rad s punim radnim vremenom,
- se radi o radu na radnim mjestima na kojima opseg rada zahtijeva rad s punim radnim
vremenom, a na njima radi zaposlenik skraćeno radno vrijeme te Poslodavac svoje
potrebe za radom do punog radnog vremena zadovoljava radom zaposlenika s
nepunim radnim vremenom ili
- se radi o povećanju opsega posla koji se ne može obaviti s postojećim brojem
zaposlenika, a obujam povećanja posla nije takav da iziskuje potrebu zaposlenja
novog zaposlenika s punim radnim vremenom.

9
Skraćeno radno vrijeme
Članak 29.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće
zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju
uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĎuju se
posebnim propisom.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,
skraćeno radno vrijeme se izjednačuje s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 30.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima
prijeke potrebe, zaposlenik na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno
nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže
od 180 sati godišnje.
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina
starosti i zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo
ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju
više sile.
Odluku o prekovremenom radu zaposlenika donosi Poslodavac, na prijedlog nadreĎenog
rukovoditelja zaposlenika, a sukladno osiguranim financijskim sredstvima za isplatu u tekućoj
godini.
Raspored radnog vremena
Članak 31.
Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreĎen propisom, kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmeĎu Sindikalnog povjerenika i Poslodavca ili ugovorom o radu,
o rasporedu radnog vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena
najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 32.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da
tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće

10
od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja
preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili
nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u
kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali
ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviĎeno kolektivnim ugovorom i da
zaposlenik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog
vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije
odreĎeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina
starosti te zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodjeljenom
punom ili nepunom radnom vremenu do 48 sati tjedno, samo ako dostavi Poslodavcu pisanu
izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi Poslodavac na prijedlog nadreĎenih
rukovoditelja zaposlenika obuhvaćenih planom preraspodijeljenog radnog vremena.
VI. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 33.
Zaposlenik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor
(stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
Odmor iz stavka 1. ovoga članka ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog
vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga
članka, poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.
Dnevni odmor
Članak 34.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, zaposlenik ima pravo na dnevni odmor od
najmanje 12 sati neprekidno.

11
Tjedni odmor
Članak 35.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 48 sati.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Godišnji odmor
Članak 36.
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
najmanje četiri tjedna odnosno najmanje 20 radnih dana.
Na najmanje utvrĎeni godišnji odmor iz prethodnog stavka dodaje se broj radnih dana koji se
uračunavaju u godišnji odmor zaposlenika po osnovi sljedećih kriterija:
1. Prema složenosti poslova:
- poslovi za koje se traži dr.sc. ili mr.sc. 5 dana
- poslovi mag. struke (ili VSS) 4 dana
- poslovi prvostupnika (ili VŠS) 3 dana
- poslovi SSS (gimnazija, srednje strukovno
obrazovanje)
2 dana
- ostali poslovi 1 dan
2. Prema dužini radnog staža:
- od 6 do 12 godina 3 dana
- od 12 do 18 godina 4 dana
- od 18 do 24 godine 5 dana
- od 24 do 30 godina 6 dana
- od 30 do 36 godina 7 dana
- preko 36 godina 8 dana
3. prema posebnim socijalnim uvjetima:
- roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete
do 15 godina starosti
2 dana
- roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s težim
smetnjama u razvoju
3 dana
- invalidu 3 dana
4. Prema uvjetima rada:
- prema dogovoru sa Sindikalnom podružnicom
Fakulteta
1-3 dana
Članak 37.
Subota i nedjelja kao dani tjednog odmora, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Blagdani i neradni dani odreĎeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

12
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se
u trajanje godišnjeg odmora.
Ništavost odricanja od prava na godišnji odmor
Članak 38.
Ništav je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade
umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Rok stjecanja prava na godišnji odmor
Članak 39.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duži od
osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rad na način
propisan čl. 36. ovog Pravilnika.
Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĎana u obrani ili drugi zakonom
odreĎeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1.
ovoga članka.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 40.
.
Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu pripadajućeg punog godišnjeg odmora za svakih
navršenih mjesec dana rada, u slučaju:
1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja
šestomjesečnog roka iz članka 39. stavak 1. ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji
odmor,
2. ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 39. stavka 1. ovog
Pravilnika,
3. ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja tekuće godine.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje
polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Iznimno od stavka 1. ovog članka zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo
na puni godišnji odmor za tu godinu.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Članak 41.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao
da radi, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

13
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 42.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan zaposleniku koji nije iskoristio
pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja
godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka odreĎuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Članak 43.
Zaposlenik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.
Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u više od dva dijela samo u sporazumu s
Poslodavcem.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju,
pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Članak 44.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 43.
stavka 3. ovog Pravilnika, zaposlenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće
godine.
Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz članka. 43. stavka. 3. ovoga Pravilnika, zaposlenik ne
može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga
odmora.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora
koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili
korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti
do 30. lipnja iduće godine.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Članak 45.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĎuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom te
najkasnije do 30. lipnja tekuće godine o rasporedu obaviještava zaposlenike.
U pravilu se godišnji odmor koristi kolektivno, od kraja srpnja do kraja kolovoza.

14
Pri utvrĎivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe
organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive zaposlenicima.
Zaposlenika se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o
trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
Dva dana godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o
tome obavijesti Poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja.
Plaćeni dopust
Članak 46.
Tijekom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na osloboĎenje od obveze rada uz naknadu
plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito za:
- sklapanje braka 5 radnih dana
- roĎenje djeteta 7 radnih dana
- smrti supružnika, osobe koja sa zaposlenikom živi
u izvanbračnoj zajednici, djeteta, roditelja, očuha,
maćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka 5 radnih dana
- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja
supružnika
2 radna dana
- selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana
- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana
- teške bolesti roditelja ili djeteta izvan
mjesta stanovanja
3 radna dana
- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan
- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima,
obrazovanju za sindikalne aktivnosti idr. 2 radna dana
- elementarne nepogode 5 radnih dana
- zaposlenici-dobrovoljni darivatelji krvi za
svako davanje krvi
2 radna dana
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog
članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine koristio po drugim osnovama.
Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem
odmoru, na zahtjev zaposlenika godišnji odmor se prekida te zaposlenik koristi plaćeni
dopust.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog
dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 47.
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i
usavršavanja te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada.
Pravo iz stavka 1. ovog članka zaposlenik ostvaruje u trajanju koje je potrebno za
obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, u skladu s odlukom Poslodavca.

15
Pravo iz stavka 1. ovog članka za obrazovanje za potrebe sindikalnog rada zaposlenik koji je
sindikalni povjerenik ostvaruje u trajanju do 7 dana u jednoj kalendarskoj godini.
Neplaćeni dopust
Članak 48.
Poslodavac može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom
miruju, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.
VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
Članak 49.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine
trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim na njezin
prijedlog za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu
osobu da traži takve podatke, osim ako zaposlenica osobno zahtijeva odreĎeno pravo
predviĎeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Ako trudnica odnosno žena koja doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili
zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac joj je dužan ponuditi sklapanje
sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za
odreĎeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.
Sporazum iz prethodnog stavka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće zaposlenice.
Ako poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 3. ovoga članka,
zaposlenica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu, a istekom
vremena iz stavka 3. ovoga članka prestaje i sporazum iz istoga stavka, te se zaposlenica
vraća na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.
Članak 50.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege
djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom
vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od
prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Poslodavac ne može otkazati ugovor o
radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. Okolnosti iz stavka 1. ovoga
članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĎeno vrijeme, istekom
vremena za koje je sklopljen taj ugovor.
Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

16
Članak 51.
Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta
sukladno posebnom propisu, zaposlenik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka
na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta
rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Poslodavac je dužan zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka vratiti na poslove na kojima je
prije radio u roku od mjesec dana od dana kada ga je zaposlenik obavijestio o prestanku
korištenja tih prava.
VIII. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI
TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Članak 52.
Zaposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je
privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka Poslodavac ne može otkazati
ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.
Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na
odreĎeno vrijeme.
Članak 53.
Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti
ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist
medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za
rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Članak 54.
Zaposlenik je dužan što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti
za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj
nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga zaposlenik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga
članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga
koji ga je u tome onemogućavao.
Članak 55.
Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili
neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i
mišljenje tog tijela, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za

17
obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati
poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radio.
Članak 56.
Poslodavac može otkazati zaposleniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad
ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost sindikalnog
povjerenika.
Sindikalni povjerenik će dati Poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako Poslodavac
dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da zaposleniku iz stavka 1. ovoga članka
osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je zaposlenik odbio ponudu za
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u
skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.
Ako sindikalni povjerenik uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako ne postoji sindikalni
povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska
ili arbitražna odluka.
Članak 57.
Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a
koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu
najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
Zaposlenik koji je neopravdano odbio ponuĎene poslove iz članka 55. ovog Pravilnika nema
pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Članak 58.
Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost
pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Poslodavac.
IX. SIGURNOST NA RADU
Temeljne obveze
Članak 59.
Poslodavac je dužan primjenjivati propise područja zaštite na radu i raditi na unapreĎivanju
zaštite na radu.
Poslodavac se obvezuje:
- osigurati izradu Procjene opasnosti od strane ovlaštenih ustanova odnosno trgovačkih
društava,
- obavljati revizije Procjene opasnosti u propisanim rokovima, a i izvan rokova kada je to
propisano.
Na temelju procjene opasnosti Poslodavac je dužan izraditi popis radnih mjesta s posebnim
uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada te popis zaposlenika koji rade na
tim poslovima, a koji popis obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti opasnostima.

18
Prilikom utvrĎivanja popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada Poslodavac će takoĎer
utvrditi vrstu pregleda i rokove u kojim se zaposlenici moraju periodički upućivati na
preglede dok rade na ovim poslovima.
Članak 60.
Zaposlenicima za koje se, temeljem Procjene opasnosti i popisa radnih mjesta utvrdi da rade
na poslovima s posebnim uvjetima rada, izloženi izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada,
pripada dodatak na plaću u postotku od osnovice za izračun plaće u javnim službama odreĎen
Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje.
X. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE
Članak 61.
Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na
koje je rasporeĎen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža.
Osnovica plaće u javnim službama se utvrĎuje na način odreĎen zakonom odnosno
Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci na posebne uvjete rada i uvećanja plaća.
Članak 62.
Plaća i naknada plaće isplaćuje se jednom mjesečno za prethodni mjesec najkasnije do 15.
dana u idućem mjesecu.
Pod plaćom i naknadom plaće smatra se plaća i naknada plaće u brutto iznosu.
Razmak izmeĎi dviju isplata plaća ne smije biti duži od 30 dana.
Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.
Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika uplatiti obustavu iz plaće (kredita, uzdržavanja,
sindikalne članarine, osiguranja i sl.).
Članak 63.
Poslodavac je dužan najkasnije petnaest dana od isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine,
zaposleniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĎeni.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne
isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće i
otpremnine, zaposleniku uručiti obračun iznosa koji je dužan isplatiti.
Obračuni iz stavka 1. i 2. ovršne su isprave.
Plaća zaposlenika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.
Članak 64.
Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za rad noću, za prekovremeni rad, za rad subotom, za
rad nedjeljom, za smjenski rad, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta.

19
Naknada za rad u smjenama isplaćuje se sukladno Kolektivnom ugovoru.
Članak 65.
Za rad u dane blagdana odnosno neradnih dana utvrĎenih zakonom zaposlenik ima pravo na
plaću uvećanu sukladno odredbama Zakona o radu i odgovarajućeg Kolektivnog ugovora.
Naknada plaće
Članak 66.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
- godišnjeg odmora
- plaćenog dopusta
- državnih blagdana i neradnih dana utvrĎenih zakonom
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog obrazovanja na koje je upućen od strane Poslodavca
- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti
- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje zaposlenika
- drugih slučajeva utvrĎenih zakonom ili Kolektivnim ugovorom.
Naknada plaće iz stavka 1. ovog članka iznosi najmanje u visini prosječne plaće isplaćene
zaposleniku iz prethodna tri mjeseca.
U slučaju odsutnosti s rada zbog privremene spriječenosti za rad (bolovanje) zaposleniku
pripada naknada plaće sukladno propisima.
Dodatak za znanstveni stupanj
Članak 67.
Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za:
- 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti
- 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti
Dodaci iz stavka 1. ovog članka meĎusobno se isključuju.
Dodaci iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se dodavanjem na osnovnu brutto plaću.
Uvećanje vrijednosti koeficijenata sloţenosti poslova
Članak 68.
Pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta imaju
zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u ustanovama u sustavu
odgoja i obrazovanja, te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i to:
- od 20 do 29 godina radnog staža za 4%
- od 30 do 34 godine radnog staža za 8%
- od 35 i više godina radnog staža za 10%.
Prava iz stavka 1. ovog članka neće se meĎusobno kumulirati.

20
XI. MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 69.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim
prijevozom i meĎumjesnim javnim prijevozom sukladno odredbama Kolektivnog ugovora.
Naknade za korištenje privatnog automobila
u sluţbene svrhe
Članak 70.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u
iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti zaposleniku.
Pomoć
Članak 71.
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:
- smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe,
odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba;
- smrti zaposlenika – 2 proračunske osnovice; i
- smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.
Dar u prigodi dana Sv. Nikole
Članak 72.
Svakom zaposleniku roditelju djeteta mlaĎeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u
tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole
O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će
svake godine u postpuku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor
ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u
visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeĎu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.
Boţićnica
Članak 73.
Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne
blagdane u jednakom iznosu (božićnica).
O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake
godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time ako se dogovor ne

21
postigne, osnovica za božićnicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata
božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeĎu Vlade Republike Hrvatske i
sindikata.
Regres za godišnji odmor
Članak 74.
Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.
O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku
donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time ako se dogovor ne postigne, regres iznosi
najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora
izmeĎu Vlade i sindikata.
Regres se isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće
godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i
sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja
godišnjeg odmora.
Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio
godišnjeg odmora.
Jubilarna nagrada
Članak 75.
Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrĎenim Kolektivnim
ugovorom ukoliko navrši:
- 5 godina – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
- 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 25 godina – u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 35 godina – u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 40 godina – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovog članka
- 45 godina – u visini 5 osnovica iz stavka 2. ovog članka.
O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat
će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se
dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna netto.
Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na
jubilarnu nagradu.
Dnevnica i naknada troškova putovanja
Članak 76.
Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada
troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi
Vlade Republike Hrvatske.

22
Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice
ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.
Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
Ako doĎe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od
dana primjena toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada
zaposlenima u državnoj upravi.
Terenski dodatak
Članak 77.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka zaposlenik
ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog
boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi
uvjeti boravka na terenu.
Puni iznos terenskog dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrĎeno za državna tijela.
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući
mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak meĎusobno se isključuju.
Naknada za odvojeni ţivot od obitelji
Članak 78.
Naknada za odvojeni život od obitelji utvrĎena je kolektivnim ugovorom.
Otpremnina pri odlasku u mirovinu
Članak 79.
Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske
osnovice.
XII. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM I SUKOB
INTERESA
Članak 80.
Zaposlenik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuĎi račun, sklapati poslove iz
djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

23
Ako zaposlenik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac može od
zaposlenika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra
sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu zaposlenik preda zaradu ostvarenu iz takvog
posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je
Poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se zaposlenik bavi
obavljanjem odreĎenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra
se da je zaposleniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući
pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Članak 81.
Rad zaposlenika izvan Fakulteta te financijski ili bilo koji drugi osobni interesi koji iz takvog
rada proizlaze, ne smiju biti u sukobu sa zaposlenikovim redovnim radnim obvezama i s
općim interesima Fakulteta.
Poslodavac će zabraniti ili ograničiti rad zaposlenika u slučaju sukoba interesa.
Sukobom interesa smatra se svako djelovanje zaposlenika u području djelatnosti Fakulteta
kojim zaposlenik ostvaruje financijsku korist ili bilo koji drugi osobni interes ili interes svoje
obitelji ili bližih roĎaka ili interes drugih osoba ili organizacija s kojima zaposlenik u
poslovnom odnosu ili je bio u poslovnom odnosu, ako se radi o poslovima koji bi mogli
negativno utjecati na rad Fakulteta ili ako se radi o ugovoru s organizacijom koja svojom
djelatnošću konkurira Fakultetu.
Navedeno djelovanje predstavlja bilo koju djelatnost koja se obavlja na Fakultetu ili izvan
njega, ili za obavljanje djelatnosti koristi infrastrukturu ili sredstva Fakulteta, ili za obavljanje
djelatnosti koristi informacije dostupne na Fakultetu.
Sukobom interesa ne smatra se suradnja s visokim učilištima u znanstvenom radu i izvoĎenju
studijskih programa visokih učilišta.
Članak 82.
Za sve poslove iz djelatnosti Poslodavca koje bi zaposlenik obavljao za svoj ili tuĎi račun,
izvan ili unutar Fakutleta zaposlenik je obvezan podnijeti pisani zahtjev za izdavanje
odobrenja supotpisan od rukovoditelja ustrojbene jedinice.
Odluku o davanju ili uskraćivanju odobrenja za obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca
donosi Poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
U slučaju kada je zaposleniku dato odobrenje iz stavka 2. ovog članka posebnim ugovorom
potpunije će se urediti prava i obveze zaposlenika u vezi s obavljanjem rada za treće.
Poslodavac vodi evidenciju zahtjeva za izdavanje odobrenja i odluka o davanju ili
uskraćivanju odobrenja za obavljanje poslova iz djelatnosti Poslodavca.
Na zahtjev zainteresiranog zaposlenika ili sindikalnog povjerenika Poslodavac će omogućiti
uvid u evidenciju iz stavka 4. ovog članka.

24
Članak 83.
Za sudjelovanje u izvoĎenju sveučilišne nastave ili nastave na stručnim studijima iz područja
djelatnosti Poslodavca, zaposlenik je obvezan podnijeti pisani zahtjev za izdavanje suglasnosti
supotpisan od strane rukovoditelja ustrojbene jedinice.
Poslodavac daje suglasnost iz stavka 1. ovog članka odnosno donosi pismenu odluku o
uskraćivanju suglasnosti u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Poslodavac vodi evidenciju zahtjeva za izdavanje suglasnosti i odluka o davanju ili
uskraćivanju suglasnosti za sudjelovanje u izvoĎenju sveučilišne nastave ili nastave na
stručnim studijima.
Na zahtjev zainteresiranog zaposlenika ili sindikalnog povjerenika poslodavac će omogućiti
uvid u evidenciju iz stavka 3. ovog članka.
Članak 84.
Zabrana kojom zaposlenik ne smije bez odobrenja poslodavca obavljati poslove iz djelatnosti
koju obavlja Poslodavac odnosi se na obavljanje rada u svim oblicima pravnih odnosa
(ugovor o radu, ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu i sl.).
XIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 85.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su
podjednako odgovorni i štetu naknaĎuju u jednakim dijelovima.
Ako je više zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu
odgovaraju solidarno.
Članak 86.
Visina štete utvrĎuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih
nema, procjenom.
Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
U slučaju potrebe, Poslodavac može imenovati Povjerenstvo za utvrĎivanje štete čiji je
zadatak utvrditi okolnosti pod kojima je šteta nastala te odgovornost zaposlenika i visinu
štete.

25
Članak 87.
Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade
isplaćene trećoj osobi.
Članak 88.
Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan zaposleniku
naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac
uzrokovao zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naĉini prestanka ugovora o radu
Članak 89.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću zaposlenika,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme,
3. kada zaposlenik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se
Poslodavac i zaposlenik drukčije ne dogovore,
4. sporazumom zaposlenika i Poslodavca,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad,
6. otkazom,
7. odlukom nadležnog suda.
Ugovor o radu zaposlenika koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto:
redovitog profesora u trajnom zvanju, prestaje prema odredbama Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
Članak 90.
Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu
Članak 91.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i zaposlenik.
Redoviti otkaz poslodavca

26
Članak 92.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti
otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanjem odreĎenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog
odreĎenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
zaposlenika).
Članak 93.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti
zaposlenika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti
zaposlenika za rad na nekim drugim poslovima.
Članak 94.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o
trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika.
Članak 95.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem zaposlenika, Poslodavac je dužan
zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u
slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano
očekivati od Poslodavca da to učini.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Poslodavac je dužan
omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije
opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Redoviti otkaz zaposlenika
Članak 96.
Zaposleniik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći
za to razlog.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 97.
Poslodavac i zaposlenik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na
neodreĎeno ili odreĎeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog
roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke
druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih
stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

27
Članak 98.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 99.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Poslodavac je dužan
omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije
opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme
Članak 100.
Ugovor o radu sklopljen na odreĎeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva
mogućnost otkazivanja predviĎena ugovorom.
Oblik, obrazloţenje i dostava otkaza
Članak 101.
Otkaz mora imati pisani oblik. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se
mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok
Članak 102.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog
pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u
skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema
posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta,
vršenja dužnosti graĎana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti
zaposlenika na radu, odreĎenim zakonom.
Najmanje trajanje otkaznog roka
Članak 103.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
- dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno
manje od jedne godine,
- mjesec dana, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno
jednu godinu,
- mjesec dana i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo
neprekidno dvije godine,

28
- dva mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno
pet godina,
- dva mjeseca i dva tjedna, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo
neprekidno deset godina,
- tri mjeseca, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset
i više godina.
Rok iz stavka 1. ovoga članka zaposleniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu
neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je zaposlenik navršio 50 godina
života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Zaposleniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika) utvrĎuje se otkazni rok u dužini polovice
otkaznih rokova utvrĎenih u st. 1. i 2. ovoga članka.
Članak 104.
Ako zaposlenik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao
da je radio do isteka otkaznog roka.
Članak 105.
Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada četiri
sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Članak 106.
Ako zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on
za to ima osobito važan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 107.
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i
istodobno predloži zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s
ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako zaposlenik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom
osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima zaposlenik se mora izjasniti
u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.
U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 dana u kojem
zaposlenik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeĎenog prava teče od dana kada
se zaposlenik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio
Poslodavac, ako se zaposlenik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka
ostavljenog roka.

29
Savjetovanje sindikalnog povjerenika o otkazu
Članak 108.
Namjeru da otkaže odreĎeni ugovor o radu Poslodavac je dužan priopćiti i dužan se o toj
odluci savjetovati sa sindikalnim povjerenikom, na način i pod uvjetima propisanim
zakonom.
Otpremnina
Članak 109.
Zaposlenik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnoga rada,
osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na
otpremninu u iznosu koji se odreĎuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja
radnog odnosa s tim Poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine
prosječne mjesečne plaće koju je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o
radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga Poslodavca.
Kao staž kod istog Poslodavca smatra se neprekinuti staž proveden u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih
mjesečnih plaća koje je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
XV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 110.
Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa ima osoba ovlaštena za zastupanje
Poslodavca, a to je dekan Fakulteta.
Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Članak 111.
Odluke, obavijesti i drugi pisani akti u svezi prava i obveza iz radnog odnosa i o otkazu
ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena.
Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu ili dostavnu knjigu potpisuju primatelj i
dostavljač).
Ako se zaposlenik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se
preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja zaposlenika, koju je zaposlenik
prijavio Poslodavcu.
Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član zaposlenikovog kućanstva.

30
Ako dostava ne uspije na način iz st. 1. i 2. ovoga članka, odluka o otkazu ističe se na
oglasnoj ploči Poslodavca ili u poslovnom prostoru Poslodavca u kojem borave ili se kreću
zaposlenici Poslodavca. Protekom roka od tri dana smatra se da je odluka o otkazu
dostavljena zaposleniku, što na odluci potvrĎuje ovlaštena osoba Poslodavca.
Ako zaposlenik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi koja je odreĎena za
punomoćnika.
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
Članak 112.
Zaposlenik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u
roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od dana
saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako Poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva zaposleniku iz stavka 1. ovoga članka
ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu
povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati zaposlenik koji
prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva
zaposlenika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeĎenog prava pred nadležnim sudom može i
bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke
kojom je povrijeĎeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti
zaposlenik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme, zaposlenik koji je na
temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i zaposlenik na kojeg se ne primjenjuje
niti jedan kolektivni ugovor.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite
dostojanstva zaposlenika.
Ako je zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu predviĎen
postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče
od dana okončanja toga postupka.
Zaštita dostojanstva zaposlenika i zaštita od diskriminacije
Članak 113.
Poslodavac je dužan zaštititi zaposlenika od izravne ili neizravne diskriminacije na području
rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju,
profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju, usavršavanju, dokvalifikaciji i
prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla od
postupanja nadreĎenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u

31
obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim
zakonima ili odredbama ovog Pravilnika.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zlostavljanja na radu
(mobbing).
Svi zaposlenici dužni su se na radnom mjestu meĎusobno odnositi profesionalno i s
poštovanjem, pri obavljanju poslova svog radnog mjesta postupati na način da se ne
povrijeĎuje integritet drugih zaposlenika, spriječiti zlostavljanje zaposlenika kojima rukovode
odnosno prijaviti zlostavljanje za koje saznaju.
Ponašanje zaposlenika kojim uznemirava i spolno uznemirava zaposlenike i/ili studente,
predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.
Članak 114.
Poslodavac je dužan najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i
poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju.
Za radnje iz prethodnog stavka Poslodavac može imenovati ovlaštenika.
Svi podaci utvrĎeni u postupku zaštite dostojanstva zaposlenika su tajni.
Zaštita dostojanstva zaposlenika i zaštita od diskriminacije provodi se u skladu s Pravilnikom
o zaštiti dostojanstava zaposlenika i zaštiti od diskriminacije, kojeg donosi Poslodavac u roku
od dva mjeseca nakon donošenja ovog Pravilnika. Pravilnik o zaštiti dostojanstava
zaposlenika i zaštiti od diskriminacije može biti sastavni dio Pravilnika o stegovnom
postupku.
XVI. MJERE KONTROLE
Članak 115.
Poslodavac može, kada to njegovi interesi zahtijevaju, dati nalog za obavljanje pregleda,
odnosno, utvrditi način kontrole ljudi i opreme pri ulazu i izlazu iz poslovnih prostora radi
sprečavanja otuĎivanja imovine Poslodavca.
Izbjegavanje kontrole može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
XVII. STEGOVNI POSTUPAK
Članak 116.
Za sve povrede radnog odnosa odnosno nepoštovanje odredbi Pravilnika o radu,
neizvršavanje radnih obveza i sl., provodi se stegovni postupak i izriču propisane stegovne
mjere u skladu s Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti, koji uz suglasnost sindikalnog
povjerenika donosi Poslodavac, u roku od dva mjeseca nakon donošenja ovog Pravilnika.

32
XVIII. ZAPOSLENIĈKO (RADNIĈKO) VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP
ZAPOSLENIKA
Članak 117.
Ako na Fakultetu nije utemeljeno zaposleničko (radničko) vijeće, sindikalni povjerenik
odnosno sindikalno vijeće preuzima sva prava i obveze zaposleničkog (radničkog ) vijeća
sukladno Zakonu o radu.
Članak 118.
Ukoliko u postupku donošenja odluka Poslodavca sudjeluje sindikalni povjerenik odnosno
sindikalno vijeće ( u skladu s odredbama Zakona o radu i drugih zakona, kolektivnih ugovora
i ostalih pravnih akata i propisa ), Poslodavac će ih pravodobno obavijestiti o namjeri
donošenja pojedinih odluka i dostaviti im svu potrebnu dokumentaciju
Članak 119.
Pobliži uvjeti za rad sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog vijeća urediti će se
posebnim sporazumom izmeĎu sindikalnog povjerenika i Poslodavca.
Članak 120.
Skup zaposlenika čine svi zaposlenici zaposleni na Fakultetu.
Poslodavac je dužan najmanje dva puta godišnje u podjednakim vremenskim razmacima
sazvati skup zaposlenika, i to u rokovima odreĎenim godišnjim planom i programom rada
Fakulteta.
U posebnim slučajevima skupovi zaposlenika mogu se održati po organizacijskim jedinicama
Fakulteta (zavodi, centri, jedinica općih poslova, dislocirane jedinice ).
Prisustvovanje skupu zaposlenika radna je obaveza zaposlenika.
XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 121.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od 8 dana od dana objave
na oglasnoj ploči Poslodavca.
Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo
donošenje.
Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Poslodavca 26. siječnja 2011. godine.
Objavljeno na Internet stranicama Fakulteta.
D E K A N:
Prof.dr.sc. Damir Ježek