Kartiranje faune Dalmacije - UNDP Croatia

2. Prijedlog podruja i lokaliteta vrijednih zaštite
raznolikosti faune
2.1 Pregled usvojenih kriterija vrednovanja i metodologije
Za vrednovanje pojedinih podruja odnosno staništa s obzirom na znaaj za faunu na
poetku projekta izdvajane su ciljane vrste (target species) u odabranih reprezentativnih
skupina (sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, danji leptiri, vretenca, kornjaši, kopneni puževi).
U procesu izdvajanja ciljanih vrsta koristili smo se prvenstveno okvire mjerila zadana
projektom, ali smo ih morali razraditi, odnosno prilagoditi odabranim životinjskim
skupinama. No nismo se zadržali samo na jednostavnom izboru ciljanih vrsta s kojim smo
zapoeli projekt: kasnije tijekom projekta usvojili smo tri zasebna kriterija koji su svi zajedno
utjecali na konani rezultat izbora ciljanih vrsta važnih za potrebe zoniranja.
Za rezidentne sisavce, gmazove, vodozemce, danje leptire i vretenca, te ptice
gnjezdarice, temeljno mjerilo (prvi kriterij) bio je izbor ciljanih vrsta koje bi nam svojim
selektivnim rasprostranjenjem po podruju pokazale podruja od veeg znaaja za ouvanje
biološke raznolikosti. Metodološki smo prvo utvrdili znaajne vrste (širi izbor) koje su imale
globalni, europski i regionalni status ugroženosti (samo kategorije CR, EN, VU, DD prema
IUCN pravilima), te bile na popisima Dodataka 2. i Dodatka 4. Direktive o staništima, a za
ptice gnjezdarice (stanarice ili selice) one na popisu Dodatka 1. Direktive o pticama.
Pripadnost listama Bernske konvencije smo izostavili, jer je na njoj prevelik broj vrsta (npr.
gotovo sve ptice), kao što je i sluaj s listama Pravilnika o proglašavanju divljih svojti
zaštienima i strogo zaštienima. Kod ptica i šišmiša pri tome smo razlikovali podruja gdje
se gnijezde, odnosno imaju porodiljne kolonije, od podruja gdje se sezonski hrane, tj. love
plijen. Kod danjih leptira takoer razlikujemo staništa gdje rastu biljke kojima se hrane
njihove gusjenice od staništa na kojima se leptiri hrane nektarom. Za pojedine ugrožene vrste
svaki nalaz je, primjerice za neke ptice, bilo na gniježenju bilo na hranilištu, definirao
ukupno podruje od posebnog znaaja za tu vrstu.
Za puževe smo morali prihvatiti drugaije mjerilo s obzirom na openito slabiji
stupanj poznavanja te skupine, odnosno izostanak valorizacije mediteranskih vrsta u Direktivi
o staništima i nepostojanje Crvene liste ugroženih puževa. Za vrednovanje kopenih puževa
presudnu ulogu je odigrala njihova endeminost (vezanost pojedinih vrsta samo za odreeno
usko podruje), odnosno bogatstvo vrsta na nekom užem podruju.
Tijekom projekta usvojili smo princip da od tako dobivenih znaajnih vrsta izdvojimo
uži krug ciljanih vrsta (target species), a koje su kao vrste ili svojte ugrožene ili od osobitog
znaaja za bioraznolikost svakog zadanog podruja. Njima su pridodate i endemine vrste, te
vrste kojima je neko podruje tzv. locus typicus, mjesto prvog znanstvenog opisa. Tako su
neke vrste postale ciljane samo u jednom od zadanih podruja, dok npr. u drugom za to nisu
bile odabrane. Jasno je da bi se za dobivanje njihove tonije rasprostranjenosti morala
obavljati duža istraživanja (barem dvije godine), no ve jednogodišnja istraživanja na
strunom procjenom znaajnijim podrujima bila su dovoljna da prostorno izdvojimo
podruja od veeg znaaja za njihovo ouvanje.
Unutar ciljanih vrsta kao drugi kriterij je vrednovana ugroženost vrsta, pri emu je
presudan bio stupanj njihove ugroženosti, vrednovan kroz kategoriju ugrožnosti
(najugroženije /kritino ugrožene/ – CR (Crytical Endangered), ugrožene – EN (Endangered),
rizine – VU (Vulnerable), te vrste za koje se smatra da su ugrožene, ali zbog malog broja
podataka ih se ne može uvrstiti u jednu od prethodnih kategorija – DD (Data Deficient). Ovaj
kriterij je bio odluujui u rangiranju važnosti nekog lokaliteta, odnosno podruja.
34