Dopunjeni Plan aktivnosti KJKP RAD d.o.o. Sarajevo

Kantonalno javno komunalno preduzeće “RAD” d.o.o. 

Paromlinska 57, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina 

DOPUNA PLANA AKTIVNOSTI ZA 

SANITARNU DEPONIJU SMILJEVIĆI 

SARAJEVO 

Sarajevo 2013.god. 

1

Sadržaj 

(Str.) 

1. Ime i adresa operatora postrojenja.............................................................3 

2. Lokacija pogona i postrojenja prikazana na planu......................................4 

3. Opis djelatnosti pravnog lica, vrsta proizvoda,godišnji kapacitet 

proizvodnje,broj zaposlenika.......................................................................7 

4. Opis pogona i postrojenja.........................................................................11 

5. Datum početka rada pogona – postrojenja...............................................19 

6. Studija zagađenosti u nultom stanju.........................................................29 

7. Lista sirovina i pomoćnih materijala..........................................................33 

8. Izvor vodosnabdjevanja i ukupna potrošnja vode,izvori energije i ukupna 

potrošnja...................................................................................................34 

9. Mjere za održavanje i čišćenje opreme.....................................................35 

10. Opis postojećeg monitoringa.....................................................................37 

11. Opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija , postojećih mjera 

svođenja upotrebe sirovina, vode i energije na minimum; konačni tretman 

otpadnih tokova.........................................................................................43 

12. Analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u skladu sa propisima o 

graničnim vrijednostima...........................................................................48 

13. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz postrojenja i 

racionalizaciju sirovina i prirodnih resursa sa predviđenim rokovima ....57 

14. Prijedlog monitoring plana u skladu sa propisima i rokovi za 

preduzimanje.............................................................................................61 

15. Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija ....64 

16. Plan za sprečavanje nesreća velikih razmjera i rokovi za preduzimanje 

predviđenih aktivnosti i mjera....................................................................65 

17. Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera....................................71 

18. Finansijska procjena za izvršenje plana na godišnjem nivou ..................72 

19. Plan za prestanak rada ukoliko postrojenje prestaje sa radom do 

31.12.2007 ...............................................................................................74 

20. Prilog: izvodi iz prostorno planske dokumentacije ( prepis dozvola ppz, 

elaborata o sigurnosti na radu,zaštite okoliša i 

slično)........................................................................................................75 

21. Prijedlog plana prilagođavanja..................................................................77 

2

TAČKA 1 

IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA 

Kantonalno javno komunalno preduzeće “RAD” d.o.o. 

Paromlinska 57, 

71000 Sarajevo, 

Bosna i Hercegovina 

Telefon: 658-038, 616-101, 641-051, 710-270, 611-766; 

Fax: 656-812, 654-480, 643-966 

E-mail: jkpradsa@bih.net.ba; 

web: www.rad.com.ba 

Kontakt osoba 

Mr.sc. Mulaomerović Abid 

(033 450 294) 

Direktor 

Selim Babić dipl.ing 

3

TAČKA 2 

LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU 

Postojeća lokacija u Smiljevićima za zbrinjavanje otpadaka iz grada Sarajeva 

nastala je 60-tih godina. 

Lokacijski proizvodno-poslovni kompleks RJ Sarajevska deponija smještena je na 

lokalitetu Buća Potok, općini N.Grad Sarajevo, ul. Adema Buće br. 422 u Sarajevu, 

gdje se nalazi glavna (službena) kapija ulaza u krug deponije. Pored glavnog ulaza 

postoje još dva ulaza na deponiju i to: 

ulaz za vozila sa otpadom, gdje je postavljena rampa, vaga za 

kamione i portirnica 

sporedni ulaz iz pravca Zabrđa, gdje postavljena kapija i portirnica 

Deponija je ograđena betonskom ogrado visine 2,5 m. Objekti u krugu su smješteni 

na visoravni osim sortirnice otpada koja je smještena na blago nagnutom terenu. 

Objekti su izgrađeni kao samostojeći i omogućen im je pristup sa najmanje tri 

strane. 

Na lokalitetu RJ nalaze se sljedeći objekti: 

1. Ulazni objekat sa vagom 

2. Upravna zgrada 

3. Energana na deponijski plin 

4. Sortirnica otpada 

5. Meteorološka stanica 

6. Radionica za održavanje vozila 

7. Praonica za gume vozila prije izlaska u javni saobraćaj 

8. Postrojenje za tretman procjednih voda 

Sl.1. Lokacija deponije-Smiljevići Sarajevo 

4

Sl.2. Lokacija Deponije Smiljevići 

L 

5

U krugu sarajevskog odlagališta preduzeće „Geoistrage“ Sarajevo je izvelo 17 

piezometrijskih hidrogeoloških istražnih bušotina. Izvještaj o hidrogeološkom 

istražnom bušenju pored tekstualnog dijela sadrži i svu potrebno grafičkotehničku 

dokumentaciju. Radovi su izvođeni 1998.godine u formi Izvještaja i 

kopiju istog dostavljamo u prilogu. 

Urađen je i Izvještaj o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama 

tla na lokaciji temelja za postavljanje kontejnerske opreme i transformatorske 

stanice u krugu gradske deponije Sarajevo iz 2002.godine. Kopiju navedenog 

dostavljamo u prilogu. 

6

TAČKA 3 

OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI 

KAPACITET I BROJ ZAPOSLENIH 

KJKP „RAD“ je preduzeće koje obuhvata sljedeće djelatnosti: 

prikuplja, transportuje i deponuje otpad sa cijelog područja Kantona 

Sarajevo. 

održavanje gradske deponije 

čišćenje i pranje javnih površina 

kafilerske usluge 

održavanje,uređenje i izgradnja javnih saobraćajnica 

gradska parkirališta i javne garaže 

uklanjanje snijega i sprečavanje poledice na javnim površinama. 

KJKP „RAD“ ima certifikate ISO 9001-2004 i ISO 14000 u cilju ispunjavanja 

zahtjeva za kvalitetom davanja usluga i brige o zaštiti okoliša. 

Kanton Sarajevo ima devet općina, od kojih četiri čine grad Sarajevo: Stari Grad, 

Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, te pet prigradskih: Ilidža, Hadžići, Trnovo, 

Vogošća i Ilijaš. Površina Kantona iznosi 1.277,3 km 2 , a stanovnika oko 480.000. 

Gustina naseljenosti u gradskom području iznosi oko 2.000 stanovnika po km 2 . 

Količine prikupljenog otpada sa ovog područja su se vremenom mijenjale. Podaci 

iz 1991. godine pokazuju da je stanovnik Sarajeva dnevno „proizvodio“ 0,9 kg 

kućnog otpada, dok je 2006. godine to iznosilo 1,1 kg, a pretpostavlja se da će 

do 2015. godine produkcija otpada po stnovniku biti 1,2 kg dnevno. Na sljedećoj 

slici možemo vidjeti ukupne količine doveženog otpada u periodu 1997-2005 

god. 

350000 

ton 

300000 

250000 

200000 

150000 

100000 

50000 

0 

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 

god./ year 

Sl.3. Ukupna produkcija otpada u Kantonu Sarajevo 

Sav otpad koji se prikupi u Kantonu Sarajevo se odlaže na deponiju u 

Smiljevićima. Sa grfičkog prikaza vidljivo je da se u poslijeratnom periodu zbog 

smanjenog broja stanovnika količine otpada bile znatno manje. Tako je 1997. 

godine odloženo 140.000 t otpada, koje su 2000. godine dosegle više nego duplu 

količinu od 315.000 t otpada. Povratak stanovništva u Sarajevu, te intenzivna 

7

obnova i izgradnja uticale su na konstantno velik porast odloženih količina 

otpada u ovom periodu. Od 2000. godine ove količine su se ujednačile i mogu se 

smatrati realnim te iznose oko 250.000 t otpada godišnje. 

Struktura otpada odloženog na deponiji zavisi od vrsta i intenziteta privrednih 

aktivnosti u Kantonu, kao i od broja stanovnika i njihovog standarda. Na slici br. 

15 može se vidjeti struktura ukupnog otpada odloženog na deponiji Smiljevići za. 

industrijski otpad 

12% 

inertni otpad 

23% ostalo 

waste 1% 

komunalni otpad 

64% 

Sl.4. Struktura otpada za 2004. godinu u Kantonu Sarajevo 

Struktura neopasnog otpada koji se odlaže na deponiju Smiljevići može se 

podijeliti na: 

- komunalni otpad (iz domaćinstva, trgovina,kabasti, ulični otpad itd.), 

- građevinski otpad (šut, zemlja itd), 

- inertni otpad (zemlja za prekrivanje sloja otpada). 

Tabele 1. i 2 prikazuju količine neopasnog otpada dovezenog na sanitarnu 

deponiju Smiljevići. Ovo su dvije godine kada smo imali najmanje problema sa 

vagom (dolazi do zaleđivanja iste u zimskim mjesecima). 

2008. godina 

k.j.k.p.“rad“ treća lica ukupno (t) 

kom.otpad (20) 167.465 4.453 171.818 

gr.otp.+zemlja(17) 22.758 60.034 82.792 

ukupno (t) 190.223 64.487 254.710 

Tabela 1. 

godina komun. 

otpad 

zemlja građ. 

šuta 

plastika papir ukupno 

( tona ) 

2010 181.847 43.012 18.627 60 1.965 245511 

Tabela 2. 

8

Na deponiji se ne odlaže opasni otpad koji se zbrinjava na druge načine 

određene zakonskom regulativom, a za njegovo zbrinjavanje odgovoran je 

vlasnik. 

Spisak vozila, uređaja i opreme koja se koristi u radu na deponiji 

Spisak mehanizacije koja radi na tehnologiji deponovanja otpada: 

Bomag - Kompaktor 

Caterpilar - Kompaktor 

Buldozeri (gusjeničari); Caterpilar - 4 (neispravan), Hitači (neispravan). 

Sredstva rada u sortirnici: 

Viljuškar, 

Utovarivač gumaš – New Holand 

Grabulja - rovokopač 

Postrojenje za sortiranje otpada 

Presa za papir 

Perforator za boce 

Digitalna vaga do 500 kg 

Mehanizacija i sredstva rada koja se koriste za rekultivaciju: 

Traktor goldoni sa prikolicom 

Motokultivator 

Bušilica za sadnice 

Kosilica za travu 

Sthilove kosilice (ispravne 3) 

Kamion Hundai (0,75 tona) za obavljanje poslova na deponiji. 

Uređaji i oprema koja se koristi: 

Meteorološka stanica koja je totalno uništena udarom groma (2006. godine). 

Postrojenje za pranje donjeg postroja kamiona na izlazu iz sanitarne deponije 

instalirane 2004. godine. 

Energetsko postrojenje za proizvodnju el. energije sa bakljom za spaljivanje 

plina. 

Postrojenje za tretman procjednih voda. 

Instrument za mjerenje koncetracije gasa na odlagalištu 

Instrument za mjerenje nivoa podzemnih voda 

Oprema za rad mini laboratorije u sastavu objekta za tretman procjednih voda 

nabavljene od ZIK-a Sarajevo. 

Kolska vaga 50 tona. 

Podaci o kapacitetu i proizvodnji električne energije na energani za plin 

14.juna, 2001 godine, postrojenje za proizvodnju električne energije je pušteno u 

rad. Postrojenje je kapaciteta 300kW/h. Ovo postrojenje za proizvodnju 

9

el.energije pri proizvodnji 300 kW el.energije troši cca. 200 m 3 deponijskog plina 

sa koncentracijom metana u plinu iznad 50%. Do sada je postrojenje proizvelo 

3,7 miliona kW el.energije. Ova mini elektrana je uvezana preko trafostanice u 

energetski sistem BiH, tako se električna energija distribuira u javnu 

elektrodistributivnu mrežu. Planira se u budućnosti cjelokupna količina plina 

koristiti za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije. 

Samo energetsko postrojenje je obezbjeđeno senzorima da ne dođe do 

zapaljenja ili eksplozije. Senzori reaguju na koncentracije kiseonika u 

deponijskom plinu iznad 5%, drugi tip senzora reaguju kada konc.metana padne 

ispod 50% i automatski preko elektromagnetnog ventila se deponijski plin 

usmjerava prema baklji za spaljivanje istog (uključuje se alarm i obavještava o 

problemu u sistemu). 

Proračuni ukazuju da odlagalište otpada u Smiljevićima proizvodi oko 1250 m 3 /h 

deponijskog plina te se u budućnosti planira pohvatati preostale količine 

deponijskog plina i dovesti na energetsko postrojenje većeg kapaciteta. 

Trenutno energana nije u funkciji i prikupljeni deponijski gas se spaljuje na baklji. 

Priručna laboratorija na deponiji 

Privremena laboratorija je smještena u okviru objekta postrojenja za tretman 

procjednih voda. Moguće je praćenje (hemijska mjerenja) osnovnih parametara u 

procesu prečišćavanja otpadnih voda a to su: 

p-H; 

elektroprovodljivost, 

količinu kiseonika u vodi, 

BPK, 

HPK, 

Boja vode, 

Koncentracija mulja. 

Broj zaposlenih na deponiji 

Na deponiji Smiljevići zaposlen je 41 radnik. Prema školskoj spremi: 

Škol.sprema Mr.sc. V.s.s. V.š.s. S.s.s. Nkv 

Broj 1 1 1 18 20 

10

TAČKA 4 

OPIS POGONA I POSTROJENJA 

Ukupna površina odlagališta u ogradi je oko 60 ha. Prostor na kome je vršeno 

odlaganje otpada od puštanja u rad odlagališta je cca 50% od ukupne površine 

odlagališta u ogradi. Dužina ograde je oko 5.000 m. 

Deponijski prostor 

Deponijski prostor je podijeljen na: 

gornju plohu 

središnju plohu 

ploha Smiljevići 

Gornja ploha više nije aktivna i urađena je njena rekultivacija (navučen je sloj 

zemlje 1,5-2m, zasađena je trava i oplemenjena je sa sitnim rastinjem). Na gornjoj 

plohi je vršeno nekontrolirano odlaganje komunalnog otpada. 

Središnja ploha je aktivna ploha i na njoj se trenutno vrši odlaganje na pripremljenu 

podlogu za odlaganje i tu se vrši sanitarno odlaganje. 

Ploha Smiljevići je popunjena(sanitarno odlaganje) i na njoj se ne vrši odlaganje 

(cca 60.000 m 2 ). 

Površina pripremljene deponije za sanitarno odlaganje otpada je 122.400 m 2 

( 2004. – 2012.god. pripremanje je vršeno fazno). 

Preostalo je još cca 50.000 m 2 za pripremiti prostora za odlaganje. Zapreminski 

gledano pripremljeno je cca 2.000 000 m 3 prostora za odlaganje a popunjeno je 

1.850 000 m 3 prostora za odlaganje (uz stalno slijeganje odlagališta). 

Procjene su da je od 1962 do 1997.god. do početka sanacije odloženo 

zapreminski 5.000 000 m 3 . 

Preostalo je prema procjenam cca 1.750 000 m 3 prostora za odlaganje koji je 

potrebno pripremiti za odlaganje (što bi bilo dovoljno za narednih 7-8 godina). 

Odlaganje otpada je vršeno odozdo prema gore i to prema projektu „HIS“ Višnjica 

od 1997.god.a koji je kasnije doprojektovala i preradila firma „IPZ“ Zagreb 

2007.god. 

Urađen je kvalitetan bazis deponije koji je nepropusan kako bi se spriječilo da 

nastali filtrat prodre i zagadi podzemne vode. 

Urađena je kombinacija prirodno-vještačke barijere: 

- 80 cm – zaptivni sloj glinovite mase, 

- PEHD folija 2,5 mm, obostrano hrapava, 

- geotekstil, kao zaštita folije, 1200 g /cmQ, 

- drenažne cijevi za deponijski filtrat i 

- drenažni sloj, granulat 16 - 32 mm, 30 cm. 

Zadatak navedene barijere je da se spriječi izlazak deponijskog filtrata (eluata) u 

podzemne vode. Izgradnja deponije, od najniže kote ka čelu smetljišta, u pozitivnoj 

je funkciji u odnosu na ukupnu stabilnost deponije kao kliznog tijela. 

Širenje deponije je moguće prema sjeveru-sjeveroistoku i to otkupom zemljišta 

od trećih lica. 

11

Primjenjene tehnologije odlaganja 

Deponiju komunalnog otpada Smiljevići je podijeljena na prostor na kome je 

vršeno nekontroirano odlaganje i prostor na kome se vrši sanitarno odlaganje 

komunalnog otpada. 

Nekontrolirano odlaganje otpada na odlagališta koja ne udovoljavaju 

ekološkim standardima predstavlja stalni izvor opasnosti. Prisustvo brojnih 

zagađujućih materija u otpadu može pri nekontroliranom deponovanju 

prouzrokovati teška narušavanja zdravlja sadašnjih i budućih generacija. 

Nekontroliranim odlaganjem se vrši degradacija flore i uopće okoliša. U toku 

raspadanja (biorazgradnje-truljenja), deponirani otpad emituje otpadne materije u 

procjednu vodu i otpadne gasove u atmosferu, između ostalog i metan. Ovakvim 

načinom odlaganja može doći do eksplozije gasa, onečišćenja izvora pitke vode, 

pojave požara, pojave klizišta i urušavanja tijela odlagališta. 

U periodu od 1962. godine pa sve do 1997. vršeno je nekontrolirano odlaganje 

na sarajevskoj deponiji. Odlaganje otpada na smetljišta je najnepovoljniji način 

„tretmana“ otpada. Na tom dijelu odlagališta postavljeno je 30 PHD-e sondi koje 

služe za prikupljanje deponijskog gasa (gornji dio odlagališta cc.90.000 m 2 ) 

Sanitarno odlaganje otpada 

Sanitarne deponije su objekti gdje se vrši kontrolisani način odlaganja otpada, a 

ujedno je to i najekonomičnija metoda. Obezbjeđuje se zaštita okoliša od 

zagađenja. Neprerađeni kućni otpad podliježe procesima fizičke, hemijske i 

biološke razgradnje. Procesi razgradnje na dubini do 3 m traju 15 – 20 godina, a 

u dubljim slojevima 50 – 100 godina. Propratne pojave razgradnje u deponiji su: 

- filtrat, specifičan tamnomrk fluid 

- gasovi, metan, sumporvodonik, ugljendioksid itd, 

- neznatna količina toplote i 

- slijeganje tijela deponije. 

Izgradnja sistema za odplinjavanje na deponiji Smiljevići je započeta 1998. 

godine. Odabran je zahvat deponijskog gasa sa vertikalnim sistemom odplinjača 

i njihova horizontalna povezanost. 

Stari dio odlagališta je odplinjen tako što su se bušili bunari promjera 800 mm na 

osnom rastojanju od (30 - 45m). 

Na osnovu projekta u augustu 1998. godine se započelo sa novom tehnologijom 

odlaganja otpada na privremenoj plohi. Za godinu dana je odloženo cca 300.000 

tona komunalnog otpada. Istovremeno su formirane bušotine promjera 800 mm 

(cijev metalna 4000 mm x 800 mm) unutar kojih je postavljena perforirana PHD 

cijev promjera 110 mm, oko ove PHD-e cijevi se nalazi granulat (32-64 mm). 

Cijevi su izvučene do nivoa odloženog smeća, onako kako je predviđeno 

projektom. Tokom 1999. godine urađen je horizontalni cjevovod i postavljena je 

baklja za spaljivanje plina, kapaciteta 60 – 300m 3 /h plina. Ispitivanja su pokazala 

da je koncentracija metana kao energenta iz deponijskog plina zadovoljavajuća 

(iznad 50%) i da se može koristiti za proizvodnju električne energije. Ova baklja 

je radila do juna 2001. godine kada je započeto postavljanje energetskog 

postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog plina. Odplinjavanje 

starog djela odlagališta je urađeno sa 30 kom. PHD-e sondi koje su spojene na 

12

horizontalni dovod do energetskog postrojenja podzemnim cijevima do 

razdjelnika. 

Pomoćni objekti i oprema 

Lokacijski proizvodno-poslovni kompleks RJ Sarajevska deponija smještena je na 

lokalitetu Buća Potok, općini N.Grad Sarajevo, ul. Adema Buće br. 422 u Sarajevu, 

gdje se nalazi glavna (službena) kapija ulaza u krug deponije. Pored glavnog ulaza 

postoje još dva ulaza na deponiju i to: 

ulaz za vozila sa otpadom, gdje je postavljena rampa, vaga za 

kamione i portirnica 

sporedni ulaz iz pravca Zabrđa, gdje postavljena kapija i portirnica 

Deponija je ograđena betonskom ogrado visine 2,5 m. Objekti u krugu su smješteni 

na visoravni osim sortirnice otpada koja je smještena na blago nagnutom terenu. 

Objekti su izgrađeni kao samostojeći i omogućen im je pristup sa najmanje tri 

strane. 

Na lokalitetu RJ nalaze se sljedeći objekti: 

1. Ulazni objekat sa vagom 

2. Upravna zgrada 

3. Energana na deponijski plin 

4. Sortirnica otpada 

5. Meteorološka stanica 

6. Radionica za održavanje vozila 

7. Praonica za gume vozila prije izlaska u javni saobraćaj 

8. Postrojenje za tretman procjednih voda 

Sl.5. Vaga 

13

Sl.6. Upravna zgrada sa radionicom i energ. postroj 

Mikro lokacija i gabaritno prostor kruga deponije je omeđen sa južne strane 

pristupnom saobraćajnicom, a sa ostale tri strane slobodnim zelenim površinama. 

Pristup vatrogasnim vozilima u krug je moguć sa saobraćajnice iz ul. Adema Buće. 

Objekti u krugu deponije su slobodno stojeći na zadovoljavajućem međusobnom 

rastojanju sa mogućnošću pristupa vartrogasnim vozilom, minimalno sa tri strane, 

kako je naprijed navedeno, što omogućava efikasnu intervenciju vatrogasnih 

jedinica. 

14

Svaki objekat prestavlja zaseban požarni sektor, a izgrađeni su kao slobodnostojeći. 

Osnovnu preventivnu mjeru za proizvodne objekte pored vatrootprnosti konstrukcija 

prestavlja i rastojanje između objekata. Zaštitnu zonu između objekata čine slobodni 

platoi i zelene površine. U slučaju sarajevske deponije se može konstatovati da je 

ovaj uslov zadovoljen. 

Sl.7. Praonica donjeg postroja 

Sl.8. Baklja za spaljivanje plina 

Opis pogona i postrojenja 

15

Unutar proizvodno-poslovnog kompleksa RJ deponija, obavljaju se sljedeće 

djelatnosti: 

prijem i vaganje komunalnog otpada 

reciklaža otpada 

odlaganje komunalnog otpada 

- spaljivanje metana 

održavanje vozila 

mini laboratorija 

meteorološka stanica. 

Prema tehnološkom procesu unutar deponije postoje sljedeći pogoni: 

pogon za reciklažu 

energana 

postrojenje za treman otpadnih i procjednih voda, labaratorija 

Grijanje je na el. energiju 

Kanalizacioni sistem – Priključeni na VIK 

Priključak vode - Rezervoar u krugu odlagališta 

Priključak struje – Elekrodistribucija 

Veza energana - Elektroprivreda 

Pogon za reciklažu 

Sortirnica je namjenjena za sekundarno sortiranje odvojeno prikupljenog otpada, 

kao i za jedan dio sortiranja miješanog kućnog otpada. Ona omogućava brzo i 

kvalitetno razdvajanje otpada na čiste frakcije. Sortirnica je izgrađena i počela sa 

radom 25.01.2007. godine. 

Sl.9. Sortirnica: kabina, prihvatna traka, presa za baliranje otpad 

16

Postrojenje za tretman procjednih voda 

Parametri po kojima treba provoditi analizu se određuju u odnosu na sastav 

filtrata i kvalitete podzemnih voda u području. U odabiru parametara treba uzeti u 

obzir i brzinu strujanja podzemnih voda. Nakon početne kemijsko-kvantitativne 

analize (iste kao za filtrat) određuju se indikator parametri po kojima se može 

rano prepoznati zagađenje podzemnih voda. 

Postrojenje za tretman se sastoji iz sljedećeg: 

- Aeracioni bazen zapremine 500m 3 , smješten u postojeći bazen sa vertikalnim 

zidovima 

- C-MEM bioreaktora zapremine 500m 3 smješten u postojeći bazen sa 

zakošenim zidovima, sa 12 C-MEM modula uključujući: 

1. duvaljke za areaciju 

2. sistem za pranje zrakom 

3. sistem za pranje vodom 

4. recirkulaciju i odlaganje viška mulja 

5. pumpe permeata (prečišćene vode) 

- Rezervoara čiste vode za proces pranja membrana (3,7m 3 ) 

- Prostora i opreme za skladištenje, pripremu i doziranje za NaOCl za čišćenje 

membrana i smanjenje zagađenja 

- Uguščivača mulja zapremine 175 m 3 

- Automatskog upravljanja i niskonaponskog razvoda 

- Pogonske zgrade za svu navedenu opremu. 

Postrojenje još uvjek nije predato krajnjem korisniku na upotrebu. 

Sl.10. Bazeni za prikupljanje filtrata 

17

Energana 

Postrojenje za proizvodnju električne energije je pušteno u pogon 2001. godine. 

Postrojenje je kapaciteta 300 kW električne i 432 kW toplotne energije uz 

potrošnju od 200 m 3 /h deponijskog plina. Do sada je postrojenje proizvelo 3,6 

miliona kW/h električne energije. Ova mini elektrana je uvezana preko 

trafostanice u energetski sistem BiH, te se električna energija distribuira u javnu 

mrežu. 

Sl.11. Energetsko postrojenje 

Korištenjem moderne tehnologije i automatizovane proizvodnje električne energije u 

energani na deponijski plin, i spalionici deponijskog plina i konstantnom 

odplinjavanju deponije, uz primjenu svih važećih propisanih mjera zaštite, do 

nesreća većih razmjera neće doći, ali nije isključeno da do istih nije moguće doći. 

Mogući incidenti manjih razmjera mogu biti izazvani usljed vremenskih neprilika a to 

se dešava vrlo rijetko. Naime, pošto odlagalište ima specifičan položaj u kotlini kada 

su velike padavine moguć je i veliki priliv oborinske vode preko 25 l/s, te su moguće 

poplave van kruga odlagališta te je na taj način ugroženo stanovništvo koje je 

svojim destruktivnim djelovanjem sužilo odvodni kanal... 

18

TAČKA 5 

DATUM POČETKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA 

Postojeća lokacija u Smiljevićima za zbrinjavanje otpadaka iz grada Sarajeva 

nastala je 60-tih godina. Odabrana je i izgrađena u skladu sa opštim principima 

vremena u kojem je i nastala. U sigurnosnom i ekološkom pogledu situacija na 

ovom lokalitetu je bila izuzetno složena: 

 

 

 

prostor za odlaganje nije ni tehnički ni tehnološki pripremljen za tu 

namjenu 

lokacija nije bila zaštićena ogradom 

u toku eksploatacije bila je česta pojava tihog ili intezivnog gorenja smeća. 

Ovako složeno stanje imalo je za posljedicu niz problema kao što je 

destabilizacija tijela odlagališta , nekontrolisano otjecanje deponijskih procjednih 

voda u potok Lepenica, neprekidno tinjanje i plameno gorenje smeća. Zato je bilo 

potrebno uraditi takvo tehničko tehnološko rješenje kojim će se jedno neuređeno 

smetljište u Smiljevićima prevesti u objekat sanitarne deponije. Takav objekat je 

morao imati prateće sadržaje koji će omogućiti neometano funkcionisanje i 

dugoročno zbrinjavanje otpada sa područja kantona Sarajeva u skladu sa 

kriterijima održivog razvoja. Za izvođenje radova bila su potrebna velika 

materijalna sredstva pa se problem morao rješavati u fazama prema prioritetu: 

stabilizacija odlagališta (1997 - 1999.god.) 

izgradnja infrastrukturnih objekata (1997 - 1998.god.) 

pripremanje tla za odlaganje otpada (2004) 

sistem za sakupljanje i prečišćavanje deponijskog filtrata (1999.god) 

tehnologija odlaganja otpada (privremena ploha 1999.god.) 

odplinjavanje odlagališta (1999.god) 

zatvaranje gornje plohe - završni prekrivni sloj i rekultivacija (1999 – 2000) 

reciklaža ( izgradnja sortirnice ) (2004 – 2007.god) 

monitoring i tretman procjednih voda (prije po potrebi 1980; 2000; 2001; 

2002; 2005; 2006; sada po planu) 

izgradnja postrojenja za tretman procjednih voda (od 2006.god i još nije 

predato krajnjem korisnimu K.J.K.P.“RAD“-u) 

U periodu od 1996-2012.godine sarajevsko odlagalište je prošlo kroz niz radikalnih 

promjena, kako u tehnologiji zbrinjavanja otpada, tako i u odnosu Kantona 

Sarajevo prema ovom 50 godina starom problemu. U okviru procesa sanacije i 

modernizacije izvršeni su brojni infrastrukturni i građevinski radovi neophodni da bi 

se, nekada nekontrolirano odlagalište pretvorilo u sanitarnu deponiju. 

Naime, odlagalište je formirano u prirodnoj depresiji na lokalitetu Smiljevići 

udaljeno 3 km od grada Sarajeva. Odlaganje se vršilo bez klasifikacije i 

razdvajanja otpada, istresanjem i bez primjene bilo kakvih sanitarnih mjera. 

Odlaganjem na kosini prirodne depresije, u periodu od 35 godina, formiralo se 

tijelo nasutog otpada visoko cca 70 m. Kako prostor odlagališta nije imao riješenu 

odvodnju oborinskih i procjednih voda, to se formiranom nasutom objektu, uslijed 

19

vodozasićenosti, poremetila stabilnost, te je opasnost od klizanja bila stalno 

prisutna. Dodatno, situaciju je otežavalo i neriješeno otplinjavanje aktivne plohe, 

što je uzrok sagorjevanju otpada i pojavi dima. 

Stoga se 1990. godine pristupilo izgradnji nove plohe odlagališta, u podnožju 

doline, prema tada važećim evropskim tehničkim standardima, tj. uz odgovarajuću 

pripremu podloge, odvodnju voda i uz tehnološki projekat sanitarnog odlaganja 

otpada. Neposredno pred rat obustavljeno je odlaganje na gornjoj destabiliziranoj 

plohi i započeto na novoj, prema planiranoj dinamici odlaganja. Međutim, pristup 

ovoj plohi tokom rata je onemogućen pa se odlaganje u periodu 1992-1996. 

nastavilo na gornjem platou. 

Uslijed poremećene stabilnosti, i eksplozija gasa u unutrašnjosti odloženog otpada, 

prednji dio nasutog tijela odlagališta se odronio u septembru 1996. Oko 500 000 

mQ otpada se odronilo niz dolinu (700 m) sve do Lepeničkog potoka na kraju 

doline koji je u potpunosti bio zatrpan otpadom. 

Nakon ovog događaja kanton Sarajevo je pristupio hitnoj sanaciji odlagališta koja 

se od 1996.god. sukcesivno provodi. 

Sl. 12. Izgled deponije prije sanacije 

Ovako složeno stanje imalo je za posljedicu niz problema kao što je 

destabilizacija tijela odlagališta , nekontrolisano otjecanje deponijskih procjednih 

voda u potok Lepenica , neprekidno tinjanje i plameno gorenje smeća. Zato je 

bilo potrebno uraditi takvo tehničko tehnološko rješenje kojim će se jedno 

neuređeno smetljište u Smiljevićima prevesti u objekat sanitarne deponije. Takav 

objekat je morao imati prateće sadržaje koji će omogućiti neometano 

funkcionisanje i dugoročno zbrinjavanje otpada sa područja kantona Sarajeva u 

skladu sa kriterijima održivog razvoja. 

20

Projekat je završen 1997.god.(HIS-Višnjica) kada je i započeta sanacija 

odlagališta. Prilikom implementacije inicijative neophodno je bilo educirati 

stanovništvo koje živi u blizini odlagališta smeća. U formi predavanja i u direktnoj 

komunikaciji prezentirani su stanovnicima svi pozitivni aspekti koji će se odraziti 

u vrlo kratkom vremenskom periodu nakon implementacije projekta. Za izvođenje 

radova bila su potrebna velika materijalna sredstva pa se problem morao 

rješavati u fazama. Do 2006.god. realizovano je 90% planiranih radova kojima se 

pristupilo fazno prema prioritetu: 

- stabilizacija odlagališta 

- izgradnja infrastrukturnih objekata 

- pripremanje tla za odlaganje otpada 

- sistem za sakupljanje i prečišćavanje deponijskog filtrata 

- tehnologija odlaganja otpada 

- odplinjavanje odlagališta 

- zatvaranje gornje plohe - završni prekrivni sloj i rekultivacija 

- reciklaža ( izgradnja sortirnice ) 

- monitoring i tretman procjednih voda. 

Pregled dosadašnjih radova 

Kako su postojeći objekti na prostoru donjeg platoa u Smiljevićima (kolektor, 

zemljana brana, drenažni sistem) u potpunosti bili prekriveni odronjenim otpadom 

to su radovi započeli sa čišćenjem odronjenog otpada oko ovih objekata i sa 

pristupnih saobraćajnica. Nakon čišćenja izvršeno je geodetsko snimanje područja 

sa ciljem utvrđivanja eventualnih pomjeranja trase objekata nakon odrona i 

utvrđivanja novonastalih kontura odlagališta. U sklopu ovih radova izvršena su 

geomehanička ispitivanja, te kasnije projektiranje i sanacija tri klizišta na lokalitetu 

odlagališta. 

Tabela 3. Pregled glavnih izvršenih radova na sanaciji šteta nastalih odronom 

smeća 

Pregled radova 

Troškovi (KM) 

Sanacija stanja nastalog klizanjem otpada niz tijelo odlagališta i 

čišćenje pristupne saobraćajnice, čišćenje ulazno-izlazne 

građevine na Lepeničkom i Žičkom potoku. 84.997,00 

Geomehanička ispitivanja i projekt sanacije tri klizišta na putu 

33.290,00 

Smiljevići-Vaga 

Sanacija tri klizišta 322.223,50 

Geodetsko snimanje odlagališta i klizišta Lepeničkog kolektora 31.530,00 

Ukupno: 472,040,50 

Nakon izvođenja urgentnih radova na sanaciji šteta nastalih odronom pristupilo se 

neophodnim radovima na sanaciji postojeće infrastrukture, te izgradnji ograde i 

ostalih neophodnih pratećih objekata. (Tabela 4). Postojeći infrastrukturni objekti 

na odlagalištu u potpunosti su sanirani, a deponija je opremljena neophodnim 

objektima koji čine kompleks sanitarnog odlagališta: lokalitet je zaštićen armirano 

betonskom ogradom uz koju se po obodu nalazi šest stražarskih kućica, ulazno 

21

izlazni blok sa vagom, rampom i video nadzorom dovezenog otpada, prostorom za 

smještaj radnika, kafilerijom, te objekt za smještaj mehanizacije i servisna 

radionica. Izgradnjom ovih objekata odlagalište je sadržajno dobilo oblike 

suvremenog sanitarnog kompleksa. Pregled aktivnosti na sanaciji i izgradnji 

infrastrukturnih objekata dat je u Tabeli 4 

Tabela 4. Popis glavnih infrastrukturnih radova na sanaciji odlagališta 

Popis radova 

Iznos (KM) 

Izrada projektnog zadatka, troškovi revizione komisije i putovanja 50.447 

Izrada glavnog projekta 182.531 

Armirano betonska ograda, L= 4.986 m 590.177 

Sanacija postojećeg sistema elektronapajanja... 240.236 

Izvedena telefonska mreža 17.147 

Opravka vage za mjerenje otpada 68.686 

Postavljanje čuvarskih kućica na svim karakterist. mjestima 16.800 

Video nadzor 48.560 

Vodovodni priključci za kafileriju, izmještanje starog cjevovoda 21.551 

Obnova i rekonstrukcija svih saobraćajnica 110.753 

Vertikalna signalizacija na prilazu Odlagalištu 4.396 

Izgradnje i postavljanje rampi na svim pristupnim putevima 20.684 

Postavljanje rasvjete cijelom dužinom pristupnih saobraćajnica 144.955 

Kompleks objekata za smještaj radnika (radne kancelarije, objekat 

za objed i odmor, sanitarije sa tuš kabinom, vešeraj) mehaničko 

servisna radiona, magacin opreme 206.641 

Projektiranje, izgradnja i opremanje objekta za eutanaziju životinja i 

zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla 459.340 

Imovinsko pravni odnosi 66.582 

Ukupno: 2.239.486 

Sl.13. Stabilizacija čela odlagališta (1998-1999.god 

22

Sl.14. Izgrađeni infrastrukturni objekti 

Sl.15. Izgradnja sistema za otplinjavanje odlagališta (2000 god.) 

23

Sl.16. Pripremljena podloga za odlaganje (2004.god) 

Sl.17. Izgradnja bazena za tretman deponijskog filtrata (1999.god) 

24

Sl.18. Kompaktiranje otpada (zbijanje) 

Sl.19. Dnevno prekrivanje otpada 

25

Sl.20. Baklja 1999 god 

Radovi na stabilizaciji odlagališta obuhvatali su isušivanje tijela odlagališta, tj. 

evakuaciju ujezerenih procjednih voda iz tijela odlagališta, izgradnju obodnih 

kanala i retencija za prihvat površinskih i procjednih voda, te ublažavanje nagiba 

čela gornje plohe. Ublažavanje nagiba čela gornje odlagališne plohe jedna je od 

najtežih faza radova na sanaciji odlagališta. Radovi su se izvodili pod stalno 

prisutnom opasšću od klizanja (nagib cca 65 stepeni) i trovanja gasovima od 

sagorijevanja bioplina i smeća. Izvedeno je ukupno 10 bermi sa nagibom 1:2, sa 

količinom iskopanog materijala od 365.000 m 3 . Berme su izvedene kao pristupne 

saobraćajnice na kojima su u fazi II otplinjavanja postavljene sonde za 

otplinjavanje. Izvedenim radovima stabilizirano je čelo gornje plohe odlagališta. U 

sklopu aktivnosti na osiguranju stabilnosti lokaliteta izvedene su tri zemljane 

nasute brane i to: 

brana u podnožju privremene plohe odlagališta za sprečavanje daljnih 

odrona 

 

 

brana u centralnom dijelu odlagališta 

brana u dnu odlagališta koja predstavlja završetak stabilizacionog sistema i 

treba omogućiti sidrenje slojeva temeljnog multibarijernog izolacionog sloja. 

U cilju smanjenja dotoka voda u tijelo odlagališta na zapadnom i istočnom obodu 

odlagališta izvedene su drenaže od perforiranih PEHD cijevi u dužini od 1401,18 

m. Primarna funkcija ovih drenaža je evakuacija voda iz 8 izvora različite 

izdašnosti, koji su u momentu sanacije bili prekriveni smećem. Odabir cijevi od 

PEHD je napravljen iz razloga što je i ovaj prostor namijenjen za odlaganje u 

kasnijim fazama, pa će onda one vršiti funkciju drenaža deponijskog filtrata. Po 

obodu odlagališta izgrađen je kanal od presječenih betonskih cijevi u dužini od 640 

m. U centralnom te istočnom i zapadnom dijelu tijela odlagališta, na prosječnoj 

dubini od 11 m postavljene su drenaže za odvodnju deponijskog filtrata u dužini od 

2284,75 m. Drenažni sistem napravljen je sa cijevima PHD i šahtovima od istog 

26

materijala, sa sifonskim ulazima i izlazima, zbog metanskog režima, te posebnim 

poklopcima od PHD koji omogućavaju odplinjavanje šahtova. Voda iz drenaža 

sliva se u dvije retencije zapremine 500 m 3 , od kojih voda iz bazena za prijem 

oborinskih voda služi za gašenje požara. 

Tabela 5. Radovi na stabilizaciji odlagališta 

Ublažavanje nagiba kosina sa izradom bermi 

Crpljenje i evakuacuja ujezerenih procjednih voda 

Izrada drenaža za prikupljanje izvorskih i oborinskih voda 

Izrada otvorenih kanala za prikupljanje izvorskih i oborinskih voda 

Izrada drenaža za prikupljanje filtrata iz odlagališta 

Izrada dva bazena V = 500 m 3 , za prijem oborinskih voda i filtrata iz odlagališta 

Izrada šahtova na drenažnim sistemima 

Izrada brane na podnožju privremene plohe za odlaganje otpada 

Izrada brane na centralnom dijelu odlagališta 

Izrada uporne brane „peta odlagališta“ 

UKUPNO 

5.863.346 KM 

Nakon što je stabilizirano čelo gornje plohe odlagališta pristupilo se pripremi nove 

privremeno odlagališne plohe u središnjem dijelu odlagališta. Gornja ploha je 

napuštena, zaravnjena i oplemenjena hortikulturom. Raslinje je zasađeno po svim 

obodima odlagališta čime su kosine lokaliteta osigurane od površinske erozije. U 

ovoj fazi radova urađen je i plato za prijem specijalnih vozila za prikupljanje otpada 

iz uličnih slivnika i rigola sa kontejnerom za odlaganje ovog otpada. Kasnije će se 

zabraniti dovoz i deponovanje ove vrste otpada na odlagalište. 

Tabela 6. Radovi na pripremi nove odlagališne plohe 

Popis radova 

Zasađivanje raznog rastinja na svim padinama odllagališta otpada 

Izrada objekata za prijem kanalizacionih vozila, slivničarki i specijalnih vozila 

Priprema privremene plohe za odlaganje otpada 

Izrada pristupne saobraćajnice za privremenu plohu L = 4.000 m 

Izrada pristupnih saobraćajnica na tijelu odlagališta 

Priprema plohe u Smiljevićima građevinski radovi, i polaganje PEHD geotextila 

folije u dvije faze, ukupno 55.000 m 2 

UKUPNO 

3.318.542 KM 

U procesu sanacijskih radova na odlagalištu posebna pažnja se posvetila 

problemu odlagališnog plina, obzirom na brojna negativna iskustva sa 

nekontroliranim eksplozijama i požarima. Izrađen je glavni projekt otplinjavanja po 

kome su na donjoj plohi privremenog sanitarnog odlagališta, na površini od 1 ha 

izvedene eksperimentalne bušotine za odplinjavanje. Dvanaest bušotina je 

priključeno na baklju kapaciteta 60-300 m 3 /h sa ciljem eksperimentalne potvrde 

mogućnosti iskorištenja deponijskog gasa za proizvodnju električne energije. Sa 

ove plohe na kojoj je odložen relativno mladi otpad u periodu 1998/99 crpljeno je 

150 m 3 /h plina. U fazi II otplinjavanja izvršeno je bušenje po sistemu Benotto na 

27

azmaku 30-35 m, po prostoru cijelog odlagališta što ukupno čini 101 bušotinu. U 

bušotine su ugrađene plinske sonde povezane PEHD cijevima u jedinstven sistem 

za otplinjavanje. U okviru projekta sponzoriranog od vlade Holandije, donirana je 

oprema za iskorištenje deponijskog gasa. Donirana je baklja kapaciteta 250 m 3 /h, 

kompresor za ekstrakciju gasa maksimalnog kapaciteta 200 m 3 /h, gasni generator 

kapaciteta 0,3 MW, gasni analizator. Postrojenje za proizvodnju električne enargije 

je pušteno u rad 2001 godine i do sada je proizvelo 3,7 miliona KW el.energije. 

Trenutno ne radi a deponijski gas se spaljuje na baklji. 

Tabela 7. Popis glavnih radova na odplinjavanju odlagališta 

Popis radova 

Iznos(KM) 

Bušenje 95 bušotina za otplinjavanje na cijeloj površini odlagališta sa 500.000 

postavljanjem cijevi i zasipom 

Nabavka, transport i ugradnja baklje za spaljivanje 175.000 

Izrada projekta izvedenog stanja za sve izvedene radove 20.000 

Projekat iskorištenja deponijskog bio-gasa sa opremom za 

900.000 

iskorištenje 

Postavljanje sondi za otplinjavanje, 30 kom 215.000 

Radovi na pripremi objekta za rad postrojenja za iskorištavanje 

deponijskog gasa 170.000 

UKUPNO 1.980.000 

Tehnologija deponovanja sastoji se u tome da se na vodonepropusnu podlogu 

otpad odlaže u slojevima visine 2 – 2,5 m. Svakodnevno otpad se prekriva 

izolirajućim slojem inertnog materijala do 0,50 m. Razastiranje otpada vrši se 

buldožerima ili kompaktorima, čime se ravna i nabija otpad u sloju do 0,5 m. 

Tako se ide do visine 2 – 2,5 m. Zadnja prekrivka je sa inertnim materijalom 

visine 0,6 m (sa ugradnjom geofolije). 

Obavezno mora postojati i drenažni sistem za prikupljanje procjednih voda i 

deponijskog plina. Procjedne vode se moraju prvo pročistiti pa tek onda ispustiti 

u okoliš. Deponijski plin se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske 

energije kao što je to slučaj na deponiji u Sarajavu. 

Na osnovu projekta u augustu 1998. godine se započelo sa novom tehnologijom 

odlaganja otpada na privremenoj plohi. 

28

TAČKA 6 

STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU (PRILOG DVOKUT) 

Sl.21. Mjerna mjesta na deponiji 

Mjerna mjesta na deponiji: 

mjerenja nivoa buke 

mjerenje kvaliteta zraka 

emisije u zrak 

mjerenje fizikalno-hemijskih karakteristika procjednih voda 

29

Sa ekološkog aspekta deponija je izuzetno složen objekat sa mnoštvom kritičnih 

faktora utjecaja na okolinu i okoline na deponiju.Bilo je neophodno sve ove kritične 

faktore (plinove, požare, procjedne i oborinske vode ...) staviti pod kontrolu što je 

doprinjelo poboljšanju opšte ekološke sigurnosti i stabilnosti objekta. 

Opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš 

Utjecaj na stanovništvo i materijalna dobra 

Kako se odlagalište nalazi u neposrednoj blizini naselja to se mogu javiti sljedeći 

utjecaji na stanovništvo: 

prijenos infektivnih bolesti usljed nesanitarnog odlaganja otpada 

neometanog pristupa ljudi odlagalištu 

zagađenje zraka usljed tinjanja i plamenog gorenja smeća 

moguće pojave eksplozije 

pojava neugodnih mirisa. 

Ovi utjecaji su, primjenom mjera otplinjavanja, sanitarnog odlaganja, rekultivacijom 

deponije, te postavljanjem ograde oko deponije, vizuelnog i fizičkog nadzora 

sveden na minimum, odnosno nema značajnog utjecaja na stanovništvo. 

Utjecaj na pejzaž i floru i faunu 

Površina koju zauzima odlagalište u ogradi je značajna (60 ha) i ukoliko se ne 

primjenjuju mjere rekultivacije i sanitarnog odlaganja može značajno narušiti 

pejzažne vrijednosti. Također, prisustvo metana u sastavu odlagališnog plina od 

100-400 ppm metana, može izazvati djelimično oštećenje vegetacije, a u 

vrijednostima od 400-1000 ppm metana onemogućava rast vegetacije. 

Sarajevsko sanitarno odlagalište smješteno je u prirodnoj padini obrasloj niskom 

vegetacijom koja se nalazi u urbanom području te nema posebno vrijednih 

florističkih i faunističkih vrijednosti. U cilju sprečavanja narušavanja pejzažne 

vrijednosti napuštenih plohe odlagališta su rekultivirane postavljanjem humusnog 

sloja, te sadnjom niske vegetacije i ukrasnog drveća. 

Sl.22. Rekultivirane, te hortikulturno uređene odlagališne plohe 

30

Sve napuštene odlagališne plohe su hortikulturno uređene. Na aktivnim plohama 

se primjenjuju mjere sanitarnog odlaganja sa prekrivanjem inertnim materijalom, 

što ukupno čini da sarajevsko odlagalište ne narušava pejzažnu cjelinu. 

Na osnovu rezultata izvršenog ispitivanja na široj lokaciji na sadržaj metana, u cilju 

utvrđivanja utjecaja na okoliš, provedenog 1998.godine od strane Buro fur 

Kreis+Abfall AG, Njemačka, utvrđeno je da na aproksimativno 80% površine 

deponije koncentracija metana ne prelazi vrijednosti 40 ppm metana, što prema 

klasifikaciji gasa i štetnosti znači da nema štete po vegetaciju. 

Utjecaj na vodu 

Na širem području odlagališta „Smiljevići“ evakuacija površinskih i procjednih voda 

odvija se Lepeničkim potokom, u koji se ulijevaju vode Žičkog potoka, kao 

drenažne vode koje prolaze kroz tretman postrojenja a potom u Lepenički potok. 

Uzimanje uzoraka oborinskih i procjednih voda s lokacije deponije provodi se na 

reprezentativnim mjestima na deponiji. Mjerenja se vrše i na piazometrima. Za 

procjedne vode (filtrat) mjerenja (ukupne količine i sastav) se provode na mjestu 

ispuštanja u recipijent. Također, mjerenja količina filtrata se provode na svim 

mjestima na kojima se filtrat na bilo koji način izvlači iz tijela deponije (bunari, 

pumpe itd.). 

Ispitivanja fizikalno-hemijskih i bakterioloških karakteristika otpadnih voda 

obuhvatila su ispitivanja u dvanaest serija koje je radio „Dvokut“ 2005- 

2006.god. Rezultati provedenih fizičko-hemijskih analiza, mikrobiološka analiza 

Ako se filtrat ispušta u kanalizaciju ili prirodni recipijent potrebno ga je obraditi do 

kakvoće dopuštene za prijamnik (recipijent). Otpadne vode koje je potrebno 

tretirati postrojenjem za tretman procjednih voda sa odlagališta dolaze iz plitkih i 

dubokih drenaža. 

Utjecaj na kvalitet zraka 

Izvori emisija štetnih materija kod odlagališta komunalnog otpada mogu biti iz 

pokretnih izvora i to od vozila koja vrše dostavu i deponiranje otpada, te iz 

nepokretnih izvora i to objekata koja se nalaze u sklopu odlagališta kao i samog 

odlagališta. Površina odloženog otpada je izvor emisije ukoliko odlagalište nije 

opremljeno sistemom za otplinjavanje. Odlagališni plinovi su plinovi nastali 

fizikalnim, hemijskim i biološkim procesima u odloženom otpadu. Osim metana i 

ugljičnog dioksida, u trgovima može sadržavati i kancerogene materije 

U cilju kontrole emisije štetnih materija, na sanitarnom odlagalištu trebaju se 

skupljati i obrađivati odlagališni plinovi. Sarajevsko odlagalište ima sistem za 

sakupljanje odlagališnih plinova, koji je tehnički izveden tako da omogućuje 

mjerenje sastava i količine plinova iz ispusta. Svjesni problema koje deponijski gas 

može prouzrokovati, te poučeni negativnim iskustvom vezanim za nekoliko požara 

i eksplozija u samom tijelu deponije, prioritet aktivnosti na sarajevskoj deponiji 

stavljen je na kontrolu deponijskog gasa, te na njegovo iskorištavanje. U tu svrhu 

fazno je izgrađen sistem za otplinjavanje na principu vertikalnih drenova i to na 

31

djelovima odlagališta koji nije trenutno u f-ji, kao i dijelovima odlagališta koji se 

koristi. 

Na sarajevskom odlagalištu je izgradnjom sistema za odplinjavanje i iskorištavanje 

spriječena daljnja akumulacija gasa u tijelu deponije, te umanjena vjerovatnoća od 

ponovnih požara i eksplozija čime su mogući negativni utjecaji na kvalitet zraka 

svedeni na minimum. 

Imajući u vidu tehničko-tehnološke mjere koje su primijenjene na sarajevskom 

odlagalištu u cilju sanacije odlagališta, te minimiziranja štetnih emisija, može se 

konstatirati da sarajevsko odlagalište nema značajniji utjecaj na stanovništvo, 

pejzažne vrijednosti te floru i faunu, kao i kvalitet zraka. 

Međutim, negativan utjecaj na vode je značajan, zbog čega se hitno treba pristupiti 

rješavanju njihova tretmana. Potrebno je instalirano postrojenje u krugu odlagališta 

dovesti do nivoa da ono daje rezultate tretmana procjednih voda zbog čega je i 

nabavljeno. 

Monitoring se vrši u skladu sa zakonskim procesima. Monitoring nivoa buke, 

otpadnih i procjednih voda, kvaliteta zraka i emisija u zrak vrši ovlaštena institucija 

„DVOKUT“ pro, Sarajevo. PRILOG Dokaz - izvještaj monitoringa 

32

TAČKA 7 

LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI HEMIJSKE 

SUPSTANCE I GORIVO 

Osnovni princip rada na deponiji bazira se na mašinskoj obradi otpada i prekrivanju 

istog, uz korištenje goriva i maziva u mašinama, inertnog materijala za prekrivku i 

manje količine vode i električne energije. Prema tome sirovine koje se koriste dijele 

se na osnovni materijal, pomočni materijali, te gorivo i mazivo. 

R.br. 

Naziv sirovine 

Godišnja potrošnja 

[l] 

Potrošnja po 

jedinici proizvoda 

[l/t] 

1 nafta 138.207 0,5528 

2 ulja i maziva 2.032 0,0081 

Tabela 8. Potrošnja sirovina i pomoćnih materijala u 2012. godini 

Metod nabavke i 

skladištenja 

tender; pumpa 

KJKP“RAD“ 

33

TAČKA 8 

IZVOR VODOSNABDIJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE I 

POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE, UKUPNA 

POTROŠNJA I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA 

Vodosnabdijevanja, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici 

proizvoda, 

Vodosnabdijevanje odlagališta se vrši iz rezervoara pitke vode koji se nalazi u 

krugu odlagališta a isti pripada „Vodovodu“. 

Izvor vodosnabdjevanja Ukupna potrošnja vode 

[m 3 ] 

Potrošnja po jedinici 

proizvoda [m 3 /t] 

rezervoar – 

12.182,12 0,0487 

KJKP“Vodovod“ 

Tabela 9. Potrošnja vode po jedinici proizvoda u 2012. godini 

Izvori energije, ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda 

Objekti na odlagalištu se snabdjevaju električnom energijom iz Elektrodistribucije 

Sarajevo (preko dvije trafostanice od kojih je jedna na gornjem platou a druga je 

u Smiljevićima van kruga kompleksa sanitarne deponije) 

Izvor energije 

Ukupna potrošnja 

energije 

Potrošnja po jedinici 

proizvoda [KW/t] 

elektrodistribucija 477.321,58 1,9092 

Tabela 10. Potrošnja energije po jedinici proizvoda u 2012. godini 

34

TAČKA 9 

MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME 

Osnovni cilj procesa servisiranja i održavanja je da se postrojenja, oprema u 

njima i instalacije održe u ispravnom i radno sposobnom stanju u skladu sa: 

- tehničkim uputstvima proizvođača 

- važećim propisima Kantona, Federacije i Države BiH 

- zahtijevima standarda ISO 9001, ISO 14001 (K.J.K.P.”RAD” 

posjeduje Certifikate: » Sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001; 

okolinom 14001:2004,») 

Sva vozila koja vrše odlaganje komunalnog otpada na deponiji „Smiljevići“ prije 

izlaska iz kruga odlagališta u javni saobraćaj prođu kroz postrojenje za pranje 

donjeg postroja i točkova. 

Sl.23. Postrojenje za pranje guma i donjeg postroja 

Način organizovanja i odvijanja procesa servisiranja i održavanja u direktnoj je 

vezi sa: 

- brojem postrojenja 

- količinom i starošću opreme 

- obučenošću servisera 

- tehničkom opremljenošću i finansijskim mogućnostima 

preduzeća 

35

Osnovne mjere za održavanje i čišćenje opreme instalirane unutar kompleksa 

Sanitarne deponije su: 

• standardne mašinske, elektro i gromobranske instalacije potrebno je 

perodično pregledati, tj. moraju biti atestirane i ispitani od strane ovlaštene 

institucije. Periodične preglede obavljaju ovlaštene institucije ili pravna lica u 

skladu sa važećim Zakonskim propisima, Pravilnicima i Standardima a 

obuhvataju: 

a. elektroenergetski pregledi instalacija normalne i Ex izvedbe ( svake 

tri godine) kao i gromobranske instalacije ( svake dvije godine) 

b. mjerenja otpora zaštitne petlje,uzemljenja, galvanske povezanosti i 

izolacije (svake tri godine) 

c. pregledi protupožarnih uređaja i opreme - aparati za gašenje 

početnog požara i hidranti ( svakih 6 mjeseci ) 

• pristupne puteve i manipulativne površine unutar kruga Odlagališta, po 

mogućnosti potrebno je redovno čistiti i prati vodom, 

• za sprečavanje posljedica nestručnog rukovanja postrojenjima i instalacijama 

dozvoliti rukovanje samo ovlašćenom i osposobljenim licima, a na vidnim 

mjestima istaći odgovarajuća uputstva za rukovanje kao i potrebna upozorenja 

i zabrane. 

• za sprečavanje eventualnih akcidentnih situacija i regulisanja ponašanja 

zaposlenog osoblja u slučajevima oštećenja, havarije postrojenja, instalacije i 

prateće opreme, pridržavati se svih mjera zaštite i definisanih postupaka 

ponašanja u uputstvima za rad i održavanje proizvođača opreme i sredstava, 

internim uputstvima korisnika, kao i mjera zaštite na radu i protivpožarne 

zaštite predviđenih odgovarajućim pravilnicima. elaboratima, planovima, 

zakonskim aktima i drugim važećim propisima. 

• korektivno održavanje i Hitne intervencije podrazumjevaju intervencije 

servisera K.J.K.P „RAD“ u cilju otklanjanja svih vrsta trenutno nastalih 

kvarova koji ugrožavaju normalan rad sistema za zbrinjavanje otpada. 

• investiciono održavanje obuhvata realizaciju značajnijih Projekata iz 

Programa razvoja Deponije Smiljevići u čijem finansiranju učestvuje osim 

K.J.K.P „RAD“-a i Kanton Sarajevo . 

36

TAČKA 10 

OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA 

Osnovni smisao monitoringa je praćenje događaja na deponiji, mogućeg utjecaja 

na okolinu, te mjerenje ostvarenog utjecaja na okoliš. Pri tome je potrebno imati 

u vidu sva tri agregatna stanja deponijskog materijala i emisije materije i to 

plinovito, tekuće i kruto. 

Meteorološka mjerenja 

Meteorološka stanica se nalazi na lokalitetu deponije i postavljena je 2000 

godine. Nabavku stanice za potrebe KJKP Rad izvršila je vlada Kantona. 

Automatska stanica na dnevnoj bazi vrši mjerenja sljedećih parametara: 

temperatura 

brzina vjetra 

pritisak 

atmosferske padavine 

Slika24 . Meteorološka stanica 

Mjerenje kvaliteta voda 

Trenutno je na deponiji instalirana priručna laboratorija koja vrši osnovne analize 

parametra u deponijskoj vodi neposredno prije puštanja u recipijent. 

Privremena laboratorija je smještena u okviru objekta postrojenja za tretman 

procjednih voda. Moguće je praćenje (hemijska mjerenja) osnovnih parametara u 

procesu prečišćavanja otpadnih voda a to su: 

37

p-H; 



BPK, 

HPK, 

Boja vode, 


Ozbiljne (fizikalno-hemijska) analize kvaliteta procjednih voda su vršene po 

potrebi: 1980, 2000, 2001, 2002, 2005, 2006, 2012 godine od strane ovlaštene 

laboratorije. 

Tokom odlaganja i kasnije do zatvaranja deponije potrebno je raditi kvantitativnu 

fizikalno-kemijska analizu filtrata svaka tri mjeseca. Nakon zatvaranja deponije 

dovoljno je svakih 6 mjeseci. Način uzimanja uzoraka definiran je standardom 

ISO 5667-2 (1991). Prema graničnim vrijednostima Direktive EU, Zakona o 

vodama analizu je potrebno provesti za slijedeće tvari: 

Tabela 11. Fizikalno-kemijska analiza filtrata 

Kontrolirane tvari i fizikalno Granične 

vrijednosti EU 

kemijske veličine 

Zakon o vodama BiH 

Sulfati 

do 400 mg/l 

arsen (As) 

do 400 µg/l 

olovo (Pb) 

do 300 µg/l 

kadmij (Cd) 

krom (Cr) 

nikal (Ni) 

cink (Zn) 

bakar (Cu) 

živa (Hg) 

fenoli 

do 100 µg/l 

do 1500 µg/l 

do 2000 µg/l 

do 1,0 mg/l 

do 1000 µg/l 

do 100 µg/l 

do 0,4 mg/l 

HPK do400mgO 2 /l 

BPK 5 do 80 mgO 2 /l 

cijanid 

nitriti 

Deterdženti 

do 1 mg/l 

do 2 mg/l 

do 4 mg/l 

Masti i ulja 

Opt. org. materijama 

Ukupno fosfati 

do 20 mg/l 

do 40 mg/l 

do 8 mg/l 

38

Ako kvantitavna fizikalno-kemijska analiza dokaže prisutnost neke tvari veće od 

dopuštenih onda to znači da se na deponiji odlaže nedozvoljeni poseban, 

odnosno opasan otpad nekomunalnog porijekla. Ciljanim kemijskim i drugim 

istraživanjima je tada potrebno ustanoviti izvor pojave nedozvoljenog otpada, te 

ga odgovarajućim mjerama preusmjeriti. 

Ako se filtrat ispušta u kanalizaciju ili prirodni recipijent potrebno ga je obraditi do 

kakvoće dopuštene za prijamnik (recipijent). Otpadne vode koje je potrebno 

tretirati postrojenjem za tretman procjednih voda sa odlagališta dolaze iz plitkih i 

dubokih drenaža. 

Mjerenje kvaliteta zraka 

Cilj ovog praćenja je utvrditi kvalitetu zraka u krugu odlagališta zbog okolnih 

naselja, praćenje promjene kvalitete zraka tijekom izvođenja radova, za vrijeme 

sanitarnog odlaganja i nakon zatvaranja deponije. Na temelju dobivenih rezultata 

se ocjenjuje utjecaj deponije na kvalitetu zraka. 

Za praćenje kvalitete zraka potrebno je postaviti stanice stalne kontrole. 

Trenutno se na odlagalištu ne vrši monitoring parametara za ocjenu kvaliteta 

zraka. Mjerenje parametara u zraku na osnovu kojih se ocjenjuje kvalitet zraka 

do sada je radila ovlaštena institucija i to 2005-2006.god. 12 mjerenja; i 2012/13 

godine (Dvokut pro). 

Slika 25. Pokretna laboratorija 

39

Za praćenje toksičnih sastojaka u zraku i plinova neugodnih mirisa odabrani su 

slijedeći opći i specifični parametri: Lebdeće čestice (LČ) (µg/m 3 ) i sumpor (IV) 

oksid (SO 2 ) (µg/m 3 ), olovo (µg/m 3 ), kadmij (µg/m 3 ), dušik (IV) oksid (amonijak- 

NH 4 ) (µg/m 3 ), sumporvodik (H 2 S) (µg/m 3 ) i ukupni merkaptani kao SH (µg/m 3 ). 

Uzorke za analizu lebdećih čestica (LČ) treba sakupljati prosisavanjem 200 m 3 

zraka tijekom 24 sata na membranskom filter papiru. Drugi opći parametar 

sumpordioksid treba sakupljati metodom adsorpcije u otopinu vodikperoksida. 

Sabiranje uzoraka za analizu teških kovina: olova i kadmija, je identično 

sakupljanju uzoraka za analizu lebdećih čestica. Uzorke zraka za analizu 

dušikoksida treba sakupljati metodom pasivne difuzije na impregniranom filter 

papiru, a za analizu amonijaka u adsorpcijsku otopinu vodikperoksida. Za analizu 

sumporvodika uzorke treba sakupljati prosisavanjem zraka kroz filter papir 

impregniranim živinim kloridom, a za analizu ukupnih merkaptana prosisavanjem 

kroz filter papir impregniranim živinim acetatom. 

O sabiranju uzoraka treba voditi evidenciju u kojoj se opisuje: lokaciju, datum i 

mjesto sabiranja uzoraka, vremenske prilike i temperaturu zraka. 

Rezultate treba vrednovati na temelju graničnih vrijednosti kao što je izloženo u 

Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine FBiH 

br.12/05). 

Uzorci kvaliteta zraka u periodu praćenja slučajne (statističke) vrijednosti 

kvaliteta zraka se utvrđuju sa najmanje dva parametra: 

- godišnjim prosjekom (aritmetička sredina) kvaliteta zraka na datoj lokaciji 

pravilno uzetih uzoraka zraka tokom cijele godine koji predstavlja parametar 

dugotrajnog djelovanja i ukupne ekspozicije/izloženosti receptora (ljudi, biljke i 

životinje, materijali) zraku sa primjesama zagađujućih materija i 

- statističkim parametrom koji predstavlja visoke koncentracije u toku godine 

(98-i percentil) i koji je parametar kratkotrajnog djelovanja visokih vrijednosti 

koncentracija zagađujućih materija koje mogu izazvati akutna djelovanja na 

zdravlje. 

Kvaliteta zraka se poboljšava prekrivanjem gornjim brtvenim slojem i izvedbom 

sistema otplinjavanja. Zatvaranjem deponije (pokrovni brtveni sloj po cijeloj 

površini deponiranog materijala) u potpunosti je spriječeno zagađivanje zraka. 

40

Mjerenje deponijskog plina (reguliranje sistema za odplinjavanje) 

Redovna mjerenja koncentracije plinova se provode na izlazu iz sistema za 

otplinjavanje (na bakljama oznake PL). Mjeri se masena koncentracija metana 

(CH 4 ), uz mjerenje ukupne količine plinova (l/s ili m 3 /h), jednom mjesečno. 

Ako se normalan rad sistema iz bilo kojeg razloga poremeti provode se mjerenja 

potrebna zbog regulacije sistema. 

Nakon zatvaranja deponije navedena mjerenja provode se svakih šest mjeseci. 

Ako će se provoditi energetsko iskorištavanje plinova (za što postoje uvjeti) tada 

se analiza količine i sastava plinova provodi prema uputama proizvođača 

opreme. 

Tijekom trajanja sanacije analiza sastava deponijskog plina provodi se prema 

uputama datim u poglavlju o zaštiti na radu. 

Sl.26. Sonda na rekultivisanom dijelu deponij 

41

Izmjerene količine deponijskog gasa 

Tabela 12. Laboratorijska ispitivanja deponijskog gasa na sarajevskoj deponiji 

1999 godine 

Ispitivanja vršena u julu 99. godine (nekotrolirano odlaganje) 

Bušotina Debljina 

smeća 

Temp.gasa 

u bušotini 

CO 2 O 2 CH 4 CO N 2 Kretanje 

gasa 

bušot. 

Br. (m) ( 0 C) % % % % % (m/s) 

1 - 25 1,95 15,20 14,50 0,00 68,35 isplinjava 

2 - 27,4 0,20 20,40 1,37 0,00 78,03 isplinjava 

3 27 30,2 0,75 15,60 10,50 0,00 73,15 isplinjava 

4 27 32,1 11,10 3,05 10,80 0,00 75,05 isplinjava 

5 8,2 32,7 3,90 17,20 0,04 0,00 78,86 isplinjava 

6 11,5 30,5 6,10 11,90 1,96 0,00 80,04 isplinjava 

7 9,5 30,3 2,20 10,40 13,80 0,00 73,60 isplinjava 

8 13 29,3 2,70 12,70 6,25 0,00 78,35 isplinjava 

9 16,1 31,2 8,60 6,70 0,00 0,00 84,70 isplinjava 

10 31 34,9 7,75 4,20 6,25 0,00 81,80 isplinjava 

11 29 25,2 13,40 1,00 14,00 0,00 72,00 isplinjava 

12 20 29,3 0,35 19,70 0,33 0,00 79,62 isplinjava 

13 - 28,2 25,50 3,70 48,00 0,00 22,80 isplinjava 

14 - 32,1 29,60 5,70 43,33 0,00 21,37 isplinjava 

15 - 24,9 0,40 19,60 1,19 0,00 78,81 isplinjava 

16 - 32,2 7,90 7,80 6,40 0,00 77,90 isplinjava 

Tabela 13 . Emisije metana i deponijskog gasa u dijelu odlagališta gdje je vršeno 

Br. 

sonde 

sanitarno odlaganje 

Procentualni sastav metana u deponijskom gasu po 

sondama 

Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 

01. 55% 57% 56% 58% 62% 60% 54% 

02. 55% 55% 53% 52% 59% 58% 53% 

03. 56% 53% 55% 51% 57% 57% 55% 

04. 52% 54% 52% 56% 56% 53% 52% 

05. 51% 52% 50% 54% 56% 52% 50% 

06. 48% 46% 49% 51% 53% 50% 46% 

07. 47% 43% 48% 53% 54% 51% 47% 

Prosječan % metana 51% 53% 53% 54% 56% 55% 51% 

Izmjerene količine 

gasa prije spaljivanja 

(m 3 /h) 

102 112 121 136 151 139 128 

Emisija metana m 3 /h 52,0 59,4 64,13 73,4 84,56 76,45 65,28 

Odlaganje je vršeno 2001.godine, kada je odloženo 119.000 tona komunalnog 

otpada. 

42

TAČKA 11 

OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA , 

POSTOJEĆIH MJERA SVOĐENJA UPOTREBE SIROVINA, VODE I 

ENERGIJE NA MINIMUM; KONAČNI TRETMAN OTPADNIH TOKOVA 

Odlaganje otpada na sanitarnom odlagalištu radi se prema tehnologiji i planu 

odlaganja koji je sastavni dio Glavnog projekta „Transformacija postojećeg 

smetljišta u Smiljevićima u sanitarnu deponiju“ projektanta HIS.d.o.o Višnjica. 

Projekat je završen početkom 1998.godine kojim se nekontrolirano smetljište 

prevodi u objekat sanitarne deponije odnosno sanaciju deponije. 

Navedeni projekat je ponudio određena tehničko-tehnološka rješenja koja se na 

terenu nisu mogla primjeniti, prvenstveno na srednjem dijelu deponije te je 

izrađen „Glavni projekat sanacije centralnog dijela sanitarne deponije Smiljevići“ 

kućnog otpada u Sarajevu od strane preduzeća IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. 

Zagreb 2005.godine. Projektom je defininisano tehničko-tehnološko rješenje 

stabilnosti odlagališta, kao i odvodnja oborinskih i procjednihvoda, te odvodnja 

deponijskog gasa. 

Sadašnja situacija na deponiji je opisana sljedećim činjenicama: 

deponija je zaštićena ogradom, tako da svi faktori prijenosa infekcije 

(životinje, ljudi) nemaju slobodan kontakt sa otpadom kao što je bio slučaj 

ranije 

prilikom odlaganja otpad se sabija i istovremeno prekriva zemljom 

otpad se odlaže u etažama čime je spriječena mogućnost pojave klizišta 

postavljeni su gasni odplinjači u tijelo deponije kojima se preko gasnih 

kanala odvodi gas do baklje za sagorijevanje gasa te je na ovaj način 

izbjegnuta opasnost od eksplozija i zagađenja okoline 

regulisan je odvod površinskih i procjednih otpadnih voda. 

Deponija otpada je projektovana i vođena tako da se onemogući da štetne tvari 

dođu u biosferu i hidrosferu u nedozvoljenim količinama. Naročita pažnja je 

posvećena zaštiti površinskih i podzemnih voda, zraka kao i mehaničkoj 

stabilnosti otpadnog materijala, naročito stabilnosti tijela deponije. 

Zaštita zemljišta 

Prije nego što se započne sa odlaganjem na deponiji-Smiljevići urađena je 

priprema podloge za odlaganje.Neophodno je bilo uraditi kvalitetan bazis 

deponije, koji je morao biti nepropusan kako bi se spriječilo da nastali filtrat 

prodre i zagadi podzemne vode. 

Urađena je kombinacija prirodno-vještačke barijere: 

- 80 cm – zaptivni sloj glinovite mase, 

- PEHD folija 2,5 mm, obostrano hrapava, 

- geotekstil, kao zaštita folije, 1200 g /cmQ, 

- drenažne cijevi za deponijski filtrat i 

- drenažni sloj, granulat 16 - 32 mm, 30 cm. 

43

Zadatak navedene barijere je da se spriječi izlazak deponijskog filtrata 

(eluata) u podzemne vode. Izgradnja deponije, od najniže kote ka čelu smetljišta, u 

pozitivnoj je funkciji u odnosu na ukupnu stabilnost deponije kao kliznog tijela. 

Sl.27. Pripremljena podloga za odlaganje otpada 

Zaštita voda 

Usljed djelovanja atmosferskih padavina na samoj površini deponije, te u 

tijelu deponije truhljenjem organskog dijela u komunalnom otpadu, pojavljuju se 

velike količine vode. Ove vode se skupljaju površinskom drenažom i odvodnim 

drenažnim cijevima, Ø 300-400 mm. Ovim cijevima se voda odvodi do bazena u 

kojima se vrši obrada (tretman) procjednih voda. Zaštitom tla spriječeno je 

nekontrolisano odljevanje procjednih voda iz tijela deponije. 

Krajem 2005. godine na deponiji Smiljevići, instalirana je kompletna oprema 

za praćenje osnovnih parametara procjednih voda koje izlaze iz tijela deponije. 

p-H; 



BPK, 

HPK, 

Boja vode, 


44

Sl.28. Izlaz drenažne cijevi za sakupljanje deponijskog filtrata 

Postrojenje za tretman procjednih voda koji je još uvijek u probnom radu sastoji 

se iz sljedećeg: 

- Aeracioni bazen zapremine 500m 3 , smješten u postojeći bazen sa vertikalnim 

zidovima 

- C-MEM bioreaktora zapremine 500m 3 smješten u postojeći bazen sa 

zakošenim zidovima, sa 12 C-MEM modula uključujući: 

6. duvaljke za areaciju 

7. sistem za pranje zrakom 

8. sistem za pranje vodom 

9. recirkulaciju i odlaganje viška mulja 

10. pumpe permeata (prečišćene vode) 

- Rezervoara čiste vode za proces pranja membrana (3,7m 3 ) 

- Prostora i opreme za skladištenje, pripremu i doziranje za NaOCl za čišćenje 

membrana i smanjenje zagađenja 

- Uguščivača mulja zapremine 175 m 3 

- Automatskog upravljanja i niskonaponskog razvoda 

- Pogonske zgrade za svu navedenu opremu. 

Rezultati tretirane procjedne vode iz deponije moraju zadovoljavati propisane 

vrijednosti „Uredba o uslovima i ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i 

sisteme javne kanalizacije“(Sl.Novine FBiH br. 04/12). Kod nas se radi o 

prirodnom recipijentu Lepeničkom potoku.Postrojenje za tretman procjednih voda 

nije u funkciji i mi smo u obavezi da plaćamo vodnu naknadu tereta zagađenja 

otpadnih voda izražen preko EBS-a. 

45

Zaštita zraka 

Projektovana tehnologija sanitarnog odlaganja komunalnog otpada podrazumijeva 

da se otpad odlaže na već pripremljenu podlogu i razgrće u slojevima do 50 cm, 

nakon čega se vrši sabijanje specijalnim strojevima. 

U tu svrhu se koristi KAT-KOMPAKTOR, težine 37 tona. Proces se ponavlja do 

visine odlagališta od 2 m, nakon čega se vrši prekrivka inertnim materijalom 

debljine 20 – 30 cm. Ovaj postupak se ponavlja dok se ne dostigne željena visina 

po projektu. Na ovaj način se povećava odlagališni prostor i stabilnost odlagališta, 

dok se prekrivkom sprečava protok vode kroz tijelo deponije, zatvara nekontrolisan 

izlazak gasova, kao i raznošenje papira i plastike vjetrom. Produkt biološke 

razgradnje organskih komponenti iz komunalnog otpada u tijelu deponije bez 

prisustva zraka (anaerobna razgradnja otpada) je produkcija deponijskog plina koji 

sadrži od 45 - 55% metana. Procjenjuje se da u tijelu deponije komunalnog otpada 

Smiljevići produkcija deponijskog plina iznosi do 1.500 m 3 /h. U cilju odplinjavanja 

odlagališta na cijelom odlagalištu je izgrađeno 130 bunara koji su povezani na 

plinski generator za proizvodnju električne energije. Stari dijelovi odlagališta su 

bušeni specijalnim strojem Ø 800mm te su, u tako pripremljene rupe, postavljene 

PEHD-e sonde (ukupno 30 kom). Na novom dijelu odlagališta postavljene su 

metalne sonde (Ø 800mm x 4000 mm) unutar kojih je ugrađena perforirana PHDE 

cijev Ø 110mm sa granulatom oko cijevi (Ø 32-64mm). 

Sl.29. Sonda metalna 

Sanitarno odlaganje komunalnog otpada od odlagališta komunalnog otpada 

stvara „bioreaktor“, zatvoren sa svih strana nepropusnim barijerama, u kome se 

odvija razgradnja organskog otpada pospješena kompaktiranjem (sabijanjem) 

otpada. 

Primjenjujući ovu tehnologiju zbrinjavanja komunalnog otpada eksperimentom je 

pokazano da se sa primjenom postojećeg sistema za odplinjavanje značajne 

količine deponijskog gasa sakupe (u odnosu na nekontrolirani način odlaganja 

komunalnog otpada). Prekrivanjem otpada je onemogućena njegova emisija u 

46

okoliš nego se preko izgrađenog sistema za odplinjavanje dovodi do mjesta za 

njegovo iskorištavanje (spaljivanje). 

Sanitarnim načinom odlaganja komunalnog otpada smanjena je mogućnost 

nekontrolisane emisija metana u okoliš u odnosu na nekontrolirani način 

odlaganja. 

Zaštita od buke 

Prilikom rada postrojenja (mehanizacija, energana, baklja, sortirnica, postrojenje 

za tretman procjednih voda, pumpe) na deponiji Smiljevići se generiše određeni 

nivo buke o čijem se intenzitetu obzirom na lokaciju vodi računa. Obzirom na 

udaljenost postrojenja urađenih na deponiji u odnosu na susjedne objekte 

stanovanja (privatne kuće) i nizak intezitet buke koji se prenosi u bližu okolinu, 

shodno Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni 

glasnik SR BiH“ br. 46/89), ne očekuje se prekoračenje graničnog nivoa buke u 

okoliš. 

Uređaji tj. postrojenja koja emituju buku moraju biti atestirani, odnosno tako 

konstruisani ili izolovni, tako da u spoljnu sredinu ne prenose buku preko 

dozvoljenog nivoa. Prilog-Mjerenje vanjske buke – Zapisnik o stručnom nalazu 

od 05.04.2007.godine „Institut za zaštitu, ekologiju i ograzovanje“-Tuzla 

Negativan uticaj buke na bližu okolinu se ne očekuje u nedozvoljejnoj mjeri pa se 

i ne predlažu dodatne zaštitne mjere. 

Prevencija pojave akcidenata 

Imajući u vidu da: 

- je postrojenje projektovano i izgrađeno prema važećim 

standardima i zakonskim propisima 

- je ugrađena najsavremenija oprema u tehnološkom smislu 

- su nakon identifikacije potencijalnih opasnosti preduzete 

preventivne i sigurnosne radnje ( Protupožarna zaštita – 

aparati i hidranti, sistem detekcije gasa i dojavljivača 

požara) 

- je osoblje obučeno i kompetentno za vođenje procesa 

proizvodnje 

vjerovatnoća pojave akcidenata, sigurnosnih i okolinskih incidenata ili vanredne 

situacije svedene su na minimum. 

Najbolje raspoložive tehnike – BAT(“Best Available Techniques”) 

Pravilnikom o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu 

standardi kvaliteta okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 92/07) se 

regulira donošenje najboljih raspoloživih tehnika, u formi tehnickih uputa, kojima 

se postižu standardi kvalitete okoliša. „Raspoložive” tehnike su one tehnike koje 

su razvijene do takvih razmjera, koje dopuštaju njihovu primjenu u odredenim 

industrijskim granama - u ekonomskim i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u 

obzir troškove i prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvodi u državi, sve dok su 

razmjerno dostupne korisniku. 

47

TAČKA 12 

ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU 

SA PROPISIMA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA 

Zakonodavstvo u EU 

Evropsko zakonodavstvo postavlja strogi hijerarhijski slijed zbrinjavanja 

otpada: 

- sprečavanje nastajanja otpada 

- ponovna upotreba 

- recikliranje 

- termička obrada sa dobivanjem energije. 

Ovaj strogi niz je uspostavljen s obzirom na ukupnu ocjenu održivosti, odnosno 

ekološke prihvatljivosti. Cilj je smanjiti količinu otpada za dalju obradu. Zemlje 

EU nastoje reducirati količine otpada koje se odlažu na deponije, usljed čega 

raste potreba za povećanjem udjela recikliranog i kompostiranog otpada u 

ukupnoj količini nastalog otpada. To povećanje se zasniva na odvojenom 

prikupljanju otpada. 

12.1. Regulativa EU 

U području gospodarenja otpadom u EU postoji stotinjak propisa, od 

kojih su najvažniji (uključujući dopune): 

Direktiva o otpadu (75/442/EC) 

Direktiva o odlaganju otpada (99/31/EC) 

Direktiva o incineraciji (izgaranje otpada 2000/76/EC). 

Strategija gospodarenja otpadom u EU proizilazi iz direktive o otpadu i strateških 

usmjerenja, gdje su sadržani sljedeći principi: 

 

 

 

 

Prevencija – zbog osiguranja i očuvanja prirode i resursa proizvodnju 

otpada treba minimizirati i izbjegavati gdje je to moguće uz 

iskorištavanje materijalnih i energetskih svojstava otpada 

Smanjivanje rizika – radi osiguranja smanjenja utjecaja na ljudsko 

zdravlje i okoliš, osobito smanjenja opasnih materija u otpadu 

Zagađivač plaća i odgovornost proizvođača – da se osigura plaćanje 

punih troškova djelovanja onih koji proizvode otpad ili zagađuju okoliš 

Blizina i samodostatnost – osigurati adekvatnu infrastrukturu 

uspostavom integrirane mreže postrojenja i građevina za zbrinjavanje 

otpada, vodeći računa o najboljim raspoloživim tehnologijama bez 

pretjeranih troškova. 

Klimatske promjene nisu izravno sadržane u regulativi i strategiji EU iz područja 

gospodarenja otpadom, ali su neizravno pokrivene sljedećim odredbama: 

a) Direktiva o odlaganju otpada propisuje za države članice EU 

vremenski plan smanjivanja udjela biorazgradivog otpada u 

komunalnom otpadu za trajno odlaganje, čime se smanjuju emisiju 

snažnog stakleničkog plina metana iz odlagališta otpada. Desetak 

država EU već je uvelo zabranu odlaganja biorazgradivog otpada. 

b) Direktiva o incineraciji otpada pokriva postrojenja za izgaranje i 

suizgaranje otpada te favorizira postrojenja, koja koriste toplotu 

48

proizvedenu izgaranjem otpada za proizvodnju električne i toplotne 

energije (kogeneracija, energane na otpad). 

Time se ostvaruje dvostruka korist za ublažavanje klimatskih promjena, jer se: 

 

 

Smanjuje emisija metana 

Smanjuje potrošnja fosilnih goriva i njihove emisije stakleničkih plinova 

c) Strategija gospodarenja otpadom EU u hijerarhiji postupanja s 

otpadom izjednačava materijalno i energetsko iskorištavanje vrijednih 

svojstava otpada, što znači da se proizvodnji energije iz otpada 

pridaje jednaka važnost kao i recikliranju otpada. Nekoliko država EU 

(Danska, Italija, Holandija, Portugal) priznali su energetski vrijednom 

otpadu status obnovljivog energenta, uz odgovarajuće povlastice. 

Direktiva EU (COUNCIL DIRECTIVE) 1999/31/EC o odlagalištima otpada 

odredila je rokove za smanjenje biorazgradivog komunalnog i sličnog otpada: 

- Do 2006. na 75 % od količine deponovanog biorazgradivog komunalnog otpada 

1995. godine 


1995. godine 


1995. godine. 

12.2. Zakonski okviri za iskorišćavanje otpada u vidu energije u EU 

Ugljen dioksid, vodena para, metan i azotni oksidi su staklenički plinovi 

nastali prirodnim aktivnostima i oni izmješani u atmosferi čine toplotni omotač 

oko Zemlje. Ovaj omotač sprečava gubitak toplotne energije i omogućuje život na 

Zemlji. Nekontroliranim izgaranjem fosilnih goriva, sječom šuma i drugim 

aktivnostima dolazi do ispuštanja povećanih količina stakleničkih plinova i na taj 

način dolazi do globalnog zagrijavanja. Posljedice globalnog zagrijavanja: 

ekstremne vremenske prilike, smanjenje bioraznolikosti, povećanje pustinja, 

povećanje nivoa mora, širenje bolesti, nestanak golfske struje. U zemljama EU 

okvir za iskorišćavanje otpada u vidu energije a time i izgradnja postrojenja za 

iskorišćavanje energetskog potencijala otpada postavljen je sljedećim 

dokumentima: 

Kjoto protokol na osnovu Konvencije Ujedinjenih nacija o 

klimatskim promjenama, 1997. godine, 

Direktiva 2001/77/EC Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća od 

septembra 2001. godine o promociji proizvodnje električne energije 

na svom energetskom tržištu iz obnovljivih izvora energije, 

Direktiva 2003/87/EC Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća od 

oktobra 2003. godine o uspostavljanju mogućnosti trgovanja 

emisijama gasova „staklene bašte“ među zemljama Evropske unije, 

Direktiva 2003/96/EC Evropskog vijeća od oktobra 2003. godine o 

reformi okvira za porez na energetske proizvode i električnu 

energiju, 

Direktiva 1999/81/EC Evropske Unije o deponovanju otpada. 

49

Posljednjih decenija, primjećeno je znatno povećanje temperature na Zemlji. 

Međunarodnim koncenzusom je prihvaćeno da su emisije gasova (sa efektom) 

staklene bašte jedan od glavnih krivaca za takvu situaciju. Na konferenciji o klimi, 

održanoj u Kjotu, Japan, 1997. godine u organizaciji Ujedinjenih nacija, 

donešena je odluka o hitnom smanjenju emisija GHG (gasova staklene bašte). 

Ova odluka, poznata kao Kjoto protokol, dodatno je razrađena na Konferenciji o 

klimatskim promjenama u Bonu 2001. godine. Postignut je dogovor o ukupnom 

smanjenje emisije GHG u periodu od 2008 do 2012. za 5,5 % u odnosu na nivo 

iz 1992. godine, pri čemu mogu da koriste: 

- JI (Joint Implementation – Zajednička implementacija) što 

dozvoljava jednoj razvijenoj državi da snizi svoju emisiju na teritoriji 

druge razvijene države (ako je to troškovno efikasnije), 

- ET (Emission Trading – Trgovina emisijama), dozvoljava jednoj 

razvijenoj državi da trguje emisijama sa drugim razvijenim 

državama, 

- CDM (Clean Development Mechanism – Mehanizam čistog 

razvoja), da svoju obavezu snižavanja emisija realizuju u zemljama u 

razvoju koristeći fleksibilni finansijski mehanizam, čime se ujedno 

podržavaju zemlje u razvoju koje nisu glavni krivci za klimatske 

promjene, a snose posljedice. 

Bosna i Hercegovina je pristupila Protokolu iz Kjota (15.jula 2007. godine) po 

modelu koji se preporučuje zemljama u razvoju. Zemlje u razvoju (tzv. ne-Aneks 

1 zemlje) nemaju obaveze smanjenja emisija, ali mogu da doprinesu smanjenju 

emisija GHG, putem realizacije projekata kroz Mehanizama čistog razvoja CDM, 

Kjoto protokola. 

Zemlje EU, kao najrazvijenije zemlje svijeta i kao najveći zagađivači po glavi 

stanovnika, preuzele su obavezu smanjenja emisije za 8 %. Pored povećanja 

energetske efikasnosti, kao jedna izuzetno važna mjera u ovoj djelatnosti, 

korišćenje obnovljivih izvora energije je druga značajna mjera koja treba da 

doprinese smanjenju emisije GHG. 

Da bi stvorila uslove za smanjenje emisije GHG, Evropska unija je pripremila 

nekoliko direktiva – u određenoj mjeri obavezujućih smjernica za svoje članice. 

Najznačajnije direktive u ovoj oblasti su pripremljene od 2001. do 2003. kako bi 

se u narednom periodu do 2008. godine pripremile nacionalne strategije, zakoni i 

mjere i razvili svi neophodni mehanizmi za ostvarivanje postavljenog cilja, 

smanjenja emisije GHG za 8 %, u periodu 2008-2012. godine. 

Direktivom 2001/77/EC zemlje Evropske unije (EU-15) su postavile sebi cilj da do 

2010. godine učešće obnovljivih izvora energije u potrošnji primarne energije 

bude najmanje 12 %, i da udio električne energije proizvedene iz obnovljivih 

50

izvora energije bude najmanje 22,1 % u ukupnoj potrošnji električne energije u 

EU. 

12.3. Regulativa BiH 

Regulativa BiH za gospodarenjem otpadom je usklađena sa relevantnom 

regulativom EU. Donešeni su važniji propisi i uredbe usklađeni sa EU: 

Zakon o upravljanju otpadom (u Federacuji BiH 19.07.2003. godine) 

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (u F BiH 16.02.2005. 

 

godine) 

Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpada za 

postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada (u F BiH 

16.02.2005. godine). 

U konceptu upravljanja otpadom sadržana je i većina mjera odnosno tehnologija, 

koje doprinose smanjenju stakleničkih plinova iz sistema gospodarenja otpadom, 

kao što su izbjegavanje i recikliranje otpada, biološka i termička obrada otpada, 

korištenje energije deponijskog plina. Zakonska regulativa Bosne i Hercegovine 

je daleko ispred postojeće prakse upravljanja otpadom. 

Zakonom o upravljanju otpadom se uređuje način upravljanja otpadom, načela i 

ciljevi upravljanja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u vezi sa 

upravljanjem, troškovi, uslovi za objekte u kojima se obavlja upravljanje otpadom, 

način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor 

nad upravljanjem otpadom.Zakonom o upravljanju otpadom i Strategijom 

gospodarenja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini propisano je: da se 

izgradnja novih deponija komunalnog otpada može vršiti samo na regionalnom 

nivou. Ovim aktima određeno je ukupno 16 regionalnih deponija u Bosni i 

Hercegovini.Zakonom o upravljanju otpadom definisano je korištenje otpada. 

Otpad se može koristiti i povratom materijala i energije. Otpad će se koristiti na 

način da proizvodi koji nastaju korištenjem otpada neće prouzrokovati veće 

okolinsko opterećenje nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala. 

Propisan je i način odlaganja otpada. 

Načini odlaganja mogu biti: 

- odlaganje na lokaciji deponije 

- termalno odlaganje 

- druge hemijske, biološke ili fizičke obrade. Dozvola za nove sanitarne deponije 

može se izdati samo za deponovanje na regionalnom nivou. 

Buka 

Nivo buke koji se javlja u toku rada postrojenja (mehanizacija, energana, baklja, 

sortirnica, postrojenje za tretman procjednih voda, pumpe) na deponiji Smiljevići 

u odnosu na susjedne objekte stanovanja (privatne kuće) je nizak (na osnovu 

izmjerenih pokazatelja). Shodno Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta 

zvuka i šuma („Službeni glasnik SR BiH“ br. 46/89), ne očekuje se prekoračenje 

graničnog nivoa buke u okoliš. 

51

Zagađenje zraka 

Izvori emisija štetnih materija kod odlagališta komunalnog otpada mogu biti iz 

pokretnih izvora i to od vozila koja vrše dostavu i deponiranje otpada, te iz 

nepokretnih izvora i to objekata koja se nalaze u sklopu odlagališta kao i samog 

odlagališta. Površina odloženog otpada je izvor emisije ukoliko odlagalište nije 

opremljeno sistemom za otplinjavanje. Odlagališni plinovi su plinovi nastali 

fizikalnim, hemijskim i biološkim procesima u odloženom otpadu. Osim metana i 

ugljičnog dioksida, u trgovima može sadržavati i kancerogene materije. Prosječan 

sastav deponijskog plina je dat u tabeli: 

Komponenta % Karakteristike 

Metan 45-60 Metan je gas bez boje i mirisa. Deponije su najveći izvori 

emisije metana koje je prouzrokovao čovjek. 

Ugljen dioksid 40-60 CO 2 se nalazi u atmosferi u malim koncentracijama 

(0,02%). Bezbojan je, bez mirisa i malo kiseo. 

Azot 2-5 Azot reprezentuje 79% atmosfere. Bez mirisa, ukusa i boje. 

Kiseonik 0,1-1 Kiseonik reprezentuje 21% atmosfere. Bez mirisa, ukusa i 

boje. 

Amonijak 0,1-1 Amonijak je bezbojan gas sa oštrim mirisom. 

Nemetanska organska 

jedinjenja (NMOC) 0,01-0,6 

Sulfidi 0-1 

NMOC-i su organska jedinjenja. Nalaze se u prirodi ili se 

mogu vještački sintetizovati. NMOC najčešće prisutna na 

deponiji su akrilo-nitriti,etil-benzen, heksan, 

Sulfidi (vodonik sulfid, dimetil sulfid, merkaptani)su 

gasovi prisutni u prirodi i koji daju deponiji neprijatan 

miris pokvarenih jaja. 

Vodonik 0-0,02 Vodonik je gas bez boje i mirisa. 

Ugljen-monoksid 0-0,02 Ugljenmonoksid je gas bez mirisa i boje i gas koji je 

izuzetno toksičan. 

Tabela 14. Sastav deponijskog plina 

Potencijalni problemi koji se mogu javiti vezano za nekontrolisanu emisiju 

odlagališnog plina u zrak i njegovu migraciju u podzemlju jesu: 

eksplozija metana i samozapaljenje otpada, 

oštećenje i uništenje vegetacije (indikator površinskih emisija odlagališnog 

plina) 

neugodni mirisi, 

fizičko razaranje pokrivnog sloja, 

zagađivanje podzemnih voda (ugljični dioksid u karbonatnoj geološkoj 

strukturi, porast ukupnih topivih tvari), te 

doprinos „efektu staklenika“ (globalno zagrijavanje). 

Najveći problem za lokalno stanovništvo je pojava neugodnih mirisa, odnosno 

zadaha. Ovaj problem je posljedica prisustva sumporvodonika, merkaptana i 

52

amonijaka. Budući da se radi o spojevima sa izrazito jakim mirisima čovjek ih 

osjeća u vrlo malim koncentracijama. 

Sl.30. Poprečni presjek bušotine 

Prikaz mjerenja kvaliteta zraka (Dvokut iz 2005.god): 

REZULTATI MJERENJA KONCENTRACIJA TEŠKIH METALA U ZRAKU – 

PROSISANOJ PRAŠINI 

Mjerenje je izvršeno za količinu kadmijuma i olova u uzorku lebdećih čestica. 

Parametar za kvalitet zraka 

Lebdeće čestice PM 10 

(manje od 10 mikrona) 

Prosjek 

dnevnih 

uzoraka 

Granična 

vrijednost za 

ULČ 

Zakon o zaštiti 

zraka Kantona 

Sarajevo 

Maksimalni 24-satni prosjek 113 µg/m 3 150 µg/m 3 

Mjerenja su vršena na osnovu prosisavanja 10 m³ zraka i filtraciji lebdećih 

čestica veličine do 10 μm promjera (PM – 10). 

Lebdeće čestice nataložene na filteru rastvarane su u jakim super čistim 

kiselinama, a otopina je analizirana na atomskom absorpcionom spektrometru 

(grafitna peć).Rezultati pokazuju da je količina lebdećih čestica nešto veća od 

graničnih vrijednosti. 

53

Tabela 15 zrak: Prikaz rezultata mjerenja 

MJERNI 

POKAZATELJI 

KONCENTRACIJA 

METALA 

GRANIČNE 

VRIJEDNOSTI 

OLOVO (Pb) 0.98 µg/m³/h < 1,0 µg/m³/h 

KADMIJ (Cd) 0.050 µg/m³/h < 0,1 µg/m³/h 

Rezultati pokazuju da je sadržaj olova i kadmija u zraku (lebdećim česticama) je 

u okviru dozvoljenih graničnih vrijednosti. 

Aerozagđenje nastalo emisijom štetnih gasova iz: 

motornih sredstava rada deponije (kompaktori, buldozeri, kamioni...) koja 

rade na zbrinjavanju komunalnog otpada 

baklje za spaljivanje deponijskog gasa (energane), 

kao jedan od kriterijuma koji definiše odnos objekata ovakve namjene i okoliša 

moguće je kvantifikovati samo ako se uzmu u obzir svi parametri koji suštinski 

određuju ovu pojavu (meteorološki, topografski, saobraćajni, građevinski i dr.). 

Praksa koja se dugo zadržala u analizama aerozagađenja, da se kao jedini 

predstavnik aerozagađivača uzima ugljen-dioksid (CO 2 ) danas je prevaziđena. 

Smatra se naime vrlo bitnim da se u ove analize pored ugljendioksida uključe i 

oksidi azota, oksidi sumpora, ugljovodonici, olovo i čestice čađi. 

Nastojanje da se administrativnim mjerama problematika aerozagađenja dovede 

u prihvatljive granice FBiH je donijela Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine 

FbiH“ br. 33/03), Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine FBiH“ 

br. 12/05), Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Službene novine 

FbiH“ br. 12/05), Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak 

(“Službene novine” FBiH broj 12/05), te Pravilnik o graničnim vrijednostima 

emisije zagađujućih materija u zrak («Službene novine FBiH» br. 12/05). 

Na sarajevskom odlagalištu je izgradnjom sistema za odplinjavanje i iskorištavanje 

spriječena daljnja akumulacija gasa u tijelu deponije, te umanjena vjerovatnoća od 

ponovnih požara i eksplozija čime su mogući negativni utjecaji na kvalitet zraka 

svedeni na minimum. 

Zagađenje voda 

U procesu zbrinjavanja komunalnog otpada, zagađenje podzemnih i površinskih 

voda može se očekivati samo kao posljedica: 

• nefunkcionalnosti i propusnosti izgrađenog zaštitnog nepropusnog 

sloja (kombinacija vještačke i prirodne barijere) na tlu, 

• nepropisnog odlaganja komunalnog otpada na već pripremljene 

otvorene površine, 

54

• nekontrolisano ispuštanje vode iz tanka praonice donjeg postroja i 

točkova i 

• nekontrolisano ispuštanje zagađenih oborinskih i procjednih voda 

tretiranih na postrojenju za tretman procjednih voda koji se nalazi na 

najnižoj koti odlagališta. Njegova f-ja je da sve otpadne vode 

prikupljene kroz sistem za prikupljanje (drenažni sistemi, otvoreni 

kanali) tretira i sa dozvoljenim parametrima ispušta u recipijent. 

Otpadne(procjedne) i obirinske vode koje se produkuju u krugu deponije 

potrebno je prethodno tretirati u prečistaču za tretman, ostvarujući tako potreban 

stepen prečišćavanja PSP %, a zatim prečišćene kao efluent zadovaljavajućeg 

kvaliteta putem izgrađenog sistema ,ispuštati prirodni recipijente-Lepenički potok, 

u skladu sa važećim propisima: 

Zakon o zaštiti voda (“Službene novine FbiH“ br. 33/03), 

Uredba o kategorizaciji vodotokova (“Službeni list SR BiH“ br. 

42/67), 

Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja 

iskorištene vode, ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala 

iz vodotoka („Službeni list BiH“ br. 48/98), 

Odluka o maksimalno dopuštenim koncetracijama radionuklida i 

opasnih tvari u međurepubličkim vodotokovima, međudržavnim 

vodama i vodama obalnog mora („Službeni list RBiH“ br. 

02/92, 13/94). 

Zagađenje zemljišta 

Kod zemljišta kao osnovnog prirodnog elementa, posebno treba istaći da 

zemljište kao složeni ekološki sistem reaguje na vrlo male promjene, u kom 

smislu dolazi i do degradacije njegovih osnovnih karakteristika. Posebna 

činjenica nam nameće obavezu da se za svaki konkretan slučaj istraži veliki broj 

mogućih uticaja koji se mogu sistematizovati u dvije osnovne grupe: 

• zagađenja zemljišta i 

• degradacija zemljišta. 

Problematika zauzimanja površina neophodnih za izgradnju ovakvih sistema, 

jedan je od parametra mjerodavnih za definisanje odnosa izgradnje objekta i 

okoliša. Izučavanje ove problematike postalo je aktuelno onog trenutka kada se 

napokon shvatilo da površine koje zauzimaju postrojenja ovakve namjene 

predstavljaju izgubljeni resurs i da se teško ne mogu privesti svojoj predhodnoj 

namjeni. Zaposjedanje prostora ima više ekoloških aspekata, među ostalim: 

uništavanje ili značajno oštećenje zatečenih, ali i drugih, s njima povezanih 

55

ekosistema i gubitak zemljišta za druge privredne namjene (u prvom redu 

zemljoradnju). 

Određivanje trenutne kontaminiranosti zemljišta na lokalitetu odlagališta 

podrazumjeva uzorkovanje i analizu zemljišta prema Uputstvu o utvrđivanju 

dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog 

ispitivanja („Službene novine FBiH“ br. 11/99). 

Primjenom najsavremenije tehnologije za pripremu podloge za odlaganje, 

izgradnjom funkcionalne vodonepropusne septičke jame u neposrednoj blizini 

objekta upravne zgrade, izgradnjom sistema za otplinjavanje odlagališta, 

izgradnjom vodonepropusnih jama grobnica, te izgradnjom sistema za 

prikupljanje oborinskih i procjednih voda i njihovim odvođenjem do postrojenja za 

tretman riješena je mogućnost nekontrolisanog zagađenja zemljišta. Sve 

manipulativne površine u krugu deponije Smiljevići su presvučene asfltnim 

slojem, čime se onemogućava degradacija i zagađenje zemljišta. 

56

TAČKA 13 

SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA 

I RACIONALIZACIJU SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA SA PREDVIĐENIM 

ROKOVIMA 

Da bi neko rješenje uspjelo u cilju zaštite okoliša potrebno je obuhvatiti i u 

potpunosti analizirati i definisati sve kategorije negativnih uticaja. U tom smislu se 

uvijek, kao prioritet, postavlja obaveza o njihovom definisanju u odnosu na 

osnovne prirodne činioce. Domen osnovnih prirodnih činilaca sačinjavaju: klima, 

voda, zrak, tlo, flora, fauna, pejzaž, i gledano kroz prizmu ekosistema, 

predstavljaju potpuno uređen i samoregulišući mehanizam. Svi procesi unutar 

elemenata ovog složenog sistema se odvijaju na osnovu zavisnosti jednih od 

drugih, bilo da se radi o organskim ili neorganskim elementima, u kom smislu 

svako postrojenje i tehnološki proces sa svojim specifičnim karakteristikama u 

određenim okolnostima može dovesti do poremećaja međusobnih odnosa. 

Promjene se kreću od sasvim neznatnih pa do tako drastičnih da pojedini 

elementi potpuno mogu izgubiti svoja osnovna obilježja. Sistemski pristup 

navedenim odnosima kroz analizu kriterijuma odnosno u većini slučajeva daje 

zadovoljavajuće rezultate, ali samo kod njihove objektivne kvantifikacije i 

doslednog poštovanja međusobnih odnosa. 

U smislu iznesenih činjenica kao polazna osnova ove analize data je tipologija 

osnovnih zagađenja, njihovo porijeklo i moguće djelovanje u smislu poboljšanja. 

Na osnovu podataka iz Tabele 16. može se zaključiti da se osnovna zagađenja 

kod posmatranog objekta deponije Smiljevići, mogu pojaviti kao rezultat 

nepropisnog i nekontrolisanog zbrinjavanja dovučenog komunalnog otpada, 

nefunkcionalnosti postrojenja za tretman procjednih voda, propusnosti grobnica 

za zbrinjavanje leševa životinjskog porijekla, plinskih, električnih i dr. instalacija, 

nepridržavanja uputstava o propisnom rukovanja u navedenih postrojenja i 

sredstava rada i sl. Ova stvarna i potencijalna zagađenja po količini i svom 

intenzitetu ne predstavljaju značajne činioce (izuzev procjednih voda), ali u 

određenim uslovima mogu uticati na opštu i nepovoljnu sliku o sanitarnom 

odlagalištu Smiljevići. 

57

Tabela 16. Osnovni oblici zagađenja unutar kompleksa deponija-Smiljevići 

OBLICI ZAGAĐENJA PORIJEKLO MJERE SMANJENJA EMISIJA 

ZAGAĐENJE 

POVRŠINSKIH I 

PODZEMNIH VODA 

Otpadne sanitarne vode 

vode iz objekta mokrog 

čvora upravne zgrade; 

Otpadne oborinske i 

procjedne vode sa 

otvorenih manipulativnih 

površina sanitarnog 

odlagališta; 

Redovno čišćenje i pregled 

postojeće septičke jame za 

prihvat fekalnih voda iz 

mokrog čvora; 

Stavljanje u potpunu funkciju 

već izgrađenog „postrojenja 

za treman oborinskih i 

procjednih voda“ a po potrebi 

i njegova dogradnja 

SANITARNO 

ZBRINJAVANJE 

KOMUNALNOG 

OTPAD 

ZAGAĐENJE 

ZEMLJIŠTA 

ZAGAĐENJE 

VAZDUHA 

Nastajanje ocjednih 

voda iz tijela deponije 

Dovoženje velikih 

količina komunalnog 

otpada na sanitarnu 

deponiju. 

Muljni talog iz 

postrojenja za tretman 

procjednih voda 

Završetak odlaganja na 

površinama koje su 

pripremljene za tu 

namjenu. 

Nekontrolisano i 

slučajno prosipanje 

tečnih goriva, motornih 

ulja i sl. štetnih materija 

na propusne površine; 

Tehnička neispravnost 

baklje (energane) za 

sagorjevanje 

(iskorištavanje) 

deponijskog gasa; 

plinskih instalcija; 

Prekogranične emisione 

vrijednosti zagađujućih 

materija u otpadnom 

Primjeniti u potpunosti novu 

tehnologiju zbrinjavanja 

otpada a nastali filtrat odvesti 

do postrojenja za tretman. 

Poboljšati (povećati) proces 

reciklaže u izrađenoj 

sortirnici u krugu odlagališta. 

Izgradnja kompostane i 

obradit nastali mulj 

Saniranje i ozelenjavanje 

(rekultivisanje) površina na 

kojima je proces odlaganja 

završen po projektu kao i 

degradiranih površina unutar 

Odlagališta komunalnog 

otpada. 

Periodični pregled, 

servisiranje i održavanje u 

ispravnom stanju sistema za 

odplinjavanje; 

Mjerenje emisije deponijskog 

gasa na baklje, 

Redovno prekrivanje 

odloženog otpada po 

projektu i primjenjujući 

propisanu tehnologiju 

58

gasu (dimu) iz baklje, 

odlaganja. 

BUKA 

Od strojeva koji rade na 

odlagalištu i motornih 

vozila koja pristupaju 

prostoru odlagališta 

Mjerenje niovoa buke u 

okolini kompleksa sanitarne 

deponije Smiljevići; 

Ispravnost i redovan tehnički 

pregled sredstava i uređaja 

koji emetuju buku najvećeg 

inteziteta. 

Rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera 

Tabela 17. Rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera 

PREDVIĐENA AKTIVNOST /MJERA 

ROK IZVRŠENJA 

1. Površine unutar odlagališta koje se više neće 

koristiti za odlaganje, rekultivisati ozeleniti, 

2013. god. 

2. Za propisan i zadovoljavajući tretman 

oborinskih i procjednih voda koje se emituju 

sa odlagališta. Potrebno je napraviti analizu 

neovisne komisije koja će dati rješenje da se 

omogući zadovaljavajući stepen 

prečišćavanja otpadne vode koja će se 

nakon fizičko-hemijskog tretmana direktno 

odvoditi u recipijent – Lepenički potok. 

Uspostaviti kontinuirani monitoring koji 

podrazumjeva uzorkovanje i fizičko - 

hemijsku analizu otpadne vode. 

2013. god. 

3. Provesti monitoring procjednih voda, kvaliteta 

zraka i emisija u zrak od ovlaštene 

laboratorije za ove aktivnosti. 

2013. god. 

59

4. Za propisno odlaganje komunalnog otpada 

izvršiti pripremu prostora za odlaganje prema 

projektu (ccc 15.000 m 2 ) 

2014. god. 

5. Za kompleks sanitarnog odlagališta uraditi 

„Plan za sprečavanje nesreća većih 

razmjera“, shodno članu 78. Zakona o zaštiti 

okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 

33/03). 

2013. god. 

6. Izvršiti prikopčavanje metalnih sondi u sistem 

za odplinjavanje odlagališta koje ne smetaju 

na plohama na kojima se ne vrši odlaganje 

komunalnog otpada 

2013. god. 

Planirano je u tekućoj godini 2013.godini: 

povećati količine recikliranog materijala u sortirnici 

izgradnja odlagališta inertnog materijala, građevinskog otpada i 

postrojenja za recikliranje građevinskog otpada u krugu odlagališta 

izgradnja reciklažnog dvorišta u krugu odlagališta. 

60

TAČKA 14 

PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA 

PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA 

U cilju uspostavljanja kontinuiranog praćenja stanja okoliša u krugu kompleksa 

Odlagališta komunalnog otpada Smiljevići-Sarajevo, tj. minimiziranja negativnih 

uticaja na okoliš koji se mogu pojavitu u toku eksploatacije odlagališta, a u skladu 

sa važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, neophodno je vršiti permanentan 

monitoring osnovnih elemenata okoliša. U „planu monitoringa“ moraju biti 

definisani sljedeći stavovi: 

• predmet monitoringa; 

• parametar koji se osmatra; 

• mjesto vršenja monitoringa; 

• način vršenja monitoringa odabranog faktora/vrsta opreme za monitoring; 

• vrijeme vršenja monitoringa, stalan ili povremen monitoring; 

• razlog zbog čega se vrši monitoring određenog parametra. 

PREDMET 

MONITORINGA 

KVALITET 

PROCJEDNE 

VODE - 

EFLUENTA 

Tabela 18. Monitoring okoliša predviđen za deponiju Smiljevići 

PARAMETAR 

KOJI SE 

OSMATRA 

Osnov. fizičko 

hemijski 

parametri: pH, 

T, suspendov. 

materije, 

BPK 5 , HPK, 

nitriti, nitrati, 

ukupni N, 

sulfidi, masti i 

ulja, sulfati, 

fosfati, hloridi 

MJESTO 

VRŠENJA 

MONITORINGA 

Na ulazu i 

izlazu iz 

postrojenja za 

tretman 

procjednih voda 

VRIJEME I 

NAČIN 

VRŠENJA 

MONITORINGA 

Dvanaest puta 

u toku 

kalendarske 

godine po jedan 

uzorak 

(mjesečno) 

RAZLOG 

MONITORINGA 

Kontrola 

kvaliteta 

efluenta, 

određivanje 

uticaja na 

recipijent; 

ROK 

Odmah po 

izgradnji 

„postrojenja 

za tretman” 

i puštanju u 

rad 

61

ZRAK 

Kvalitet zraka 

na lokaciji 

Odlagališta 

(SO 2 , NO 2 , 

NO, NO x , CO, 

NO 2 , ULČ, 

čađ, prašina i 

dr. parametri 

definisani 

pravilnikom) 

U krugu 

odlagališta 

Svake druge 

godine po 

utvrđenoj 

metodologiji 

mjerenja 

Da se utvrdi 

uticaj 

odlagališta na 

kvalitet zraka; 

Uspostavljanje 

kontinuiranog 

monitoringa. 

Nakon 

odobrenja 

Plana 

aktivnosti. 

DEPONIJSKI 

GAS 

Parametri 

deponijskog 

plina (CH 4 , 

CO 2, H 2 S) 

(Direktiva 

1993/31 

EC,anex III) 

Na sondama i 

prije ulaska na 

baklju za 

spaljivanje 

Redovna 

mjerenja 

propisana u 

“Glavnom 

projektu” 

(mjesečno) 

Kontinuirano 

praćenje 

emisije 

deponijkog 

gasa 

Januar 

2013. god. 

BUKA 

Nivo buke 

Izvan poslovne 

parcele 

Svake dvije 

kalendarske 

godine po 

definisanoj 

metodologiji 

mjerenja – min. 

na 4 mjerne 

pozicije 

Ocjena uticaja 

buke na 

najbliže objekte 

stanovanja i 

okoliš. 

Januar 

2013. god 

POVRŠINSKE I 

PODZEMNE 

VODE 

Nivo i po 

potrebi fizičko 

hemijske 

parametri 

(teški metali, 

mineralna 

ulja) 

U krugu 

kompleksa 

odlagališta 

otpada 

Mjesečno 

Utvrđivanje 

nivoa zbog 

procesa koji se 

odvijaju u tijelu 

deponije 

Nakon 

odobrenja 

Plana 

aktivnosti. 

Prema članu 89. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 

33/03) Operator postrojenja je dužan da provodi samo monitoring emisija i uticaja 

koje pogon i postrojenje izazivaju. Operator je dužan da obezbijedi provjeru 

usklađenosti rada pogona i postrojenja sa zakonskim zahtjevima koju provode 

62

stručne institucije svake tri godine, ukoliko nije drugačije određeno okolinskom 

dozvolom ili posebnim propisom. 

Ispitivanja i ocjenu kvaliteta otpadnih voda sa deponije može vršiti samo 

ovlaštena laboratorija, koja ima ovlaštenja u skladu sa Zakonom o vodama. 

Nedostaci utvrđeni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah 

sanirati. Nadležnom ministarstvu podnosi se izvještaj o provjeri i sanacionim 

mjerama koje se preduzimaju u slučaju utvrđenih nedostataka. 

63

TAČKA 15 

MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA 

OTPADA I EMISIJA 

Obzirom na prirodu tehnološkog procesa odnosno aktivnosti koje se odvijaju u 

okviru kompleksa Sanitarno odlagalište Smiljevići, vrstu i količinu zagađujućih 

supstanci koje se pojavljuju i emituju u okoliš, mjere planirane za monitoring 

elemenata okoliša prikazane su u prethodnom poglavlju (br. 14.). Pored 

navedenog „monitoring plana“ koji je planiran za Sanitarnu deponiju Smiljevići 

Sarajevo u cilju potpunije zaštite odnosno kontinuiranog praćenja stanja okoliša 

na posmatranom lokalitetu, potrebno je sprovoditi i ostale aktivnosti i mjere: 

• voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za odvijanje radnih procesa, a 

osobito podaci o: količini i vrsti dovezenog komunalnog i inertnog 

otpadnog materijala, količini recikliranog otpada u sortirnici koja je 

izgrađena u krugu deponije Smiljevići (dnevno, mjesečno, godišnje). 

Sastavni dio dnevnika mora biti: dokumentacija o tehničko-tehnološkoj 

opremljenosti Sanitarne deponije(pratećih objekata: sortirnice, energane, 

postrojenja za tretman), zaštitnoj opremi radnog osoblja, količini utrošenih 

energenata, podaci o godišnjoj produkciji i količini prikupljenih sekundarnih 

sirovina i poduzete mjere po nalogu nadležne inspekcije za zaštitu okoliša, 

• izlazni monitoring – vršit će se vizuelna kontrola da li sva vozila izlaze sa 

deponije nakon čišćenja točkova 

• kontrola kvaliteta procjednih voda na mjesečnoj osnovi 

• kontrola kvaliteta deponijskog gasa jednom mjesečno 

• kontrola pristupa deponiji – pristup je omogućen samo ovlaštenim licima 

• kontrola količine procjednih voda u bazenima na dnevnoj osnovi u cilju 

osiguranja efikasnosti tretmana procjednih voda recirkulacijom 

• električne, gromobranske, sve instalacije postrojenja u krugu odlagališta 

kontrolisati i periodično ispitivati u propisanim rokovima, iste održavati u 

ispravnom stanju, na stručnim poslovima angažovati stručno osposobljene 

radnike, 

• operator na deponiji Smiljevići je dužan da osigura adekvatno održavanje 

pogona i redovnu kontrolu rada tehničkih uređaja. U slučaju nesreća koje 

vode prekoračenju graničnih vrijednosti emisija operator je dužan odmah 

preduzeti sanacione mjere u cilju ponovnog uspostavljanja usklađenosti 

sa propisima. Ukoliko nesreća može da prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po 

ljudsko zdravlje ili okoliš operator je dužan da obavjesti predpostavljenog 

koji će dalje postupiti po Zakonskim odredbama iz ove oblasti, 

• za povremeno održavanje i čišćenje postrojenja za pranje točkova i 

postojeće septičke jame obezbjediti ugovor sa nadležnom komunalnim 

preduzećem (Vodovod i kanalizacija Sarajevo). 

Glavni elementi plana su razrađeni u procedurama u okviru ISO 9001 2000 i 

ISO 14000 2004 koje se daju u prilogu. 

64

TAČKA 16 

PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I ROKOVI ZA 

PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA ODGOVORNE 

OSOBE U SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRŽAJU IZVJEŠTAJA O 

STANJU SIGURNOSTI, SADRŽAJU INFORMACIJA O SIGURNOSNIM 

MJERAMA I SADRŽAJU UNUTRAŽNJIH I SPOLJNIH PLANOVA 

INTERVENCIJE 

Sprečavanje i kontrola nesreća većih razmjera 

Prema članu član 66. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije 

BiH” br. 33/03) aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti 

okoliš ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na okoliš biće podvrgnuta 

posebnom režimu kontrole. Kontrola se provodi: 

• utvrđivanjem da li su ispunjenje posebne obaveze i uvjeti propisani za 

aktivnosti ili pogone i postrojenja; 

• utvrđivanja da li su ispunjeni uvjeti utvrđeni u okolinskoj dozvoli; 

• obavještavanjem nadležnog ministarstva o stanju sigurnosti i planu 

sprečavanja nesreća većih razmjera prije izgradnje ili početka rada 

pogona i postrojenja; 

• vođenjem registra o zagađenosti okoliša; 

• redovnom inspekcijskom kontrolom i 

• nalaganjem sanacionih mjera za sprečavanje zagađenosti. 

Sanitarna deponija Smiljevići mora biti izgrađeno i funkcionirati tako da se: 

• ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu 

smetnju za ljude koji žive na području uticaja postrojenja ili za okolinu 

zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili saobraćaja, ili 

od samog postrojenja; 

• preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere tako da se spriječi 

zagađenje i da se ne prouzrokuje značajnije zagađenje; 

• izbjegava produkcija otpada; a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina 

će se svesti na najmanju moguću mjeru ili će vršiti reciklaža ili ukoliko to 

nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže a da se pri tom 

izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš; 

65

• energetski i prirodni resursi efikasno koriste; 

• preduzmu neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje 

njihovih posljedica i preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada 

postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zagađenja i da bi se 

lokacija na kojoj se odlagalište nalazi vratila u zadovoljavajuće stanje. 

Zadovoljavajuće stanje znači da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša 

koji su relevantni za lokaciju odlagališta naročito oni koji se tiču zaštite 

zemljišta i vode 

Navedeni zahtjevi predstavljaju opće obaveze operatora koje se trebaju ispuniti 

tokom izgradnje, rada i prestanka rada predmetnog postrojenja. 

Operator pogona i postrojenja dužan je preduzeti preventivne mjere neophodne 

za sprečavanje nesreća većih razmjera i ograničiti njihov uticaj na ljude i okoliš. 

Operator je dužan u bilo koje vrijeme prezentirati nadležnom ministarstvu dokaz 

o preduzetim mjerama. 

Prema članu 76. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 

33/03) Operator pogona i postrojenja dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo 

o nesreći većih 

razmjera i čim budu dostupni dostaviti podatke o: 

• okolnostima nesreće; 

• opasnim supstancama koje su prisutne; 

• procjeni uticaja nesreće na ljude i okoliš, 

• hitnim mjerama koje su preduzete. 

Operator je dužan obavijestiti nadležno ministarstvo o preduzetim mjerama za 

ublažavanje posljedica nesreće i sprečavanje pojave novih nesreća. Ukoliko 

dalja istraga otkrije dodatne činjenice operator ih je dužan dostaviti nadležnom 

ministarstvu. 

Operator je dužan da izradi Plan sprečavanja nesreća većih razmjera kojim se 

postiže visoki nivo zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava, struktura 

i sistema upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacija i procjene opasnosti, 

kontrole rada, planiranja interventnih mjera i provođenja monitoringa. Operator je 

dužan da izvrši procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od 

najmanje tri mjeseca prije početka gradnje ili puštanja u rad pogona i postrojenja. 

Unutrašnji i spoljnji planovi intervencije 

Prema članu 83. važećeg Zakona o zaštiti okoliša operator postrojenja je dužan 

da izradi Unutrašnji plan intervencije koji sadrži mjere koje će se preduzeti u 

slučaju nesreće većih razmjera i dostaviti ga organu nadležnom za upravljanje u 

66

vanrednim situacijama radi izrade spoljnjih planova intervencije za mjere koje će 

se preduzeti izvan pogona i postrojenja. 

Cilj izrade planova intervencije je da se: 

• kontroliraju nesreće tako da se njihove posljedice svedu na najmanju 

moguću mjeru i da se ograniči štetan uticaj po ljude, okoliš i imovinu; 

• primjenjuju mjere koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja 

nesreća većih razmjera; 

• prenesu neophodne informacije javnosti i nadležnim službama i organima 

koje se nalaze u datom području i 

• omogući revitalizacija i čišćenje okoliša nakon nesreća većih razmjera. 

Unutrašnji i spoljnji planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u 

slučaju nesreća većih razmjera ili u slučaju pojave nekontroliranog incidenta koji 

bi mogao dovesti do nesreće većih razmjera. 

Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promjenjeni i 

revidirani od operatora ili nadležnog ministarstva u vremenskim intervalima ne 

dužim od tri godine, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i 

postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnološkin saznanjima. 

Ciljevi sprečavanja nesreća većih razmjera i ograničavanja njihovih posljedica 

uzimaju se u obzir pri izradi dokumenata prostornog uređenja i donošenju 

odluka, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, posebno prilikom 

određivanja lokacija za nove pogone i postrojenja, promjena nastalih na 

postojećim pogonima i postrojenjima i novih građevina (kao što su saobraćajnice, 

javna mesta i stambena područja) u blizini stambenih oblasti. 

Kod izrade unutrašnjih i spoljnih planova mora se voditi računa o udaljenosti 

između pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja 

posebne prirodne osjetljivosti ili interesa. Kod postojećih pogona i postrojenja 

vlasnik i nadležni organ moraju da vode računa o potrebi primjene dodatnih 

tehničkih mjera kako se ne bi povećao rizik po ljude ili okoliš. 

Operatori pogona i postrojenja pravilnika dužni su izraditi Unutarnji plan 

intervencije. Unutarnjim planom intervencije se definiraju mjere koje je potrebno 

poduzeti unutar kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera. 

Spoljnim planom intervencije se definišu mjere koje je potrebno poduzeti izvan 

kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera. 

67

Izvještaj o stanju sigurnosti 

Prema članu 78. važećeg Zakona o zaštiti okoliša za pogone i postrojenja u 

kojima su opasne supstance prisutne u količinama navedenim u provedbenom 

propisu, operator je dužan da izradi Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi 

da su: 

• plan sprečavanja nesreća većih razmjera i sistem sigurnosnog upravljanja 

za njeno provođenje počeli da se provode; 

• rizici od pojave većih nesreća identificirani i da su preduzete neophodne 

mjere za identificiranje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica; 

• odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, gradnju, 

funkcionisanje i održavanje pogona i postrojenja i 

• napravljeni unutrašnji planovi intervencija koji pružaju informacije za 

donošenje Spoljnog plana. 

Ovaj Izvještaj mora da sadrži dovoljno informacija kako bi nadležno ministarstvo 

moglo odrediti lokacije za nove aktivnosti u blizini postojećih pogona i postrojenja 

i revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u datom pogonu i postrojenju. 

Operator vrši reviziju Izveštaja o stanju sigurnosti najmanje svakih pet godina. Na 

zahtjev nadležnog ministarstva ili samoinicijativno, operator vrši izmjenu 

Izvještaja o stanju sigurnosti sa obrazlaženjem za novonastalo činjenično stanje i 

nove tehnologije vezano za pitanja sigurnosti. 

Izvještaj o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja dostavlja se 

nadležnom ministarstvu u roku od dvije godine od dana stupanja na navedenog 

zakona. Izvještaj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupan 

javnosti. 

U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci koje 

mogu da rezultiraju pojavom nesreća većih razmjera operator je dužan da 

preispita i, ukoliko je to neophodno, promjeni Plan sprečavanja nesreća većih 

razmjera ili Izvještaj o stanju sigurnosti. 

Operator je dužan da dostavi informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom 

ministarstvu, pravnim i fizičkim licima na koja može da utiče nesreća većih 

razmjera a prouzrokuje je pogon i postrojenje, kao i o adekvatnom ponašanju u 

slučaju nesreće. Informacija će biti ponovo razmotrena svake treće godine ili, 

ukoliko je to neophodno, ponovljena i revidirana u slučaju promjena u radu 

postrojenja najmanje svake pete godine. Informacija mora biti dostupna javnosti. 

68

Izvješće o stanju sigurnosti treba da sadrži: 

• Plan sprječavanja nesreća većih razmjera; 

• opis lokacije pogona i postrojenja; 

• opis pogona i postrojenja; 

• identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjere prevencije, 

• mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica 

nesreće. 

Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvrđuje organizacijska struktura, podjela 

odgovornosti, razrađuju procedure, procesi i vrši raspodjela resursa u cilju 

sprječavanja nastanka nesreća velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja 

se provodi donošenjem Plana sprječavanja nesreća većih razmjera. Plan sadrži 

sljedeće podatke: 

1. organizacijsku struktura i kadrovi gdje ce se opisati uloge i odgovornosti 

osoblja koje je zaduženo za upravljanje nesrećama većih razmjera na 

svim nivoima organizacije, te opisati ucešce uposlenih i osoba koje po 

osnovu ugovora rade u krugu pogona i postrojenja; 

2. identifikacija i evaluacija nesreća većih razmjera gdje će se opisati 

usvojene i implementirane procedure za sistematsku identifikaciju nesreća 

većih razmjera koje su posljedica normalnog i abnormalnog rukovanja 

pogonom i postrojenjima, te procijeniti vjerovatnoća i frekvencija njihovog 

dešavanja. 

3. kontrola rada pogona i postrojenja gdje će se opisati usvojene i 

implementirane procedure i uputstva za siguran rad uključujuci održavanje 

postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje. 

4. upravljanje promjenama u radu postrojenja gdje će se opisati usvojene i 

implementirane procedure za planiranje modifikacije postojećih ili projekta 

novih instalacija, procesa ili skladišnih objekata. 

5. plan upravljanja u izvanrednim situacijama gdje će se opisati usvojene i 

implementirane procedure za identifikaciju predvidljivih izvanrednih 

situacija, za pripremu, testiranje i kontrolu tih planova po kojima će se 

reagovati u slučaju izvanrednih situacija, te za pružanje obuke za osoblje. 

Program obuke će se organizovati za sve zaposlene u krugu pogona i 

postrojenja, uključujući osobe koje rade po osnovu ugovora; 

6. praćenje djelotvornosti (monitoring) gdje će se opisati usvojene i 

implementirane procedure za redovnu procjenu usklađenosti sa ciljevima 

postavljenim operaterovim planom za sprječavanje nesreca većih 

69

azmjera, te procedure za ispitivanje i poduzimanje korektivnih mjera u 

slučaju neusklađenosti. Procedure trebaju opisati operatorov sistem 

izvještavanja o nesrećama većih razmjera, posebno onih koje su 

posljedice neuspjelih mjera zaštite, kao i način provođenja istrage i 

buduće aktivnosti zasnovane na praktičnim iskustvima; 

7. audit i kontrola gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure za 

periodičnu sistematsku ocjenu plana sprječavanja nesreća većih razmjera, 

te efikasnosti i primjenjivosti sistema sigurnosnog upravljanja, kao i 

procedure za dokumentovanu kontrolu uspješnosti sistema sigurnosnog 

upravljanja i njegovo noveliranje od strane rukovodstva. 

70

TAČKA 17 

NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA 

Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera obuhvata niz aktivnosti u smislu 

administrativnog regulisanja određenih pojava koje u koliko se na vrijeme ne 

regulišu mogu izazvati određene negativne posljedice koje se vrlo teško dovode 

u prihvatljive granice. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće aktivnosti: 

• obezbjediti instrumente da se u toku izvođenja svakodnevnih radnih 

aktivnosti, vrši permanentna kontrola, u smislu mogućih uticaja na 

okoliš, 

• obezbjedi instrumente u okviru ugovorene dokumentacije, o 

neophodnosti poštovanja svih propisanih mjera u fazi eksploatacije 

sanitarne deponije Smiljevići, 

• obezbjedi instrumente da na realizaciji poslova iz domena monitoringa 

emisija zagađujućih materija u okoliš, budu angažovani subjekti koji 

imaju stručni kadar za ispunjavanje definisanih zadataka u oblasti 

zaštite okoliša, 

• obezbjedi instrumente o neophodnosti stručnog usavršavanja radnog 

osoblja u domenu eksploatacije deponije Smiljevići, sa aspekta 

upravljanja okolišem u konkretnim prostornim okolnostima. 

Sve analize o izvršenim mjernjima emisija zgađujućih materija u okviru 

kompleksa Sanitarne deponije Smiljevići - Sarajevo, korisnik K.J.K.P.“Rad“ d.o.o. 

Sarajevo će dostavljati, nadležnim Ministarastvima, te drugim Institucijama 

kojima ta nadležnost pripada Zakonom. 

71

TAČKA 18 

1. FINANSIJSKU PROCJENU ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM 

NIVOU 

Finansijska procjena za izvršenje „Plana'' na godišnjem nivou za sanitarnu 

deponiju Smiljevići prikazana je u Tabeli 19. 

Tabela 19. Finansijska procjena za izvršenje Plana na godišnjem nivou 

FINANSIJSKA PROCJENA ZA 2013. GOD. 

PREDMET 

Rok 

izvršenja 

Iznos 

(KM) 

rekultivacija odlagališta 2013 20.000,00 

izgradnja reciklažnog dvorišta i 

deponije inertnog otpada 

2013/14. 1.500.000,00 

nabavka buldozera gusjeničara 2013 800.000,00 

otplinjavanje odlagališta 2013 50.000,00 

angažovanje neovisne (expertne) 

komisije za rješenje tretmana na 

postojećem postrojenju otpadnih voda 

troškovi monitoringa ovlaštenih 

laboratorija 

2013 50.000,00 

2013 10.000,00 


PREDMET 

Rok 

izvršenja 

Iznos 

(KM) 


priprema podloge za odlaganje otpada 

cca 15.000 m 2 2014 1.000.000,00 

72

ekontrukcija postojenja za tretman 

otpadnih voda na osnovu expertne 

analize i datog rješenja 


laboratorija 

2014 500.000,00 

2014 10.000,00 


PREDMET 

Rok 

izvršenja 

Iznos 

(KM) 


nabavka potrebne opreme i 

instrumenata za monitoring na 

deponiji 

2015 150.000,00 

priprema podloge za odlaganje otpada 

cca 15.000 m 2 2015 1.000.000,00 


laboratorija 

2015 10.000,00 

UKUPNO 5.140.000,00 

Na osnovu predhodno urađene analize, iskustevnih metoda i drugih proračuna 

za izvršenje Plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje 

emisija, odnosno zagađenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom 

za sanitarnu deponiju Smiljevići Sarajevo, predviđena je finansijska investicija u 

iznosu od 5.140.000,00 KM. 

73

TAČKA 19 

PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO 

POGON PRESTAJE S RADOM PRIJE 31.12.2007. GODINE 

Obzirom da je sanitarna deponija na lokaciji Smiljevići Buća potok nastavila sa 

radom i poslije 31.12.2007. godine, nije ni predviđen plan za pretanak rada istog. 

Korisnik je obavezan da kontinuirano sprovodi zaštitne mjere u toku eksploatacije 

(korištenja) postrojenja sa osvrtom na sljedeće preporuke: 

 

U slučaju preuređenja (proširenja) odlagališta ili eventualne dogradnje 

novih pomoćnih objekata, predvidjeti ugradnju konstruktivnih materijala, 

koji ne sadrže toksične ili radioaktivne elemente, ili druge materijale 

opasne i štetne po okoliš. 

U slučaju eventualnog prestanka rada sanitarne deponije Smiljevići 

potrebno je izraditi „Plan za prestanak rada“ te izvršiti rekultivaciju terena 

koja prvenstveno podrazumjeva stabilizaciju zemljišta, te ozelenjavanje 

iskorišćenih ili degradiranih površina unutar obuhvata odlagališta, sa 

odgovarajućim biljnim vrstama. Sve navedene aktivnosti date su u 

Glavnom projektu. 

74

TAČKA 20 

PRILOG: IZVODI IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE ( PREPIS 

DOZVOLA PPZ, ELABORATA O SIGURNOSTI NA RADU, ZAŠTITE 

OKOLIŠA I SLIČNO) 

Sve instalirane mašine, kao i strojevi koji se koriste u procesu sanitarnog 

zbrinjavanja komunalnog otpada posjeduju upotrebnu dozvolu za rad, a uz prilog 

dostavljamo spisak i kopije upotrebnih dozvola. 

Sanacija sarajevske deponije Smiljevići rađena je na osnovu Glavnog projekta iz 

1997. godine koji je uradio HIS „Višnjica“ a koji je kasnije doprojektovala i preradila 

firma „IPZ“ Zagreb 2007.god. 

Sanacije sarajevskog odlagališta rađena je fazno. Zbog obima poslova svi 

radovi su dokumentovani kroz izrađene izvedbene projekte i elaborate te iste na 

zahtjev komisije možemo dostaviti. 

Preduzeće KJKP „RAD“ donijelo je i primijenilo sljedeće normativne akte: 

Pravilnik o zaštiti na radu, donesen u 2004.godini (sa dopunama) 

Pravilnik o zaštiti od požara, donesen u 2003.godini 

U prilogu Vam dostavljamo kopije sljedećih dokumenata: 

1. Izvještaj o izvođenju hidrogeoloških bušotina na deponiji na deponiji 

smeća „Smiljevići“ kod Sarajeva, „GEOISTRAGE“ – Sarajevo 

1998.godina 

2. Izvještaj o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama 

tla na lokaciji temelja za postavljanje kontejnerske opreme i 

transformatorske stanice u krugu gradske deponije Sarajevo iz 

2002.godine – „ZAVOD ZA GEOLOGIJU“ Sarajevo 

3. Zapisnik o stručnom nalazu MJERENJE VANJSKE BUKE od 

05.04.2007.godine „Institut za zaštitu, ekologiju i ograzovanje“- 

Tuzla 

4. Monitoring koji je radio „DVOKUT“pro Sarajevo (2012/13.godine) 

5. Procedura ISO 9001 „Sanitarno zbrinjavanje neopasnog otpada“ 

6. Procedura ISO 14000 

7. Građevinska dozvola za radove na Sarajevskom odlagalištu 

kućnog otpada Broj:UP-I/02/2-23-7-107/03 od 14.02.2005.godine 

izdate od FMOiT 

8. Upotrebna dozvola za radove na Sarajevskom odlagalištu kućnog 

otpada Broj:UPI/02-4-23-2-87/05 od 03.03.2007.godine izdate od 

FMOiT 

9. Vodoprivredna saglasnost za objekat Sarajevsko odlagalište 

kućnog otpada Broj: UP-I-04-25-14/04 od 30.11.2004.godine izdate 

od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 

10. Vodoprivredna dozvola Broj:UPI-I-05-25-8/06 od 14.03.2007.godine 

izdate od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i 

šumarstva 

75

11. Rješenje o vodnoj dozvoli Broj:UPI-I-25-3-40-583-5/11 od 

28.12.2011.godine izdate od „Agencije za vodno područje rijeke 

Save“ Sarajevo 

12. Rješenje – odobrenje Broj:UPI/03-4-23-2-188/07 od 17.06.2008. 

godine za rekonstrukciju objekata za tretman procjednih voda na 

Sarajevskom odlagalištu kućnog otpada izdate od FMPU 

13. Pravosnažno rješenje Odobrenja za upotrebu objekta za tretman 

otpadnih voda sa Sarajevskog odlagališta kućnog otpada – 

sanitarne deponije Smiljevićt u naselju Buća Potok Broj:UPI/03-23- 

2-183/11 od 10.01.2012.godine izdate od FMPU 

14. Rješenje – odobrenje za izgradnju temelja, te postavljanje 

kontejnerske opreme za iskorištavanje deponijskog plina sa 

bakljom i transformatorskom stanicom u okviru gradske deponije, u 

ulici Adema Buće Broj:06-23-904/02 od 08.02.2006.godine izdate u 

Sarajevu (Općina Novi Grad) 

15. Rješenje – odobrenje za upotrebu temelja kontejnerske opreme za 

iskorištavanje deponijskog plina s bakljom u okviru gradske 

deponije u naselju Buća Potok Broj 06-23-16456/06 od 15.01.2007. 

godine. 

16. Rješenje o statusu kvalifikofanog proizvođača imaoca dozvole za 

rad-licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje 

električne energije Broj:01-07-1683-02/10 od 20.01.2011.godine 

izdate u Mostaru od strane FERK-a 

76

TAČKA 21 

PRIJEDLOG PLANA PRILAGOĐAVANJA 

Napomena: Informacije koje su se trebale prikazati u planu prilagođavanja 

integrirane su u 20 tačaka Plana aktivnosti. 

77

Dopunjeni Plan aktivnosti KJKP RAD d.o.o. Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?