Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika

More documents

Recommendations

Info

za nezaposlene iznosi do 1.000 kuna, doplatak za djecu iznosi u prosjeku 260 kuna, a najviši iznos pomoći za uzdržavanje u socijalnoj skrbi iznosi mjesečno 600 kuna). 1. Ciljevi reforme Reforma mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, otpočeta 1. siječnja 1999., postavila je okvir za uspostavu trodijelnog mirovinskog sustava, a njeni ciljevi bili su: - srediti i stabilizirati pravno i financijsko stanje u mirovinskom sustavu propisivanjem uvjeta ostvarivanja prava i razine mirovina koji će biti srednjoročno i dugoročno prilagođeni mogućnostima gospodarstva i (nepovoljnim) demografskim kretanjima - načinom određivanja mirovina ojačati ovisnost visine mirovine i visine doprinosa i tako potaknuti plaćanje doprinosa i duži rad - uspostaviti odgovarajuću razinu socijalne solidarnosti u mirovinskom osiguranju - ukinuti u mirovinskom osiguranju ostvarivanje prava koja su primjerenija drugim socijalnim sustavima - uspostaviti primjereniju razinu pogodnosti za pojedine skupine osiguranika u odnosu na prava koja se ostvaruju u općem mirovinskom sustavu. Uz navedene, ciljevi uvođenja mješovitog javno-privatnog mirovinskog sustava su: - dugoročno financijski stabilizirati mirovinski sustav širenjem financijske osnove, a uvođenjem kapitalnog financiranja osigurati financiranje iz više izvora različite rizičnosti - u drugom i trećem stupu visina mirovine izravno će ovisiti o visini kapitaliziranih doprinosa i o očekivanom trajanju života generacije kojoj pripada korisnik mirovine, čime se ovaj sustav prilagođava demografskim promjenama - omogućiti dugoročno višu razinu mirovina uz nižu stopu doprinosa - povećati odgovornost pojedinca za svoju socijalnu sigurnost u starosti - povećati domaću štednju te potaknuti razvoj tržišta kapitala, investicije i gospodarski rast. Dakle, mirovinska reforma ima za cilj osigurati primjerenu razinu mirovina, vodeći brigu o socijalnim i gospodarskim ciljevima, a postavljena rješenja i primjena trodijelnog mirovinskog sustava desetljećima će utjecati na socijalnu sigurnost i standard sadašnjih i budućih osiguranika odnosno korisnika mirovine. 2. Reforma I. stupa I nakon reforme, prvi dio mirovinskog sustava zadržao je osnovna temeljna obilježja - tekuće financiranje, unaprijed određena davanja, međugeneracijsku i unutargeneracijsku solidarnost te uzajamnost. Reforma je promijenila uvjete ostvarivanja prava i razinu prava iz mirovinskog osiguranja, a najznačajnije promjene su: - povećana je dob za starosnu mirovinu na 60 godina za žene, 65 za muškarce, kao i prijevremenu starosnu mirovinu (žene 55, muškarci 60 godina), s postupnim povećanjem do 1. siječnja 2008. - obračunsko razdoblje iz kojeg se uzimaju plaće za izračun mirovine postupno se širi s najpovoljnijih deset godina u 1999. na cijeli radni vijek od 2009. godine, što postupno snižava razinu novih mirovina - prijevremena starosna mirovina trajno se umanjuje i do 20,4 posto - nov način određivanja mirovina povećava ovisnost visine mirovine o trajanju i visini uplaćivanja u mirovinsko osiguranje, što potiče plaćanje doprinosa i kasniji odlazak u mirovinu - i najniža i najviša mirovina, kojima se u mirovinskom osiguranju ostvaruje socijalna preraspodjela i solidarnost, određuju se razmjerno mirovinskom stažu, a također se umanjuju u slučaju prijevremenog umirovljenja, što također potiče duži rad i kasnije ostvarivanje mirovine - definicija invalidnosti sužena je na opću i profesionalnu (djelomičnu) nesposobnost za rad - prava dotadašnjih invalida rada prevedena su na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, u prosjeku nižu od prijašnjih naknada plaće - ukinuta je pogodnost ženama da u odnosu na mirovinski staž ostvaruju povoljnije mirovine od muškaraca, osim u prijelaznom razdoblju 1999-2003. kada im se dodavao staž za određivanje starosne i prijevremene starosne mirovine 39
- ukinuta su prava na zaštitni dodatak uz mirovinu, minimalnu mirovinu i naknadu za tjelesno oštećenje (osim ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest), a nastavila su se isplaćivati dotadašnjim korisnicima. Neka su prava ukinuta u mirovinskom osiguranju - pravo na tuđu pomoć i njegu i pravo na osposobljavanje djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, a ostvaruju se u socijalnoj skrbi. Najniža mirovina, institut socijalne solidarnosti i svojevrsna zamjena za prijašnje institute minimalne mirovine i zaštitnog dodatka uz mirovinu, nije uvjetovana imovinskim cenzusom niti prihodima korisnika mirovine, što je uzrokovalo ostvarivanje velikog broja najnižih mirovina i povećalo socijalnu sigurnost korisnika s niskim mirovinama. Osnovnu mirovinu u prvom će stupu ostvariti osiguranici koji su osigurani i u 2. stupu. Osnovna mirovina neznatno će ovisiti o plaćama, a povoljnije se određuje za osiguranike s nižim plaćama/ osnovicama, čime osnovna mirovina osigurava solidarnost i socijalnu preraspodjelu u korist osiguranika s nižim plaćama, ali na nižoj razini nego preko najniže mirovine na koju imaju pravo osiguranici koji ostvaruju mirovinu isključivo iz generacijske solidarnosti. S osnovnom mirovinom i trodijelni mirovinski sustav u određenoj mjeri zadržava elemente socijalne solidarnosti i redistribucije, kojih nema u drugom i trećem stupu koji se temelje na individualnoj kapitaliziranoj štednji i određenim doprinosima. S druge strane, mirovinsko osiguranje koje se temelji na unaprijed definiranim davanjima i tekućem financiranju izloženiji je riziku promjene (smanjivanja) propisane razine prava, osobito najniža mirovina koja se solidarno financira doprinosima osiguranika s većim plaćama odnosno doprinosima. Također se smatra da je sustav koji se temelji na tekućem financiranju izloženiji riziku nepovoljnih demografskih kretanja, odnosno starenja stanovništva od sustava koji se financira iz kapitalizirane štednje, o čemu u stručnoj literaturi postoje različita mišljenja. Sve je izraženije stajalište da su, neovisno o načinu financiranja, svi mirovinski sustavi izloženi demografskom riziku, odnosno starenju stanovništva. U svim mirovinskim sustavima radnoaktivna generacija izdvaja sredstva za financiranje tekućih mirovina – u sustavu koji se financira na tekućoj osnovi iz tekuće uplaćenih doprinosa i poreza, dok u sustavu koji se temelji na kapitaliziranoj štednji radno aktivna generacija kupuje dionice, obveznice i drugu imovinu mirovinskih osiguravajućih društava koja na taj način osiguravaju financijska sredstva za isplatu mirovina. Stoga se uvođenje kapitaliziranog mirovinskog sustava prije svega može smatrati pozitivnim s gledišta razdiobe rizika i smanjivanja ukupnih rizika kojima je izložen mirovinski sustav. 3. Načela u trodijelnom mirovinskom sustavu Mirovine iz prvog stupa tekuće se financiraju iz doprinosa i državnog proračuna. Određuju se prema načelu definiranih davanja, što znači da se mirovina određuje primjenom zakonom propisane formule i ne ovisi izravno o visini uplaćenih doprinosa. U prvom stupu izražena je međuovisnost dužine i visine uplaćivanja doprinosa s visinom mirovine, kao i solidarnost i socijalna preraspodjela u korist osiguranika s nižim mirovinama preko najniže i najviše mirovine, što povećava socijalnu sigurnost i smanjuje siromaštvo korisnika mirovine. Osnovna načela mirovinskog osiguranja na temelju individualnog kapitaliziranog pokrića (2. i 3. stup) načela su kapitalizacije, uzajamnosti, definiranih doprinosa, aktuarske računice i disperzije rizika. U sustavima koji se temelje na individualnoj kapitaliziranoj štednji svaka generacija i svaki pojedinac štedi za vlastitu mirovinu, što isključuje solidarnost i socijalnu redistribuciju, važna obilježja sustava generacijske solidarnosti u kojem se uzajamno i solidarno pokrivaju osigurani rizici. Načelo kapitalizacije znači da se doprinosi kapitaliziraju i služe za financiranje buduće mirovine. Vrijednost mirovinske štednje ovisi o uplaćenim doprinosima i realnom prinosu od ulaganja tih doprinosa. Stopa prinosa može značajno povećati vrijednost mirovinske štednje, ali nije moguće izbjeći rizik niskih ili čak negativnih prinosa i posljedično niske mirovine. Rizici se 40
Page 1: Utjecaj mirovinskog osiguranja na s
Page 5 and 6: ovinskoj štednji. Sva tri dijela t
Page 7 and 8: Slika 2. Rast plaća, troškova ži
Page 9: ka i manji rast mirovinskih izdatak

Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?