Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Utjecaj</strong> <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>na</strong> <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> <strong>umirovljenika</strong><br />
Ljilja<strong>na</strong> Marušić,<br />
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
Sažetak<br />
U članku se <strong>na</strong>vode osnovni ciljevi reforme <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> te prava<br />
koja se ostvaruju u trodijelnom mirovinskom sustavu s gledišta socijalne <strong>sigurnost</strong>i<br />
i smanjivanja siromaštva korisnika mirovi<strong>na</strong>. Pokaza<strong>na</strong> su kretanja prosječnih<br />
mirovi<strong>na</strong> posljednjih pet<strong>na</strong>estak godi<strong>na</strong> te struktura mirovi<strong>na</strong> s osvrtom <strong>na</strong><br />
niske mirovine. Posljednjih desetak godi<strong>na</strong> smanjio se udio prosječnih mirovi<strong>na</strong><br />
u prosječnim plaćama, ali se povećala real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
korisnika mirovi<strong>na</strong>. Uvođenjem <strong>na</strong>jniže mirovine očuva<strong>na</strong> je solidarnost<br />
i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong> korisnika s niskim mirovi<strong>na</strong>ma, što će se preko osnovne<br />
mirovine, ali <strong>na</strong> nižoj razini, <strong>na</strong>staviti i u trodijelnom mirovinskom sustavu.<br />
Mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj<br />
ulazi u krug <strong>osiguranja</strong> kakva postoje u<br />
Njemačkoj, Austriji i nekim drugim europskim<br />
državama, čija osnov<strong>na</strong> svrha<br />
nije smanjivanje siromaštva već <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>da<br />
prihoda osiguranicima i članovima<br />
njihove obitelji u slučaju <strong>na</strong>stanka<br />
osiguranih rizika – starosti, invalidnosti<br />
i smrti hranitelja obitelji, što pozitivno<br />
utječe <strong>na</strong> životni standard i smanjivanje<br />
siromaštva starijih osoba. U tim<br />
osiguranjima visi<strong>na</strong> mirovine izravno<br />
ovisi o trajanju <strong>osiguranja</strong> i visini plaća,<br />
uz određenu <strong>socijalnu</strong> redistribuciju<br />
u korist korisnika s nižim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Navedeno razlikuje javno mirovinsko<br />
osiguranje u Hrvatskoj od javnih mirovinskih<br />
<strong>osiguranja</strong> koja prevladavaju<br />
u anglosaksonskim državama (Velika<br />
Britanija, Ka<strong>na</strong>da, Australija), čija je<br />
osnov<strong>na</strong> svrha osigurati osnovnu <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> starijim osobama i gdje<br />
ne postoji ili je nez<strong>na</strong>t<strong>na</strong> međuovisnost<br />
između visine mirovine i dužine i visine<br />
uplaćivanja u osiguranje. Stoga Hrvatski<br />
zavod za mirovinsko osiguranje<br />
ne vodi podatke potrebne za cjelovitu<br />
a<strong>na</strong>lizu socijalnog stanja korisnika mirovine,<br />
već vodi samo podatke o kojima<br />
ovisi ostvarivanje i visi<strong>na</strong> prava iz <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong>.<br />
Uvod<br />
Iako se s velikom vjerojatnošću može<br />
pretpostaviti da su korisnici koji imaju<br />
niske mirovine siromašni, to ne mora<br />
biti točno, jer ti korisnici mogu imati i<br />
druge prihode (mirovinu iz druge države,<br />
plaću ako je riječ o zaposlenim<br />
korisnicima mirovine i dr.), odnosno<br />
imovinu. Stoga je radi razumijevanja <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> koji hrvatski mirovinski sustav<br />
doprinosi socijalnoj <strong>sigurnost</strong>i osiguranika,<br />
ali i razumijevanja rizika kojima<br />
su izloženi sadašnji i budući korisnici<br />
mirovi<strong>na</strong>, u ovom članku više riječ o<br />
karakteristikama <strong>mirovinskog</strong> sustava i<br />
<strong>na</strong>čelima <strong>na</strong> kojima se temelje pojedi<strong>na</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu. U rizike kojima su izloženi korisnici<br />
mirovi<strong>na</strong> ulazi i rizik siromaštva,<br />
izražen <strong>na</strong>jčešće kod osoba s kratkim<br />
mirovinskom stažem i niskim plaćama<br />
tijekom radnog vijeka. Osobe koje su<br />
bile siromašne tijekom radnog vijeka<br />
vjerojatno će biti siromašne ili još siromašnije<br />
kada postanu korisnici mirovine,<br />
osobito stoga što mirovi<strong>na</strong> u slučaju<br />
kratkog <strong>mirovinskog</strong> staža iznosi u<br />
prosjeku tek približno 30 posto plaće ili<br />
manje. Smanjivanju siromaštva osiguranika<br />
s niskim plaćama pridonosi <strong>na</strong>jniža<br />
mirovi<strong>na</strong>, koja ovisno o dužini staža<br />
iznosi od 680 do 1.700 ku<strong>na</strong> (<strong>na</strong>k<strong>na</strong>da<br />
38
za nezaposlene iznosi do 1.000 ku<strong>na</strong>,<br />
doplatak za djecu iznosi u prosjeku 260<br />
ku<strong>na</strong>, a <strong>na</strong>jviši iznos pomoći za uzdržavanje<br />
u socijalnoj skrbi iznosi mjesečno<br />
600 ku<strong>na</strong>).<br />
1. Ciljevi reforme<br />
Reforma <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti,<br />
otpočeta 1. siječnja 1999., postavila je<br />
okvir za uspostavu trodijelnog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava, a njeni ciljevi bili su:<br />
- srediti i stabilizirati pravno i fi<strong>na</strong>ncijsko<br />
stanje u mirovinskom sustavu<br />
propisivanjem uvjeta ostvarivanja prava<br />
i razine mirovi<strong>na</strong> koji će biti srednjoročno<br />
i dugoročno prilagođeni mogućnostima<br />
gospodarstva i (nepovoljnim)<br />
demografskim kretanjima<br />
- <strong>na</strong>činom određivanja mirovi<strong>na</strong> ojačati<br />
ovisnost visine mirovine i visine doprinosa<br />
i tako potaknuti plaćanje doprinosa<br />
i duži rad<br />
- uspostaviti odgovarajuću razinu<br />
socijalne solidarnosti u mirovinskom<br />
osiguranju<br />
- ukinuti u mirovinskom osiguranju<br />
ostvarivanje prava koja su primjerenija<br />
drugim socijalnim sustavima<br />
- uspostaviti primjereniju razinu pogodnosti<br />
za pojedine skupine osiguranika<br />
u odnosu <strong>na</strong> prava koja se ostvaruju<br />
u općem mirovinskom sustavu.<br />
Uz <strong>na</strong>vedene, ciljevi uvođenja mješovitog<br />
javno-privatnog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava su:<br />
- dugoročno fi<strong>na</strong>ncijski stabilizirati<br />
mirovinski sustav širenjem fi<strong>na</strong>ncijske<br />
osnove, a uvođenjem kapitalnog fi<strong>na</strong>nciranja<br />
osigurati fi<strong>na</strong>nciranje iz više<br />
izvora različite rizičnosti<br />
- u drugom i trećem stupu visi<strong>na</strong> mirovine<br />
izravno će ovisiti o visini kapitaliziranih<br />
doprinosa i o očekivanom trajanju<br />
života generacije kojoj pripada korisnik<br />
mirovine, čime se ovaj sustav prilagođava<br />
demografskim promje<strong>na</strong>ma<br />
- omogućiti dugoročno višu razinu<br />
mirovi<strong>na</strong> uz nižu stopu doprinosa<br />
- povećati odgovornost pojedinca za<br />
svoju <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong> u starosti<br />
- povećati domaću štednju te potaknuti<br />
razvoj tržišta kapitala, investicije<br />
i gospodarski rast.<br />
Dakle, mirovinska reforma ima za cilj<br />
osigurati primjerenu razinu mirovi<strong>na</strong>,<br />
vodeći brigu o socijalnim i gospodarskim<br />
ciljevima, a postavlje<strong>na</strong> rješenja<br />
i primje<strong>na</strong> trodijelnog <strong>mirovinskog</strong> sustava<br />
desetljećima će utjecati <strong>na</strong> <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> i standard sadašnjih i<br />
budućih osiguranika odnosno korisnika<br />
mirovine.<br />
2. Reforma I. stupa<br />
I <strong>na</strong>kon reforme, prvi dio <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava zadržao je osnov<strong>na</strong> temelj<strong>na</strong><br />
obilježja - tekuće fi<strong>na</strong>nciranje, u<strong>na</strong>prijed<br />
određe<strong>na</strong> davanja, međugeneracijsku<br />
i unutargeneracijsku solidarnost<br />
te uzajamnost. Reforma je promijenila<br />
uvjete ostvarivanja prava i razinu prava<br />
iz <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>, a <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnije<br />
promjene su:<br />
- poveća<strong>na</strong> je dob za starosnu mirovinu<br />
<strong>na</strong> 60 godi<strong>na</strong> za žene, 65 za muškarce,<br />
kao i prijevremenu starosnu mirovinu<br />
(žene 55, muškarci 60 godi<strong>na</strong>), s postupnim<br />
povećanjem do 1. siječnja 2008.<br />
- obračunsko razdoblje iz kojeg se<br />
uzimaju plaće za izračun mirovine postupno<br />
se širi s <strong>na</strong>jpovoljnijih deset godi<strong>na</strong><br />
u 1999. <strong>na</strong> cijeli radni vijek od 2009.<br />
godine, što postupno snižava razinu novih<br />
mirovi<strong>na</strong><br />
- prijevreme<strong>na</strong> staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
trajno se umanjuje i do 20,4 posto<br />
- nov <strong>na</strong>čin određivanja mirovi<strong>na</strong> povećava<br />
ovisnost visine mirovine o trajanju<br />
i visini uplaćivanja u mirovinsko osiguranje,<br />
što potiče plaćanje doprinosa i<br />
kasniji odlazak u mirovinu<br />
- i <strong>na</strong>jniža i <strong>na</strong>jviša mirovi<strong>na</strong>, kojima<br />
se u mirovinskom osiguranju ostvaruje<br />
socijal<strong>na</strong> preraspodjela i solidarnost,<br />
određuju se razmjerno mirovinskom<br />
stažu, a također se umanjuju u slučaju<br />
prijevremenog umirovljenja, što također<br />
potiče duži rad i kasnije ostvarivanje<br />
mirovine<br />
- definicija invalidnosti suže<strong>na</strong> je <strong>na</strong><br />
opću i profesio<strong>na</strong>lnu (djelomičnu) nesposobnost<br />
za rad<br />
- prava dotadašnjih invalida rada<br />
prevede<strong>na</strong> su <strong>na</strong> invalidsku mirovinu<br />
zbog profesio<strong>na</strong>lne nesposobnosti za<br />
rad, u prosjeku nižu od prijašnjih <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da<br />
plaće<br />
- ukinuta je pogodnost že<strong>na</strong>ma da u<br />
odnosu <strong>na</strong> mirovinski staž ostvaruju povoljnije<br />
mirovine od muškaraca, osim u<br />
prijelaznom razdoblju 1999-2003. kada<br />
im se dodavao staž za određivanje starosne<br />
i prijevremene starosne mirovine<br />
39
- ukinuta su prava <strong>na</strong> zaštitni dodatak<br />
uz mirovinu, minimalnu mirovinu i <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />
za tjelesno oštećenje (osim ako<br />
je uzrok ozljeda <strong>na</strong> radu ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
bolest), a <strong>na</strong>stavila su se isplaćivati<br />
dotadašnjim korisnicima. Neka su prava<br />
ukinuta u mirovinskom osiguranju -<br />
pravo <strong>na</strong> tuđu pomoć i njegu i pravo <strong>na</strong><br />
osposobljavanje djece sa smetnjama u<br />
psihofizičkom razvoju, a ostvaruju se u<br />
socijalnoj skrbi.<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong>, institut socijalne<br />
solidarnosti i svojevrs<strong>na</strong> zamje<strong>na</strong> za<br />
prijašnje institute minimalne mirovine<br />
i zaštitnog dodatka uz mirovinu, nije<br />
uvjetova<strong>na</strong> imovinskim cenzusom niti<br />
prihodima korisnika mirovine, što je<br />
uzrokovalo ostvarivanje velikog broja<br />
<strong>na</strong>jnižih mirovi<strong>na</strong> i povećalo <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> korisnika s niskim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Osnovnu mirovinu u prvom će stupu<br />
ostvariti osiguranici koji su osigurani i u<br />
2. stupu. Osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> nez<strong>na</strong>tno će<br />
ovisiti o plaćama, a povoljnije se određuje<br />
za osiguranike s nižim plaćama/<br />
osnovicama, čime osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
osigurava solidarnost i <strong>socijalnu</strong> preraspodjelu<br />
u korist osiguranika s nižim<br />
plaćama, ali <strong>na</strong> nižoj razini nego preko<br />
<strong>na</strong>jniže mirovine <strong>na</strong> koju imaju pravo<br />
osiguranici koji ostvaruju mirovinu<br />
isključivo iz generacijske solidarnosti.<br />
S osnovnom mirovinom i trodijelni mirovinski<br />
sustav u određenoj mjeri zadržava<br />
elemente socijalne solidarnosti<br />
i redistribucije, kojih nema u drugom i<br />
trećem stupu koji se temelje <strong>na</strong> individualnoj<br />
kapitaliziranoj štednji i određenim<br />
doprinosima.<br />
S druge strane, mirovinsko osiguranje<br />
koje se temelji <strong>na</strong> u<strong>na</strong>prijed definiranim<br />
davanjima i tekućem fi<strong>na</strong>nciranju<br />
izloženiji je riziku promjene (smanjivanja)<br />
propisane razine prava, osobito<br />
<strong>na</strong>jniža mirovi<strong>na</strong> koja se solidarno<br />
fi<strong>na</strong>ncira doprinosima osiguranika s<br />
većim plaćama odnosno doprinosima.<br />
Također se smatra da je sustav koji se<br />
temelji <strong>na</strong> tekućem fi<strong>na</strong>nciranju izloženiji<br />
riziku nepovoljnih demografskih<br />
kretanja, odnosno starenja stanovništva<br />
od sustava koji se fi<strong>na</strong>ncira iz kapitalizirane<br />
štednje, o čemu u stručnoj<br />
literaturi postoje različita mišljenja. Sve<br />
je izraženije stajalište da su, neovisno<br />
o <strong>na</strong>činu fi<strong>na</strong>nciranja, svi mirovinski<br />
sustavi izloženi demografskom riziku,<br />
odnosno starenju stanovništva. U svim<br />
mirovinskim sustavima radnoaktiv<strong>na</strong><br />
generacija izdvaja sredstva za fi<strong>na</strong>nciranje<br />
tekućih mirovi<strong>na</strong> – u sustavu koji<br />
se fi<strong>na</strong>ncira <strong>na</strong> tekućoj osnovi iz tekuće<br />
uplaćenih doprinosa i poreza, dok u sustavu<br />
koji se temelji <strong>na</strong> kapitaliziranoj<br />
štednji radno aktiv<strong>na</strong> generacija kupuje<br />
dionice, obveznice i drugu imovinu<br />
mirovinskih osiguravajućih društava<br />
koja <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin osiguravaju fi<strong>na</strong>ncijska<br />
sredstva za isplatu mirovi<strong>na</strong>. Stoga se<br />
uvođenje kapitaliziranog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava prije svega može smatrati pozitivnim<br />
s gledišta razdiobe rizika i smanjivanja<br />
ukupnih rizika kojima je izložen<br />
mirovinski sustav.<br />
3. Načela u trodijelnom<br />
mirovinskom sustavu<br />
Mirovine iz prvog stupa tekuće se<br />
fi<strong>na</strong>nciraju iz doprinosa i državnog<br />
proraču<strong>na</strong>. Određuju se prema <strong>na</strong>čelu<br />
definiranih davanja, što z<strong>na</strong>či da se mirovi<strong>na</strong><br />
određuje primjenom zakonom<br />
propisane formule i ne ovisi izravno o<br />
visini uplaćenih doprinosa. U prvom<br />
stupu izraže<strong>na</strong> je međuovisnost dužine<br />
i visine uplaćivanja doprinosa s visinom<br />
mirovine, kao i solidarnost i socijal<strong>na</strong><br />
preraspodjela u korist osiguranika s nižim<br />
mirovi<strong>na</strong>ma preko <strong>na</strong>jniže i <strong>na</strong>jviše<br />
mirovine, što povećava <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
i smanjuje siromaštvo korisnika<br />
mirovine.<br />
Osnov<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>na</strong> temelju individualnog kapitaliziranog<br />
pokrića (2. i 3. stup) <strong>na</strong>čela su<br />
kapitalizacije, uzajamnosti, definiranih<br />
doprinosa, aktuarske računice i disperzije<br />
rizika. U sustavima koji se temelje<br />
<strong>na</strong> individualnoj kapitaliziranoj štednji<br />
svaka generacija i svaki pojedi<strong>na</strong>c štedi<br />
za vlastitu mirovinu, što isključuje solidarnost<br />
i <strong>socijalnu</strong> redistribuciju, važ<strong>na</strong><br />
obilježja sustava generacijske solidarnosti<br />
u kojem se uzajamno i solidarno<br />
pokrivaju osigurani rizici.<br />
Načelo kapitalizacije z<strong>na</strong>či da se<br />
doprinosi kapitaliziraju i služe za fi<strong>na</strong>nciranje<br />
buduće mirovine. Vrijednost<br />
mirovinske štednje ovisi o uplaćenim<br />
doprinosima i realnom prinosu od<br />
ulaganja tih doprinosa. Stopa prinosa<br />
može z<strong>na</strong>čajno povećati vrijednost mirovinske<br />
štednje, ali nije moguće izbjeći<br />
rizik niskih ili čak negativnih prinosa<br />
i posljedično niske mirovine. Rizici se<br />
40
smanjuju propisanim pravilima i ograničenjima<br />
te jamstvima u razdoblju štednje<br />
i isplate mirovi<strong>na</strong>. Zbog obveznosti<br />
i socijalne važnosti, ograničenja i jamstva<br />
veća su u drugom obveznom, nego<br />
u trećem dobrovoljnom stupu.<br />
Načelo uzajamnosti z<strong>na</strong>či da mirovi<strong>na</strong><br />
u drugom i trećem stupu izravno<br />
ovisi o visini kapitaliziranih doprinosa,<br />
uz nez<strong>na</strong>tnu solidarnost i redistribuciju.<br />
Određe<strong>na</strong> redistribucija <strong>na</strong>staje zbog<br />
različitog trajanja života osiguranika,<br />
ali ovaj oblik solidarnosti postoji u svim<br />
osiguranjima, osobito u obveznom mirovinskom<br />
osiguranju.<br />
Načelo definiranih doprinosa z<strong>na</strong>či<br />
da je u<strong>na</strong>prijed određe<strong>na</strong> visi<strong>na</strong> doprinosa<br />
koji se uplaćuju, ali ne i visi<strong>na</strong><br />
mirovine. Osiguranici će, ovisno o stopi<br />
prinosa, ostvarivati različitu visinu<br />
mirovine - osiguranik ostvaruje višu<br />
mirovinu ako je njegov mirovinski fond<br />
ostvarivao viši realni prinos, i obratno,<br />
ostvaruje nižu mirovinu u slučaju niskih<br />
realnih prinosa. Dakle, rizik kapitalizacije<br />
doprinosa i visine mirovine snosi<br />
osiguranik. Načelo definiranih doprinosa<br />
isključuje solidarnost i preraspodjelu,<br />
ali i različite beneficije za pojedine<br />
skupine, izražene u prvom stupu<br />
<strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>.<br />
Načelo primjene aktuarske računice<br />
z<strong>na</strong>či da se mirovi<strong>na</strong> raču<strong>na</strong> prema<br />
visini mirovinske štednje, primjenom<br />
aktuarske računice, gdje se uzima u<br />
obzir dob osiguranika, vjerojatno trajanje<br />
života i drugi parametri preko kojih<br />
se uspostavlja ravnoteža između visine<br />
mirovinske štednje i izdataka za (doživotnu)<br />
isplatu mirovine.<br />
Načelo disperzije rizika ogleda se u<br />
posebnim nositeljima <strong>osiguranja</strong> u fazi<br />
akumulacije doprinosa od nositelja u<br />
fazi isplate mirovi<strong>na</strong>, što smanjuje koncentraciju<br />
rizika koja bi bila izraže<strong>na</strong><br />
ako bi isti nositelj pokrivao obje faze.<br />
Nadalje, propisi o ulaganju - raznolikost<br />
i ograničenja ulaganja - raspršuju i smanjuju<br />
ukupne rizike.<br />
Dakle, kapitalizirani mirovinski sustav<br />
uz prednosti nosi i specifične rizike<br />
i kroz individualizaciju više izlaže osiguranika<br />
rizicima makroekonomskih<br />
kretanja, a time i riziku siromaštva u starijoj<br />
dobi. To je i bio razlog trajnog zadržavanja<br />
(ali <strong>na</strong> nižoj razini) <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti<br />
kao prvog dijela trodijelnog<br />
<strong>mirovinskog</strong> sustava.<br />
4. Ostvarivanje prava osiguranika<br />
drugog stupa<br />
S gledišta ostvarivanja prava, mirovinsko<br />
osiguranje u 1. i 2. stupu čini<br />
cjelinu, što se ogleda u istom krugu osiguranika<br />
i jed<strong>na</strong>kim uvjetima pristupa<br />
osiguranju, osim dobi osiguranika o<br />
kojoj ovisi obveznost ili mogućnost <strong>osiguranja</strong><br />
u 2. stupu. Nadalje, mirovi<strong>na</strong> se<br />
u 2. stupu ostvaruje <strong>na</strong>kon ostvarivanja<br />
mirovine u 1. stupu, a također je povezano<br />
i određivanje mirovine, jer kada osiguranik<br />
mirovinu ostvaruje u 2. stupu, u<br />
1. stupu će ostvariti manju, osnovnu mirovinu.<br />
Razlike među tim osiguranjima<br />
posljedica su različitih <strong>na</strong>čela <strong>na</strong> kojima<br />
se temelje.<br />
Osiguranici drugog stupa ostvarit će<br />
dvije mirovine. Iz prvog stupa ostvarit<br />
će osnovnu mirovinu, koja će nez<strong>na</strong>tno<br />
ovisiti o plaćama osiguranika. Osnov<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong> u prosjeku će iznositi 50 - 60<br />
posto mirovine koju bi za taj staž ostvarili<br />
samo u 1. stupu. Navedeni postotak<br />
veći je za osiguranike s manjim plaćama,<br />
a manji za osiguranike s većim plaćama,<br />
pa u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> osigurava<br />
solidarnost i redistribuciju u korist<br />
<strong>umirovljenika</strong> s manjim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Korisnici osnovne mirovine neće imati<br />
pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižu mirovinu, koju mogu<br />
ostvariti samo osiguranici koji ostvaruju<br />
mirovinu isključivo u generacijskoj solidarnosti.<br />
Ova činjenica povećava rizik<br />
da će u novom mirovinskom sustavu<br />
osiguranici s niskim plaćama i niskim<br />
doprinosima ostvarivati niska ukup<strong>na</strong><br />
mirovinska primanja, manja od <strong>na</strong>jniže<br />
mirovine <strong>na</strong> koju bi imali pravo u slučaju<br />
ostvarivanja mirovine samo u prvom<br />
stupu.<br />
Zbog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> određivanja osnovne<br />
mirovine i njezine očekivane razine,<br />
prvi stup dugoročno će se pretvoriti<br />
iz općeg sustava socijalne <strong>sigurnost</strong>i<br />
za slučaj starosti, invalidnosti i smrti u<br />
sustav <strong>osiguranja</strong> samo osnovne razine<br />
socijalne <strong>sigurnost</strong>i za slučaj <strong>na</strong>stanka<br />
<strong>na</strong>vedenih rizika. To je odraz koncepcije<br />
trodijelnog <strong>mirovinskog</strong> sustava prema<br />
kojoj prvi stup osigurava <strong>socijalnu</strong><br />
preraspodjelu i solidarnost, dok u drugom<br />
i trećem stupu nema solidarnosti,<br />
već visi<strong>na</strong> mirovine izravno ovisi o mi-<br />
41
ovinskoj štednji. Sva tri dijela trebala bi<br />
zajedno osiguravati rizike starosti, invalidnosti<br />
i smrti i dugoročno omogućiti<br />
veću <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong> i veću razinu<br />
mirovi<strong>na</strong> nego jednodijelni mirovinski<br />
sustav.<br />
U strukturi mirovi<strong>na</strong> koje će se ostvarivati<br />
iz oba stupa postupno će se u<br />
ukupnim mirovinskim primanjima smanjivati<br />
udio mirovine koji se ostvaruje<br />
iz prvog, a povećavati udio mirovine iz<br />
drugog stupa. Prve starosne mirovine iz<br />
novog sustava počet će se ostvarivati za<br />
nekoliko godi<strong>na</strong>, a brojnije za pet<strong>na</strong>estak<br />
godi<strong>na</strong>.<br />
Za nekoliko desetljeća mirovinu će<br />
ostvarivati osiguranici koji su cijeli radni<br />
vijek proveli u novom mirovinskom<br />
sustavu. Oni će iz 1. stupa dobiti samo<br />
osnovnu mirovinu, koja će nez<strong>na</strong>tno ovisiti<br />
o visini plaće. S druge strane, mirovi<strong>na</strong><br />
iz 2. stupa izravno će ovisiti o uplaćenim<br />
doprinosima i prinosu mirovinskih<br />
fondova. Na taj će <strong>na</strong>čin u ukupnim mirovinskim<br />
primanjima biti izraže<strong>na</strong> solidarnost<br />
i socijal<strong>na</strong> preraspodjela preko<br />
osnovne mirovine, dok će mirovi<strong>na</strong> iz 2.<br />
stupa uspostaviti izravnu međuovisnost<br />
između visine doprinosa u mirovinsko<br />
osiguranje i primanja iz <strong>osiguranja</strong>.<br />
5. Invalidske i obiteljske mirovine<br />
Treba <strong>na</strong>glasiti da je mirovinski sustav<br />
koji se temelji <strong>na</strong> individualnoj kapitaliziranoj<br />
štednji prije svega sustav<br />
pogodan za ostvarivanje starosne i prijevremene<br />
starosne mirovine. Mirovinsko<br />
osiguranje koje se temelji <strong>na</strong> individualnoj<br />
kapitaliziranoj štednji u pravilu<br />
može osigurati primjerenu razinu mirovine<br />
tek ako se duže štedi i/ili se mirovi<strong>na</strong><br />
ostvaruje u starijoj dobi. Stoga se radi<br />
očuvanja socijalne <strong>sigurnost</strong>i korisnika<br />
u slučaju ostvarivanja invalidske mirovine<br />
zbog opće nesposobnosti za rad<br />
ili obiteljske mirovine mirovi<strong>na</strong> iz oba<br />
stupa ostvaruje samo u slučaju ako je to<br />
povoljnije od mirovine samo iz 1. stupa,<br />
određene <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kao da su cijelo vrijeme<br />
bili osigurani samo u 1. stupu.<br />
Invalidske i obiteljske mirovine u<br />
1. stupu određuju se povoljnije jer se<br />
mirovi<strong>na</strong> raču<strong>na</strong> za staž duži od stvarno<br />
<strong>na</strong>vršenog <strong>mirovinskog</strong> staža. Dodavanje<br />
staža za izračun tih mirovi<strong>na</strong><br />
djelomično kompenzira nepovoljnu<br />
činjenicu da zbog invalidnosti ili smrti<br />
osiguranik nije odradio cijeli radni<br />
vijek. Naime, u 2. stupu, smrt odnosno<br />
invalidnost u mlađoj dobi, zbog kratkog<br />
razdoblja štednje i vjerojatno dugog<br />
razdoblja korištenja mirovine, posljedično<br />
rezultiraju niskom mirovinom. Stoga<br />
će se invalidske i obiteljske mirovine<br />
i ubuduće ostvarivati gotovo isključivo<br />
u mirovinskom osiguranju <strong>na</strong> temelju<br />
generacijske solidarnosti.<br />
6. Razi<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
Na slici 1. pokazano je kretanje udjela<br />
prosječne mirovine u prosječnoj neto<br />
plaći u RH u razdoblju 1985.- 2003., koji<br />
se postupno smanjivao s približno 75<br />
posto u razdoblju do 1990. <strong>na</strong> približno<br />
45 posto u 1998. godini i približno 42 posto<br />
2003. godine.<br />
Iako je real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> bila<br />
veća nego nekoliko godi<strong>na</strong> ranije, udio<br />
prosječne mirovine u prosječnoj plaći<br />
bio je <strong>na</strong>jmanji u 1999. godini (približno<br />
38 posto), <strong>na</strong> što je utjecala i promje<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>či<strong>na</strong> statističkog iskazivanja podata-<br />
Slika 1. Kretanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći prema godi<strong>na</strong>ma<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
42
Osiguranicima koji su ostvarivali plau veu od 90% prosjene plae u RH isplaivat e se mirovi<strong>na</strong><br />
odree<strong>na</strong> prema ostvarenim plaama, odnosno osnovicama, koja se poveava razmjerno dužini staža i visini<br />
plaa. Mirovi<strong>na</strong> se ograniava osiguranicima koji su ostvarivali plau veu od 380% prosjene plae u RH i<br />
isplauje im se <strong>na</strong>jviša mirovi<strong>na</strong>.<br />
Tablica 1. Iznos starosne Tablica mirovine 1. Iznos od starosne 1. srpnja mirovine 2004. od AVM 1. srpnja = 46,29 2004. kn) (AVM = 46,29 kn)<br />
Visi<strong>na</strong> plae u odnosu<br />
<strong>na</strong> prosjenu plau u<br />
RH (%)<br />
Mirovinski staž (godine)<br />
15 20 25 30 35 40 45<br />
0 1 2 3 4 5 6 7<br />
50 347,18 462,90 578,63 694,35 810,08 925,80 1.041,53<br />
80 555,48 740,64 925,80 1.110,96 1.296,12 1.481,28 1.666,44<br />
90 624,92 833,22 1.041,53 1.249,83 1.458,14 1.666,44 1.874,75<br />
100 694,35 925,80 1.157,25 1.388,70 1.620,15 1.851,60 2.083,05<br />
120 833,22 1.110,96 1.388,70 1.666,44 1.944,18 2.221,92 2.499,66<br />
150 1.041,53 1.388,70 1.735,88 2.083,05 2.430,23 2.777,40 3.124,58<br />
200 1.388,70 1.851,60 2.314,50 2.777,40 3.240,30 3.703,20 4.166,10<br />
250 1.735,88 2.314,50 2.893,13 3.471.75 4.050,38 4.629,00 5.207,63<br />
300 2.083,05 2.777,40 3.471,75 4.166,10 4.860,45 5.554,80 6.249,15<br />
380<br />
Najviša mirovi<strong>na</strong><br />
2.638,53 3.518,04 4.397,55 5.277,06 6.156,57 7.036,08 7.915,59<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong> 673,20 897,60 1.122,00 1.346,40 1.459,10 1.571,30 1.683,50<br />
Izvor: izračuni autora<br />
ka. Naime, do 1998. prosjeci se odnose<br />
samo <strong>na</strong> mirovine radnika i pripadnika<br />
Hrvatske vojske i branitelja iz Domovinskog<br />
rata, a ne uključuju z<strong>na</strong>tno manje<br />
mirovine obrtnika i poljoprivrednika.<br />
Od 1999. godine prosjeci se odnose <strong>na</strong><br />
mirovine radnika, poljoprivrednika i<br />
obrtnika, bez mirovi<strong>na</strong> pripadnika Hrvatske<br />
vojske i branitelja iz Domovinskog<br />
rata, što je utjecalo <strong>na</strong> smanjivanje<br />
statističkog prosjeka mirovi<strong>na</strong> i smanjivanje<br />
udjela prosječne mirovine u prosječnoj<br />
plaći.<br />
Pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj<br />
plaći uzrokovan je i činjenicom<br />
da se od 1. siječnja 1999. postupno smanjuju<br />
mirovine novih korisnika u odnosu<br />
<strong>na</strong> prije ostvarene mirovine, što je<br />
<strong>na</strong>jviše posljedica postupnog širenja<br />
obračunskog razdoblja i smanjivanja<br />
pogodnosti u izračunu mirovi<strong>na</strong> že<strong>na</strong>.<br />
Nadalje, postupno povećanje dobnih<br />
granica uzrokuje češće ostvarivanje prijevremene<br />
starosne mirovine, koja se za<br />
razliku od prijašnjih propisa više i trajno<br />
umanjuje. Mirovine novih korisnika,<br />
osobito mirovine že<strong>na</strong> i ubuduće će se<br />
smanjivati u odnosu <strong>na</strong> prije ostvarene<br />
mirovine, osobito u odnosu <strong>na</strong> mirovine<br />
ostvarene do 31. prosinca 1998. koje su<br />
u prosjeku <strong>na</strong>jveće, ali će smanjivanje<br />
biti blaže nego u dosadašnjem petogodišnjem<br />
razdoblju, a trebalo bi prestati<br />
<strong>na</strong>kon 2009. kada će se mirovine početi<br />
raču<strong>na</strong>ti prema plaćama (osnovicama)<br />
iz cijelog radnog vijeka.<br />
Trend snižavanja mirovi<strong>na</strong> ostvarenih<br />
od 1. siječnja 1999. u odnosu <strong>na</strong> prije<br />
ostvarene mirovine ublažava relativno<br />
velik broj ostvarenih <strong>na</strong>jnižih mirovi<strong>na</strong>.<br />
Naime, približno 50 posto od ukupnog<br />
broja korisnika koji su mirovinu ostvarili<br />
od 1. siječnja 1999. ostvarilo je <strong>na</strong>jnižu<br />
mirovinu, koja je u rujnu 2004. iznosila<br />
prosječno 1.127 ku<strong>na</strong>. Udio korisnika<br />
<strong>na</strong>jniže mirovine iznosi približno 40%<br />
kod korisnika mirovine radnika, što je<br />
z<strong>na</strong>tno manji udio nego kod obrtnika<br />
(55%) i osobito manji nego kod poljoprivrednika,<br />
koji čak u 99% slučajeva<br />
ostvaruju <strong>na</strong>jnižu mirovinu.<br />
7. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
od 1. srpnja 2004.<br />
U tablici 1. prikazani su primjeri starosne<br />
mirovine od 1. srpnja 2004. za<br />
određeni mirovinski staž i određenu<br />
visinu plaće iskazane kao postotak prosječne<br />
plaće u RH. Također su pokazani<br />
iznosi <strong>na</strong>jniže i <strong>na</strong>jviše mirovine. Iznosi<br />
43
Slika 2. Rast plaća, troškova života (potrošačkih cije<strong>na</strong> od 1. 1. 2004.) i mirovi<strong>na</strong><br />
u razdoblju od 1. 1. 1999. - 1. 7. 2004.<br />
Izvor: izračuni autora<br />
se odnose <strong>na</strong> mirovine koje se ostvaruju<br />
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju<br />
od 1. siječnja 1999.<br />
Iznos mirovine proporcio<strong>na</strong>lan je<br />
dužini staža i visini plaća. Osiguranicima<br />
koji su ostvarivali plaću u visini od<br />
približno 90% prosječne plaće u RH ili<br />
nižu (prva dva i dio trećeg retka u tablici<br />
masnije otisnuti) isplaćivat će se <strong>na</strong>jniža<br />
mirovi<strong>na</strong>, jer je u ovim slučajevima<br />
<strong>na</strong>jniža mirovi<strong>na</strong> veća od mirovine<br />
određene prema plaćama.<br />
Osiguranicima koji su ostvarivali<br />
plaću veću od 90% prosječne plaće u<br />
RH isplaćivat će se mirovi<strong>na</strong> određe<strong>na</strong><br />
prema ostvarenim plaćama, odnosno<br />
osnovicama, koja se povećava razmjerno<br />
dužini staža i visini plaća. Mirovi<strong>na</strong><br />
se ograničava osiguranicima koji su<br />
ostvarivali plaću veću od 380% prosječne<br />
plaće u RH i isplaćuje im se <strong>na</strong>jviša<br />
mirovi<strong>na</strong>.<br />
8. Usklađivanje mirovi<strong>na</strong><br />
Iako se posljednjih desetak godi<strong>na</strong><br />
postupno smanjivao udio prosječnih<br />
mirovi<strong>na</strong> u prosječnim plaćama s približno<br />
70 posto <strong>na</strong> sadašnjih približno<br />
43 posto, ipak treba kazati da se real<strong>na</strong><br />
vrijednost mirovi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jmanja prvih ratnih<br />
godi<strong>na</strong>, od 1994. godine kontinuirano<br />
povećavala.<br />
Na slici 2. pokazan je rast prosječnih<br />
bruto plaća i troškova života u razdoblju<br />
od 1. siječnja 1999 do 1. srpnja 2004., te<br />
rast (usklađivanje) mirovi<strong>na</strong>. Može se<br />
uočiti da je rast mirovi<strong>na</strong> u spomenutom<br />
razdoblju bio manji od rasta plaća, ali<br />
su mirovine ipak rasle više od rasta troškova<br />
života (potrošačkih cije<strong>na</strong>). U razdoblju<br />
od 1. siječnja 1999. do 1. srpnja<br />
2004. mirovine su usklađene (nomi<strong>na</strong>lno<br />
povećane) ukupno za 36,8%, što daje<br />
realno povećanje od 11,8%.<br />
Ako se, uz usklađivanje, uzme u obzir<br />
i to da su mirovine ostvarene do 31. prosinca<br />
1998. povećane u rasponu od 0,5<br />
do 20 posto od 1. siječnja 2001., te da je<br />
od travnja 2004. dodatak uz mirovinu od<br />
100 ku<strong>na</strong> i 6% uključen u mirovinu, a da<br />
se u 2004. godini osobni porezni odbitak<br />
za korisnike mirovi<strong>na</strong> povećao s 2.5-<br />
50 <strong>na</strong> 3.000 ku<strong>na</strong> i veći je nego za ostale<br />
porezne obveznike, evidentno je da se<br />
u odnosu <strong>na</strong> stanje od prije nekoliko godi<strong>na</strong><br />
z<strong>na</strong>tno povećala real<strong>na</strong> vrijednost<br />
mirovi<strong>na</strong> i životni standard osobito starijih<br />
korisnika mirovi<strong>na</strong>, što je ublažilo<br />
siromaštvo i povećalo <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
starijih osoba.<br />
9. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
U tablici 2. pokazan je broj <strong>umirovljenika</strong><br />
i prosječni iznosi mirovi<strong>na</strong> u rujnu<br />
2004. (bez korisnika mirovine pripadnika<br />
HV i branitelja iz Domovinskog rata).<br />
U rujnu 2004. prosječ<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
iznosila je približno 43 posto prosječne<br />
neto plaće u RH, a prosječ<strong>na</strong> staros<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong> približno 48 posto.<br />
U tablici 3. pokaza<strong>na</strong> je struktura mirovine<br />
prema visini i broj korisnika u pojedinoj<br />
skupini.<br />
U rujnu 2004. približno 16 posto korisnika<br />
primalo je mirovinu u iznosu do<br />
1.000 ku<strong>na</strong>. U ovoj skupini niskih mirovi-<br />
44
9. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
Invalidska 237449 1.604,28<br />
Obiteljska 226764 1.545,27<br />
U tablici 2. pokazan je broj <strong>umirovljenika</strong> i prosjeni iznosi mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004. (bez korisnika mirovine<br />
pripadnika HV Ukupno i branitelja iz Domovinskog 1018621 rata).<br />
1.805,31<br />
Tablica 2. Pregled broja korisnika i prosjenih svota mirovi<strong>na</strong><br />
Tablica 2. Pregled broja korisnika i prosječnih u rujnu 2004. svota mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004.<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
Prosje<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> umanje<strong>na</strong><br />
Vrste mirovi<strong>na</strong> Broj korisnika<br />
za porez i prirez<br />
U rujnu Staros<strong>na</strong> 2004. prosje<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> 554408 iznosila je približno 43 1.997,77 posto prosjene neto plae u RH, a prosje<strong>na</strong><br />
staros<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> približno 48 237449 posto.<br />
1.604,28<br />
U tablici Obiteljska 3. pokaza<strong>na</strong> je struktura 226764 mirovine prema visini i broj 1.545,27 korisnika u pojedinoj skupini.<br />
Ukupno 1018621 1.805,31<br />
Izvor: dokumentacija Tablica Hrvatskog 3. Korisnici zavoda za mirovi<strong>na</strong> mirovinsko i visine osiguranje mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong><br />
u rujnu 2004.<br />
Tablica 3. Korisnici mirovi<strong>na</strong> i visine mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004.<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
SVOTE<br />
Broj<br />
U rujnu MIROVINA 2004. prosje<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> iznosila mirovi<strong>na</strong> je približno korisnika 43 posto mirovi<strong>na</strong> prosjene korisnika neto plae mirovi<strong>na</strong> u RH, a korisnika prosje<strong>na</strong><br />
staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> približno 48 posto.<br />
do - 500,00 69999 357,68 35544 375,94 23591 320,98 10864 383,74<br />
U tablici 500,01 3. pokaza<strong>na</strong> - 1.000,00 je struktura 99479 mirovine 765,38 prema visini 46585 i broj korisnika 753,99u pojedinoj 20044skupini.<br />
770,13 32850 778,53<br />
Tablica 3. Korisnici mirovi<strong>na</strong> i visine mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong><br />
1.500,01 - 2.000,00 231353 1.753,79 121936 1.774,41 51201 1-733,01 58216 1.728,87<br />
u rujnu 2004.<br />
2.000,01 - 4.000,00 317213 2.654,37 221655 2.690,82 56342 2.574,92 39216 2.562,45<br />
Ukupno Staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> Obiteljska mirovi<strong>na</strong><br />
4.000,01 - 8.000,00 25673 4.683,85 21637 4.705,46 2940 4.635,17 1096 4.387,83<br />
SVOTE<br />
d 8 000 00Broj<br />
249 Prosje<strong>na</strong>9 456 08Broj<br />
Prosje<strong>na</strong> 231 9 481Broj<br />
87 Prosje<strong>na</strong> 4 9 385 Broj 81 Prosje<strong>na</strong> 14 9 050 53<br />
MIROVINA korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong><br />
0 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
<strong>na</strong> uglavnom su korisnici s kratkim mirovinskim<br />
stažem i/ili niskim plaćama<br />
odnosno osnovicama. Radi se <strong>na</strong>jčešće<br />
o poljoprivrednicima, korisnicima<br />
koji uz mirovinu ostvarenu u Hrvatskoj<br />
također dobivaju i mirovinu iz inozemstva<br />
(koji stoga često imaju relativno<br />
visoka ukup<strong>na</strong> mirovinska primanja),<br />
obiteljskim mirovi<strong>na</strong>ma te zaposlenim<br />
korisnicima invalidske mirovine zbog<br />
profesio<strong>na</strong>lne nesposobnosti za rad.<br />
Također su u skupini s nižim mirovi<strong>na</strong>ma<br />
zastupljenije žene, jer one imaju u<br />
prosjeku kraći mirovinski staž i niže plaće,<br />
a također ranije ostvaruju mirovinu,<br />
pa stoga imaju u prosjeku približno 20<br />
posto manje mirovine od muškaraca.<br />
Mirovine u rasponu od 1.000 do 1.500<br />
ku<strong>na</strong> imalo je 27 posto korisnika, mirovine<br />
od 1.500 do 2.000 ku<strong>na</strong> imalo je približno<br />
23 posto korisnika, a veće od 2.000<br />
ku<strong>na</strong> približno 34 posto korisnika. Statistički<br />
pokazatelji bili bi povoljniji da su u<br />
prosjeke uključene i mirovine Hrvatske<br />
vojske i branitelja iz Domovinskog rata<br />
Ukupno Staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> Obiteljska mirovi<strong>na</strong><br />
Prosje<strong>na</strong><br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
(koje su u rujnu 2004. iznosile u prosjeku<br />
2.734 kune odnosno 5.188 ku<strong>na</strong>), ali se<br />
od 1999. godine ove mirovine odvojeno<br />
iskazuju.<br />
do - 500,00 69999 357,68 35544 375,94 23591 320,98 10864 383,74<br />
500,01 - 1.000,00 99479 765,38 46585 753,99 20044 770,13 32850 778,53<br />
1.000,01 - 1.500,00 274655 1.337,46 106820 1.332,05 83327 1.325,55 84508 1.356,03<br />
10. Zaključak<br />
1.500,01 - 2.000,00 231353 1.753,79 121936 1.774,41 51201 1-733,01 58216 1.728,87<br />
Mirovinski sustav izložen je općim<br />
gospodarskim rizicima i nepovoljnim<br />
demografskim kretanjima, a svaki dio/<br />
stup ima svoje prednosti ali i specifične<br />
rizike kojima je (više) izložen. U trodijelnom<br />
mirovinskom sustavu rizici se<br />
dijele <strong>na</strong> više stupova, nositelja <strong>osiguranja</strong><br />
i izvora fi<strong>na</strong>nciranja, što bi prema<br />
ciljevima reforme za umirovljenike i<br />
gospodarstvo trebalo biti povoljnije od<br />
<strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> koje se temelji<br />
isključivo <strong>na</strong> generacijskoj solidarnosti<br />
i fi<strong>na</strong>ncira samo <strong>na</strong> jedan <strong>na</strong>čin.<br />
Šestogodišnja primje<strong>na</strong> Zako<strong>na</strong> o<br />
mirovinskom osiguranju i drugih zako<strong>na</strong><br />
koji uređuju obvezno mirovinsko<br />
osiguranje <strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti<br />
dala je očekivane pozitivne<br />
učinke – smanjeni priljev umirovljeni-<br />
2.000,01 - 4.000,00 317213 2.654,37 221655 2.690,82 56342 2.574,92 39216 2.562,45<br />
4.000,01 - 8.000,00 25673 4.683,85 21637 4.705,46 2940 4.635,17 1096 4.387,83<br />
d 8 000 00 249 9 456 08 231 9 481 87 4 9 385 81 14 9 050 53<br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
0 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong><br />
1.000,01 - 1.500,00 274655 1.337,46 106820 1.332,05 83327 1.325,55 84508 1.356,03<br />
45
ka i manji rast mirovinskih izdataka te<br />
bolju usklađenost <strong>mirovinskog</strong> sustava<br />
s gospodarskim i demografskim kretanjima.<br />
Hrvatska ima mirovinske izdatke<br />
među <strong>na</strong>jvišima u svijetu (oko 13%, EU<br />
oko 11%), ali istodobno relativno nisku<br />
prosječnu razinu mirovi<strong>na</strong> u odnosu <strong>na</strong><br />
prosječne plaće. Stoga, iako se posljednjih<br />
nekoliko godi<strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno povećala<br />
real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
korisnika mirovine, dio <strong>umirovljenika</strong><br />
još uvijek pripada skupini siromašnijih<br />
građa<strong>na</strong> Republike Hrvatske.<br />
Reforma <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
uspostavila je primjerenije odnose<br />
među mirovi<strong>na</strong>ma i ojačala međuovisnost<br />
trajanja i visine uplaćivanja doprinosa<br />
u osiguranje i visine mirovine.<br />
Istodobno je uvođenjem <strong>na</strong>jniže mirovine<br />
očuva<strong>na</strong> socijal<strong>na</strong> preraspodjela i<br />
solidarnost u mirovinskom osiguranju<br />
<strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti.<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong> pozitivno utječe <strong>na</strong><br />
smanjivanje siromaštva <strong>umirovljenika</strong>,<br />
što će se preko osnovne mirovine,<br />
koja će se ostvarivati uz mirovinu iz 2.<br />
stupa, <strong>na</strong>staviti i u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu. Mirovi<strong>na</strong> iz 2. stupa<br />
izravno će ovisiti o uplaćenim doprinosima,<br />
prinosu i drugim parametrima, a<br />
zajedno s osnovnom mirovinom trebala<br />
bi dugoročno osigurati veću <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> i standard budućih korisnika<br />
mirovine.<br />
Uvođenje drugog stupa uzrokuje<br />
smanjenje doprinosa u prvi stup i dugoročne<br />
izdatke državnog proraču<strong>na</strong><br />
za <strong>na</strong>mirivanje tog manjka. Tranzicijski<br />
će se trošak početi smanjivati kada se u<br />
prvom stupu počnu ostvarivati (manje)<br />
osnovne mirovine, a <strong>na</strong>vedeni trošak<br />
država će lakše <strong>na</strong>mirivati ako novi trodijelni<br />
mirovinski sustav potakne razvoj<br />
tržišta kapitala i gospodarski rast, što<br />
je, uz socijalni, osnovni cilj mirovinske<br />
reforme. Ipak, mirovinska reforma legitimaciju<br />
stječe prije svega svojim ciljevima<br />
i učincima u osiguranju i očuvanju<br />
socijalne <strong>sigurnost</strong>i korisnika mirovi<strong>na</strong>.<br />
Summary<br />
Impact of Pension Insurance on the Social Security of Pensioners<br />
In the paper the main objectives of the pension reform and the rights in the<br />
three-pillar pension system from the perspective of the social safety and poverty<br />
alleviation have been discussed. The trends of average pension levels<br />
and theirs structure in the previous fifteen years has been presented, with the<br />
special attention paid on the low level pensions. In the last years the replacement<br />
rates have decreased, but the real value of pensions and the social status<br />
of pensioners have improved. The legislated right on minimum pension has<br />
prolonged the solidarity and has protected the pensioners with low pensions,<br />
what will be continued, but on the lower level, in the new three-pillar system.<br />
LITERATURA:<br />
Izvješće o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2003. i ranije godine<br />
MARUŠIĆ, LJ., 2003. Primje<strong>na</strong> i efekti reforme 1. stupa u razdoblju 1999.-2003., Mirovinsko<br />
osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
MARUŠIĆ, LJ., 2004. A<strong>na</strong>liza razine mirovi<strong>na</strong> ostvarenih od 1. siječnja 1999., Mirovinsko osiguranje,<br />
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
POTOČNJAK, Ž. i drugi, 1998. Zakon o mirovinskom osiguranju s objašnjenjima i komentarima,<br />
Organizator<br />
POTOČNJAK, Ž. i drugi, 2003. Hrvatska u 21. stoljeću – Mirovine, Narodne novine 97/03<br />
Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
Izvješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2003. godinu<br />
46
Change language