Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
Utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Utjecaj</strong> <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>na</strong> <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> <strong>umirovljenika</strong><br />
Ljilja<strong>na</strong> Marušić,<br />
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
Sažetak<br />
U članku se <strong>na</strong>vode osnovni ciljevi reforme <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> te prava<br />
koja se ostvaruju u trodijelnom mirovinskom sustavu s gledišta socijalne <strong>sigurnost</strong>i<br />
i smanjivanja siromaštva korisnika mirovi<strong>na</strong>. Pokaza<strong>na</strong> su kretanja prosječnih<br />
mirovi<strong>na</strong> posljednjih pet<strong>na</strong>estak godi<strong>na</strong> te struktura mirovi<strong>na</strong> s osvrtom <strong>na</strong><br />
niske mirovine. Posljednjih desetak godi<strong>na</strong> smanjio se udio prosječnih mirovi<strong>na</strong><br />
u prosječnim plaćama, ali se povećala real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
korisnika mirovi<strong>na</strong>. Uvođenjem <strong>na</strong>jniže mirovine očuva<strong>na</strong> je solidarnost<br />
i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong> korisnika s niskim mirovi<strong>na</strong>ma, što će se preko osnovne<br />
mirovine, ali <strong>na</strong> nižoj razini, <strong>na</strong>staviti i u trodijelnom mirovinskom sustavu.<br />
Mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj<br />
ulazi u krug <strong>osiguranja</strong> kakva postoje u<br />
Njemačkoj, Austriji i nekim drugim europskim<br />
državama, čija osnov<strong>na</strong> svrha<br />
nije smanjivanje siromaštva već <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>da<br />
prihoda osiguranicima i članovima<br />
njihove obitelji u slučaju <strong>na</strong>stanka<br />
osiguranih rizika – starosti, invalidnosti<br />
i smrti hranitelja obitelji, što pozitivno<br />
utječe <strong>na</strong> životni standard i smanjivanje<br />
siromaštva starijih osoba. U tim<br />
osiguranjima visi<strong>na</strong> mirovine izravno<br />
ovisi o trajanju <strong>osiguranja</strong> i visini plaća,<br />
uz određenu <strong>socijalnu</strong> redistribuciju<br />
u korist korisnika s nižim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Navedeno razlikuje javno mirovinsko<br />
osiguranje u Hrvatskoj od javnih mirovinskih<br />
<strong>osiguranja</strong> koja prevladavaju<br />
u anglosaksonskim državama (Velika<br />
Britanija, Ka<strong>na</strong>da, Australija), čija je<br />
osnov<strong>na</strong> svrha osigurati osnovnu <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> starijim osobama i gdje<br />
ne postoji ili je nez<strong>na</strong>t<strong>na</strong> međuovisnost<br />
između visine mirovine i dužine i visine<br />
uplaćivanja u osiguranje. Stoga Hrvatski<br />
zavod za mirovinsko osiguranje<br />
ne vodi podatke potrebne za cjelovitu<br />
a<strong>na</strong>lizu socijalnog stanja korisnika mirovine,<br />
već vodi samo podatke o kojima<br />
ovisi ostvarivanje i visi<strong>na</strong> prava iz <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong>.<br />
Uvod<br />
Iako se s velikom vjerojatnošću može<br />
pretpostaviti da su korisnici koji imaju<br />
niske mirovine siromašni, to ne mora<br />
biti točno, jer ti korisnici mogu imati i<br />
druge prihode (mirovinu iz druge države,<br />
plaću ako je riječ o zaposlenim<br />
korisnicima mirovine i dr.), odnosno<br />
imovinu. Stoga je radi razumijevanja <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> koji hrvatski mirovinski sustav<br />
doprinosi socijalnoj <strong>sigurnost</strong>i osiguranika,<br />
ali i razumijevanja rizika kojima<br />
su izloženi sadašnji i budući korisnici<br />
mirovi<strong>na</strong>, u ovom članku više riječ o<br />
karakteristikama <strong>mirovinskog</strong> sustava i<br />
<strong>na</strong>čelima <strong>na</strong> kojima se temelje pojedi<strong>na</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu. U rizike kojima su izloženi korisnici<br />
mirovi<strong>na</strong> ulazi i rizik siromaštva,<br />
izražen <strong>na</strong>jčešće kod osoba s kratkim<br />
mirovinskom stažem i niskim plaćama<br />
tijekom radnog vijeka. Osobe koje su<br />
bile siromašne tijekom radnog vijeka<br />
vjerojatno će biti siromašne ili još siromašnije<br />
kada postanu korisnici mirovine,<br />
osobito stoga što mirovi<strong>na</strong> u slučaju<br />
kratkog <strong>mirovinskog</strong> staža iznosi u<br />
prosjeku tek približno 30 posto plaće ili<br />
manje. Smanjivanju siromaštva osiguranika<br />
s niskim plaćama pridonosi <strong>na</strong>jniža<br />
mirovi<strong>na</strong>, koja ovisno o dužini staža<br />
iznosi od 680 do 1.700 ku<strong>na</strong> (<strong>na</strong>k<strong>na</strong>da<br />
38
za nezaposlene iznosi do 1.000 ku<strong>na</strong>,<br />
doplatak za djecu iznosi u prosjeku 260<br />
ku<strong>na</strong>, a <strong>na</strong>jviši iznos pomoći za uzdržavanje<br />
u socijalnoj skrbi iznosi mjesečno<br />
600 ku<strong>na</strong>).<br />
1. Ciljevi reforme<br />
Reforma <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti,<br />
otpočeta 1. siječnja 1999., postavila je<br />
okvir za uspostavu trodijelnog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava, a njeni ciljevi bili su:<br />
- srediti i stabilizirati pravno i fi<strong>na</strong>ncijsko<br />
stanje u mirovinskom sustavu<br />
propisivanjem uvjeta ostvarivanja prava<br />
i razine mirovi<strong>na</strong> koji će biti srednjoročno<br />
i dugoročno prilagođeni mogućnostima<br />
gospodarstva i (nepovoljnim)<br />
demografskim kretanjima<br />
- <strong>na</strong>činom određivanja mirovi<strong>na</strong> ojačati<br />
ovisnost visine mirovine i visine doprinosa<br />
i tako potaknuti plaćanje doprinosa<br />
i duži rad<br />
- uspostaviti odgovarajuću razinu<br />
socijalne solidarnosti u mirovinskom<br />
osiguranju<br />
- ukinuti u mirovinskom osiguranju<br />
ostvarivanje prava koja su primjerenija<br />
drugim socijalnim sustavima<br />
- uspostaviti primjereniju razinu pogodnosti<br />
za pojedine skupine osiguranika<br />
u odnosu <strong>na</strong> prava koja se ostvaruju<br />
u općem mirovinskom sustavu.<br />
Uz <strong>na</strong>vedene, ciljevi uvođenja mješovitog<br />
javno-privatnog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava su:<br />
- dugoročno fi<strong>na</strong>ncijski stabilizirati<br />
mirovinski sustav širenjem fi<strong>na</strong>ncijske<br />
osnove, a uvođenjem kapitalnog fi<strong>na</strong>nciranja<br />
osigurati fi<strong>na</strong>nciranje iz više<br />
izvora različite rizičnosti<br />
- u drugom i trećem stupu visi<strong>na</strong> mirovine<br />
izravno će ovisiti o visini kapitaliziranih<br />
doprinosa i o očekivanom trajanju<br />
života generacije kojoj pripada korisnik<br />
mirovine, čime se ovaj sustav prilagođava<br />
demografskim promje<strong>na</strong>ma<br />
- omogućiti dugoročno višu razinu<br />
mirovi<strong>na</strong> uz nižu stopu doprinosa<br />
- povećati odgovornost pojedinca za<br />
svoju <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong> u starosti<br />
- povećati domaću štednju te potaknuti<br />
razvoj tržišta kapitala, investicije<br />
i gospodarski rast.<br />
Dakle, mirovinska reforma ima za cilj<br />
osigurati primjerenu razinu mirovi<strong>na</strong>,<br />
vodeći brigu o socijalnim i gospodarskim<br />
ciljevima, a postavlje<strong>na</strong> rješenja<br />
i primje<strong>na</strong> trodijelnog <strong>mirovinskog</strong> sustava<br />
desetljećima će utjecati <strong>na</strong> <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> i standard sadašnjih i<br />
budućih osiguranika odnosno korisnika<br />
mirovine.<br />
2. Reforma I. stupa<br />
I <strong>na</strong>kon reforme, prvi dio <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava zadržao je osnov<strong>na</strong> temelj<strong>na</strong><br />
obilježja - tekuće fi<strong>na</strong>nciranje, u<strong>na</strong>prijed<br />
određe<strong>na</strong> davanja, međugeneracijsku<br />
i unutargeneracijsku solidarnost<br />
te uzajamnost. Reforma je promijenila<br />
uvjete ostvarivanja prava i razinu prava<br />
iz <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>, a <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnije<br />
promjene su:<br />
- poveća<strong>na</strong> je dob za starosnu mirovinu<br />
<strong>na</strong> 60 godi<strong>na</strong> za žene, 65 za muškarce,<br />
kao i prijevremenu starosnu mirovinu<br />
(žene 55, muškarci 60 godi<strong>na</strong>), s postupnim<br />
povećanjem do 1. siječnja 2008.<br />
- obračunsko razdoblje iz kojeg se<br />
uzimaju plaće za izračun mirovine postupno<br />
se širi s <strong>na</strong>jpovoljnijih deset godi<strong>na</strong><br />
u 1999. <strong>na</strong> cijeli radni vijek od 2009.<br />
godine, što postupno snižava razinu novih<br />
mirovi<strong>na</strong><br />
- prijevreme<strong>na</strong> staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
trajno se umanjuje i do 20,4 posto<br />
- nov <strong>na</strong>čin određivanja mirovi<strong>na</strong> povećava<br />
ovisnost visine mirovine o trajanju<br />
i visini uplaćivanja u mirovinsko osiguranje,<br />
što potiče plaćanje doprinosa i<br />
kasniji odlazak u mirovinu<br />
- i <strong>na</strong>jniža i <strong>na</strong>jviša mirovi<strong>na</strong>, kojima<br />
se u mirovinskom osiguranju ostvaruje<br />
socijal<strong>na</strong> preraspodjela i solidarnost,<br />
određuju se razmjerno mirovinskom<br />
stažu, a također se umanjuju u slučaju<br />
prijevremenog umirovljenja, što također<br />
potiče duži rad i kasnije ostvarivanje<br />
mirovine<br />
- definicija invalidnosti suže<strong>na</strong> je <strong>na</strong><br />
opću i profesio<strong>na</strong>lnu (djelomičnu) nesposobnost<br />
za rad<br />
- prava dotadašnjih invalida rada<br />
prevede<strong>na</strong> su <strong>na</strong> invalidsku mirovinu<br />
zbog profesio<strong>na</strong>lne nesposobnosti za<br />
rad, u prosjeku nižu od prijašnjih <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da<br />
plaće<br />
- ukinuta je pogodnost že<strong>na</strong>ma da u<br />
odnosu <strong>na</strong> mirovinski staž ostvaruju povoljnije<br />
mirovine od muškaraca, osim u<br />
prijelaznom razdoblju 1999-2003. kada<br />
im se dodavao staž za određivanje starosne<br />
i prijevremene starosne mirovine<br />
39
- ukinuta su prava <strong>na</strong> zaštitni dodatak<br />
uz mirovinu, minimalnu mirovinu i <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />
za tjelesno oštećenje (osim ako<br />
je uzrok ozljeda <strong>na</strong> radu ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
bolest), a <strong>na</strong>stavila su se isplaćivati<br />
dotadašnjim korisnicima. Neka su prava<br />
ukinuta u mirovinskom osiguranju -<br />
pravo <strong>na</strong> tuđu pomoć i njegu i pravo <strong>na</strong><br />
osposobljavanje djece sa smetnjama u<br />
psihofizičkom razvoju, a ostvaruju se u<br />
socijalnoj skrbi.<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong>, institut socijalne<br />
solidarnosti i svojevrs<strong>na</strong> zamje<strong>na</strong> za<br />
prijašnje institute minimalne mirovine<br />
i zaštitnog dodatka uz mirovinu, nije<br />
uvjetova<strong>na</strong> imovinskim cenzusom niti<br />
prihodima korisnika mirovine, što je<br />
uzrokovalo ostvarivanje velikog broja<br />
<strong>na</strong>jnižih mirovi<strong>na</strong> i povećalo <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> korisnika s niskim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Osnovnu mirovinu u prvom će stupu<br />
ostvariti osiguranici koji su osigurani i u<br />
2. stupu. Osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> nez<strong>na</strong>tno će<br />
ovisiti o plaćama, a povoljnije se određuje<br />
za osiguranike s nižim plaćama/<br />
osnovicama, čime osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
osigurava solidarnost i <strong>socijalnu</strong> preraspodjelu<br />
u korist osiguranika s nižim<br />
plaćama, ali <strong>na</strong> nižoj razini nego preko<br />
<strong>na</strong>jniže mirovine <strong>na</strong> koju imaju pravo<br />
osiguranici koji ostvaruju mirovinu<br />
isključivo iz generacijske solidarnosti.<br />
S osnovnom mirovinom i trodijelni mirovinski<br />
sustav u određenoj mjeri zadržava<br />
elemente socijalne solidarnosti<br />
i redistribucije, kojih nema u drugom i<br />
trećem stupu koji se temelje <strong>na</strong> individualnoj<br />
kapitaliziranoj štednji i određenim<br />
doprinosima.<br />
S druge strane, mirovinsko osiguranje<br />
koje se temelji <strong>na</strong> u<strong>na</strong>prijed definiranim<br />
davanjima i tekućem fi<strong>na</strong>nciranju<br />
izloženiji je riziku promjene (smanjivanja)<br />
propisane razine prava, osobito<br />
<strong>na</strong>jniža mirovi<strong>na</strong> koja se solidarno<br />
fi<strong>na</strong>ncira doprinosima osiguranika s<br />
većim plaćama odnosno doprinosima.<br />
Također se smatra da je sustav koji se<br />
temelji <strong>na</strong> tekućem fi<strong>na</strong>nciranju izloženiji<br />
riziku nepovoljnih demografskih<br />
kretanja, odnosno starenja stanovništva<br />
od sustava koji se fi<strong>na</strong>ncira iz kapitalizirane<br />
štednje, o čemu u stručnoj<br />
literaturi postoje različita mišljenja. Sve<br />
je izraženije stajalište da su, neovisno<br />
o <strong>na</strong>činu fi<strong>na</strong>nciranja, svi mirovinski<br />
sustavi izloženi demografskom riziku,<br />
odnosno starenju stanovništva. U svim<br />
mirovinskim sustavima radnoaktiv<strong>na</strong><br />
generacija izdvaja sredstva za fi<strong>na</strong>nciranje<br />
tekućih mirovi<strong>na</strong> – u sustavu koji<br />
se fi<strong>na</strong>ncira <strong>na</strong> tekućoj osnovi iz tekuće<br />
uplaćenih doprinosa i poreza, dok u sustavu<br />
koji se temelji <strong>na</strong> kapitaliziranoj<br />
štednji radno aktiv<strong>na</strong> generacija kupuje<br />
dionice, obveznice i drugu imovinu<br />
mirovinskih osiguravajućih društava<br />
koja <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin osiguravaju fi<strong>na</strong>ncijska<br />
sredstva za isplatu mirovi<strong>na</strong>. Stoga se<br />
uvođenje kapitaliziranog <strong>mirovinskog</strong><br />
sustava prije svega može smatrati pozitivnim<br />
s gledišta razdiobe rizika i smanjivanja<br />
ukupnih rizika kojima je izložen<br />
mirovinski sustav.<br />
3. Načela u trodijelnom<br />
mirovinskom sustavu<br />
Mirovine iz prvog stupa tekuće se<br />
fi<strong>na</strong>nciraju iz doprinosa i državnog<br />
proraču<strong>na</strong>. Određuju se prema <strong>na</strong>čelu<br />
definiranih davanja, što z<strong>na</strong>či da se mirovi<strong>na</strong><br />
određuje primjenom zakonom<br />
propisane formule i ne ovisi izravno o<br />
visini uplaćenih doprinosa. U prvom<br />
stupu izraže<strong>na</strong> je međuovisnost dužine<br />
i visine uplaćivanja doprinosa s visinom<br />
mirovine, kao i solidarnost i socijal<strong>na</strong><br />
preraspodjela u korist osiguranika s nižim<br />
mirovi<strong>na</strong>ma preko <strong>na</strong>jniže i <strong>na</strong>jviše<br />
mirovine, što povećava <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
i smanjuje siromaštvo korisnika<br />
mirovine.<br />
Osnov<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>na</strong> temelju individualnog kapitaliziranog<br />
pokrića (2. i 3. stup) <strong>na</strong>čela su<br />
kapitalizacije, uzajamnosti, definiranih<br />
doprinosa, aktuarske računice i disperzije<br />
rizika. U sustavima koji se temelje<br />
<strong>na</strong> individualnoj kapitaliziranoj štednji<br />
svaka generacija i svaki pojedi<strong>na</strong>c štedi<br />
za vlastitu mirovinu, što isključuje solidarnost<br />
i <strong>socijalnu</strong> redistribuciju, važ<strong>na</strong><br />
obilježja sustava generacijske solidarnosti<br />
u kojem se uzajamno i solidarno<br />
pokrivaju osigurani rizici.<br />
Načelo kapitalizacije z<strong>na</strong>či da se<br />
doprinosi kapitaliziraju i služe za fi<strong>na</strong>nciranje<br />
buduće mirovine. Vrijednost<br />
mirovinske štednje ovisi o uplaćenim<br />
doprinosima i realnom prinosu od<br />
ulaganja tih doprinosa. Stopa prinosa<br />
može z<strong>na</strong>čajno povećati vrijednost mirovinske<br />
štednje, ali nije moguće izbjeći<br />
rizik niskih ili čak negativnih prinosa<br />
i posljedično niske mirovine. Rizici se<br />
40
smanjuju propisanim pravilima i ograničenjima<br />
te jamstvima u razdoblju štednje<br />
i isplate mirovi<strong>na</strong>. Zbog obveznosti<br />
i socijalne važnosti, ograničenja i jamstva<br />
veća su u drugom obveznom, nego<br />
u trećem dobrovoljnom stupu.<br />
Načelo uzajamnosti z<strong>na</strong>či da mirovi<strong>na</strong><br />
u drugom i trećem stupu izravno<br />
ovisi o visini kapitaliziranih doprinosa,<br />
uz nez<strong>na</strong>tnu solidarnost i redistribuciju.<br />
Određe<strong>na</strong> redistribucija <strong>na</strong>staje zbog<br />
različitog trajanja života osiguranika,<br />
ali ovaj oblik solidarnosti postoji u svim<br />
osiguranjima, osobito u obveznom mirovinskom<br />
osiguranju.<br />
Načelo definiranih doprinosa z<strong>na</strong>či<br />
da je u<strong>na</strong>prijed određe<strong>na</strong> visi<strong>na</strong> doprinosa<br />
koji se uplaćuju, ali ne i visi<strong>na</strong><br />
mirovine. Osiguranici će, ovisno o stopi<br />
prinosa, ostvarivati različitu visinu<br />
mirovine - osiguranik ostvaruje višu<br />
mirovinu ako je njegov mirovinski fond<br />
ostvarivao viši realni prinos, i obratno,<br />
ostvaruje nižu mirovinu u slučaju niskih<br />
realnih prinosa. Dakle, rizik kapitalizacije<br />
doprinosa i visine mirovine snosi<br />
osiguranik. Načelo definiranih doprinosa<br />
isključuje solidarnost i preraspodjelu,<br />
ali i različite beneficije za pojedine<br />
skupine, izražene u prvom stupu<br />
<strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>.<br />
Načelo primjene aktuarske računice<br />
z<strong>na</strong>či da se mirovi<strong>na</strong> raču<strong>na</strong> prema<br />
visini mirovinske štednje, primjenom<br />
aktuarske računice, gdje se uzima u<br />
obzir dob osiguranika, vjerojatno trajanje<br />
života i drugi parametri preko kojih<br />
se uspostavlja ravnoteža između visine<br />
mirovinske štednje i izdataka za (doživotnu)<br />
isplatu mirovine.<br />
Načelo disperzije rizika ogleda se u<br />
posebnim nositeljima <strong>osiguranja</strong> u fazi<br />
akumulacije doprinosa od nositelja u<br />
fazi isplate mirovi<strong>na</strong>, što smanjuje koncentraciju<br />
rizika koja bi bila izraže<strong>na</strong><br />
ako bi isti nositelj pokrivao obje faze.<br />
Nadalje, propisi o ulaganju - raznolikost<br />
i ograničenja ulaganja - raspršuju i smanjuju<br />
ukupne rizike.<br />
Dakle, kapitalizirani mirovinski sustav<br />
uz prednosti nosi i specifične rizike<br />
i kroz individualizaciju više izlaže osiguranika<br />
rizicima makroekonomskih<br />
kretanja, a time i riziku siromaštva u starijoj<br />
dobi. To je i bio razlog trajnog zadržavanja<br />
(ali <strong>na</strong> nižoj razini) <strong>mirovinskog</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti<br />
kao prvog dijela trodijelnog<br />
<strong>mirovinskog</strong> sustava.<br />
4. Ostvarivanje prava osiguranika<br />
drugog stupa<br />
S gledišta ostvarivanja prava, mirovinsko<br />
osiguranje u 1. i 2. stupu čini<br />
cjelinu, što se ogleda u istom krugu osiguranika<br />
i jed<strong>na</strong>kim uvjetima pristupa<br />
osiguranju, osim dobi osiguranika o<br />
kojoj ovisi obveznost ili mogućnost <strong>osiguranja</strong><br />
u 2. stupu. Nadalje, mirovi<strong>na</strong> se<br />
u 2. stupu ostvaruje <strong>na</strong>kon ostvarivanja<br />
mirovine u 1. stupu, a također je povezano<br />
i određivanje mirovine, jer kada osiguranik<br />
mirovinu ostvaruje u 2. stupu, u<br />
1. stupu će ostvariti manju, osnovnu mirovinu.<br />
Razlike među tim osiguranjima<br />
posljedica su različitih <strong>na</strong>čela <strong>na</strong> kojima<br />
se temelje.<br />
Osiguranici drugog stupa ostvarit će<br />
dvije mirovine. Iz prvog stupa ostvarit<br />
će osnovnu mirovinu, koja će nez<strong>na</strong>tno<br />
ovisiti o plaćama osiguranika. Osnov<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong> u prosjeku će iznositi 50 - 60<br />
posto mirovine koju bi za taj staž ostvarili<br />
samo u 1. stupu. Navedeni postotak<br />
veći je za osiguranike s manjim plaćama,<br />
a manji za osiguranike s većim plaćama,<br />
pa u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu osnov<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> osigurava<br />
solidarnost i redistribuciju u korist<br />
<strong>umirovljenika</strong> s manjim mirovi<strong>na</strong>ma.<br />
Korisnici osnovne mirovine neće imati<br />
pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižu mirovinu, koju mogu<br />
ostvariti samo osiguranici koji ostvaruju<br />
mirovinu isključivo u generacijskoj solidarnosti.<br />
Ova činjenica povećava rizik<br />
da će u novom mirovinskom sustavu<br />
osiguranici s niskim plaćama i niskim<br />
doprinosima ostvarivati niska ukup<strong>na</strong><br />
mirovinska primanja, manja od <strong>na</strong>jniže<br />
mirovine <strong>na</strong> koju bi imali pravo u slučaju<br />
ostvarivanja mirovine samo u prvom<br />
stupu.<br />
Zbog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> određivanja osnovne<br />
mirovine i njezine očekivane razine,<br />
prvi stup dugoročno će se pretvoriti<br />
iz općeg sustava socijalne <strong>sigurnost</strong>i<br />
za slučaj starosti, invalidnosti i smrti u<br />
sustav <strong>osiguranja</strong> samo osnovne razine<br />
socijalne <strong>sigurnost</strong>i za slučaj <strong>na</strong>stanka<br />
<strong>na</strong>vedenih rizika. To je odraz koncepcije<br />
trodijelnog <strong>mirovinskog</strong> sustava prema<br />
kojoj prvi stup osigurava <strong>socijalnu</strong><br />
preraspodjelu i solidarnost, dok u drugom<br />
i trećem stupu nema solidarnosti,<br />
već visi<strong>na</strong> mirovine izravno ovisi o mi-<br />
41
ovinskoj štednji. Sva tri dijela trebala bi<br />
zajedno osiguravati rizike starosti, invalidnosti<br />
i smrti i dugoročno omogućiti<br />
veću <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong> i veću razinu<br />
mirovi<strong>na</strong> nego jednodijelni mirovinski<br />
sustav.<br />
U strukturi mirovi<strong>na</strong> koje će se ostvarivati<br />
iz oba stupa postupno će se u<br />
ukupnim mirovinskim primanjima smanjivati<br />
udio mirovine koji se ostvaruje<br />
iz prvog, a povećavati udio mirovine iz<br />
drugog stupa. Prve starosne mirovine iz<br />
novog sustava počet će se ostvarivati za<br />
nekoliko godi<strong>na</strong>, a brojnije za pet<strong>na</strong>estak<br />
godi<strong>na</strong>.<br />
Za nekoliko desetljeća mirovinu će<br />
ostvarivati osiguranici koji su cijeli radni<br />
vijek proveli u novom mirovinskom<br />
sustavu. Oni će iz 1. stupa dobiti samo<br />
osnovnu mirovinu, koja će nez<strong>na</strong>tno ovisiti<br />
o visini plaće. S druge strane, mirovi<strong>na</strong><br />
iz 2. stupa izravno će ovisiti o uplaćenim<br />
doprinosima i prinosu mirovinskih<br />
fondova. Na taj će <strong>na</strong>čin u ukupnim mirovinskim<br />
primanjima biti izraže<strong>na</strong> solidarnost<br />
i socijal<strong>na</strong> preraspodjela preko<br />
osnovne mirovine, dok će mirovi<strong>na</strong> iz 2.<br />
stupa uspostaviti izravnu međuovisnost<br />
između visine doprinosa u mirovinsko<br />
osiguranje i primanja iz <strong>osiguranja</strong>.<br />
5. Invalidske i obiteljske mirovine<br />
Treba <strong>na</strong>glasiti da je mirovinski sustav<br />
koji se temelji <strong>na</strong> individualnoj kapitaliziranoj<br />
štednji prije svega sustav<br />
pogodan za ostvarivanje starosne i prijevremene<br />
starosne mirovine. Mirovinsko<br />
osiguranje koje se temelji <strong>na</strong> individualnoj<br />
kapitaliziranoj štednji u pravilu<br />
može osigurati primjerenu razinu mirovine<br />
tek ako se duže štedi i/ili se mirovi<strong>na</strong><br />
ostvaruje u starijoj dobi. Stoga se radi<br />
očuvanja socijalne <strong>sigurnost</strong>i korisnika<br />
u slučaju ostvarivanja invalidske mirovine<br />
zbog opće nesposobnosti za rad<br />
ili obiteljske mirovine mirovi<strong>na</strong> iz oba<br />
stupa ostvaruje samo u slučaju ako je to<br />
povoljnije od mirovine samo iz 1. stupa,<br />
određene <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kao da su cijelo vrijeme<br />
bili osigurani samo u 1. stupu.<br />
Invalidske i obiteljske mirovine u<br />
1. stupu određuju se povoljnije jer se<br />
mirovi<strong>na</strong> raču<strong>na</strong> za staž duži od stvarno<br />
<strong>na</strong>vršenog <strong>mirovinskog</strong> staža. Dodavanje<br />
staža za izračun tih mirovi<strong>na</strong><br />
djelomično kompenzira nepovoljnu<br />
činjenicu da zbog invalidnosti ili smrti<br />
osiguranik nije odradio cijeli radni<br />
vijek. Naime, u 2. stupu, smrt odnosno<br />
invalidnost u mlađoj dobi, zbog kratkog<br />
razdoblja štednje i vjerojatno dugog<br />
razdoblja korištenja mirovine, posljedično<br />
rezultiraju niskom mirovinom. Stoga<br />
će se invalidske i obiteljske mirovine<br />
i ubuduće ostvarivati gotovo isključivo<br />
u mirovinskom osiguranju <strong>na</strong> temelju<br />
generacijske solidarnosti.<br />
6. Razi<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
Na slici 1. pokazano je kretanje udjela<br />
prosječne mirovine u prosječnoj neto<br />
plaći u RH u razdoblju 1985.- 2003., koji<br />
se postupno smanjivao s približno 75<br />
posto u razdoblju do 1990. <strong>na</strong> približno<br />
45 posto u 1998. godini i približno 42 posto<br />
2003. godine.<br />
Iako je real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> bila<br />
veća nego nekoliko godi<strong>na</strong> ranije, udio<br />
prosječne mirovine u prosječnoj plaći<br />
bio je <strong>na</strong>jmanji u 1999. godini (približno<br />
38 posto), <strong>na</strong> što je utjecala i promje<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>či<strong>na</strong> statističkog iskazivanja podata-<br />
Slika 1. Kretanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći prema godi<strong>na</strong>ma<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
42
Osiguranicima koji su ostvarivali plau veu od 90% prosjene plae u RH isplaivat e se mirovi<strong>na</strong><br />
odree<strong>na</strong> prema ostvarenim plaama, odnosno osnovicama, koja se poveava razmjerno dužini staža i visini<br />
plaa. Mirovi<strong>na</strong> se ograniava osiguranicima koji su ostvarivali plau veu od 380% prosjene plae u RH i<br />
isplauje im se <strong>na</strong>jviša mirovi<strong>na</strong>.<br />
Tablica 1. Iznos starosne Tablica mirovine 1. Iznos od starosne 1. srpnja mirovine 2004. od AVM 1. srpnja = 46,29 2004. kn) (AVM = 46,29 kn)<br />
Visi<strong>na</strong> plae u odnosu<br />
<strong>na</strong> prosjenu plau u<br />
RH (%)<br />
Mirovinski staž (godine)<br />
15 20 25 30 35 40 45<br />
0 1 2 3 4 5 6 7<br />
50 347,18 462,90 578,63 694,35 810,08 925,80 1.041,53<br />
80 555,48 740,64 925,80 1.110,96 1.296,12 1.481,28 1.666,44<br />
90 624,92 833,22 1.041,53 1.249,83 1.458,14 1.666,44 1.874,75<br />
100 694,35 925,80 1.157,25 1.388,70 1.620,15 1.851,60 2.083,05<br />
120 833,22 1.110,96 1.388,70 1.666,44 1.944,18 2.221,92 2.499,66<br />
150 1.041,53 1.388,70 1.735,88 2.083,05 2.430,23 2.777,40 3.124,58<br />
200 1.388,70 1.851,60 2.314,50 2.777,40 3.240,30 3.703,20 4.166,10<br />
250 1.735,88 2.314,50 2.893,13 3.471.75 4.050,38 4.629,00 5.207,63<br />
300 2.083,05 2.777,40 3.471,75 4.166,10 4.860,45 5.554,80 6.249,15<br />
380<br />
Najviša mirovi<strong>na</strong><br />
2.638,53 3.518,04 4.397,55 5.277,06 6.156,57 7.036,08 7.915,59<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong> 673,20 897,60 1.122,00 1.346,40 1.459,10 1.571,30 1.683,50<br />
Izvor: izračuni autora<br />
ka. Naime, do 1998. prosjeci se odnose<br />
samo <strong>na</strong> mirovine radnika i pripadnika<br />
Hrvatske vojske i branitelja iz Domovinskog<br />
rata, a ne uključuju z<strong>na</strong>tno manje<br />
mirovine obrtnika i poljoprivrednika.<br />
Od 1999. godine prosjeci se odnose <strong>na</strong><br />
mirovine radnika, poljoprivrednika i<br />
obrtnika, bez mirovi<strong>na</strong> pripadnika Hrvatske<br />
vojske i branitelja iz Domovinskog<br />
rata, što je utjecalo <strong>na</strong> smanjivanje<br />
statističkog prosjeka mirovi<strong>na</strong> i smanjivanje<br />
udjela prosječne mirovine u prosječnoj<br />
plaći.<br />
Pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj<br />
plaći uzrokovan je i činjenicom<br />
da se od 1. siječnja 1999. postupno smanjuju<br />
mirovine novih korisnika u odnosu<br />
<strong>na</strong> prije ostvarene mirovine, što je<br />
<strong>na</strong>jviše posljedica postupnog širenja<br />
obračunskog razdoblja i smanjivanja<br />
pogodnosti u izračunu mirovi<strong>na</strong> že<strong>na</strong>.<br />
Nadalje, postupno povećanje dobnih<br />
granica uzrokuje češće ostvarivanje prijevremene<br />
starosne mirovine, koja se za<br />
razliku od prijašnjih propisa više i trajno<br />
umanjuje. Mirovine novih korisnika,<br />
osobito mirovine že<strong>na</strong> i ubuduće će se<br />
smanjivati u odnosu <strong>na</strong> prije ostvarene<br />
mirovine, osobito u odnosu <strong>na</strong> mirovine<br />
ostvarene do 31. prosinca 1998. koje su<br />
u prosjeku <strong>na</strong>jveće, ali će smanjivanje<br />
biti blaže nego u dosadašnjem petogodišnjem<br />
razdoblju, a trebalo bi prestati<br />
<strong>na</strong>kon 2009. kada će se mirovine početi<br />
raču<strong>na</strong>ti prema plaćama (osnovicama)<br />
iz cijelog radnog vijeka.<br />
Trend snižavanja mirovi<strong>na</strong> ostvarenih<br />
od 1. siječnja 1999. u odnosu <strong>na</strong> prije<br />
ostvarene mirovine ublažava relativno<br />
velik broj ostvarenih <strong>na</strong>jnižih mirovi<strong>na</strong>.<br />
Naime, približno 50 posto od ukupnog<br />
broja korisnika koji su mirovinu ostvarili<br />
od 1. siječnja 1999. ostvarilo je <strong>na</strong>jnižu<br />
mirovinu, koja je u rujnu 2004. iznosila<br />
prosječno 1.127 ku<strong>na</strong>. Udio korisnika<br />
<strong>na</strong>jniže mirovine iznosi približno 40%<br />
kod korisnika mirovine radnika, što je<br />
z<strong>na</strong>tno manji udio nego kod obrtnika<br />
(55%) i osobito manji nego kod poljoprivrednika,<br />
koji čak u 99% slučajeva<br />
ostvaruju <strong>na</strong>jnižu mirovinu.<br />
7. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
od 1. srpnja 2004.<br />
U tablici 1. prikazani su primjeri starosne<br />
mirovine od 1. srpnja 2004. za<br />
određeni mirovinski staž i određenu<br />
visinu plaće iskazane kao postotak prosječne<br />
plaće u RH. Također su pokazani<br />
iznosi <strong>na</strong>jniže i <strong>na</strong>jviše mirovine. Iznosi<br />
43
Slika 2. Rast plaća, troškova života (potrošačkih cije<strong>na</strong> od 1. 1. 2004.) i mirovi<strong>na</strong><br />
u razdoblju od 1. 1. 1999. - 1. 7. 2004.<br />
Izvor: izračuni autora<br />
se odnose <strong>na</strong> mirovine koje se ostvaruju<br />
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju<br />
od 1. siječnja 1999.<br />
Iznos mirovine proporcio<strong>na</strong>lan je<br />
dužini staža i visini plaća. Osiguranicima<br />
koji su ostvarivali plaću u visini od<br />
približno 90% prosječne plaće u RH ili<br />
nižu (prva dva i dio trećeg retka u tablici<br />
masnije otisnuti) isplaćivat će se <strong>na</strong>jniža<br />
mirovi<strong>na</strong>, jer je u ovim slučajevima<br />
<strong>na</strong>jniža mirovi<strong>na</strong> veća od mirovine<br />
određene prema plaćama.<br />
Osiguranicima koji su ostvarivali<br />
plaću veću od 90% prosječne plaće u<br />
RH isplaćivat će se mirovi<strong>na</strong> određe<strong>na</strong><br />
prema ostvarenim plaćama, odnosno<br />
osnovicama, koja se povećava razmjerno<br />
dužini staža i visini plaća. Mirovi<strong>na</strong><br />
se ograničava osiguranicima koji su<br />
ostvarivali plaću veću od 380% prosječne<br />
plaće u RH i isplaćuje im se <strong>na</strong>jviša<br />
mirovi<strong>na</strong>.<br />
8. Usklađivanje mirovi<strong>na</strong><br />
Iako se posljednjih desetak godi<strong>na</strong><br />
postupno smanjivao udio prosječnih<br />
mirovi<strong>na</strong> u prosječnim plaćama s približno<br />
70 posto <strong>na</strong> sadašnjih približno<br />
43 posto, ipak treba kazati da se real<strong>na</strong><br />
vrijednost mirovi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jmanja prvih ratnih<br />
godi<strong>na</strong>, od 1994. godine kontinuirano<br />
povećavala.<br />
Na slici 2. pokazan je rast prosječnih<br />
bruto plaća i troškova života u razdoblju<br />
od 1. siječnja 1999 do 1. srpnja 2004., te<br />
rast (usklađivanje) mirovi<strong>na</strong>. Može se<br />
uočiti da je rast mirovi<strong>na</strong> u spomenutom<br />
razdoblju bio manji od rasta plaća, ali<br />
su mirovine ipak rasle više od rasta troškova<br />
života (potrošačkih cije<strong>na</strong>). U razdoblju<br />
od 1. siječnja 1999. do 1. srpnja<br />
2004. mirovine su usklađene (nomi<strong>na</strong>lno<br />
povećane) ukupno za 36,8%, što daje<br />
realno povećanje od 11,8%.<br />
Ako se, uz usklađivanje, uzme u obzir<br />
i to da su mirovine ostvarene do 31. prosinca<br />
1998. povećane u rasponu od 0,5<br />
do 20 posto od 1. siječnja 2001., te da je<br />
od travnja 2004. dodatak uz mirovinu od<br />
100 ku<strong>na</strong> i 6% uključen u mirovinu, a da<br />
se u 2004. godini osobni porezni odbitak<br />
za korisnike mirovi<strong>na</strong> povećao s 2.5-<br />
50 <strong>na</strong> 3.000 ku<strong>na</strong> i veći je nego za ostale<br />
porezne obveznike, evidentno je da se<br />
u odnosu <strong>na</strong> stanje od prije nekoliko godi<strong>na</strong><br />
z<strong>na</strong>tno povećala real<strong>na</strong> vrijednost<br />
mirovi<strong>na</strong> i životni standard osobito starijih<br />
korisnika mirovi<strong>na</strong>, što je ublažilo<br />
siromaštvo i povećalo <strong>socijalnu</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
starijih osoba.<br />
9. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
U tablici 2. pokazan je broj <strong>umirovljenika</strong><br />
i prosječni iznosi mirovi<strong>na</strong> u rujnu<br />
2004. (bez korisnika mirovine pripadnika<br />
HV i branitelja iz Domovinskog rata).<br />
U rujnu 2004. prosječ<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong><br />
iznosila je približno 43 posto prosječne<br />
neto plaće u RH, a prosječ<strong>na</strong> staros<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong> približno 48 posto.<br />
U tablici 3. pokaza<strong>na</strong> je struktura mirovine<br />
prema visini i broj korisnika u pojedinoj<br />
skupini.<br />
U rujnu 2004. približno 16 posto korisnika<br />
primalo je mirovinu u iznosu do<br />
1.000 ku<strong>na</strong>. U ovoj skupini niskih mirovi-<br />
44
9. Iznosi mirovi<strong>na</strong><br />
Invalidska 237449 1.604,28<br />
Obiteljska 226764 1.545,27<br />
U tablici 2. pokazan je broj <strong>umirovljenika</strong> i prosjeni iznosi mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004. (bez korisnika mirovine<br />
pripadnika HV Ukupno i branitelja iz Domovinskog 1018621 rata).<br />
1.805,31<br />
Tablica 2. Pregled broja korisnika i prosjenih svota mirovi<strong>na</strong><br />
Tablica 2. Pregled broja korisnika i prosječnih u rujnu 2004. svota mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004.<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
Prosje<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> umanje<strong>na</strong><br />
Vrste mirovi<strong>na</strong> Broj korisnika<br />
za porez i prirez<br />
U rujnu Staros<strong>na</strong> 2004. prosje<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> 554408 iznosila je približno 43 1.997,77 posto prosjene neto plae u RH, a prosje<strong>na</strong><br />
staros<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> približno 48 237449 posto.<br />
1.604,28<br />
U tablici Obiteljska 3. pokaza<strong>na</strong> je struktura 226764 mirovine prema visini i broj 1.545,27 korisnika u pojedinoj skupini.<br />
Ukupno 1018621 1.805,31<br />
Izvor: dokumentacija Tablica Hrvatskog 3. Korisnici zavoda za mirovi<strong>na</strong> mirovinsko i visine osiguranje mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong><br />
u rujnu 2004.<br />
Tablica 3. Korisnici mirovi<strong>na</strong> i visine mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong> u rujnu 2004.<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
SVOTE<br />
Broj<br />
U rujnu MIROVINA 2004. prosje<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> iznosila mirovi<strong>na</strong> je približno korisnika 43 posto mirovi<strong>na</strong> prosjene korisnika neto plae mirovi<strong>na</strong> u RH, a korisnika prosje<strong>na</strong><br />
staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> približno 48 posto.<br />
do - 500,00 69999 357,68 35544 375,94 23591 320,98 10864 383,74<br />
U tablici 500,01 3. pokaza<strong>na</strong> - 1.000,00 je struktura 99479 mirovine 765,38 prema visini 46585 i broj korisnika 753,99u pojedinoj 20044skupini.<br />
770,13 32850 778,53<br />
Tablica 3. Korisnici mirovi<strong>na</strong> i visine mirovi<strong>na</strong> prema vrstama mirovi<strong>na</strong><br />
1.500,01 - 2.000,00 231353 1.753,79 121936 1.774,41 51201 1-733,01 58216 1.728,87<br />
u rujnu 2004.<br />
2.000,01 - 4.000,00 317213 2.654,37 221655 2.690,82 56342 2.574,92 39216 2.562,45<br />
Ukupno Staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> Obiteljska mirovi<strong>na</strong><br />
4.000,01 - 8.000,00 25673 4.683,85 21637 4.705,46 2940 4.635,17 1096 4.387,83<br />
SVOTE<br />
d 8 000 00Broj<br />
249 Prosje<strong>na</strong>9 456 08Broj<br />
Prosje<strong>na</strong> 231 9 481Broj<br />
87 Prosje<strong>na</strong> 4 9 385 Broj 81 Prosje<strong>na</strong> 14 9 050 53<br />
MIROVINA korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong> korisnika mirovi<strong>na</strong><br />
0 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Izvor: dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
<strong>na</strong> uglavnom su korisnici s kratkim mirovinskim<br />
stažem i/ili niskim plaćama<br />
odnosno osnovicama. Radi se <strong>na</strong>jčešće<br />
o poljoprivrednicima, korisnicima<br />
koji uz mirovinu ostvarenu u Hrvatskoj<br />
također dobivaju i mirovinu iz inozemstva<br />
(koji stoga često imaju relativno<br />
visoka ukup<strong>na</strong> mirovinska primanja),<br />
obiteljskim mirovi<strong>na</strong>ma te zaposlenim<br />
korisnicima invalidske mirovine zbog<br />
profesio<strong>na</strong>lne nesposobnosti za rad.<br />
Također su u skupini s nižim mirovi<strong>na</strong>ma<br />
zastupljenije žene, jer one imaju u<br />
prosjeku kraći mirovinski staž i niže plaće,<br />
a također ranije ostvaruju mirovinu,<br />
pa stoga imaju u prosjeku približno 20<br />
posto manje mirovine od muškaraca.<br />
Mirovine u rasponu od 1.000 do 1.500<br />
ku<strong>na</strong> imalo je 27 posto korisnika, mirovine<br />
od 1.500 do 2.000 ku<strong>na</strong> imalo je približno<br />
23 posto korisnika, a veće od 2.000<br />
ku<strong>na</strong> približno 34 posto korisnika. Statistički<br />
pokazatelji bili bi povoljniji da su u<br />
prosjeke uključene i mirovine Hrvatske<br />
vojske i branitelja iz Domovinskog rata<br />
Ukupno Staros<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> Invalidska mirovi<strong>na</strong> Obiteljska mirovi<strong>na</strong><br />
Prosje<strong>na</strong><br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
(koje su u rujnu 2004. iznosile u prosjeku<br />
2.734 kune odnosno 5.188 ku<strong>na</strong>), ali se<br />
od 1999. godine ove mirovine odvojeno<br />
iskazuju.<br />
do - 500,00 69999 357,68 35544 375,94 23591 320,98 10864 383,74<br />
500,01 - 1.000,00 99479 765,38 46585 753,99 20044 770,13 32850 778,53<br />
1.000,01 - 1.500,00 274655 1.337,46 106820 1.332,05 83327 1.325,55 84508 1.356,03<br />
10. Zaključak<br />
1.500,01 - 2.000,00 231353 1.753,79 121936 1.774,41 51201 1-733,01 58216 1.728,87<br />
Mirovinski sustav izložen je općim<br />
gospodarskim rizicima i nepovoljnim<br />
demografskim kretanjima, a svaki dio/<br />
stup ima svoje prednosti ali i specifične<br />
rizike kojima je (više) izložen. U trodijelnom<br />
mirovinskom sustavu rizici se<br />
dijele <strong>na</strong> više stupova, nositelja <strong>osiguranja</strong><br />
i izvora fi<strong>na</strong>nciranja, što bi prema<br />
ciljevima reforme za umirovljenike i<br />
gospodarstvo trebalo biti povoljnije od<br />
<strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> koje se temelji<br />
isključivo <strong>na</strong> generacijskoj solidarnosti<br />
i fi<strong>na</strong>ncira samo <strong>na</strong> jedan <strong>na</strong>čin.<br />
Šestogodišnja primje<strong>na</strong> Zako<strong>na</strong> o<br />
mirovinskom osiguranju i drugih zako<strong>na</strong><br />
koji uređuju obvezno mirovinsko<br />
osiguranje <strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti<br />
dala je očekivane pozitivne<br />
učinke – smanjeni priljev umirovljeni-<br />
2.000,01 - 4.000,00 317213 2.654,37 221655 2.690,82 56342 2.574,92 39216 2.562,45<br />
4.000,01 - 8.000,00 25673 4.683,85 21637 4.705,46 2940 4.635,17 1096 4.387,83<br />
d 8 000 00 249 9 456 08 231 9 481 87 4 9 385 81 14 9 050 53<br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
0 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Broj<br />
Prosje<strong>na</strong><br />
mirovi<strong>na</strong><br />
1.000,01 - 1.500,00 274655 1.337,46 106820 1.332,05 83327 1.325,55 84508 1.356,03<br />
45
ka i manji rast mirovinskih izdataka te<br />
bolju usklađenost <strong>mirovinskog</strong> sustava<br />
s gospodarskim i demografskim kretanjima.<br />
Hrvatska ima mirovinske izdatke<br />
među <strong>na</strong>jvišima u svijetu (oko 13%, EU<br />
oko 11%), ali istodobno relativno nisku<br />
prosječnu razinu mirovi<strong>na</strong> u odnosu <strong>na</strong><br />
prosječne plaće. Stoga, iako se posljednjih<br />
nekoliko godi<strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno povećala<br />
real<strong>na</strong> vrijednost mirovi<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> <strong>sigurnost</strong><br />
korisnika mirovine, dio <strong>umirovljenika</strong><br />
još uvijek pripada skupini siromašnijih<br />
građa<strong>na</strong> Republike Hrvatske.<br />
Reforma <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
uspostavila je primjerenije odnose<br />
među mirovi<strong>na</strong>ma i ojačala međuovisnost<br />
trajanja i visine uplaćivanja doprinosa<br />
u osiguranje i visine mirovine.<br />
Istodobno je uvođenjem <strong>na</strong>jniže mirovine<br />
očuva<strong>na</strong> socijal<strong>na</strong> preraspodjela i<br />
solidarnost u mirovinskom osiguranju<br />
<strong>na</strong> temelju generacijske solidarnosti.<br />
Najniža mirovi<strong>na</strong> pozitivno utječe <strong>na</strong><br />
smanjivanje siromaštva <strong>umirovljenika</strong>,<br />
što će se preko osnovne mirovine,<br />
koja će se ostvarivati uz mirovinu iz 2.<br />
stupa, <strong>na</strong>staviti i u trodijelnom mirovinskom<br />
sustavu. Mirovi<strong>na</strong> iz 2. stupa<br />
izravno će ovisiti o uplaćenim doprinosima,<br />
prinosu i drugim parametrima, a<br />
zajedno s osnovnom mirovinom trebala<br />
bi dugoročno osigurati veću <strong>socijalnu</strong><br />
<strong>sigurnost</strong> i standard budućih korisnika<br />
mirovine.<br />
Uvođenje drugog stupa uzrokuje<br />
smanjenje doprinosa u prvi stup i dugoročne<br />
izdatke državnog proraču<strong>na</strong><br />
za <strong>na</strong>mirivanje tog manjka. Tranzicijski<br />
će se trošak početi smanjivati kada se u<br />
prvom stupu počnu ostvarivati (manje)<br />
osnovne mirovine, a <strong>na</strong>vedeni trošak<br />
država će lakše <strong>na</strong>mirivati ako novi trodijelni<br />
mirovinski sustav potakne razvoj<br />
tržišta kapitala i gospodarski rast, što<br />
je, uz socijalni, osnovni cilj mirovinske<br />
reforme. Ipak, mirovinska reforma legitimaciju<br />
stječe prije svega svojim ciljevima<br />
i učincima u osiguranju i očuvanju<br />
socijalne <strong>sigurnost</strong>i korisnika mirovi<strong>na</strong>.<br />
Summary<br />
Impact of Pension Insurance on the Social Security of Pensioners<br />
In the paper the main objectives of the pension reform and the rights in the<br />
three-pillar pension system from the perspective of the social safety and poverty<br />
alleviation have been discussed. The trends of average pension levels<br />
and theirs structure in the previous fifteen years has been presented, with the<br />
special attention paid on the low level pensions. In the last years the replacement<br />
rates have decreased, but the real value of pensions and the social status<br />
of pensioners have improved. The legislated right on minimum pension has<br />
prolonged the solidarity and has protected the pensioners with low pensions,<br />
what will be continued, but on the lower level, in the new three-pillar system.<br />
LITERATURA:<br />
Izvješće o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2003. i ranije godine<br />
MARUŠIĆ, LJ., 2003. Primje<strong>na</strong> i efekti reforme 1. stupa u razdoblju 1999.-2003., Mirovinsko<br />
osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
MARUŠIĆ, LJ., 2004. A<strong>na</strong>liza razine mirovi<strong>na</strong> ostvarenih od 1. siječnja 1999., Mirovinsko osiguranje,<br />
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje<br />
POTOČNJAK, Ž. i drugi, 1998. Zakon o mirovinskom osiguranju s objašnjenjima i komentarima,<br />
Organizator<br />
POTOČNJAK, Ž. i drugi, 2003. Hrvatska u 21. stoljeću – Mirovine, Narodne novine 97/03<br />
Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<br />
Izvješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2003. godinu<br />
46
Change language