Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije - UNDP Croatia

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAKA
Kultura: vinova loza
Taksonomija:
Red - Rahmnales
Porodica - Vitaceae
Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa
Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de
Lanzarote (Španjolska)
Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rije Malvazija ili Malvasija pa se one
esto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiki je vrlo raznolika, odnosno kod veine
nije utvrena srodnost, pa je takav sluaj primjerice i izmeu Malvasije dubrovake i Malvazije
istarske (najznaajnije bijele sorte na podruju Istre).
Službeni status:
Malvasija dubrovaka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi
priznatih kultivara preporuena je za podruje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj
listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaka.
Rasprostranjenost:
Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruju Dubrovakog primorja, gdje ju nalazimo i danas.
Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih
toaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim
podrujima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena.
Opis:
Trs srednje bujan.
List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka
glatka, tamnozelena, nalije golo s rijetkim ekinjastim dlaicama po nervaturi.
Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan.
Grozd srednje velik, dug, cilindrian, esto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni.
Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliina bobice znaajno varira). Meso
je vrsto, sok sladak i specifine sortne arome.
Rodi osrednje i neredovito.
Kakvoa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeera uz zadovoljavajuu kiselost obzirom na
podruje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristine sortne arome.
Povijest nastanka i korištenja:
Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovakog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog
podruja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meutim otkriveno da je Malvasija dubrovaka istovjetna
sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno
Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to
samo na uskim vrlo ogranienim podrujima dajui uvena vina visoke kakvoe. Nije mogue
utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli
Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjee od imena grkog
otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje
u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeu, kada se naješe sorte ne navode imenom ve
samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uope
(Pinot i Rizling).
71