Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša. Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić Autori fotografija na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica
Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje Lipanj 2009. godine
Page 1: Poljoprivredna bioraznolikost Dalma
Page 7 and 8: Sažetak Tradicijsko poljoprivredno
Page 9 and 10: ioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj
Page 11 and 12: Prema svojim gospodarskim, genetski
Page 13 and 14: Da bi se bogatstvo autohtonih sorat
Page 15 and 16: preko 1000 m nadmorske visine. Slin
Page 17 and 18: veinu ovih biljaka odrediti njihovu
Page 19 and 20: Summary Traditional Agricultural Pl
Page 21 and 22: Design and implementation of educat
Page 23 and 24: The system of support for private c
Page 25 and 26: a moderate growth of cultivated lan
Page 27 and 28: and eco populations that were caref
Page 29 and 30: however, there existed the original
Page 31 and 32: domestic seeds or young plants of d
Page 33 and 34: Primorsko-dinarski magarac; goat -
Page 35 and 36: UVOD Zašto je poljoprivreda važna
Page 37 and 38: Dubrovnik je u Domovinskom ratu got
Page 39 and 40: 1. MASLINA 1.1 UVOD 1.1.1 Gospodars
Page 41 and 42: 1.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE
Page 43: Dalmacije 60-90 %. Razlog ovako vel
Page 46: BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka raz
Page 49 and 50: sitne plodove, prosjena masa ploda
Page 51: Nedostatci: Ovo je djelomino samoop
Page 54 and 55:
GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PL
Page 57 and 58:
1.2.2.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLIN
Page 59 and 60:
1.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1
Page 61 and 62:
2. VONE VRSTE 2.1 UVOD 2.1.1 Gospod
Page 63 and 64:
2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE
Page 65 and 66:
Dubrovaki rani, Medun, Sladun, Šip
Page 67:
STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI T
Page 70:
Prednosti: Glavni razlozi njena vel
Page 73 and 74:
PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJA
Page 75 and 76:
proizvodnju sadnog materijala kroz
Page 77 and 78:
prehrambenog proizvoda višnje mara
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJA
Page 84 and 85:
2.2.2.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTE
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Trenutni projekti u RH vezani za ou
Page 90 and 91:
3. VINOVA LOZA 3.1 UVOD 3.1.1 Gospo
Page 92 and 93:
vinogradi u pravilu rodniji, skloni
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
3.2.2 Pregled najznaajnijih kultiva
Page 99 and 100:
3.2.2.2 DOBRII Kultura: vinova loza
Page 101 and 102:
3.2.2.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova
Page 103 and 104:
3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Ta
Page 105 and 106:
3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAKA Kultura
Page 108 and 109:
3.2.2.6 MARAŠTINA Kultura: vinova
Page 111 and 112:
3.2.2.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vino
Page 113 and 114:
3.2.2.8 NINUŠA Kultura: vinova loz
Page 115 and 116:
3.2.2.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova
Page 118 and 119:
3.2.2.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA K
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Istraživanje autohtonog sortimenat
Page 124 and 125:
selekciju vinove loze, ali i proizv
Page 126 and 127:
4. POVRE 4.1 UVOD 4.1.1 Gospodarsko
Page 128 and 129:
Page 130:
Gospodarska i druga vrijednost te k
Page 133 and 134:
Povijest nastanka i korištenja: Ge
Page 135 and 136:
4.2.2.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJE
Page 137 and 138:
4.2.2.4 DALMATINSKA KOPICA Kultura:
Page 139 and 140:
4.2.2.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura
Page 141 and 142:
4.2.2.6 DOMAA LJUTIKA Kultura: Kozj
Page 143 and 144:
4.2.2.7 POLAKI OZIMI Kultura: ešnj
Page 145 and 146:
4.2.2.8 DOMAI BOB Kultura: Bob Taks
Page 147 and 148:
4.2.2.9 DOMAA SJEKIRICA Kultura: Sj
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
4.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSK
Page 153 and 154:
ogatstva ostalo ouvano do danas, po
Page 155 and 156:
Industrijske kulture u Dalmaciji im
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
5.2.2 Pregled najznaajnijih sorti D
Page 161 and 162:
5.2.2.2. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA
Page 163 and 164:
129
Page 165 and 166:
1. Inventarizacija, prikupljanje, k
Page 167 and 168:
m) Prijedlog elemenata plana upravl
Page 169 and 170:
l) Gospodarska i druga vrijednost t
Page 171 and 172:
5.2.2.6 POITELJKA a) Kultura: Krump
Page 173 and 174:
5.2.2.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krum
Page 175 and 176:
5.2.2.8 RUŽI a) Kultura: Duhan b)
Page 177 and 178:
5.2.2.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b
Page 179 and 180:
5.2.2.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnis
Page 181 and 182:
5.2.2.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Ku
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
6. LIVADE I PAŠNJACI 6.1 UVOD 6.1.
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
6.2.2 Pregled najznaajnijih izvorni
Page 191 and 192:
6.2.1.2. DJETELINA RUMENA a) Kultur
Page 193 and 194:
6.2.1.3. GRAHORICA DALMATINSKA a) K
Page 195 and 196:
6.2.1.4. KOSTRIKA PERASTA n) Kultur
Page 197 and 198:
6.2.1.5. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultur
Page 199 and 200:
6.2.1.6. VLASULJA DALMATINSKA a) Ku
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
7. AROMATINO, ZAINSKO, LJEKOVITO, M
Page 205 and 206:
medonošenja dalmatinskih biljaka,
Page 207 and 208:
i drvea. Djelo je izazvalo oduševl
Page 209 and 210:
Medonosno bilje Bilu (Marrubium inc
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
l) Gospodarska i druga vrijednost t
Page 215 and 216:
7.2.2.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultur
Page 217 and 218:
7.2.2.4 DOMAI PRIMORSKI VRISAK a) K
Page 219 and 220:
7.2.2.5 OBINA AGAVA a) Kultura: Aga
Page 221 and 222:
7.2.2.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika
Page 223 and 224:
7.2.2.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kult
Page 225 and 226:
191
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
7.2.2.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultur
Page 231 and 232:
197
Page 233 and 234:
5. Izrada marketinškog plana za di
Page 235 and 236:
7.3.2.2 Projekti inventarizacije, k
Page 237 and 238:
8. DOMAE ŽIVOTINJE 8.1 UVOD 8.1.1
Page 239 and 240:
Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno d
Page 241 and 242:
8.1.3. Okolišni uvjeti i regionali
Page 243 and 244:
Sukladno do sada objavljenim zakons
Page 245 and 246:
8.2.2 Pregled najznaajnijih pasmina
Page 247 and 248:
8.2.2.2. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a)
Page 249 and 250:
8.2.2.3. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KO
Page 251 and 252:
8.2.2.4. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC
Page 253 and 254:
8.2.2.5. DINARSKA ŠARENA KOZA a) K
Page 255 and 256:
8.2.2.6. DALMATINSKA PRAMENKA a) Ku
Page 257 and 258:
8.2.2.7. DUBROVAKA RUDA a) Kultura:
Page 259 and 260:
8.2.2.8. DALMATINSKI PAS a) Kultura
Page 261 and 262:
8.2.2.9. BOSANSKO-HERCEGOVAKO HRVAT
Page 263 and 264:
8.2.2.10 MEDITERANSKA PELA a) Kultu
Page 265 and 266:
8.2.2.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba
Page 267 and 268:
Page 269 and 270:
aivankovic@agr.hr Dr. Sc. Boro Mio
Page 271 and 272:
8.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSK
Page 273 and 274:
ižek, J., 1970., Proizvodnja krmno
Page 275 and 276:
Miljkovi I., 1991. Suvremeno voarst
Page 277 and 278:
Šimon, S., Maleti, E., Karoglan Ko
Page 280:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije - UNDP Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?