Osnove brodogradnje (skripta)

1.5.3 Dvostruka oplata
Svi tanašnji tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata moraju imati tzv. dvostruko dno koje
se sastoji od dvije oplate između tereta i mora, u svrhu sprječavanja istjecanja tereta u more prilikom
proboja vanjske oplate brod. Taj prostor između oplata broda u trenucima kada se ne prevozi nafta
služi za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu.
Dvostruku oplatu moraju imati svi brodovi izgrađeni poslije 1990., a do 2015. godine sve
brodarske kompanije moraju zamijeniti postojeće brodove sa jednostrukom oplatom brodovima sa
dvostrukom oplatom. Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno manji od B/15 ili 2
metra, gdje je B širina broda.
Mnogi stari tankeri koji nisu izgrađeni s dvostrukom oplatom, a koji su bili još sposobni za
plovidbu, preuređeni su u „plutajuće tankove“, uglavnom kao sabirni tankovi za naftu koja dolazi sa
nekoliko platforma na naftnim poljima. Takvu sudbinu je imao i najveći tanker koji je ikada sagrađen,
Knock Nevis.
1.6 Tankeri za prijevoz kemikalija
Kemikalije koje se mogu prevoziti morem u razlivenom stanju su uglavnom tekućine koje
imaju posebna svojstva te mogu nepovoljno utjecati na okolinu. Gradnja brodova za prijevoz takvih
kemikalija detaljno je razrađen u IMO-vim pravilnicima:
- IBC Code – International Code for Construction and Equipment of ship carring
dangerous chemical in bulk,1971. od IMO
- IGC Code – international code for construction and equipment of ships carring
liquefide gases in bulk
U lipnju 1983 odlukom odbora za sigurnost plovidbe prihvaćeno da se oba pravilnika usklade
i zajednički da se uvrste kao dopuna SOLAS-u, glave VII koja se odnosi na prijevoz opasnih tvari. Na
osnovi toga IBC Code odnosi se na sve kemikalce koji su se počeli graditi poslije 01. 07. 1986.
godine. Za takve brodove predviđena je «Svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u
rasutom stanju».
9