Na četiri (i dvije !) noge - Hrvatske šume

Prema prvim procjenama
nakon obilaska terena, tamo
gdje se moglo prići, radi se
o površini od oko 6.000 do
8.000 ha i oštećenosti od
5-60 % drvne mase. Cijela
slika u pojedinim dijelovima
je pomalo apokaliptična.
Zahvaćena je cijela površina
467.433 m 3 Šumarije, a najveća oštećenja
su nastala u krškim gospodarskim
jedinicama Kestenovac
– Nebljuška gora i Visočici – Lisac.
-Prave razmjere i količinu štete znat
ćemo kada izvršimo doznaku tj. izmjeru
oštećene drvne mase, govori upravitelj Šumarije
Lapac Darko Smerdel.
Kako jedno zlo nikada ne dolazi samo,
tako je i u ovom našem slučaju. Veliki dio
stradalih površina nije dostupan zbog nepostojanja
primarne i sekundarne otvorenosti,
tako da bi prije same sanacije trebalo
izgraditi prilazne putove i šumske vlake.
Sama sanacija, koja podrazumijeva doznaku
oštećenih stabala, sječu i izradu, iznos i vuču
drvne mase te svakako izgradnju pristupnih
šumskih putova i šumskih vlaka, iziskuje do-
Ledolomi u Šumariji Lapac
poplave, ledolomi, snjegolomi
POPLAVLJENA I LEDOM
OKOVANA LIKA
Poplavljeno Kosinjsko polje
a
Lapcu
Piše: Irena Devčić Buzov
Foto: D. Smerdel, Mandica Dasović
na području Ličko – senjske županije, razlog
tome su visoke temperature koje su dovele
do naglog topljenja većih količina snijega te
česte i obilne padaline koje su zadesile gotovo
cijelu Hrvatsku. Sve to dovelo je do podizanja
vodostaja rijeke Like na širem području
Kosinja, ali prema izvještaju Hrvatskih voda,
do značajnijih poplava u prosincu u Kosinju
nije došlo zahvaljujući činjenici da je u akumulaciji
Kruščica bila mala količina vode te je
akumulacija u velikoj mjeri mogla prihvatiti
nadolazeći veliki vodni val.
No, krajem prosinca prošle i početkom
ove godine pale su nove velike količine
oborina. Novi vodni val je ponovno doveo
do izlijevanja vode iz korita bujice Tisovac te
do plavljenja okolnih poljoprivrednih površina
i nekih gospodarskih objekata. S obzirom
na visoku kotu nivoa vode u akumulaciji
Kruščica, ona ovaj put nije mogla prihvatiti
velike količine vode koja se najvećim dijelom
prelijevala u prirodnu retenciju Lipovo polje
te u Markove ponore. Tom prilikom je došlo
do plavljenja velikog broja lokalnih prometnica
u Kosinju.
Za razliku od službenih izvještaja, ogorčeno
lokalno stanovništvo ponudilo je svoje
objašnjenje za posljednje poplave. Kažu:
„Tjeraju nas iz naših kuća, namjerno su poplavili
dolinu kako bi nam voda došla do
grla. Već dugi niz godina postoji plan da se
ovdje napravi akumulacijsko jezero i ovo je
najbolji način da nas se potjera“, mišljenja su
neki. Svatko ima svoje objašnjenje za ovakvu
elementarnu nepogodu, a posjetivši poplavljeni
kraj nimalo ne mogu zamjeriti lokalnom
stanovništvu na njihovoj ogorčenosti
i mogućim „teorijama zavjere“. Lika zimi, na
minus nekoliko stupnjeva celzijusa, tmurno
i oblačno nebo uz pokoju pahulju snijega,
poplavljena polja, ceste i kuće. Blatna i smrznuta
voda koja prekriva Kosinjski most, sve
to skupa budi u čovjeku osjećaj jeze, kako
je dobro primijetila Mandica Dasović iz UŠP
Gospić, koja je bila moj vodič po poplavljenom
području. „Cestom spasa“
došle smo tik do poplavljenog
Kosinjskog mosta
pa natrag, dalje se ne može
autom, samo čamcima.
-Štete su velike, a kolike
- znat će se tek kada se
voda u potpunosti povuče,
govori upravitelj Šumarije
Perušić Dragan Milković.
I naš posao pati zbog poplava,
čak 14 radnika nije u
mogućnosti doći na posao, nitko nije očekivao
da bi im za prijevoz mogli biti potrebni
čamci pa ih ljudi nisu niti nabavljali, pokušava
s vedrije strane upravitelj, ali dodaje da
situacija u svakom slučaju nije za šalu. Osim
radnika koji su odsječeni, posao stoji na brojnim
radilištima koja su nepristupačna zbog
poplavljenih prometnica. U vrijeme najvišeg
vodostaja uhvatili smo se čišćenja šumske
prosjeke koja spaja dvije državne ceste, njome
su evakuirani ljudi iz poplavljenog kraja i
donošena je hrana i voda, nastavlja upravitelj
i dodaje kako voda jako sporo odlazi, svega
nekih 25 cm po danu, pa je pitanje kada će
se situacija na ovome području normalizirati.
No, da nije poplava jedina nevolja
koja je zadesila Liku uvjerila sam se na drugome
kraju gospićke Uprave, točnije u Šumariji
Lapac. Nakon prošlogodišnjih velikih
šteta od leda, na području Šumarije Gračac,
sada se s istom nepogodom bore u Šumariji
Lapac. Kiša koja je padala u periodu od 7.-10.
siječnja, zbog niske se temperature ledila na
tlu i stvorila ledenu pokoricu, a po stablima
ledeni omotač koji je opteretio stabla i njihove
krošnje pa je došlo do pucanja grana,
lomljenja vrhova stabala, prelamanja i rascjepljivanja
ili čak izvaljivanja cijelih stabala.
Šumarija Lapac ima i
18.224.900 m 2 minski
sumnjivih i zagađenih
površina u g. j. Velika
Plješevica – Drenovača,
s drvnom zalihom od
Broj 157-8 • siječanj/veljača 2010. HRVATSKE ŠUME 3