Zakon visoko obrazovanje.pdf - SkupÅ¡tina Kantona Sarajevo - Vlada ...

Na osnovu čl. 12. tačka b) i 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine 

Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96, 3/96-, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona 

Sarajevo, na sjednici održanoj __________ godine, donijela je 

PRIJEDLOG 

ZAKONA 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA 

ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU 

Član 1. 

U članu 3. Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona 

Sarajevo”, broj: 22/10) naslov člana mijenja se i glasi: “(Osnovni pojmovi)”; 

Stav (1) mijenja se i glasi: 

„U ovom Zakonu su u upotrebi pojmovi sa sljedećim značenjem:“ 

U alineji 1) iza riječi: “koja su izabrana u”, dodaju se riječi: “nastavnička i saradnička” 

Alineja 3) mijenja se i glasi: 

„3) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja obrazovnu, umjetničku, 

umjetničko-istraživačku i naučno-istraživačku djelatnost na području jedne ili više srodnih, 

odnosno međusobno povezanih umjetničkih disciplina i osigurava njihov razvoj;” 

U alineji 10) iza riječi „koja obavlja nastavnu i naučnonastavnu“ dodaju se riječi „i 

naučnoistraživačku“, a iza riječi „osigurava njihov razvoj“ dodaju se riječi „i druge djelatnosti 

koje proizilaze iz prirode osnovne djelatnosti fakulteta;” 

Iza alineje 12) dodaje se nova alineja 12a) koja glasi: 

“12a) Integrisani studij predstavlja studijski program koji se može provoditi integrirano kroz I i 

II ciklus studija.” 


“13) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica fakulteta, akademija, visokih škola koja u 

cilju unapređenja nastave, naučnog/umjetničkog i naučnoistraživačkog rada udružuje akademsko 

osoblje iz određene srodne grupe predmeta/grana unutar naučnog polja;“ 

U alineji 16) iza riječi „dio studijskog ciklusa utvrđenog ovim Zakonom“ dodaju se riječi „na 

način i pod uvjetima utvrđenim statutom visokoškolske ustanove;“


“17) Odsjek je podorganizaciona jedinica fakulteta, akademija, visokih škola koja se ustrojava 

radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke/umjetnosti u jednom ili više srodnih 

naučnih/umjetničkih polja/područja. Odsjek u unutranjoj strukturi može imati više katedri; 

Iza alineje 18) dodaju se nove alineje 18a) i 18b) koje glase: 

“18a) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se 

institucionalna akreditacija i akreditacija studijskih programa.“ 

“18b) Ponovljeni ispit je dosadašnji popravni ispit koji podrazumijeva da se ranije 

realizirane ispitne obaveze priznaju, a polaže se samo dodatno nepoloženo gradivo.” 

Alineja 20) se briše. 


23a) Studij na daljinu je formaliziran sistem edukacije samofinansirajućih studenata kojim se 

korištenjem računalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala osigurava pristup 

nastavnim procesima, a što se preciznije uređuje statutom visokoškolske ustanove. 


„24a) Umjetničkoistraživački rad predstavlja istraživanja u umjetničkim oblastima na osnovu 

kojih nastaju nove umjetničke forme i djela, a koje uključuju i teorijske aspekte umjetnosti;” 


„28a) Zajednički studij je studij kojeg izvode namanje dva univerziteta, fakulteta ili visoke škole. 

Interdisciplinarni/multidisciplinarni studij je studij koji se izvodi u dvije ili više naučnih oblasti 

na univerzitetima, odnosno organizacionim jedinicama.“ 

Član 2. 

U članu 8. tačka e) se briše, a dosadašnje tačke f), g), h) i i) postaju tačke e), f), g) i h). 

Član 3. 

U članu 9. tačka g) se briše, a dosadašnje tačke h), i) i j) postaju tačke g), h), i i). 

Član 4. 

Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i čl. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. se brišu. 

Član 5.

U članu 19. u stavu (3) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: 

Garancije iz stava (3) ovog člana visokoškolska ustanova dostavlja za najmanje vremenski period 

trajanja prvog i drugog ciklusa studija, a osnivač visoke škole za period trajanja prvog ciklusa 

studija. 

Član 27. mijenja se i glasi: 

Član 6. 

“Član 27. 

(Osnivanje novih organizacionih i podorganizacionih jedinica) 

(1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta na visokoškolskoj ustanovi koja je upisana u 

registre kao i promjena njihovih naziva, obavlja se na način i po postupku predviđenom za 

osnivanje visokoškolskih ustanova, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaćenog od strane senata 

visokoškolske ustanove. 

(2) Osnivanje novih organizacionih jedinica na visokoj školi obavlja se, na način i po postupku 

predviđenim zakonom, statutom i drugim općim aktima, a na osnovu zahtjeva i elaborata 

prihvaćenog od senata. 

(3) Osnivanje podorganizacionih jedinica unutar članica univerziteta vrši se na način i po 

postupku utvrđenim statutom i općim aktom organizacione jedinice. 

U članu 29. stav (3) se briše. 

Član 7. 


Član 8. 

“Član 30. 

(Akreditacija visokoškolskih ustanova) 

(1) Visokoškolske ustanove se akreditiraju po osnovu institucionalne i programske akreditacije. 

(2) Institucionalna akreditacija visokoškolskih ustanova je formalna potvrda o ispunjenosti 

Kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova koje propisuje Agencija za razvoj visokog 

obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), a koju nakon provedene nezavisne 

vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo. 

(3) Programska akreditacija je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju studijskih 

programa koje propisuje Agencija, a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i 

preporuke Agencije, donosi Ministarstvo.”

Član 9. 

Član 31. se briše. 

Član 10. 


Član 32. 

(Nezavisna Komisija eksperata) 

Nezavisna Komisija eksperata, koju imenuje Agencija, provjerava ispunjenost kriterija o 

institucionalnoj i programskoj akreditaciji visokoškolske ustanove iz člana 30. ovog Zakona, na 

način i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom koji donosi Ministarstvo.” 


Član 11. 

Član 33. 

(Zahtjev za izdavanje, postupak provođenja i dodjele akreditacije) 

(1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provođenja i dodjele akreditacije bliže se uređuje 

Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona. 

(2) Po zahtjevu visokoškolske ustanove za akreditaciju ili reakreditaciju, Ministarstvo 

može donijeti rješenje o: 

a) dodjeli akreditacije; 

b) odbijanju dodjele akreditacije; 

c) dodjeli uvjetne akreditacije sa rokom za otklanjanje nedostataka koji ne može biti 

duži od godinu dana; 

d) oduzimanju akreditacije. 

(3) Visokoškolska ustanova kojoj je dodijeljena uslovna akreditacija obavezna je, 

najkasnije do isteka roka iz stava (2) tačke b) ovog člana, Ministarstvu dostaviti 

izvještaj sa potrebnim dokazima da su utvrđeni nedostaci otklonjeni u skladu sa 

zakonom. 

(4) Diplome stečene na akreditovanim visokoškolskim ustanovama su isključivo pravno 

valjane. 

(5) Rješenje o akreditaciji mora biti objavljeno i upisano u Registar visokoškolskih 

ustanova. 

(6) Rješenje doneseno u skladu sa stavom (2) ovog člana je konačno, ali se protiv takvog 

rješenja može tužbom pokrenuti upravni spor na način i pod uvjetima predviđenim 

zakonom. 

Član 12.


“Čl.34. 

(Oduzimanje licence i akreditacije) 

(1) Ministarstvo može donijeti rješenje o oduzimanju institucionalne akreditacije visokoškolskoj 

ustanovi u slučaju da: 

a) više ne zadovoljava uvjete i kriterije na osnovu kojih joj je dodijeljena akreditacija, 

b) u ostavljenom vremenskom periodu nije ispunila obaveze iz uvjetne akreditacije, 

c) nije ispunila finansijske obaveze u postupku akreditacije. 

(2) Akreditacija studijskog programa dodijeljena visokoškolskoj ustanovi može biti oduzeta za 

sva tri ciklusa studija, pod sljedećim uvjetima: 

a) nakon oduzimanja licence, 

b) nakon oduzimanja institucionalne akreditacije iz člana 32. ovog Zakona, 

c) u svim drugim slučajevima utvrđenim Pravilnikom i drugim propisima koji 

reguliraju predmetnu oblast. 

(3) U slučaju oduzimanja akreditacije visokoškolska ustanova može u periodu od 12 mjeseci 

ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje iste. 

(4) Rješenje doneseno u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana je konačno, ali se protiv takvog rješenja 

može tužbom pokrenuti upravni spor na način i pod uvjetima predviđenim zakonom.” 

Iza člana 34. dodaje se novi član 34a. koji glasi: 

Član 13. 

Član 34a. 

(Obaveze osnivača) 

(1) Visokoškolske ustanove kojima je izdato rješenje o institucionalnoj i programskoj akreditaciji 

imaju isključivo pravo na dodjelu novčanih sredstava za nastavni i naučnoistraživački rad iz 

sredstava osnivača. 

(2) Osnivač je obavezan pokrenuti postupak reorganizacije visokoškolske ustanove koja 

dva puta zaredom ne dobije institucionalnu i programsku akreditaciju na način i pod 

uvjetima utvrđenim Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona. 

U članu 35. stav (7) mijenja se i glasi: 

Član 14.

„(7) Visokoškolska ustanova koja prestaje sa radom, obavezna je obezbijediti novčana sredstva 

za završetak studija, kod druge odgovarajuće visokoškolske ustanove, za sve svoje studente 

upisane prije donošenja odluke o prestanku rada po cijeni studija sadržanoj u Elaboratu.“ 

Član 15. 

U članu 39. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

(2) Pridružene članice Univerziteta u Sarajevu imaju pravo organizirati nastavu I, II i III 

ciklusa studija u skladu sa zakonom i pod uvjetima utvrđenim ugovorom. 

Dosadašnji stavovi (2), (3) i (4) postaju stavovi (3), (4) i (5). 


Član 16. 

“Član 41. 

(Prava i obaveze visokoškolskih ustanova) 

(1) Visoka škola, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i općim aktima, 

ima pravo i obavezu da: 

a) realizira i unapređuje nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničkonastavni, 

naučnoistraživački i umjetničkoistraživački rad, u skladu sa strateškim interesima Bosne i 

Hercegovine i Kantona, i u skladu sa vrijednostima i mjerilima kvaliteta evropskog sistema 

visokog obrazovanja; 

b) donosi programe rada; 

c) daje saglasnost na studijske programe; 

f) kontinuirano razvija sistem osiguranja i upravljanja kvalitetom s ciljem postizanja uključivanja 

u Jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Jedinstveni evropski 

istraživački prostor (ERA); 

h) odlukom utvrđuje kriterije za redoslijed prijema kandidata za upis na visokoškolsku ustanovu; 

i) daje saglasnost na izbor akademskog osoblja u nastavnička zvanja; 

j) poduzima mjere i aktivnosti u cilju poboljšanja standarda zaposlenika; 

k) osigurava ostvarivanje svih studentskih prava utvrđenih ovim Zakonom, statutom i drugim 

općim aktima; 

l) sve djelatnosti obavlja javno i transparentno u skladu sa Zakonom i drugim općim aktima; 

m) vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim općim aktima. 

(2) Univerzitet, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i općim aktima, 

pored prava i obaveza iz stava (1) ovog člana, ima pravo i obavezu da: 

a) učestvuje u postupku izrade i odbrane doktorskih disertacija i učestvuje u provođenju 

postupka za sticanje doktorata nauka na način utvrđen ovim Zakonom;

) vrši akademsko priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija na način i pod uvjetima 

utvrđenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija; 

c) u cilju realiziranja nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog i 

naučnoistraživačkog rada, osniva institute, centre, zavode, katedre, laboratorije, galerije, 

scene i druge organizacione oblike, uz prethodno pribavljenu saglasnost osnivača, u 

slučaju kada je neophodno osiguranje sredstava za njihovo osnivanje i rad od strane 

osnivača. 

Član 17. 

U članu 44. u naslovu iza riječi „multidisciplinarnih“ dodaje se riječ „studija“. 

U stavu (3) iza riječi „multidisciplinarni“ dodaju se riječi „i/ili“, a iza riječi „interdisciplinarni“ 

dodaje se riječ „studij“. 


Institut kao organizaciona jedinica može podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa 

domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom organizira III ciklus studija. 


“(6) Za realizaciju studija iz ovog člana, visokoškolska ustanova je obavezna, uz prethodno 

mišljenje senata, pribaviti i saglasnost Ministarstva. Cijena ovakvog studija koji organizuje 

visokoškolska ustanova, kao javna ustanova, sa domaćom ili stranom visokoškolskom 

ustanovom, utvrđuje visokoškolska ustanova o čemu obavještava Ministarstvo. 

Iza stava (6) dodaju se st. (7) i (8) koji glase: 

“(7) Cijenu studija iz stave (6) ovog člana koji realizira jedna ili više organizacionih 

jedinica visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrđuje posebnom odlukom Vlada na 

prijedlog visokoškolske ustanove. 

(8) Osnivač visokoškolske ustanove cijenu studija iz stava (6) ovog člana utvrđuje na način i 

pod uvjetima opisanim statutom visokoškolske ustanove, i o toj cijeni obaviještava 

Ministarstvo.” 


Član 18. 

“Član 45. 

(Nastavni planovi i nastavni programi) 

(1) Studij na visokoškolskoj ustanovi izvodi se po nastavnom planu i programu na koje 

saglasnost daje Senat na način i po postupku utvrđenim statutom. 

(2) Nastavni planovi i programi posebno sadrže: nosioca studijskog programa, ciljeve programa, 

ishode učenja u smislu znanja, vještina i kompetencija, ukupan broj ECTS bodova koji se 

stiče završetkom studija. Studijski programi u formi info kataloga dostavljaju se univerzitetu 

odnosno visokoj školi i Ministarstvu. 

(3) Univerzitet, odnosno visoka škola obavezne su, u cjelosti, realizirati usvojene i odobrene 

nastavne planove i programe.

(4) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i nazivi, status predmeta šifre predmeta, 

broj ECTS bodova i ukupan broj časova predavanja, vježbi i drugih obaveznih oblika 

nastavnog rada. 

(5) Nastavnim programom utvrđuje se: nosilac programa, cilj programa (znanja, vještine i 

kompetencije), cilj i ishodi učenja, sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave, 

način vrjednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura 

(obavezna i dopunska) vrši priprema za polaganje ispita i provjera znanja iz tog nastavnog 

predmeta.” 


Član 19. 

“Član 46. 

(Nastavni predmeti) 

(1) Nastavni predmeti mogu biti: obavezni i izborni. 

(2) Obavezni nastavni predmeti su oni kojima se stiču znanja, vještine i kompetencije u okviru 

studijskog programa. 

(3) Izborni predmeti su obavezni samo za one studente koji su ih izabrali. 

(4) Izborni predmeti se uvode u nastavni plan i program i daju na izbor studentu kao mogućnost 

stjecanja stručnih znanja, obrazovanja i opće kulture. 

(5) Univerzitet, odnosno visoka škola može utvrditi da neki od utvrđenih obaveznih ili izbornih 

predmeta bude zajednički predmet, imajući u vidu stručne osnove i znanja koja se pružaju 

studentu. 

(6) Nastava iz pojedinih predmeta može se organizirati i na nivou univerziteta koji ovu nastavu 

organizira sa matičnom organizacionom jedinicom visokoškolske ustanove za svaki 

predmet.” 

Čl. 47. i 48. se brišu. 


Član 20. 

Član 21. 

“Član 49. 

(Primjena studijskih programa) 

(1) Primjenu studijskog programa prati nastavno-naučno vijeće organizacione jedinice, odnosno 

senat i daje prijedlog za njihovu izmjenu i dopunu vodeći računa o zahtjevima korisnika 

usluga i tržišta. 

(2) Nastavni planovi i programi podliježu evaluaciji, izmjenama i dopunama najmanje jedanput 

po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program.

(3) Radi obrazovanja kadrova sa odgovarajućim kvalifikacijama, a radi ostvarivanja javnog 

interesa, utvrđenog odlukom Skupštine ili Strategijom razvoja visokog obrazovanja, osnivač 

može tražiti od visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova da uvede novi ili inovira 

postojeći studijski program, odnosno nastavni plan i program. 

(4) U slučaju uvođenja novog ili inoviranja postojećeg nastavnog studijskog programa iz stava 

(3) ovog člana, osnivač je obavezan obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva. 

(5) Ukoliko uvođenje ili inoviranje postojećeg studijskog programa ne zahtijeva osiguranje 

dodatnih finansijskih sredstava, organizaciona jedinica nije dužna tražiti saglasnost za 

osnivanje od osnivača”. 



Član 22. 

Član 23. 

“Član 52. 

(Unutrašnja ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) 

(1) Visokoškolska ustanova je obavezna uspostaviti i razviti sistem osiguranja i sistem 

upravljanja kvalitetom, te osigurati njegovu primjenu. 

(2) Odluku o uspostavi sistema iz stava (1) ovog člana usvaja upravni odbor visokoškolske 

ustanove na prijedlog Senata. 

(3) Postupak samovrednovanja provodi se kontinuirano najmanje jedanput u dvije godine.“ 

Član 24. 


“Član 53. 

(Vanjska ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) 

(1) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se institucionalna 

akreditacija i akreditacija studijskih programa. 

(2) Visokoškolska ustanova je obavezna osigurati dobivanje vanjske ocjene sistema osiguranja i 

upravljanja kvalitetom do 30.09.2014. godine.

(3) Visokoškolska ustanova, pored obaveze osiguranja vanjske ocjene sistema osiguranja i 

upravljanja kvalitetom iz stava (2) ovog člana, može osigurati i međunarodnu institucionalnu 

akreditaciju i certifikaciju, o čemu je obavezna dostaviti izvještaj Ministarstvu, najkasnije u roku 

od 30 dana.” 


Član 25. 

“Integrirani studijski programi prvog i drugog ciklusa studija traju najmanje pet godina i 

njihovim završetkom se stiče najmanje 300 ECTS bodova.” 

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: 

“Organiziranje I i II ciklusa studija zasniva se na pravu studenata da im se, u skladu sa evropskim 

standardima Bolonjskog procesa, omogući i horizontalna mobilnost u području slobodnog izbora 

studijskih programa u okviru organizacionih jedinica visokoškolskih ustanova Univerziteta u 

Sarajevu.” 


Član 26. 

“Član 55. 

(Organizacija studija) 

Studij za sva tri ciklusa visokog obrazovanja može se organizirati u punom fondu sati 

predviđenim nastavnim planom (redovni studij) ili u fondu sati prilagođenom studentima 

koji nisu u mogućnosti pohađati redovni studij (vanredni studij i kao studij na daljinu). 

Vanredni studij se organizira i izvodi kao poseban oblik studija koji je izvedbenim planom 

prilagođen studentima koji nisu u mogućnosti pohađati redovni studij sa najmanje jednom 

trećinom fonda sati nastave za redovne studente, na način i pod uvjetima utvrđenim općim 

aktom.” 

Studijski program može se organizirati i kroz studiranje na daljinu.” 

Član 27. 

U članu 57. dodaju se novi st. (1) i (2) koji glase: 

(1) Studiji sva tri ciklusa visokog obrazovanja organiziraju se u skladu sa studijskim programom. 

Kod utvrđivanja studijskog programa mora se voditi računa da studiji budu usklađeni sa 

Strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebama profesionalnog sektora, na nivou 

najnovijih naučnih spoznaja i na njima temeljenih znanja i vještina, te usporedivi s 

akreditovanim programima u regiji i/ili svijetu.

(2) Studijski program sadrži: opis studija, trajanje studija, 

stručni ili akademski naziv i stručno i naučno zvanje koje se stječe završetkom studija, uvjete 

upisa na studij, predviđene ishode učenja koji se stiču ispunjenjem studijskih obaveza u 

ukupnog studijskog programa, okvirni sadržaj obaveznih i izbornih predmeta i broj sati 

potrebnih za njihovu izvedbu, bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s 

ECTS, oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet, popis predmeta 

koje student može izabrati s drugih univerzitskih studija, uvjete upisa studenta, način 

završetka studija, te odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli 

studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij. 

Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8). 


Član 28. 

“Član 58. 

(Organizacija studijske godine) 

3. Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. 

4. Nastava u prvom semestru prva dva ciklusa studija počinje prvog ponedjeljka u oktobru. 

Nastava u zimskom semestru traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus sedam dana 

za završni ispit. Priprema za ispit i ponovljeni ispit nakon zimskog semestra traju najduže 

dvije sedmice. 

5. Ovjera zimskog semestra i upis ljetnog semestra traje do dvije sedmice. 

6. Nastava u ljetnom semestru prva dva ciklusa studija počinje trećeg ponedjeljka u februaru 

i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za završni ispit. Priprema za 

ispit i ponovljeni ispit nakon ljetnog semestra traju najduže dvije sedmice. 

7. Nastava trećeg ciklusa može započeti u bilo kojem od dva semestra, ovisno o broju 

zainteresiranih kandidata. 

8. Sedmični broj časova za nastavne aktivnosti predviđene nastavnim planom i programom 

(predavanja, vježbe, seminari, praktični rad i sl.) u zimskom i u ljetnom semestru ne može 

biti manji od 20 niti veći od 30 časova. 

9. Ljetni odmor traje najduže 8 sedmica. 

10. Ovjera ljetnog semestra i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. 

11. Kalendar organizacije i realizacije nastavnih programa za studijsku godinu utvrđuje i 

objavljuje senat visokoškolske ustanove, najkasnije 60 dana prije početka izvođenja 

nastave.” 

Član 29. 

U članu 61. u stavu (2) na kraju tačka se briše i dodaju riječi: “na način i pod uvjetima utvrđenim 

statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove.“ 

Stav ( 3) se briše. 

Dosadašnji stav ( 4) postaje stav (3).

Član 30. 

U članu 63. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

„(2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz stava (1) tačka e) je najniža 

prolazna ocjena.“ 


Član 31. 

“(1) Znanje i rad studenata provjerava se i ocjenjuje tokom nastave o čemu se vodi evidencija na 

način utvrđen odlukom vijeća organizacione jedinice, a konačna ocjena se utvrđuje na ispitu.“ 

U stavu (2) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: „Utvrđeni elementi 

vrednovanja pojedinih aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja, obavezno se 

provode kao jedinstvena cjelina u tekućoj studijskoj godini.“ 

U stavu (4) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: “Završni ispit se polaže u 

redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova.“ 

Iza stava (5) dodaju se novi st. (6), (7), (8), (9) i (10) koji glase: 

„ (6) Ispitni rokovi su redovni i popravni. 

(7) Redovni ispitni rokovi su zimski i ljetni. 

(8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u šesnaestoj sedmici semestra i dvije sedmice nakon 

završetka semestra u kojem je slušan predmet. 

(9) Popravni zimski i ljetnji ispitni rok traje jednu sedmicu nakon zimskih i ljetnih redovnih 

ispitnih rokova. Vrijeme između izlaska na ispit u redovnim i popravnim ispravnim ispitnim 

rokovima iznosi dvije sedmice. 

(10) Pored zimskih i ljetnih ispitnih rokova, student ima pravo i na jedan jesenji ispitni rok, koji 

traje prve dvije sedmice septembra. U ovom ispitnom terminu, student ima pravo polagati ispite 

na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktima visokoškolske ustanove sa jednim ispitnim 

terminom.“ 

Dosadašnji st. (6), (7) i (8) postaju st. (11), (12) i (13). 

Član 32. 

U članu 66. u stavu (1) riječi „prvoj sedmici„ zamjenjuju se riječima „prve dvije sedmice“. 


“Student koji ne položi završni ispit može ponovno polagati ispit iz predmeta koji nije 

položio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine, u skladu sa članom 58. ovog 

Zakona, osim na onim stručnoumjetničkim predmetima kod kojih, zbog prirode nastavnog

procesa, ponavljanje ispita nije moguće, a čiji se popis bliže uređuje aktom organizacione 

jedinice.” 

U članu 71. dodaje se novi stav (5) koji glasi: 

Član 33. 

„(5) Postupak izbora teme, određivanja i zamjene mentora, postupak odbrane završnog rada, kao 

i druga pitanja relevantna za završni rad, bliže će se urediti pravilima studiranja za odgovarajuće 

cikluse studija.“ 

Član 34. 

U članu 73. riječi „propisani broj primjeraka“ zamjenjuju se riječima: „tri primjerka“, a riječ 

„Sarajevu“ zamjenjuje se riječima: „Bosni i Hercegovini“. 


Član 35. 

“(2) Edukacija iz stava (1) ovog člana realizira se na visokoškolskoj ustanovi, odnosno 

organizacionoj jedinici koja je matična za određenu oblast. Edukaciju realizira akademsko 

osoblje visokoškolske ustanove kao stručnjaci iz prakse, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim 

Zakonom.” 

U članu 81. stav (7) se mijenja i glasi: 

Član 36. 

“(7) Status redovnog studenta, čije se školovanje finansira iz sredstava osnivača, prestaje 

ako dva puta obnovi studijsku godinu u toku studija.” 



Član 37. 

"Član 92a. 

(Prijelazi studenata) 

(1) Studentu koji studira na nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi u BiH ili inostranstvu 

može se odobriti prijelaz samo na isti ili srodan studijski program 

Univerziteta/organizacione jedinice.” 

(2) Prijelaz odobrava dekan/direktor organizacione jedinice, a na osnovu odluke 

nastavno-naučnog vijeća, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom i drugim 

općim aktima visokoškolske ustanove.” 

Član 38.


(4) Na univerzitetu, odnosno visokoj školi mogu se sticati i druga saradnička zvanja, na način i 

pod uvjetima utvrđenim statutom.” 


Član 39. 

“(4) S osobama izabranim u naučno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i saradnička 

zvanja, zaključuje se ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, u skladu sa 

statutom visokoškolske ustanove.” 

U stavu (5) riječ „znanje“ zamjenjuje se riječju „zvanje“. 


“(8) Visokoškolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navršenih 55 godina života, 

na nastavnom predmetu/naučnoj oblasti ima izabranog višeg asistenta ili docenta, pod 

uvjetom da je osnivač osigurao potrebna sredstva.” 

Član 40. 

U članu 96. u stavu (1) u tački b) riječ „(magisterij)“ se briše. 

U tački c) riječ „(magisterij)“ se briše. 


Član 41. 

“Senat visokoškolske ustanove će najkasnije u roku od dva mjeseca od usvajanja statuta, na 

osnovu prethodno dostavljenih prijedloga vijeća organizacionih jedinica, uspostaviti registar 

domaćih i međunarodnih bibliografskih baza podataka.” 


Član 42. 

“Član 102. 

(Vrednovanje prilikom izbora u isto ili više zvanje) 

“(1) Prilikom izbora u više zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i 

rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, projekti, te mentorstva, odnosno javno 

predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva, odnosno rezultati ostvareni u radu 

akademskog osoblja utvrđeni u članu 100. ovog Zakona i to nakon izvršenog posljednjeg 

izbora u zvanje i koji se obavezno prilažu prilikom svakog izbora u zvanje. Akademsko 

osoblje može imati jedan izbor za jednu ili više naučnih/umjetničkih oblasti/predmeta na 

univerzitetu.

(2) Akademsko osoblje ne može imati izbor na više visokoškolskih ustanova.” 

Član 43. 

U članu 103. iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9) koji glase: 

“(3) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog naučno-nastavnog, 

odnosno umjetničko-nastavnog vijeća organizacione jedinice, odnosno naučnog vijeća 

instituta (u daljem tekstu: vijeće), odnosno senata visoke škole, kojom se utvrđuje nastavna 

potreba za akademskim osobljem ili pokreće postupak izbora u isto ili više zvanje. 

(4) Konkurs za izbor nastavnika i saradnika, na osnovu utvrđene nastavne potrebe, obavezno se 

raspisuje za izbor u sva zvanja, a konkurs za izbor nastavnika i saradnika u isto ili više 

zvanje, u slučajevima isteka izbornog perioda članu akademskog osoblja organizacione 

jedinice, raspisuje se za zvanje za koje član akademskog osoblja ispunjava uvjete. 

(6) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i na web-stranici organizacione 

jedinice, odnosno visokoškolske ustanove. 

(7) Izbor u zvanje nastavnika i saradnika visokoškolska ustanova obavlja u roku od šest mjeseci 

od dana objave konkursa. Konkursi iz stava (4) ovog člana, moraju se objaviti do kraja maja 

tekuće studijske godine. 

(8) Ako se na osnovu javnog konkursa iz stava (3) ovog člana ne izvrši izbor u zvanje, 

visokoškolska ustanova je obavezna, prije početka svake studijske godine, blagovremeno 

raspisati javni konkurs za upražnjeno radno mjesto, odnosno procedura iz ovog člana provodi 

se prije početka svake studijske godine. 

(9) Nastavna potreba, kao osnov za raspisivanje konkursa iz stava (1) ovog ovog člana, kao i broj 

izvršilaca, utvrđuje se na osnovu optimalnog prosječnog opterećenja propisanog Standardima 

i normativima.” 

Dosadašnji st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) se brišu. 


Član 44. 

Član 104. 

(Radni angažman bez zasnivanja radnog odnosa) 

(1) Visokoškolska ustanova može, bez raspisivanja konkursa, da angažira akademsko osoblje sa 

druge domaće ili strane visokoškolske ustanove, odnosno druge organizacione jedinice ako: 

a) se na raspisani konkurs za izbor člana akademskog osoblja nije prijavio nijedan kandidat ili po 

provedenom konkursu nije izabran nijedan od prijavljenih kandidata;

) član akademskog osoblja koji je u radnom odnosu na matičnoj organizacionoj jedinici 

univerziteta da ili dobije otkaz, odnosno bude suspendiran odlukom nadležnog tijela, i to dok 

se u konkursnom postupku ne izabere novi član akademskog osoblja; 

c) nastupe okolnosti iz člana 121. st. (5) i (6) ovog Zakona. 

(2) Visokoškolska ustanova može na prijedlog vijeća organizacione jedinice, bez raspisivanja 

konkursa, da angažira nastavnika sa druge domaće ili strane visokoškolske ustanove u 

svojstvu gostujućeg profesora. 

(3) U cilju upoznavanja studenata sa određenim naučnim, odnosno umjetničkim dostignućima, sa 

primjenom naučnih rezultata u praksi, praktičnim radom i drugim vidovima stručnog 

usavršavanja ili u cilju izvođenja pojedinih specifičnih predavanja, vježbi, seminara i drugih 

oblika rada, organizaciona jedinica može angažirati istaknutog naučnog radnika, umjetnika, 

odnosno stručnjaka iz prakse da učestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom 

predmetu na visokoškolskoj ustanovi, uz saglasnost nastavno-naučnog vijeća organizacione 

jedinice. 

(4) Izuzetno, u opravdanim slučajevima, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom, nastava iz 

pojedinih predmeta u sva tri ciklusa studija može se, bez raspisivanja konkursa, povjeriti 

izabranom akademskom osoblju na osnovu odluke nastavno-naučnog vijeća. Odluku o 

povjeravanju nastave za tekuću studijsku godinu iz ovog člana, na osnovu pisanog 

obrazloženja, donosi vijeće organizacione jedinice na prijedlog dekana. 

(5) Povjeravanje nastave iz stava (4) ovog člana, može se vršiti samo akademskom osoblju koje 

ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naučne discipline, odnosno tri oblika 

umjetničkog stvaralaštva. 

(6) Visokoškolska ustanova može, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom, zbog specifičnih 

potreba pojedinih studijskih programa, vršiti izbor akademskog osoblja, te angažirati tako 

izabrano akademsko osoblje bez zasnivanja radnog odnosa. 

(7) Visokoškolska ustanova može akademsko osoblje izabrano, odnosno imenovano na neku 

javnu dužnost angažovati u nastavno-naučnnom procesu na osnovu ugovora. 

(8) Akademsko osoblje iz stava (7) ovog člana izjednačeno je u pravima i obavezama ostalog 

akademskog osoblja, a što se preciznije uređuje ugovorom. 

(9) Visokoškolska ustanova može, u opravdanim slučajevima (porodiljsko odsustvo, bolovanje 

duže od šest mjeseci, javna dužnost), bez zasnivanja radnog odnosa za izvođenje nastavnih 

aktivnosti, angažovati i druga lica, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom.” 


Član 45. 

“(3) Većina članova komisije mora biti iz uže, a ostali članovi mogu biti iz srodne naučne 

odnosno umjetničke oblasti za koju se kandidat bira, osim u izuzetnim, opravdanim 

slučajevima, kada je potrebna prethodna saglasnost senata univerziteta i saglasnost 

Ministarstva za izuzetak u sastavu komisije.”

Član 46. 

U članu 106. u stavu (1) riječ „usklađenost“ zamjenjuje se riječima „potpunost i 

blagovremenost“, a iza riječi „konkursom“ riječ/veznik „i“ zamjenjuje se riječju „te“. 


Član 47. 

“(1) Kada član akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz člana 95. stav (1) ne bude 

izabran u isto ili više zvanje, visokoškolska ustanova može, prije otkazivanja ugovora o radu, 

ponuditi članu akademskog osoblja zaključivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se 

ne traži izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogućnost i potreba.“ 

Stav (2) se briše. 

Dosadašnji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), a st. (5), (6), (7) i (8) se brišu. 

Iza novog stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: 

(4) Lice ponovo izabrano u isto akademsko zvanje može i prije isteka drugog izbornog perioda 

biti izabrano u više zvanje ukoliko ispuni minimalne uvjete za izbor utvrđene ovim zakonom. 

Član 48. 

U članu 115. u stavu (5) u tački c) iza riječi “rukovodioca organizacione jedinice” dodaju se riječi 

“odnosno upravnog odbora ako se radi o rektoru visokoškolske ustanove, odnosno upravnog 

odbora ukoliko se radi o rektoru visokoškolske ustanove.” 


“(11) U slučaju da član akademskog osoblja postupi suprotno stavu (5) ovog člana, 

rukovodilac organizacione jedinice pokreće proceduru utvrđivanja odgovornosti člana 

akademskog osoblja” 


“(12) U slučaju postupanja suprotno stavu (5) ovog člana, postupak utvrđivanja 

odgovornosti za rukovodioca organizacione jedinice pokreće upravni odbor, odnosno za 

rektora njegov upravni odbor visokoškolske ustanove.” 



Član 49. 

Član 116. 

(Izbor člana akademskog osoblja)

(1) Član akademskog osoblja se bira za naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavne 

predmete. 

(2) Odluku o utvrđivanju naučnih, odnosno umjetničkih oblasti, kao i predmeta koji 

pripadaju istim, donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku, na prijedlog 

visokoškolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. 

(3) Nastavnik može ostati u radnom odnosu na visokoškolskoj ustanovi do isteka studijske 

godine u kojoj navršava 68 godina života. 

(4) Nakon navršene 68. godina života, ukoliko za to postoji nastavna potreba, nastavnik 

može ostati u random odnosu na visokoškolskoj ustanovi do navršene 70. godine života, uz 

obavezu visokoškolske ustanove da za tog nastavnika obezbijedi finansijska sredstva iz 

vlastitih prihoda. 

(5) Završetkom studijske godine u kojoj navršava 70. godina života, nastavniku prestaje 

mogućnost nastavničkog angažmana, po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa.” 

Član 50. 

U članu 122. u stavu (1) tačka c) mijenja se i glasi: 

“c) grupacije i druga stručna savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost 

utvrđuje statutom ili drugim općim aktom.” 

Član 51. 

U članu 127. u stavu (9) riječi “studijsku godinu” zamijenjuje se riječju “godinu”, a riječi „15. 

novembar“ zamjenjuju se riječima „do 15. aprila naredne kaledarske godine.” 

U članu 131. stavu(1) mijenja se i glasi: 

Član 52. 

„(1) Vijeće organizacione jedinice čini akademsko osoblje iz reda nastavnika, predstavnici 

saradnika i predstavnici studenata u skladu sa općim aktom organizacione jedinice.“ 

U stavu (2) tačka b) iza riječi „studija“ dodaju se riječi: „i to najmanje jednom po isteku ciklusa 

studija“. 

U stavu (2) tačka f) iza riječi „jedinicu“ dodaju se riječi: „imajući u vidu funkcionalnu integraciju 

univerziteta“. 

Član 53. 

U članu 132. U stavu (9) riječi “studijsku godinu” zamijenjuju se riječju “godinu”, a riječi „15. 

oktobar“ zamjenjuju se riječima „do 15. marta naredne kaledarske godine.” 


Član 54.

„(1) Priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije je formalno potvrđivanje vrijednosti 

inostrane visokoškolske obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo 

nadležno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju.“ 


„(5) U postupku akademskog priznavanja vrši se vrednovanje inostranih studijskih programa i 

time utvrđuje pravo nastavka školovanja na visokoškolskim ustanovama na području Kantona 

Sarajevo. 


„(6) U postupku akademskog priznavanja vrednovanje i usporedba se vrši na osnovu 

dokumentacije i procedura bliže određenih statutom visokoškolske ustanove.“ 


„(7) Jednom izvršeno pozitivno vrednovanje određenog inostranog studijskog programa važi za 

sve buduće slučajeve.“ 


Član 55. 

„(2) Ukoliko se u postupku akademskog priznavanja utvrdi da je riječ o 

interdisciplinarnim/multidisciplinarnim studijskim programima, postupak priznavanja provodi 

fakultet/akademija, u saradnji sa univerzitetom, odnosno visokom školom.“ 


„(3) Zahtjev iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži podatke utvrđene pravilima za priznavanje 

inostranih visokoškolskih kvalifikacija, a posebno naznaku o fakultetu/akademiji na kojoj se želi 

nastaviti studij.“ 

Dosadašnji st. (3), (4), (5) i (6) postaju st. (4), (5), (6) i (7). 


Član 56. 

“Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj visokoškolska 

ustanova, ako:” 

U stavu (1) alineja 10) mijenja se i glasi: 

“10) izvodi studij, utvrđuje nastavne predmete i donosi nastavne planove i programe suprotno čl. 

45. i 46.” 

U stavu (1) alineja 11) mijenja se i glasi: 

“11) utvrdi cijenu studija suprotno članu 44.;”

U stavu (1) alineja 25) se briše. 

Alineje od 26) do 37) postaju alineje od 25) do 36). 


Član 57. 

“Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice 

visokoškolske ustanove, ako:” 

U članu 156. stav (1) tačka d) mijenja se i glasi: 

“d) ne utvrdi metode iz člana 61. stav (3);” 


Član 58. 

“Za prekršaj iz čl. 155. i 156. ovog Zakona kaznit će se organ rukovođenja i odgovorno lice u 

visokoškolskoj ustanovi, odnosno organizacionoj jedinici u iznosu od 500 KM do 1.500 KM. 

Član 59. 


Član 157a. 

(Implementacijske mjere) 

(1) S ciljem promocije i osiguranja integracije, akademskog, finansijskog i prostornog razvoja 

djelatnosti visokog obrazovanja, Kanton Sarajevo poduzeće sve potrebne mjere i aktivnosti, 

te osigurati potrebna sredstva za početak rada Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: 

Univerzitet) kao integrirane visokoškolske ustanove. 

(2) Kanton Sarajevo će posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji završetak procesa integracije 

na Univerzitetu. Do utvrđenog roka, fakulteti, akademije i naučni instituti koji imaju status 

pravne osobe zadržavaju taj status, na način i pod uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta. 

(3) Odredbe ovog Zakona, kojima se utvrđuje nadležnost organizacionih jedinica integriranog 

univerziteta, shodno se primjenjuju i na nadležnost fakulteta i akademija sa pravnim 

subjektivitetom. 

(4) Do dana potpune integracije Univerziteta, u pogledu pokretanja i provođenja procedure za 

izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela, te upisa studenata, primjenjuju 

se odredbe općih akata univerziteta, fakulteta, akademija i naučnih instituta koji su usklađeni 

sa zakonom, a na koje je data saglasnost nastavno-naučnog vijeća. 

(5) Odredbe ovog Zakona, u pogledu ispunjenosti uvjeta za izbor iz stava (4) ovog člana, 

primjenjuju se zajedno sa odredbama općih akata, u pogledu pokretanja i provođenja 

odgovarajućih postupaka."

Član 60. 


“Član 158. 

(Rokovi za donošenje podzakonskih akata, općih akata i drugih mjera) 

(1) Propisi za provođenje ovog Zakona bit će doneseni najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana 

njegovog stupanja na snagu, osim ako ovim Zakonom nije izričito drugačije određeno. 

(2) Univerzitet u Sarajevu će najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog 

Zakona, donijeti Statut i druge akte na osnovu kojih se Univerzitetu omogućava provedba višeg 

nivoa integracije. 

(3) Stupanjem na snagu Statuta Univerziteta u Sarajevu, prestaju da važe pravila dosadašnjih 

fakulteta, akademija i instituta članica Univerziteta u Sarajevu. 

(4) Do dana integracije univerziteta, statut donosi upravni odbor na prijedlog senata, na način i 

pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom." 


Član 61. 

“Član 159. 

(Priznavanje akreditacije i licence visokoškolske ustanove) 

(1) Visokoškolske ustanove, kojima je bila priznata akreditacija i licenca, u skladu sa ovim 

Zakonom, obavezne su obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju, u 

skladu sa odredbama čl. 29. i 30. ovog Zakona, najkasnije do početka studijske 2013./2014. 

godine. 

(2) Visokoškolske ustanove koje imaju programsku akreditaciju kroz izvršenu vanjsku ocjenu 

kvaliteta, za sva tri ciklusa studija, akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog člana.” 


Član 62. 

Član 63. 

U članu 161. u stavu (1) riječi “do roka utvrđenog u članu 160. stav (3) ovog Zakona“ zamjenjuju 

se riječima “do roka utvrđenog u članu 157a. stav (2) ovog Zakona, na način i pod uvjetima 

utvrđenim Statutom Univerziteta u Sarajevu“. 

U stavu (2) uvodni dio mijenja se i glasi: „Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije 

svojih članica, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, statutom i drugima aktima 

donesenim na osnovu zakona i statuta, a akademije i fakulteti djeluju pod nazivima:“ 

Član 64.

U članu 162. u stavu (1) riječi “u Elaboratu o integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Službene 

novine Kantona Sarajevo", broj:37/09), a nakon toga nastavljaju sa radom kao organizacione 

jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa nadležnostima koje će biti definirane 

statutom“ zamjenjuju se riječima: “na način iz odredbe člana 157a. stav (2) ovog Zakona i pod 

uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta u Sarajevu,“. 


Član 65. 

“Član 163. 

(Nastavne baze) 

(1) Univerzitet, odnosno članice univerziteta iz područja biomedicine i zdravstva, nastavu 

izvode na način i pod uvjetima koji se utvrđuje zaključivanjem ugovora sa zdravstvenim 

ustanovama koje po zakonu imaju uvjete za izvođenje nastave.” 


Član 66. 

Član 164. 

(Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH) 

(1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, a posebno naučnoistraživačkog 

rada, visokoškolske ustanove u svoje nastavne i naučnoistraživačke procese uključuju i 

Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH. 

(2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne, naučnoistraživačke i 

istraživačke procese na visokoškolskim ustanovama kao javnim ustanovama. 

(3) Finansiranje nastavne, naučnonastavne i naučnoistraživačke djelatnosti koja se realizira u 

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vrši se na osnovu posebnih ugovora koji se 

zaključuju između članica univerziteta/Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke 

BiH." 

Član 166. se mijenja i glasi: 

Član 67. 

„(1) Odredbe ovog Zakona se odnose i na teološke fakultete, visoke teološke škole i 

teološke akademije, osim u onim dijelovima čija bi primjena ugrozila specifičnosti ukupne 

društvene funkcije ovih ustanova.

(2) Teološki fakulteti, čiji su osnivači crkve i vjerske zajednice, registrirani na području 

Kantona Sarajevo, stupanjem na snagu ovog Zakona stiču status punopravnih članica 

Univerziteta u Sarajevu sa svim pravima i obavezama. 

(3) Položaj teoloških fakulteta iz stava (2) ovog člana uređuje se posebnim ugovorom koji 

zaključuju Vlada Kantona Sarajevo i osnivači teoloških fakulteta, na sporazumni prijedlog 

Univerziteta u Sarajevu i teoloških fakulteta.“ 


Član 68. 

Član 167. 

(Tijela visokoškolske ustanove) 

Do dana potpune integracije, postojeće javne ustanove u sastavu Univerziteta, članove upravnih i 

nadzornih odbora biraju na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o ustanovama.” 


Član 69. 

Član 70. 

U članu 169. naslov se mijenja i glasi: “(Nastavak rada)” 

St. (1) i (2) se brišu. 

Dosadašnji stav (3) postaje stav (1). 


Član 71. 

„(1) Osnivanje visokoškolskih ustanova vrši se u skladu sa ovim zakonom i Strategijom razvoja 

visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.“ 

Član 72. 


Član 170a. 

(Završetak studija) 

(1) Studenti upisani na dodiplomski i postdiplomski studij, prema propisima koji su bili na snazi 

prije stupanja na snagu ovog Zakona, mogu završiti ove studije po započetom nastavnom 

planu i programu, uvjetima i pravilima studiranja, najduže do 30.09.2015. godine.

(2) Studenti koji ne dovrše dodiplomski i postdiplomski studij, u roku predviđenom u stavu (1) 

ovog člana, studije mogu nastaviti u skladu sa ovim zakonom, na način i pod uvjetima 

utvrđenim statutom.” 

Član 73. 

U članu 171. u stavu (6) riječi „krajem studijske godine 2010/2011“ zamjenjuje termin 

“30.09.2012“, a broj „2015“ zamjenjuje broj „2016“. 



„(11) Lica zatečena u zvanju naslovni docent i lica koja su u zvanju naslovni docent provela 

izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, ali su 

prema važećem zakonu izabrana u zvanje docent, danom stupanja na snagu ovog Zakona, imaju 

pravo biti birana u zvanje docenta ili više akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. 

Izborni period proveden u zvanju naslovnog docenta računa se kao razdoblje potrebno za izbor u 

zvanje vanrednog profesora. Licima u zvanju naslovnog docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog 

nastavno-naučnog vijeća fakulteta, akademije, može dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na 

period do isteka pet godina od dana dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provođenja 

konkursne procedure, ukoliko ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom 

Zakonu.“ 


„(13) U slučaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naučne/umjetničke oblasti, senat 

univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvršenih izbora u 

akademska zvanja,u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga. U postupku ekvivalenicije 

izvršeni izbor za nastavni predmet ne može se zamjeniti izborom na naučnu/umjetničku oblast. U 

opravdanim slučajevima, utvrđenim statutom univerziteta, Senat univerziteta na prijedlog 

fakulteta, akademija, može izvršeni izbor za nastavni predmet zamjeniti izborom na 

naučnu/umjetničku oblast. U postupku ekvivalencije, izvršeni izbor na naučnu/umjetničku oblast 

može obuhvatiti i nastavne predmete koji prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj 

naučnoj/umjetničkoj oblasti. Izvršena ekvivalencija važi do isteka izbornog perioda propisanog 

ovim Zakonom za odgovarajuće akademsko zvanje.“ 


“(16) Studenti koji su okončali studij prije stupanja na snagu ovog zakona na visokoškolskim 

ustanovama koje realiziraju integrirane studijske programe prvog i drugog ciklusa studija koji 

traju najmanje pet godina imaju pravo nastaviti studij prema Bolonjskom procesu na bazi 

ekvivalencije studija koji je važio prilikom upisa tog studenta.” 

Član 74. 

U članu 172. naslov se mijenja i glasi: “(Uvođenje trećeg ciklusa)” 

Broj „2011./2012.“ zamjenjuje broj “2013./2014.”

Član 75. 

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi prečišćeni 

tekst Zakona o visokom obrazovanju. 

Član 76. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Kantona 

Sarajevo“. 

PREDSJEDAVAJUĆA 

SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO 

Prof.dr. Mirjana Malić 

O B R A Z L O Ž E N J E 

I – PRAVNI OSNOV 

Pravni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u odredbama čl. 12. tačka b) i 18. stav (1) 

tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96- 

Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04). 

U skladu sa čl. 12. tačka b) i 28. Ustava Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo nadležna je 

za predlaganje i izvršavanje zakona Kantona Sarajevo koje donosi Skupština Kantona Sarajevo, u 

skladu sa članom 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo. 

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u skladu sa Programom rada 

Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo za 2011. godinu, ponovo dostavlja Vladi i Skupštini 

Kantona Sarajevo, na inicijativu akademske zajednice, zastupnika u Skupštini Kantona 

Sarajevo i Premijera Kantona Sarajevo, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o visokom obrazovanju. 

U skladu sa čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kanotna Sarajevo („Službene novine Kantona 

Sarajevo“, broj: 24/03 – Prečišćeni tekst), Vlada na sjednici utvrđuje zaključkom nacrte zakona i 

predlaže Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo 

(Novi prečišćeni tekst) ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 25/10), pretrese utvrđene 

prijedloge zakona i stavi ih u dalju proceduru donošenja.

Zato Ministarstvo predlaže Vladi da utvrdi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

visokom obrazovanju i predlaži Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom 

Skupštine Kantona Sarajevo pretrese Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

visokom obrazovanju i stavi ga u dalju proceduru donošenja. 

II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA 

Odredbama člana 63. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđeno je 

da će se zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladiti sa 

odredbama tog zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu, a u skladu sa 

kriterijima definiranim tim zakonom. Bosna i Hercegovina je usvojila osnovne principe i 

standarde za sticanje visokog obrazovanja, u skladu s relevantnim odredbama jedinstvenim za 

evropski prostor visokog obrazovanja i potpisala Deklaraciju evropskih ministara visokog 

obrazovanja iz Bolonje (1999) koja vodi stvaranju evropskog prostora visokog obrazovanja i 

omogućava povećanu mobilnost studenata i nastavnika i međunarodne konkurentnosti evropskog 

visokog obrazovanja, te uspostavljanju zajedničkog okvira razumljivih i uporedivih diploma. 

Na području Kantona Sarajevo u primjeni je Zakon o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) 

(“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 22/10), koji je u temeljnom tekstu objavljen u 

“Službenim novinama Kantona Sarajevo”, broj: 43/08, a mijenjan je Zakonom o izmjenama i 

dopunama Zakona o visokom obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 18/10). 

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u obavezi je da pristupi promjeni 

postojećih odredaba Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine 

Kantona Sarajevo”, broj: 22/10) zbog naznaka (pismenih i usmenih) koje zaprima od 

visokoškolskih ustanova i građana u odnosu na smetnje koje imaju prilikom primjene pojedinih 

odredaba ovog zakona. Prvenstveni razlog predstavlja neizvršena integracija Univerziteta u 

Sarajevu prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju, bez koje je bi bilo nemoguće donijeti 

kantonalni zakon o visokom obrazovanju koji bi bio u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom 

obrazovanju u Bosni i Hercegovini. 

Zato se ovo ministarstvo odlučilo da pokrene proceduru izmjena i dopuna postojećeg Zakona o 

visokom obrazovanju, kojim bi bio predviđen blaži oblik integracije Univerziteta u Sarajevu i 

time bi se stvorile predpostavke za lakšu primjenu zakonskih odredbi. 

U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo 

je uključilo i predstavnike akademske zajednice kao i predstavnike studenata, najznačajnijih 

subjekata na koje se ovaj zakon odnosi, koji su dali svoje primjedbe i sugestije na Nacrt zakona o 

izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine 

Kantona Sarajevo”, broj: 22/10) i takođe uzeli u obzir pismene primjedbe, prijedloge i sugestije 

visokoškolskih ustanova i građana na postojeće zakonske odredbe, koje je zaprimilo ovo 

ministarstvo, a koje su se pokazale u primjeni da trebaju pretrpiti promjenu u smislu preciznije, 

lakše, primjene u praksi, s tim da će omogućiti punu integraciju djelatnosti visokog obrazovanja u 

Kantonu Sarajevo u evropski prostor visokog obrazovanja. 

III – PRAVNA RJEŠENJA

Prijedlog zakona pripremljen je na način da je i dalje prvenstveno vođeno računa da isti bude 

usaklađen sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, čiji je 

osnovni cilj reforma visokog obrazovanja kroz prihvatanje principa i standarda jedinstvenog 

evropskog prostora visokog obrazovanja. 

Izmijenjena je organizacija rada Univerziteta u Sarajevu koji djeluje na teritoriji Kantona 

Sarajevo i to na način da dosadašnji fakulteti i akademije ne gube pravni subjektivitet, s tim da će 

postati organizacione jedinice integriranog univerziteta koja se u konačnići predviđa. 

To znači da su, visokoškolske ustanove u korištenju termina univerzitet, ograničene samo na one 

visokoškolske ustanove koje realiziraju najmanje pet različitih studijskih programa iz najmanje tri 

različite naučne oblasti, a koje nude akademske stepene sva tri ciklusa. 

Visokoškolske ustanove koje nisu u mogućnosti osigurati gore navedene standarde mogu koristiti 

termin visoka škola i te visokoškolske ustanove mogu izdavati diplome stepena prvog ciklusa. 

Pravno-tehnički, zakon je pripremljen u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih 

propisa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, te u skladu sa Uredbom o postupku i načinu 

pripremanja, izrade i dostavljanja propisa. 

IV – OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA 

Dio prvi – Osnovne odredbe: 

Član 3. - Ovaj član je preciznije formulisan u podnaslovu i alinejama 1), 3), 10), 13) i 17) koje se 

odnose na precizniju formulaciju akademskog osoblja, akademije kao organizacione jedinice 

univerziteta, fakulteta kao organizacione jedinice, katedre kao osnovne podorganizacione jedinice 

univerziteta, fakulteta, akademija, visoke škole, odsjeka kao podorganizacione jedinice 

univerziteta, fakulteta, akademija, visoke škole. U istom članu tačka 20) je brisana jer se odnosi 

na Savjet za visoko obrazovanje koji se u svim odredbama ovog Zakona briše kao nepotrebno 

tijelo, što je dokazano u dosadašnjoj primjeni ovog Zakona. Isti član dopunjen je sa šest novih 

alineja: 12a), 18a), 18b), 23a), 24a) i 28a) koje se odnose na definicije studija na daljinu, 

umjetničkoistraživačkog rada i zajedničkog studija. 

Dio drugi – Nadležnost kantonalnih organa u oblasti visokog obrazovanja 

Poglavlje I. – Nadležnost kantonalnih organa 

Član 8. - U ovom članu tačka e) se briše jer je Elaborat o integraciji Univerzitea donesen. 

Član 9. - U ovom članu tačka g) se briše jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje za koji je 

već rečeno da se briše u cijelom Zakonu. 

Dio drugi (Poglavlje II. – Savjet za visoko obrazovanje) 

Briše se Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i čl. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. obrazloženje je 

kao u čl. 3. i 9. 

Dio treći – Vrste, osnivanje, akreditiranje i licenciranje visokoškolskih ustanova:

Poglavlje II. – Postupak osnivanja, statusne promjene, transformacija, reorganizacija i 

ukidanje visokoškolskih ustanova) 

Član 19.- U stavu (4) ovog člana garancija je razgraničena između univerziteta i visoke škole jer 

visoka škola po zakonu ne može organizirati drugi ciklus studija niti se akreditirati. 

Član 27.- Izmjenom ovog člana predviđeno je osnivanje novog fakulteta, akademije, instituta na 

univerzitetu, a ne i odsjeka kao do sada. 

Član 29.- U ovom članu briše se stav (3) jer je se predmetna materija trebala urediti pavilinikom 

iz stava (6) 

Dio treći - Poglavlje III. – Licenciranje i akreditacija 

Član 30.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinačnih formulacija i preciznije 

regulative postupka akreditacije visokoškolskih ustanova u odnosu na nadležnost Agencije za 

razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ministartsva za obrazovanje, nauku i mlade 

Kantona Sarajevo. 

Član 31.- briše se, jer su odredbe člana 31. sadržane u članu 29. 

Član 32. - Ovaj član se mijenja iz razloga što je preciznije navedena nadležnost Nezavisne 

komisije stručnjaka koju imenuje Agencija. 

Član 33. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu konkretizacije provođenja postupka i 

dodjele akreditacije. 

Član 34. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu provođenja postupka i oduzimanja 

licence i akreditacije. 

Član 34a. - Iza člana 34. dodaje se novi član 34a. kojim se predviđaju pravne posljedice za 

visokoškolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu 

akreditaciju. 

Dio četvrti – Statusne promjene i statut visokoškolske ustanove: 

Član 35.- U ovom članu izmijenjen je stav (7) kojim se precizira obaveza visokoškolskih 

ustanova koje prestaju sa radom prema upisanim studentima u smislu obezbjeđenja završetka 

studija. 

Član 39.- U ovom članu dodat je stav (2) kojim se preciznije uređuje položaj, prava i obaveze 

pridruženih članica. 

Dio peti – Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove, unutrašnja i 

vanjska ocjena kvaliteta: 

Poglavlje I. – Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove 

Član 41. - Ovako formulisan član 41. na precizniji način reguliše prava i obaveze visokoškolske 

ustanove, odnosno univerziteta i visoke škole.

Član 44.- U podnaslovu ovog člana dodaje se riječ “studija” radi preciznije formulacije, a isto je i 

u stavu (3). U istom članu u stavu (5) data je mogućnost intututu kao orgnizacionoj jedinici 

organizovanja trećeg ciklus studija. St. (6), (7) i (8) na precizniji način uređuju utvrđivanje cijene 

studija kada se u organizaciji tog studija pojavljuje visokoškolska ustanova kao javna ustanova i 

visokoškolska ustanova kao ustanova. 

Član 45.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu preciznijeg definisanja nastavnih planova 

i programa odnosno obaveze univerziteta, visoke škole pri realizaciji istih. 

Član 46.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu preciziranja nastavnih predmeta na 

obavezne i izborne, s tim da je ostavljena mogućnost izvođenja nastave iz pojedinih predmeta 

koja se može organizirati na nivou visokoškolske ustanove. 

Član 47.- Ovaj član se briše, jer je sadržan u izmijenjenom članu 45. 

Član 48. - Ovaj član se briše, jer je sadržan u izmijenjenom članu 45. 

Član 49.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu primjene nastavnog plana i nastavnih 

programa, vodeći računa o zahtjevima korisnika usluga, evaluaciji, kao i uvođenje novih ili 

inoviranje postojećih nastavnih planova i programa, te obavezu osnivača da obezbijedi novčana 

sredstva u slučaju uvođenja novih ili inoviranja postojećih nastavnih planova i programa. 


Poglavlje II. – Unutrašnja i vanjska ocjena kvaliteta 

Član 52. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave i preciziranja postupka 

uspostave i razvijanja sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom, te određivanje 

vremenskog perioda za postupak provođenja samovrednovanja. 

Član 53. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave, preciziranja postupka i 

određivanja vremenskog roka razvijanja vanjskog sistema osiguranja i sistema upravljanja 

kvalitetom. 

Dio šesti – Ciklusi studija i diplome 

Član 54. – U ovom članu izmijenjen je stav (3) u smislu da se završetkom integriganih studijskih 

programa prvog i drugog ciklusa stiče najmanje 300 ECTS bodova. U stavu (4) je pojašnjena 

mogućnost horizontalne mobilnosti studenata. 

Član 55. - Ovaj član je izmijenjen na način da je stavom (2) precizirano značenje vanrednog 

studija i studija na daljinu. 

Član 57.- Ovaj član je izmnijenjen dodavanjem dva nova stava koja preciziraju sadržaj 

studijskog programa, te njihovu usklađenost sa strategijom razvoja visokog obrazovanja i 

potrebom profesionalnog sektora na nivou najnovijih naučnih saznanja. 

Član 58. – Ovim članom određuje se početak nastave u zimskom semestru prvog, drugog i trećeg 

ciklusa studija, kao i početak nastave u ljetnom semestru za drugi i treći ciklus studija, i određen 

sedmični broj časova.

Član 61. - Obzirom da je uveden institut povjeravanja nastave, stav (3) je bespredmetan. 

Član 63. - U ovom članu dodat je novi stav (2) u kojem je određeno da se samo prolazne ocjene 

upisuju u indeks ili drugu ispravu. 

Član 65. - Izmijenjen je tako da je uvedena evidencija o provjeravanju znanja i rada studenta 

tokom nastave, utvrđeni su elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, detaljnije je opisan 

redovni i popravni ljetni i zimski, kao i jedan jesenji ispitni rok za studente koji imaju pravo sada 

polagati ispite na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktom visokoškolske ustanove. 

Član 66. - U ovom članu stav (1) je izmijenjen tako da je produženo vrijeme za obavljanje 

završnog ispita, a termin “popravni” zamijenjen je terminom “ponovljeni ispit”. Dodavanjem 

novog stava (2) definisani su uslovi pod kojim student može ponoviti ispit. 

Član 71. - O vaj član je dopunjen stavom (5) u kojem je navedeno da će se sva relevantna pitanja 

u vezi sa završnim radom regulisati pravilima studiranja. 

Član 78. - U ovom članu je izmijenjen stav (2) tako da se uvodi novina da stručnjaci iz prakse 

mogu učestvovati u realizaciji edukacije na način kako je to propisano ovim Zakonom. 

Dio sedmi – Student 

Član 81. - U ovom članu izmijenjen je stav (7) na način da student redovnog studija najviše 

jednom zaredom može obnoviti istu studijsku godinu odnosno kada gubi status redovnog 

studenta čije se školovanje finansira iz sredstava osnivača. U istom članu stav (8) se briše. 

Član 92a. - Iza člana 92. dodaje se novi član 92a. koji regulira prelaze studenata i način 

postizanja istih. 

Dio osmi – Akademsko osoblje i akademska zvanja 

Poglavlje I. Akademska zvanja 

Član 94. - U ovom članu dodat je novi stav (4) koji je ostavio mogućnost da se na visokoškolskoj 

ustanovi mogu utvrditi i druga saradnička zvanja specifična za rad pojednih organizacionih 

jedinica. 

Član 95. - U ovom članu preciznije su uređeni načini zaključivanja ugovora o radu u odnosu na 

izbor u zvanje. U stavu (5) ispravljena je pravopisna greška, umjesto riječi znanje sada stoji 

zvanje. U istom članu dodaje se novi stav (8) kojim se uvodi obaveza visokoškolskoj ustanovi da 

na nastavnom predmetu uz nastavnika sa navršenih 55 godina života ima izabranog višeg 

asistenta, kako bi se podmladio nastavni kadar na univerzitetima. 

Član 96.- U ovom članu u stavu (1), u tačkama b) i c) riječ „magisterij“ se briše. 

Član 101. - Ovim članom preciznije je regulisana uspostava registra i međunarodnih 

bibliografskih baza.. 

Član 102.- Ovim članom utvrđeno je vrednovanje rada za izbor u više zvanje. 

Poglavlje II. Akademsko osoblje i kriteriji za izbor

Čl. 103, 104, 105, 106, 114, 115. i 116. - Ovi članovi su izmijenjeni u odnosu na primjedbe koje 

su se odnosile na neprecizno propisanu regulativu provođenja konkursnog postupka za izbor u 

akademska zvanja u pogledu upražnjenog radnog mjesta izbora u isto ili više zvanje. Osim toga, 

regulisan je i angažman akademskog osoblja bez zasnivanja radnog odnosa u svim pojedinačnim 

slučajevima koji ne mogu biti obuhvaćeni općom normom koja se odnosi na provođenje 

nastavnog plana i programa određenog predmeta odnosno naučne oblasti, angažovanje naučnih 

radnika, umjetnika odnosno stručnjaka iz prakse, kako bi učestvovali u ostvarivanju dijela 

nastave na nastavnom predmetu na visokoškolskoj ustanovi što će se preciznije utvrditi statutom 

visokoškolske ustanove. Svi navedeni članovi mijenjani su u smislu otklanjanja svih nejasnoća u 

primjeni kao i otvaranja mogućnosti povjeravanja nastave bez zasnivanja radnog odnosa 

akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada ili oblika umjetničkog stvaralaštva iz 

predmetne naučne discipline, a sve u cilju da nastava u akademskoj godini bude zastupljena sa 

odgovarajućim akademskim osobljem kako studenti nedostatakom istih ne bi bili oštećeni u toku 

akademske godine. Bitno je napomenuti da je predviđeno da visokoškolska ustanova može 

ponuditi članu akademskog osoblja koji ne bude izabran u isto ili više zvanje, prije otkazivanja 

ugovora o radu, zaključivanje novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne traži izbor u 

akademsko zvanje ako za to postoji mogućnost i potreba. Navedenim odredbama preciznije je 

regulisan status nastavnika odnosno utvrđeno je da nastavnik može biti u radnom odnosu do 68. 

godine i taj status je finansiran od strane osnivača. Nakon navršene 68. godine života, nastavnik 

može ostati u radnom odnosu ako za to postoji potreba, a sredstva za tog nastavnika se 

osiguravaju iz sredstava visokoškolske ustanove. 

Dio deveti – Tijela visokoškolskih ustanova i organizacionih jedinica 

Poglavlje I. Tijela visokoškolske ustanove 

Čl. 122. i 127. - Prepoznata je grupacija organizacione jedinice na visokoškolskoj ustanovi kao 

stručno i savjetodavno tijelo. Vremenski rok za podnošenje izvještaja o radu visokoškolske 

ustanove pomjeren je sa 15. novembra na 15. april za narednu kalendarsku godinu. 

Poglavlje II.Tijela organizacionih jedinica 

Čl. 131. i 132. – U članu 131. predložen je novi (1) kojim je definisana struktura vijeća 

organizacione jedinice. Vremenski rok za podnošenje izvještaja od strane dekana vijeću i rektoru 

pomjeren je sa 15. oktobra na 15.mart za narednu kalendarsku godinu.. 

Dio jedanaesti – Dokumentacija, evidencija i javne isprave 

Čl. 148. i 150. – Ovim članovima su precizirane odredbe koje regulišu priznavanje inostranih 

visokoškolskih kvalifikacija. 

Dio trinaesti – Kaznene odredbe 

Čl. 150, 155., 156. i 157. - Visine novčanih kazni za povredu odredaba ovog zakona su smanjene 

u odnosu na osnovni tekst Zakona jer su previsoke i njima se do sada nije postigao željeni cilj, a 

posebno imajući u vidu odredbe o visini kazni utvrđene Zakonom o prekršajima. 

Dio četrnaesti – Prijelazne i završne odredbe 

Čl. 157a., 158., 159., 160., 161., 162., 163., 164., 166., 167., 168., 169., 170., 170a., 171., i 172. - 

Novim članom 157a. uvedene su implementacijske mjere za početak rada Univerziteta u Sarajevu

kao integrirane visokoškolske ustanove, utvrđeni rokovi za krajnji završetak procesa integracije, 

te da fakulteti, akademije i naučni instuti do tog roka imaju status pravne osobe na način i pod 

uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta, kao i da se do dana potpune integracije Univerziteta u 

pogledu pokretanja i provođenja procedure za izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, 

organa i tijela i upisa studenata primjenjuju odredbe općih akata univerziteta, fakulteta, 

akademija i instituta. Dalje izmjene odnose se na utvrđivanje roka od 12 mjeseci od dana stupanja 

na snagu ovog Zakona za donošenje Satatuta i drugih akata na osnovu kojih se Univerzitetu 

omogućava provedba višeg nivoa integracije, a stupanjem na snagu Statuta Univerziteta prestaju 

da važe pravila fakulteta, akademija i instituta članica Univerziteta. Visokoškolske ustanove su 

obavezne obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju najkasnije do 

početka studijske 2013./2014. godine. Čl. 161. i 162. su izmjenjeni u skladu sa dodavanjem 

novog člana 157a. koji se odnosi na implementacijske mjere. Dalje izmjene se odnose na 

nastavne baze u koje se ubrajaju univerzitetske kliničke bolnice. Nacionalnoj i univerzitetskoj 

biblioteci BiH potvrđuje se status institucije državnog nivoa, kao i baze za nastavni, 

naučnoistraživački proces na visokoškolskim ustanovama. Precizira se finansiranje Nacionalne i 

univerzitetske biblioteke BiH na osnovu posebnih ugovora između članica 

univerziteta/univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Članom 166. Zakona 

uređen je položaj teoloških fakulteta kao punopravnih članica Univerziteta u Sarajevu. 

Član 167. rješava pitanje dosadašnjih upravnih i nadzornih odbora koji rade u neprekidnom 

trajanju od imenovanja 2005. godine pa do danas, jer se ovom odredbom do dana potpune 

integracije članovi upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova u sastavu univerziteta biraju na 

način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o ustanovama, jer odredbe ovog Zakona u rješavanju 

ovih pitanja mogu biti u primjeni tek nakon potpune integracije Univerziteta u Sarajevu, a što je u 

skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. Članom 170a. regulirano je pitanje 

okončanja studija upisanim studentiama na dodiplomski i postdiplomski studij (predbolonjski 

studij) najduže do 30.09.2015. godine, s tim da im je, nakon isteka navedenog roka, omogućen 

nastavak studija u skladu sa ovim Zakonom na način i pod uvjetima utvrđenim statutom. Lica 

koja su stekla naučno zvanje magistra nauka/umjetnosti ili su započela studij za sticanje tog 

zvanja po propisima koji su važili prije Bolonjskog procesa imaju pravo započeti postupak za 

sticanje naučnog stepena doktora nauka prema odredbama ranijih propisa zaključno sa 

30.09.2013., s tim da se naučni stepen doktora nauka na ovaj način može steći zaključno sa 

30.09.2016. godine. Preciznije je regulisano da lica zatečena u zvanju naslovnog docenta, 

stupanjem na snagu ovog Zakona, imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili više akademsko 

zvanje prema odredbama ovog Zakona. Takođe je preciziran slučaj izmjene naziva nastavnih 

predmeta ili naučne/umjetničke oblasti na način da je utvrđena obaveza senata univerziteta da na 

prijedlog fakulteta/akademija donosi odluku o ekvivalenciji izvršenih izbora u akademska zvanja. 

Tako se, u postupku ekvivalencije, izvršeni izbor za nastavni predmet, ne bi mogao zamijeniti 

izborom na naučnu/umjetničku oblast. Omogućeno je studentima koji su okončali studij prije 

stupanja na snagu ovog Zakona na visokoškolskim ustanovama koje realiziraju integrirane 

studijske programe prvog i drugog ciklusa studija koji traju najmanje pet godina da imaju pravo 

nastaviti studij prema Bolonjskom procesu na bazi ekvivalencije studija koji je važio prilikom 

upisa tog studenta. U članu 172. precizirano je uvođenje trećeg ciklusa do početka studijske 

2013./2014. godine, jer sve visokoškolske ustanove nisu istovremeno otpočele sa primjenom 

Bolonjskom procesa. 

FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE OVOG ZAKONA 

Za provođenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, s obzirom na 

zadržavanje dosadašnjeg broja fakulteta i akademija, koji će u konačnici postati organizacione 

jedinice integriranog Univeziteta u Sarajevu.

Napominjemo, finansijska sredstva za rad Savjeta za visoko obrazovanje više nisu potrebna, jer 

su te odredbe brisane iz Prijedloga zakona. 

Pogledati kao pravni osnov za ove primjedbe: 

Ustav Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96-Ispravka, 

3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04); 

Zakon o Vladi Kantona Sarajevo(„Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 24/03 – 

Prečišćeni tekst), 

Zakon o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 

22/10), 

Mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, 

Mišljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo. 

Sarajevo, 03. 09. 2012. godine

PRIMJEDBE 

visokoškolskih ustanova Univerziteta u Sarajevu date u toku javne rasprave na 

tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju 

(“Sl. Novine Kantona Sarajevo”, br. 22/10, prečišćeni tekst) 

Na osnovu čl. 12. tačka b) i 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine 

Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), 

Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj ___________ donijela je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA 

ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU 

Član 1. 

U članu 3. Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona 

Sarajevo”, broj: 22/10) naslov člana mijenja se i glasi: “(Osnovni pojmovi)”; 


„U ovom Zakonu su u upotrebi pojmovi sa slijedećim značenjem:“ 

U alineji 1) iza riječi: “koja su izabrana u”, dodaju se riječi: “nastavna i saradnička” 

Alineja 3) mijenja se i glasi:

„3) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja obrazovnu, umjetničku, 

umjetničko-istraživačku i naučno-istraživačku djelatnost na području jedne ili više srodnih, 

odnosno međusobno povezanih umjetničkih disciplina i osigurava njihov razvoj;” 

U alineji 10) iza riječi „koja obavlja nastavnu i naučnonastavnu“ dodaju se riječi „i 

naučnoistraživačku“, a iza riječi „osigurava njihov razvoj“ dodaju se riječi „i druge djelatnosti 

koje proizilaze iz prirode osnovne djelatnosti fakulteta;” 


“13) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih 

škola koja u cilju unapređenja nastave i naučnog/umjetničkog rada udružuje akademsko osoblje 

iz određene srodne grupe predmeta/grana unutar naučnog polja;“ 

U alineji 16) iza riječi „Ovo obrazovanje se“ riječ „ne“ se briše, a iza riječi „dio studijskog 

ciklusa utvrđenog ovim Zakonom“ dodaju se riječi „na način i pod uvjetima utvrđenim statutom 

visokoškolske ustanove;“ 


“17) Odsjek je podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih škola koja se 

ustrojava radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke u jednom ili više srodnih 

naučnih/umjetničkih polja/područja. Odsjek u unutranjoj strukturi može imati više katedri;” 

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti 

Član 1. Sugestija za izmjenu alineje 1: ne može stajati “nastavna i saradnička”. 

Može samo “nastavnička i saradnička”. Obrazloženje: “nastavna” i “nastavni” je pridjev 

koji se odnosi na nastavu, a “nastavnički” pridjev koji se odnosi na nastavnika. Ispravke 

treba napraviti u cjelokupnom tekstu. 

Član 3. (Član 1. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama…) 

(2) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, 

visokih škola koja u cilju unapređenja nastave i naučnog/umjetničkog rada 

udružuje akademsko osoblje iz određene srodne grupe predmeta/grana unutar 

naučnog polja; 

Iza riječi “naučnog/umjetničkog” dodati: “i naučnoistraživačkog”. 

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO: 

prihvaća se primjedba Akademije nauka i umjetnosti. 

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaća se stav Ministarstva za obrazovanje, nauku i 

mlade Kantona Sarajevo. 

Primjedbe PMF 

U integrisanom Univerzitetu odsjek može biti samo “podorganizaciona jedinica” 

Univerziteta.

STAV MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA 

SARAJEVO: prihvaća se primjedba PMF-a. 



Primjedbe Muzičke Akademije 

u članu 3. u alineji 17. iza riječi „nauke“ dodati „odnosno umjetnosti“ 


SARAJEVO: prihvaća se primjedba Muzičke akademije. 



Alineja 20) se briše. 

Primjedbe Muzičke Akademije 

u alineji 21. (Standardi i normativi) - tu bi trebalo već sada podijeliti na umjetničku grupaciju i 

ostale (može i drugom dijelu) 


ne prihvaća se primjedba Muzičke akademije koja se odnosi na alineju 21) jer ista nije bila 

predmet javne rasprave. 




„23a) Studij na daljinu je formaliziran sistem podučavanja kojim se korištenjem računalnih 

tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala, osigurava pristup nastavnim procesima u 

uvjetima kada su student i akademsko osoblje fizički udaljeni;” 

Primjedbe PMF 

Upitan je pojam “fizička udaljenost” jer je takva udaljenost prisutna uvijek, pa ne bi 

trebalo biti “učenja na daljinu”. 


Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta koja se odnosi na alineju 23a) se prihvata. 


mlade Kantona Sarajevo.


„24) Umjetničkoistraživački rad predstavlja istraživanja u umjetničkim oblastima na osnovu 

kojih nastaju nove umjetničke forme i djela, a koje uključuju i teorijske aspekte umjetnosti;” 


„28a) Zajednički studij je studij kojeg izvode namanje dva univerziteta, fakulteta ili visoke škole. 

Interdisciplinarni/multidisciplinarni studij je studij koji se izvodi u dvije ili više naučnih oblasti 

na univerzitetima odnosno organizacionim jedinicama.“ 

Primjedbe Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava 

Prvo, na član 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju: 

-u članu 3, stav 1, alineja 1, Zakona o visokom obrazovanju, iza riječi 

„umjetničkonastavnom“, dodaju se riječi „ili naučno-istraživačkom“, a iza riječi „koja su 

izabrana u“, dodaju se riječi „nastavna i saradnička“; 


SARAJEVO: ne prihvaća se primjedba Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i 

međunarodnog prava 



Primjedbe Filozofski fakultet 

13>) Katedra je osnovna podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih 

škola koja u cilju unaprijeđenja nastave i naučnog/umjetničkog rada udružuje akademsko osoblje 

iz određene srodne grupe predmeta/grana unutar naučnog polja; 

Iza riječi naučnog/umjetničkog dodati i : naučnoistraživačkog. 

Greška u pisanju riječi “unutarnjoj” u alineji 17: 

“17) Odsjek je podorganizaciona jedinica univerziteta, fakulteta, akademija, visokih škola 

koja se ustrojava radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke u jednom ili više 

srodnih naučnih/umjetničkih polja/područja.Odsjek u unutarnjoj strukturi može imati više 

katedri.” 


Primjedba Filozofskog fakulteta prihvaćena, 



Primjedbe Klub poslanika SDA

U čl. 3 (osnovni pojmovi) tačka 16 radikalno se mijenja ranija definicija necikličnog 

obrazovanja (kursevi, seminari i sl.) tako da se sada predlaže da se ovo obrazovanje može 

prizbnati kao dio studijskog ciklusa. To je opasna definicija koja će biti iskorištena samo za 

to da pojedini fakulteti privuku široke narodne mase da uplate novac za kurseve, seminare, 

ljetne ili zimske škole i sl., a da im se položeni ispiti na tim kursevima i sl. kasnije samo 

formalno prepišu u indekse (jer to rade potpuno isti profesori ili njihove kolege). Time se 

potpuno degradira visokoobrazovni process i demotiviraju vrijedni i čestiti studenti i 

profesori. 

U čl. 3., brisanjem tačke 20 ukida se Savjet za visoko obrazovanje, što je ispravno jer nije 

bilo spremnosti da se ta ideja sa nekih evropskih univerziteta prenese i na naš proctor. 

U čl. 3. dodana je nova tačka 23a) kojom se definira studij na daljinu. Zbog mogućnosti 

neželjenih konotacija trebalo bi riječi “…u uvjetima kada su student i akademsko osoblje 

fizički udaljeni” zamijeniti riječima “u uvjetima kada student nije u mogućnosti fizički 

prisustvovati nastavi”. 


Primjedba Kluba poslanika SDA prihvaćena. 



Član 2. 

U članu 7. naslov se mijenja i glasi: „(Osnovna načela)“ 

Primjedbe Pedagoški fakultet ( pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) 

Član 7. stav (2) mijenja se i glasi: 

(2) Na akreditiranoj i licenciranoj visokoškolskoj ustanovi (u daljem tekstu: visokoškolska 

ustanova) ne može se ograničiti pristup visokom obrazovanju, direktno ili indirektno, 

prema bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi suprotnoj Ustavu, zakonima i 

međunarodnom pravu, kao što su: spol, rasa, bračno stanje, socijalni i politički status, jezik, 

vjerska i nacionalna pripadnost ili porijeklo, starosna dob ili fizički nedostatak koji nije u koliziji 

sa elementarnim zahtjevima izabranog studija i buduće profesije. 

Obrazloženje: Formulaciju: veza s nekom nacionalnom zajednicom treba izostaviti, jer se u 

ovoj formi može poistovjetiti sa pripadnošću nekoj nacionalnoj zajednici. Označena 

formulacija veza s nekom nacionalnom zajednicom može uključivati i vezu sa fašističkim 

organizacijama pod nacionalnim imenom. 


U članu 2. (6) Zakona se kaže da na “visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno 

političko organiziranje i djelovanje”. Predlažem da se mijenja i glasi: “visokoškolskoj 

ustanovi nije dozvoljeno političko niti vjersko organiziranje i djelovanje, osim na teološkim 

fakultetima uključenim u Univerzitet”. 

Primjedbe PMF

Pitanje političkog i vjerskog organizovanja i djelovanja je vrlo osjetljivo pitanje za naše 

prilike, pa mu je potrebno tako pristupati. S tim u vezi sa ovim pitanjem potrebno se 

pozvati na: Ustav Bosne i Hercegovine, Evropsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i 

osnovnih sloboda, Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica 

u BiH i dr. zakone i konvencije koje uređuju ova pitanja. 

Zbog toga smatram da je u tekstu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom 

obrazovanju potrebno a) izbaciti predloženu izmjenu ili b) precizirati pojmove “političko i 

vjersko organizovanje i djelovanje”. 


Primjedbe Pedagoškog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti i Prirodno-matematičkog 

fakulteta se ne prihvataju jer stav (2) nije predmet nacrta. 



Primjedbe Klub poslanika SDA 

U čl. 7. (osnovna načela) stav (6) pored dosadašnje zabrane političkog, uvodi se i zabrana 

vjerskog organiziranja i djelovanja, što je potpuno nepotrebno i neprihvatljivo ulaženje u 

prostore ljudskih prava i sloboda. Prije svega, upravo je predlaganje uvođenja ove zabrane 

direktno uvođenje politike na visokoškolske ustanove, tako da se stvara potpuni apsurd – 

zakonom zabranjujemo vjersko djelovanje i tim istim zakonom uvodimo političko 

djelovanje. Pored toga, u čl. 25. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju se kaže da 

visokoškolske ustanove u svojim statutima, kao uvjet za akreditaciju, moraju osigurati 

osoblju slobodu organiziranja i okupljanja u skladu sa zakonom (znači u skladu sa svakim 

zakonom koji osigurava elementarna ljudska prava, a ima ih mnogo). A na kraju krajeva, 

ko će i na koji način definirati šta je to vjersko djelovanje (da li je “selam” i “šalom” kao 

pozdrav dvojice prijatelja na VŠU vjersko djelovanje? Da li su čestitanja povodom vjerskih 

blagdana vjersko djelovanje? Da li pokrivena djevojka na nekom fakultetu vjerski djeluje 

već samom svojom pojavom? A ako ih je više u grupi, npr. studiraju arapski jezik i sl., da li 

bi to moglo ličiti i na nako vjersko organizovanje? Itd.)? 


Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata. 



Član 3. 

U članu 8. tačka e) se briše, a dosadašnje tačke f), g), h) i i) postaju tačke e), f), g) i h).

Član 4. 

U članu 9. tačka g) se briše, a dosadašnje tačke h), i) i j) postaju tačke g), h), i i). 

Član 5. 

Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i čl. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. se brišu. 

Član 6. 

U članu 19. u stavu (3) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: „Garancija 

podrazumjeva unaprijed obezbjeđena i planirana novčana sredstva za osiguranje uvjeta za 

početak rada i nastavak rada vodeći računa o broju studenata i cijeni studija sadržanoj u 

elaboratu.“ 


U čl. 19. stav (4) predlaže se smanjenje iznosa novčanih garancija (koje osnivači novih VŠU 

moraju imati) sa pet godina na vrijeme trajanja prvog ciklusa (teoretski, dakle, i na 3 

godine). Ovo znači spuštanje kriterija koji su bili svjesno visoko postavljeni u prethodnom 

zakonu kako bi se u postupak osnivanja VŠU upustili samo ozbiljni i finansijski stabilni 

subjekti sa boljim referencama. Istovremeno, novopredloženo rješenje može ohrabriti 

mnoge subjekte da krenu u akciju osnivanja novih VŠU, te nas tako izvrgnu mogućem 

talasu pokušaja otvaranja novih fakulteta i sl. 






“(4) Garancije iz stava (3) ovog člana visokoškolska ustanova dostavlja za najmanje vremenski 

period trajanja prvog ciklusa studija.” 


Član 7. 

“Član 27. 


(1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta na visokoškolskoj ustanovi koja je upisana u 

registre kao i promjena njihovih naziva, obavlja se na način i po postupku predviđenom za 

osnivanje visokoškolskih ustanova, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaćenog od strane senata 

visokoškolske ustanove.

(2) Osnivanje novih organizacionih jedinica na visokoškolskoj ustanovi obavlja se na način i po 

postupku predviđenim statutom, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaćenog od senata i drugim 

općim aktima. 

(3) Osnivanje podorganizacionih jedinica unutar članica univerziteta vrši se na način i po 

postupku utvrđenim statutom i općim aktom organizacione jedinice. 

(4) Na visokoškolskim ustanovama koje su u svojoj unutrašnjoj strukturi organizovani putem 

studijskih programa, na organiziranje studijskih programa primjenjuju se odredbe stava (1) ovog 

člana.” 

Primjedbe Šumarski fakultet 

U stavu 4. organizovanje novih studijskih programa na postojećim fakultetima treba regulisati 

jednostavnije. 

Prijedlog za izmjenu Akademija scenskih umjetnosti 

U članu 7. Nacrta ( izmjene člana 27. Zakona) 

U stavu 1. i 2. člana 27. Zakona pominju se iste institucije pod različitim nazivom 

„ (1) Osnivanje novih fakulteta, akademije, instituta...“ „(2) Osnivanje novih organizacionih 

jedinica...“, tako da treba ostaviti jedan od predloženih stavova. 

U članu 4. organizovanje novih studijskih programa na postojećim fakultetima treba 

pojednostaviti, ostaviti pravo Skupštini Kantona, ali iz procedure isključiti Komisiju matičara. 

(Objašnjenje: Osnivanje VŠU kao novog pravnog lica (npr. univerziteta) i novog studija na 

fakultetu su različite stvari. Ilustracija: npr. većina zadataka Komisije matičara kod osnivanja 

VŠU je opravdana dok je njena uloga kod osnivanja novog studija na fakultetu bespredmetna 

(donošenje statuta, izbor nastavnika, pravila studiranja...). 


U čl. 27. tretira se važno pitanje osnivanja novih organizacionih i podorganizacionih 

jedinica i zaslužuje posebnu pažnju. Ponuđena rješenja predviđaju da se osnivanje novih 

organizacionih i podorganizacionih jedinica naVŠU vrši na način i po postupku 

predviđenom statutom, ćime se izvan procesa ostavlja osnivač. To bi značilo da bi u okviru 

UNSA mogli nastati novi fakulteti, akademije, institute, odsjeci i katedre, a da se osnivač 

ništa ne pita, osim kada bude morao davati sredstva za njihov rad. Pored toga, ukoliko 

cijeli proces ne bude pod jasnom i racionalnom kontrolom osnivača ovog našeg glavnog 

javnog univerziteta, nedobronamjerne snage bi, ako se prihvate nova predložena rješenja, 

mogle izvršiti tihu fragmentaciju, a potom o transformaciju javnih u privatne fakultete, 

institute i dr. te tako “prepakovati” UNSA, isisati njegove glavne sadržaje, cijelu priču 

radikalno komercijalizirati i ostaviti naše obične građane bez mogućnosti da školuju svoje 

dijete. Posljedice za društvo bi mogle biti pogubne. Otuda je integracija UNSA najbolja 

brana za ove procese fragmentacije i disolucije UNSA i najbolja garancija dobre 

perspective visokog obrazovanja najšireg kruga mladih ljudi u našem kantonu i cijeloj BiH.


SARAJEVO: Primjedbe Šumarskog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti i Kluba 

poslanika SDA se prihvataju na način da se mijenja stav (2). 



Član 8. 


“Član 29. 

(Licenciranje visokoškolskih ustanova) 

(1) Licenciranje visokoškolskih ustanova vrši se na osnovu ispunjenja zahtjeva propisanih 

Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo. 

(2) Licencu, na zahtjev visokoškolske ustanove dodjeljuje Ministarstvo, nakon provedenog 

postupka licenciranja. 

(3) Standarde i normative iz stava (1) ovog člana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. 

(4) Pravilnik kojim se definira postupak licenciranja visokoškolskih ustanova donosi ministar.” 


U čl. 29 (prerađeni raniji isti član o licenciranju VŠU) ne spominje se više ni Agencija ni 

minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja, što nije dobro jer znači da sada čak ni 

KS ne afirmira subjekte, odnosno standarde od državnog značaja. Trebalo bi u st. (3) 

doslovno prenijeti st. (4) prethodnog ZVO. Osim toga, ovaj član u kombinaciji sa čl. 27. 

može činiti opasan spoj sa teškim posljedicama po sudbinu UNSA, ukoliko se ne spriječe 

procesi na koje je ukazano u naprijed iznesenim komentarima o čl. 27. 


Uslovi za obavljanje osnovne djelatnosti, propisani Standardima i normativima za obavljanje 

djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo često nisu ispunjeni od strane osnivača.

Stoga se kod licenciranja moraju pronaći realni standardi (minimalni, primjenljivi stvarnom 

stanju). 

Prijedlog izmjene Akademija scenskih umjetnosti 

U članu 8. Nacrta ( izmjene člana 27. Zakona) 

Predlažemo da se kod licenciranja uzmu u obzir minimalni standardi koje propisuje Agencija u 

skladu sa članom 29.stav 4. Zakona (važećeg), jer u praksi imamo situaciju da nam osnivač ne 

može obezbijediti sve uvjete rada po Standardima. 

Primjedbe Akademija likovnih unjetnosti 

Predlažemo da se u proceduri licenciranja visokoškolskih ustanova uzmu u obzir minimalni 

standardi jer u praksi nismo u mogućnosti obezbijediti sve uslove rada po Standardima i 

normativima za djelatnost visokog obrazovanja. 


SARAJEVO: Primjedbe Šumarskog fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti, Kluba 

poslanika SDA i Akademije likovnih umjetnosti se ne prihvataju. 

Nakon analize svih primjedbi, usvojen je jednoglasan stav da je rješenje iz važećeg zakona 

preciznije, te je u tom smislu predloženo da se zadrži postojeći član 29., a da se stav (3) izbriše, 

jer se ta pitanja uređuju pravilnikom koji donosi ministar, i u tom smislu je nepotrebno 

opterećivati zakon. 


mlade Kantona Sarajevo 


Član 9. 

“Član 29a. 

(Dokumenti potrebni za sticanje licence visokoškolske ustanove) 

(1) Visokoškolske ustanove, u postupku licenciranja, Ministarstvu dostavljaju sljedeću 

dokumentaciju: 

a) rješenje o registraciji, 

b) studijske programe i kurikulume, 

c) dokaze o ispunjenosti uvjeta utvrđenih Standardima i normativima, 

d) dokaz o raspoloživim finansijskim sredstvima izdat od odgovarajuće banke.

(2) Ministarstvo donosi odluku o dodjeli i/ili odbijanju licence u roku od tri mjeseca od 

podnošenja zahtjeva visokoškolske ustanove. 

(3) Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje licence ukoliko dostavljena dokumentacija od 

strane visokoškolske ustanove ne zadovoljava uvjete iz stava (1) ovog člana. 

(4) Ukoliko je zahtjev za izdavanje licence odbijen, visokoškolska ustanova može podnijeti novi 

zahtjev nakon isteka perioda od godinu dana. 

(5) Izdata licenca može biti oduzeta u sljedećim slučajevima: 

a) prestanka rada visokoškolske ustanove; 

b) isteka perioda u vezi sa otklanjanjem nepravilnosti. 

 

Rješenje doneseno u skladu sa st. (2), (3), (4) i (5) ovog člana je konačno, ali se protiv 

takvog rješenja može tužbom pokrenuti upravni spor na način i pod uvjetima predviđenim 

zakonom.“ 


Čl.29a) nosi naziv “dokumenti potrebni za sticanje licence visokoškolske ustanove” i ovo 

nikako ne bi trebala biti materija ovog zakona. 





Član 10. 


“Član 30. 

(Akreditacija visokoškolskih ustanova) 

(1) Visokoškolske ustanove se akreditiraju po osnovu institucionalne i programske akreditacije.

(2) Institucionalna akreditacija visokoškolskih ustanova je formalna potvrda o ispunjenosti 

Kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova koje propisuje Agencija za razvoj visokog 

obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), a koju nakon provedene nezavisne 

vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi Ministarstvo. 

(3) Programska akreditacija je formalna potvrda o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju studijskih 

programa koje propisuje Agencija, a koju nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i 

preporuke Agencije, donosi Ministarstvo.” 



Nedostaje čl. 31. 

Član 11. 


Primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje članova rješava kroz izradu 

prečišćenog teksta zakona, a što je definisano članom 84. Nacrta zakona. 




Član 12. 

Član 32. 


Nezavisna Komisija eksperata, koju imenuje Agencija, provjerava ispunjenost kriterija o 

institucionalnoj i programskoj akreditaciji visokoškolske ustanove iz člana 30. ovog Zakona, na 

način i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom koji donosi Ministarstvo.” 


Član 12. Govori se o “Komisiji eksperata”. Pojam “ekspert” je toliko devalviran da 

bi bilo bolje preciznije odrediti, drugim terminima, tko može biti član Komisije.


Primjedba Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvata jer se i u Okvirnom zakonu koristi termin 

“ekspert”. 




Član 13. 

Član 33. 


(1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provođenja i dodjele akreditacije bliže se uređuje 

Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona. 

(2) Rješenje o dodjeli akreditacije visokoškolskoj ustanovi može biti: 

a) dodjela akreditacije, 

b) odbijanje akreditacije, 

c) dodjela uvjetne akreditacije, 

d) oduzimanje akreditacije. 

(3) Diplome stečene na akreditovanim visokoškolskim ustanovama su isključivo pravno valjane. 

(4) Rješenje o akreditaciji mora biti objavljeno i upisano u Registar visokoškolskih ustanova. 

(5) Rješenje doneseno u skladu sa stavom (2) ovog člana je konačno, ali se protiv takvog rješenja 



U čl. 33. stav (2) nes(p)retno je formulirano da rješenje o dodjeli akreditacije može biti 

odbijanje akreditacije i čak oduzimanje akreditacije, što svakako nije korektno ni jezički ni 

logički (kako se može oduzeti akreditacija nekom ko tek treba da je dobije?!) 

Primjedbe Saobraćajni fakultet 

Čl. 33 st.(2) Može se pravilnije jezički i gramatički objasniti. 


Član 13. Zaista “uvjetna akreditacija” može omogućiti raznorazne manipulacije. 

Možda bi bilo bolje izbaciti tu mogućnost. Ako se to prihvati, onda i u članu 14. treba 

izbaciti tekst pod 1 b (u ostavljenom vremenskom periodu…)

Član 13. stav (3): izostaviti. 

Obrazloženje: 

Predložena (ili slična) mjera mora biti usaglašena na državnom nivou. Prema aktima 

Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA), univerziteti 

mogu zadržati svoj status i u slučaju da nisu uspjeli dobiti akreditaciju . U tom slučaju, 

između ostalog, neće biti uneseni u državni registar VŠU. 


Član 33. 

(zahtjev za izdavanje, postupak provođenja i dodjele akreditacije) 

Stav 2) Rješenje o dodjeli akreditacije visokoškolskoj ustanovi može biti: 

a. dodjela akreditacije; 

b. odbijanje akreditacije; 

c. dodjela uvjetne akreditacije; 

d. oduzimanje akreditacije 

Isključiti alineju c):ustanova ima ili nema akreditaciju-ovako se otvara mogućnost za 

zloupotrebe. 


Član 33. (Član 13. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama) 


(1) Zahtjev za izdavanje akreditacije, postupak provođenja i dodjele akreditacije bliže 

se uređuje Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona . 

(2) Rješenje o dodjeli akreditacije visokoškolskoj ustanovi može biti: 

a) dodjela akreditacije 

b) odbijanje akreditacije 

c) dodjela uvjetne akreditacije 

d) oduzimanje akreditacije 

Isključiti alineju c: ustanova ima ili nema akreditaciju; ovako se otvara mogućnost za zloupotrebe. 


SARAJEVO: Primjedbe Kluba poslanika SDA, Saobraćajnog fakulteta, Filozofskog fakulteta 

i Akademije nauka i umjetnosti se prihvataju na način da se stav (1) dodatno jezički precizira 

i da se dodaje novi stav (2). 


mlade Kantona Sarajevo.

Član 14. 


“Član 34. 


(1) Ministarstvo može donijeti rješenje o oduzimanju institucionalne akreditacije visokoškolskoj 

ustanovi u slučaju da: 

a) više ne zadovoljava uvjete i kriterije na osnovu kojih joj je dodijeljena akreditacija, 

b) u ostavljenom vremenskom periodu nije ispunila obaveze iz uvjetne akreditacije, 

c) nije ispunila finansijske obaveze u postupku akreditacije. 

(2) Akreditacija studijskog programa dodijeljena visokoškolskoj ustanovi može biti oduzeta za 

sva tri ciklusa studija, pod sljedećim uvjetima: 

a) nakon oduzimanja licence, 

b) nakon oduzimanja institucionalne akreditacije iz člana 32. ovog Zakona, 

c) u svim drugim slučajevima utvrđenim Pravilnikom i drugim propisima koji 

reguliraju predmetnu oblast. 

(3) U slučaju oduzimanja akreditacije visokoškolska ustanova može u periodu od 12 mjeseci 

ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje iste. 

(4) Rješenje doneseno u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana je konačno, ali se protiv takvog rješenja 



Član 15. 

Član 34a. 

(Pravne posljedice akreditacije) 

(1) Visokoškolske ustanove kojima je izdato rješenje o institucionalnoj i programskoj akreditaciji 

imaju isključivo pravo na dodjelu novčanih sredstava za nastavni i naučnoistraživački rad iz 

sredstava osnivača.

(2) Visokoškolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu 

akreditaciju podliježu postupku reogranizacije upravljačkih tijela na način i pod uvjetima 

utvrđenim Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona.” 


Čl. 34a) ima pogrešan naziv (pravne posljedice akreditacije) jer definira samo jednu 

(pravo na dodjelu sredstava od osnivača) od cijelog niza pravnih posljedica akreditacije. 






Član 16. 

„(7) Visokoškolska ustanova koja prestaje sa radom obavezna je obezbijediti novčana sredstva za 

završetak studija kod druge odgovarajuće visokoškolske ustanove za sve svoje studente upisane 

prije donošenja odluke o prestanku rada po cijeni studija sadržanoj u Elaboratu.“ 

Član 17. 

U članu 39. u stavu 1. iza riječi: “diploma i zvanja prvog ciklusa studija”, dodaju se riječi: “ i 

drugog ciklusa studija”. 

Primjedbe Muzička Akademija 

Omogućeno je visokoj školi da organizuje i II ciklus studija suprotno članu 3. kojim su 

utvrđeni „osnovni pojmovi“ gdje u stavu 26. definiše da visoka škola je akreditovana za 

izdavanje diploma I ciklusa (tako je i u Okvirnom zakonu) 

Primjedbe Fakultet za javnu upravu 

U članu 39. iza stava (1 ) predlažemo novi stav (2) koji glasi: 

„ (2) Zatečena visokoškolska ustanova kao ustanova (fakultet) sa statusom pravnog lica 

pridružena članica Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove, organizira se i registrira kao 

visoka škola koja je akreditirana i licencirana za dodjelu diploma i zvanja prvog i drugog 

ciklusa studija.“ 

Dosadašnji stav 2., 3. I 4. postaju stav 3., 4. I 5. 


Uskladiti ovaj član sa članom 3. tačka 26. Zakona i sa Okvirnim zakonom.

Primjedbe Elektrotehnički fakultet 

U članu 17. Nacrta predložena dopuna “i drugog ciklusa studija” briše se. 

Obrazloženje 

Visoka škola ne može organizirati drugi ciklus studija. 


Primjedbe Muzičke akademije, Šumarskog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta se prihvataju i 

briše se postojeća odredba u članu 17. Nacrta. 




Član 18. 

“Član 41. 

(Prava i obaveze univerziteta odnosno visokih škola) 

Univerzitet odnosno visoka škola, u skladu sa zakonom, statutom, pravilima, drugim propisima i 

općim aktima, ima pravo i obavezu da: 

a)realizira i unapređuje nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničkonastavni, 

naučnoistraživački i umjetničkoistraživački rad u skladu sa strateškim interesima Bosne i 

Hercegovine i Kantona, i u skladu sa vrijednostima i mjerilima kvaliteta evropskog sistema 


b) donosi programe rada; 

c) daje saglasnost na studijske programe; 

d) učestvuje u postupku izrade i odbrane doktorskih disertacija i učestvuje u provođenju postupka 

za sticanje doktorata nauka na način utvrđen ovim Zakonom; 

e) vrši akademsko priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija na način i pod uvjetima 

utvrđenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija; 

f) kontinuirano razvija sistem osiguranja i upravljanja kvalitetom s ciljem postizanja uključivanja 

u Jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Jedinstveni evropski 

istraživački prostor (ERA); 

g) u cilju realiziranja nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog i 

naučnoistraživačkog rada, u koordinaciji sa članicama, osniva institute, zavode, laboratorije, 

galerije, scene i druge organizacione oblike, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom; 

h) odlukom utvrđuje kriterije za redoslijed prijema kandidata za upis na visokoškolsku ustanovu; 

i) daje saglasnost na izbor akademskog osoblja u nastavnička zvanja; 

j) poduzima mjere i aktivnosti u cilju poboljšanja standarda zaposlenika;

k) osigurava ostvarivanje svih studentskih prava utvrđenih ovim Zakonom, statutom i drugim 

općim aktima; 

l) sve djelatnosti obavlja javno i transparentno u skladu sa Zakonom i drugim općim aktima; 

m) vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim općim aktima.” 


Član 18. Pod a), iza riječi “analizira i unapređuje nastavni” dodati riječ “pedagoški” 

… U istom članu, pod i) regulira se tko daje suglasnost na izbor akademskog osoblja u 

nastavnička zvanja. A što je sa suradničkim zvanjima? Trebalo bi, ipak, reći gdje završava 

proces suglasnosti na njihov izbor. 

Član 18. stav (e): Preformulisati. 

Umjesto teksta: “vrši akademsko priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija na način 

i pod uvjetom utvrđenim evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija”, staviti tekst: 

“vrši priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija uskladu s važećim propisima”. 


Potrebno je voditi računa da će, pored postojećih, neke dokumente i smjernice iz ove oblasti 

donijeti i državna Agencija za priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju. 


Čl. 41. (prava i obaveze univerziteta, odnosno visokih škola) je prerađeni dosadašnji isti 

član, samo što je u ovom novom izostavljeno nekoliko bitnih tačaka, a posebno tačka j) u 

kojoj se za osnivanje novih centara, zavoda, laboratorija i sl. predviđala saglasnost 

osnivača, a sada se predlaže da se to definira statutom. Izbačena je bespotrebno i izdavačka 

djelatnost i dr. 

Primjedbe PMF 

Član je suprotan čl.10. i čl. 17. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju 

Pod d) nije zakonito da visoka škola sudjeluje u postupku izrade i odbrane doktorske 

disertacije jer organizuje samo prvi ciklus studija.Predloženo rješenje je suprotno članu 10. 

Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, jer Visoka škola ne može sudjelovati u 

postupku izrade i odbrane doktorske disertacije. 

Senat visokoškolske ustanove bira akademsko osoblje, a ne daje saglasnost kako se to 

predviđa u tekstu nacrta. 

U stavu 1. nužno je izbaciti “pravila” jer Univerzitet i visoka škola kao integrirane 

visokoškolske ustanove nemaju Pravila, nego samo Statut. 

Pod b) je potrebno navesti jedninu jer se ne može imati dva ili tri “programa rada”, 

nego samo jedan program rada. 

Pod d) je potrebno na kraju dodati i “Statutom” jer se pitanje izrade i odbrane 

doktorske disertacije regulira i Statutom visokoškolske ustanove.Međutim, visoka škola 

organizuje samo prvi ciklus studija što znači da ne može sudjelovati u postupku izrade i 

odbrane doktorske disertacije. 

Pod e) je potrebno izvršiti korekciju jer se akademsko priznavanje inostranih 

visokoškolskih kvalifikacija ne može vršiti na način i pod uvjetima utvrđenim 

evropskim standardima o priznavanju kvalifikacija, jer i standardi to pitanje ne 

regulišu u smislu načina, postupka i uvjeta.Zato je potrebno izvršiti izmjenu u smislu da

se “priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija” vrši u skladu sa Zakonom, 

Statutom i drugim drugim općim aktima visokoškolske ustanove, odnosno 

organizacione jedinice. 

Pod g) je potrebno izvršiti ozbiljnu korekciju ili cijeli tekst izbaciti.Naime, univerzitet 

kao integrirana visokoškolska ustanova nema svoje “članice” nego organizacione 

jedinice.Takođe, shodno članu 20. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH 

“institut” je organizaciona jedinica što bi značilo da se vrši statusna 

promjena.Provođenje statusnih promjena podrazumijeva postupak kao kod osnivanja 

visokoškolskih ustanova.Ovo pitanje ne može biti regulirano samo Statutom 


Pod i) je potrebno izvršiti korekciju pa umjesto “daje saglasnost” treba da stoji “vrši 

izbor akademskog osoblja”. 


prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA na način da se vraća tačka j) iz važećeg zakona. 

Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta i Akademije nauka i umjetnosti se prihvataju na 

način da se postojeći clan 41. preformuliše na način da kroz dva stava razrađuje prava i obaveze 

univerziteta, odnosno visoke škole. 



Primjedbe UNSA 

Dodati: 

Visokoškolske ustanove mogu objavljivati na svojim web stranicama, informativnim 

glasilima i oglasnim pločama listu svojih završenih studenata prvog/drugog/trećeg 

ciklusa studija, listu dobitnika stipendija i dobitnika nagrada/priznanja koje dodjeljuje 

visokoškolska ustanova. 

Član 19. 

U članu 44. u naslovu iza riječi „multidisciplinarnih“ dodaje se riječ „studija“. 

U stavu (3) iza riječi „multidisciplinarni“ dodaju se riječi „i/ili“, a iza riječi „interdisciplinarni“ 

dodaje se riječ „studij“. 


Primjedbe Ekonomski fakultet 

Čl. 44. St. (6) „Cijenu ovakvog (zajedničkih, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studija 

op.) studija za VŠU kao javnu ustanovu posebnom odlukom utvrđuje Vlada, putem 

Ministarstva, na prijedlog VŠU, a za VŠU kao ustanovu cijenu ovakvog studija utvrđuje 

osnivač te o toj cijeni obavještava Ministarstvo.“ – nije promijenjeno 

Obrazloženje: Formiranje cijene međunarodnih programa treba biti prepušteno partnerskim 

univerzitetima, jer kvalitet programa i kvalitet međunarodnog partnera može izuzetno

varirati. Krajnji cilj je omogućiti studentima kvalitetan studij, te međunarodno poznate i 

priznate diplome, a to je moguće uz suradnju sa prepoznatim, akreditovanim partnerima koji 

neće dozvoliti izvođenje svog programa ukoliko sami ne učestvuju u kreiranju i kontroli svih 

elemenata studija, uključujući cijenu. Međunarodni partner često diktira cijenu koja mu je 

definirana na globalnom tržištu, u koju su uključeni troškovi gostujućih nastavnika prema 

njihovom cjenovniku, te plaćanje naknade za korištenje njihovih planova i programa. 

Primjedbe Fakultet političkih nauka 

(Organiziranje zajedničkih, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih) 

(1) Univerzitet može organizirati studij za sva tri ciklusa studija u saradnji sa domaćom ili 

stranom visokoškolskom ustanovom. 

(2) Visoka škola može organizirati studij prvog ciklusa studija u saradnji sa domaćom ili 

stranom visokoškolskom ustanovom. 

(3) Na zahtjev organizacione jedinice univerzitet može dati saglasnost da jedna ili više 

organizacionih jedinica organizira multidisciplinarni, interdisciplinarni. 

(4) U organiziranju studija iz st. (1) i (2) ovog člana, visokoškolska ustanova može realizirati 

program za sticanje dvojnih ili zajedničkih diploma. 

(5) Institut kao organizaciona jedinica može podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa 

domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom organizira drugi i treći ciklus studija. 

(6) Za realizaciju studija iz ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna, uz prethodno 

mišljenje senata, pribaviti i saglasnost Ministarstva. Cijenu ovakvog studija za visokoškolsku 

ustanovu kao javnu ustanovu posebnom odlukom utvrđuje Vlada, putem Ministarstva, na 

prijedlog visokoškolske ustanove, a za visokoškolsku ustanovu kao ustanovu cijenu ovakvog 

studija utvrđuje osnivač te o toj cijeni obavještava Ministarstvo. 

Prijedlog: 


Za realizaciju studija iz ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna pribaviti saglasnost 

Senata Univerziteta. Cijenu ovakvog studija za visokoškolsku ustanovu posebnom odlukom 

utvrđuje upravni odbor visokoškolske ustanove koja organizuje studij, s tim da je visokoškolska 

ustanova koja organizuje studij o početku studija i cijeni studija obavezna obavjestiti 

Ministarstvo. 

U prelaznim i završnim odredbama bi se posebnim stavom naznačilo da:

Svi zajednički, interdisciplinarni i multidisciplinarni studiji drugog ciklusa, koji su 

organizovani radi obezbjeđenja neophodne prohodnosti studenata koji su studije završili po 

predbolonjskom sistemu obrazovanja i radi realizacije novih atraktivnih studijskih programa, a 

koji su na visokoškolskim ustanovama započeti prije stupanja na snagu Zakona, mogu se 

realizirati ukoliko imaju saglasnost Senata Univerziteta za njihovu realizaciju i saglasnost 

Upravnog odbora za cijenu studija. 

Primjedbe PMF 

Prijedlog teksta: 

Zajednički studijski program mogu organizovati fakulteti, odsjeci, odnosno akademije 

iz naučnih, odnosno umjetničkih oblasti za koje su matične.Odluku o organizovanju 

zajedničkog studijskog programa donosi Senat Univerziteta. 

Odlukom o organizovanju zajedničkog studijskog programa utvrđiji se sva pitanja za 

ovaj studij, a posebno program studija, način organizacije studija, te akademska titula i 

zvanje koje se stiče završetkom studija. 

Predlagači zajedničkog studija utvrđuju program, koji je usvojen od strane nadležnih 

tijela svih učesnika u programu. 

Primjedbe Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava 

-drugo, na član 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju: 

-član 44, stav 5, Zakona o visokom obrazovanju, mijenja se i treba da glasi: 

„Institut kao organizaciona jedinica može, u saradnji sa domaćom ili stranom visokoškolskom 

ustanovom, organizirati drugi i treći ciklus studija.“ 


U čl. 44. brisan je dosadašnji stav (5) koji je omogućavao institutu kao organizacionoj 

jedinici da podnese zahtjev univerzitetu da u saradnji sa domaćom ili stranom VŠU 

organizira drugi i treći ciklus (taj stav je omogućavao npr. Institutu za istraživanje zločina 

protiv čovječnosti i ljudskih prava da organizira postdiplomske i doktorske studije na temu 

genocida i sl.; i niko to ne bi uradio bolje od njih!). 


prihvaćena primjedba Kluba poslanika SDA da se treba zadržati stav (5) člana 44. važećeg 

Zakona koji bi glasio: 

“Institut kao organizaciona jedinica može podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa 

domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom organizira III ciklus studija. 

Prihvata se primjedba Ekonomskog fakulteta na način da se redefiniše stav (6) i dodaju novi 

stavovi (7) i (8).

Primjedba Fakulteta političkih nauka i Prirodno-matematičkog fakulteta se ne prihvataju jer je 

ponuđeno rješenje u prijedlogu mnogo kvalitetnije i preciznije. 

Primjedba Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Kluba 

poslanika SDA se prihvataju i vraća se pravo institutu da sa visokoškolskom ustanovom 

organizuje studij, ali isključivo za treći ciklus studija zbog naučnoistraživačkog karaktera tog 

studija. 




Član 20. 

“Član 45. 


(1) Studij za sva tri ciklusa na univerzitetu odnosno studij za dva ciklusa na visokoj školi izvodi 

se po nastavnim planovima i programima na koje saglasnost daje univerzitet odnosno 

nastavno-naučno vijeće. 


U čl. 45. stav (1) je u koliziji sa čl.39 stav (1), jer tamo piše da visoka škola ima studij na 

jednom ciklusu, a ovdje na dva ciklusa. Okvirni zakon tu nema dilema. 


U stavu 1. dopuniti postupkom usvajanja nastavnih planova i programa. 

(2) Nastavni planovi i programi posebno sadrže: nosioca studijskog programa, ciljeve programa, 

ishode učenja u smislu znanja, vještina i kompetencija, ukupan broj ECTS bodova koji se 

stiče završetkom studija. Studijski programi u formi info kataloga dostavljaju se univerzitetu 

odnosno visokoj školi i Ministarstvu. 

(3) Univerzitet odnosno visoka škola obavezne su u cijelosti realizirati usvojene i odobrene 

nastavne planove i programe. 

(4) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i nazivi, status predmeta šifre predmeta, 

broj ECTS bodova i ukupan broj časova predavanja, vježbi i drugih obaveznih oblika 

nastavnog rada. 

(5) Nastavnim programom utvrđuje se: nosilac programa, cilj programa (znanja, vještine i 

kompetencije), cilj i ishodi učenja, sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave, 

način vrjednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura 


predmeta.” 

Prijedlog za izmjene Akademija scenskih umjetnosti 

U član 20. Nacrta ( izmjene člana 45.Zakona)

U stavu 1. nije dorečena procedura usvajanja nastavnog plana i programa nego je samo propisano 

koja tijela „daju saglasnost“. 

U stavu 2., drugu rečenicu „Studijski programi u formi info kataloga 

dostavljaju se univerzitetu odnosno visokoj školi i Ministarstvu“, trebalo bi brisati iz ovog člana, 

a staviti u izmijenjeni član 57. stav 2. Zakona koji reguliše sadržaj studijskog programa. 

Stav 5. lektorski srediti. 



Studij za sva tri ciklusa na Univerzitetu, odnosno studij za dva ciklusa na visokoj školi 

izvodi se po nastavnim planovima i programimana koje saglasnost daje Univerzitet, 

odnosno nastavno-naučno vijeće. 

U pogl. Pravna rješenja piše da visoka škola izdaje diplome stepena prvog ciklusa. 

Treba pisati: “…na koje saglasnost daje Univerzitet na prijedlog nastavno-naučnog vijeća.” 

Primjedbe Filozofski fakultet: 

Član 45. 

Studij za sva tri ciklusa na Univerzitetu, odnosno studij za dva ciklusa na visokoj školi izvodi se 

po nastavnim planovima i programima na koje saglasnost daje Univerzitet odnosno nastavnonaučno 

vijeće. 

U pogl. Pravna rješenja piše da visoka škola izdaje diplome stepena prvog ciklusa . 

Treba pisati: ....na koje saglasnost daje Univerzitet na prijedlog nastavno-naučnog vijeća. 


Čl. 45. St. (5) „Nastavnim programom utvrđuje se: nosilac predmeta, cilj programa (znanja, 

vještine i kompetencije), cilj i ishodi učenja, sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja 

nastave, način vrednovanja znanja, polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, literatura 


predmeta.“ – novo 

Primjedbe PMF 

Ponuđeni stav krši Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH i to član 10. i 16. 

Naime, stav 1. predviđa da Visoka škola studij izvodi za dva ciklusa studija.Ova odredba 

direktno krši odredbu člana 10. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koja daje 

definiciju termina “visoka škola” i propisuje da visoka škola predstavlja visokoškolsku 

ustanovu koja je akreditirana za davanje diploma i stepena samo prvog ciklusa. 

U stavu 1. potrebno je izbaciti riječ “nastavno.naučno vijeće” jer Nastavno-naučno vijeće 

daje saglasnost na nastavni plan i program.Takođe, postojeća formulacija zanemarije 

postojanje “nastavno-naučnog vijeća” na akademijama, tako da je ponuđena formulacija 

manjkava.Treba da stoji: “Studij za sva tri ciklusa na univerzitetu, odnosno studij za prvi 

ciklus studija na visokoj školi izvodi se po nastavnim planovim i programima koje donosi 

senat visokoškolske ustanove na prijedlog Nastavno.naučnog vijeća, odnosno nastavnoumjetničkog 

vijeća.”

U stavu 2. je nejasno zašto se studijski programi u formi “info kataloga” dostavljaju 

univerzitetu, odnosno visokoj školi, kada u donošenju studijskih programa aktivno 

sudjeluju upravo univerzitet i visoka škola.Ovo treba izbaciti. 

Primjedbe Akademija likovnih umjetnosti 

Član 20. Nacrta 

U stavu (1) nije propisano tijelo koje usvaja nastavni plan i program, nego samo tijela koja 

daju saglasnost na isti. 


prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematičkog fakulteta i stav (1) se 

mijenja na način da se brišu riječi “na visokoj školi izvodi se”. 

Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti, Šumarskog fakulteta, 

Filozofskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti se prihvataju na način da se zakonom 

utvrđuje obaveza da se statutom uredi način i postupak usvajanja nastavnih planova i programa. 




Član 21. 

Član 46. 


(1) Nastavni predmeti mogu biti: obavezni i izborni. 

(2) Obavezni nastavni predmeti su oni kojima se stiču znanja, vještine i kompetencije u okviru 

studijskog programa. 

(3) Izborni predmeti su obavezni samo za one studente koji su ih izabrali. 

(4) Izborni predmeti se uvode u nastavni plan i program i daju na izbor studentu kao mogućnost 

stjecanja stručnih znanja, obrazovanja i opće kulture. 

(5) Univerzitet odnosno visoka škola može utvrditi da neki od utvrđenih obaveznih ili izbornih 


studentu. 

(6) Univerzitet odnosno visoka škola može utvrditi da neki od utvrđenih obaveznih ili izbornih 


studentu.” 

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti

Član 21. Tekst pod (5) i (6) je isti, ponavlja se. Da li je pod (6) možda trebao biti neki 

drugi tekst? 

Primjedbe PMF 

Izbrisati stav (6) jer je isti kao stav (5). 

Stavovi 5) i 6) su isti.Potrebno je izbaciti jedan od tih stavova. 

Primjedbe ALU 

Predlažemo brisanje stava 6. obzirom da je identičan sa stavom 5. 


U članu 21. Nacrta (izmjene člana 46. Zakona) 

U članu 46. stav 6. je suvišan, jer se ponavlja tekst iz stava 5. 

Primjedbe Filozofski fakultet (dekanat) 

Član 21. 

Član 46. treba da ostane isti kao što je bio i u važećem zakonu. 


primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Prirodno-matematičkog fakulteta, Akademije scenskih 

umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti se prihvataju na način da se briše stav (5) nacrta. 

Primjedba Filozofskog fakulteta se ne prihvata, ali je stav radne grupe da se može zadržati dio 

odredbi ranijeg zakona na način da se ugradi novi stav (6) kako je navedeno, I na taj način je 

osiguran mehanizam zaštite interesa organizacionih jedinica (dakle i Filozofskog fakulteta) za 

predmete za koji je ta organizaciona jedinica matična. 



Čl. 47. i 48. se brišu. 

Član 22. 

Član 23. 


“Član 49. 

(Primjena nastavnog plana i nastavnih programa)

(1) Primjenu studijskog programa prati organizacione jedinice odnosno odgovarajući stručni 

organ univerziteta i daje prijedlog za njihovu izmjenu i dopunu vodeći računa o zahtjevima 

korisnika usluga i tržišta. 

Primjedbe PMF 

Stav 1. i naslov člana se razlikuju.U naslovu se koristi termin: “nastavni plan i 

program”, a u stavu 1. termin “studijski program”.Terminologija bi trebala biti 

konzistentna.Takođe, neprihvatljiva je formulacija “odgovarajući stručni organ 

Univerziteta” jer se može raditi samo o “Senatu”.Nepreciznost se odnosi na izraz 

“odgovarajući”. 

Upitna je mogućnost da “odgovarajući stručni organ”, odnosno senat predlaže izmjene i 

dopune.To radi vijeće organizacione jedinice.Zato je postojeća formulacija neprecizna i 

omogućava različite interpretacije. 

U stavu 2. je različita terminologija u odnosu na stav 1., jer se u stavu 2. koristi termin 

“nastavni plan i program” koji je korišten i u naslovu člana. 

Takođe, upitna je odredba da “Nastavni planovi i programi podliježu evaluaciji, 

izmjenama i dopunama najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se 

realizira studijski program.”Treba da ostane samo “evaluacija” jer nije nužno da se 

izvrši izmjena i dopuna nastavnog plana i programa.Dakle, evaluacija je obavezujuća, 

dok je izmjena i dopuna nastavnog plana i programa samo mogućnost. 


U čl.49. stav (2) nejasno je značenje riječi “najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa 

studija u kojem se realizira studijski program”, jer je ciklus neprekidan, nema isteka 

njegovog trajanja jer studenti neprestano ulaze u ciklus studija i iz njega izlaze. Stoga je 

potrebno precizirati ono što se htjelo kazati. 


U stavu (1) dopuniti rečenicu: Primjenu studijskog programa prati nastavno-nau 

no vije 

e 

(2) Nastavni planovi i programi podliježu evaluaciji, izmjenama i dopunama najmanje jedanput 

po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program. 

(3) Radi obrazovanja kadrova sa odgovarajućim kvalifikacijama, a radi ostvarivanja javnog 

interesa, utvrđenog odlukom Skupštine ili Strategijom razvoja visokog obrazovanja, osnivač 

može tražiti od visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova da uvede novi ili inovira 

postojeći nastavni plan i program. 

(4) U slučaju uvođenja novog ili inoviranja postojećeg nastavnog plana i programa iz stava (3) 

ovog člana, osnivač je obavezan obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva koja se 

utvrđuju odgovarajućim aktom.”


SARAJEVO: primjedbe Kluba poslanika SDA se ne prihvataju jer ciklus studija ima 

svoj početak i kraj. 

Primjedba Šumarskog fakulteta se prihvata i mijenja se stav (1). 

Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se u dijelu koji govori o praćenju procesa 

primjene nastavnog plana i programa prihvata i mijenja se stav (1), a ostali dio se ne 

prihvata jer evaluacija, između ostalog, može rezultirati zadržavanjem postojećeg 

nastavnog plana i programa ili njegovim izmjenama i dopunama. 

STAV VLADE KANTONA SARAJEVO: Prihvaća se stav Ministarstva za obrazovanje, 

nauku i mlade Kantona Sarajevo. 



Član 24. 

Član 25. 

“Član 52. 

(Unutrašnja ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) 

(1) Visokoškolska ustanova je obavezna uspostaviti i razviti sistem osiguranja i sistem 

upravljanja kvalitetom, te osigurati njegovu primjenu. 

(2) Odluku o uspostavi sistema iz stava (1) ovog člana usvaja upravni odbor visokoškolske 

ustanove na prijedlog senata odnosno nastavno- naučog vijeća. Odluka stupa na snagu danom 

potpisivanja od strane rektora, a na način utvrđen Pravilnikom iz člana 32. ovog Zakona. 

(3) Postupak samovrednovanja provodi se kontinuirano najmanje jedanput u dvije godine.“ 


U čl. 52. stav (2) treba vidjeti da li će Pravilnik o kojem se ovdje govori biti isti onaj 

Pravilnik iz člana 32. ili neki drugi, poseban možda. 


Član 25. stav (2): Preformulisati. 

U prvoj rečenici ovog stava izostaviti dio teksta; “odnosno nastavno-naučnog vijeća”. 


Nakon usvajanja dokumenta o sistemu upravljanja kvalitetom na nivou Univerziteta, 

Upravni odbor VŠU ne usvaja dokumente nižeg nivoa koje mogu donijeti članice 

Univerziteta. 

Primjedbe ALU

Stav 2. formulaciju nastavno -naučnog viječa. zamjeniti sa „ nastavno naučnog-umjetničkog 

vijeća. 

(takva formulacija je precizna sa aspekta visokoškolskih ustanova iz grupacije umjetnosti, 

koji se ne smije zanemariti, te predlažemo da se u cijelom tekstu zakona riječima naučni, 

naučnog i sl., dodaju riječi umjetnički , umjetničkog i sl.). 

Primjedbe PMF 

U stavu (2) je nejasno kako rektor može potpisati odluku Upravnog odbora.Rektor nije 

član upravnog odbora.Upravni odbor ima svog predsjednikakoji potpisuje odluke 

upravnog odbora.Takođe, nejasno je ko dostavlja prijedlog upravnom odboru-da li senat ili 

nastavno-naučno vijeće.Može samo jedan organ, odnosno tijelo.Ukoliko je to Vijeće, onda 

je zaboravljeno spomenuti i “nastavno-umjetničko vijeće” 


prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Akademije 

likovnih umjetnosti i Prirodno-matematičkog fakulteta na način da se mijenjaju postojeći stavovi 

kroz ugrađivanje navedenih primjedbi. 




Član 26. 

“Član 53. 

(Vanjska ocjena sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom) 

(1) Pod vanjskom ocjenom sistema osiguranja kvalitete podrazumijevaju se institucionalna i 

programska akreditacija, certifikacija, međunarodne recenzije, te ocjena programa cjeloživotnog 

učenja i stručno-profesionalnih dozvola za obavljanje djelatnosti. 

(2) Visokoškolska ustanova je obavezna osigurati dobivanje vanjske ocjene sistema osiguranja i 

upravljanja kvalitetom do 30.09.2014. godine. 

(3) Visokoškolska ustanova obavezna je dostaviti Ministarstvu, najkasnije u roku od 30 dana, 

izvještaj o izvršenoj međunarodnoj institucionalnoj akreditaciji i certifikaciji, odnosno o 

međunarodnoj recenziji studijskih programa.” 


Član 26. stav (1): Preformulisati. 

Umjesto termina “programska akreditacija” staviti “akreditacija studijskih programa”. 


Radi se o terminološkom usklađivanju s dokumentima donesenim od strane HEA.



Ovaj rok propisuje se (tj. već je propisan) Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH 

Primjedbe Klub zastupnika SDP 

Član 26. stav (1) 

Umjesto termina „programska akreditacija“ staviti „akreditacija studijskih programa“. 

Obrazloženje 

Radi se o terminološkom usklađivanju s dokumentima donesenim od strane HEA. 

Primjedbe PMF 

U stavu 1. sasvim je nejasno kako se vanjska ocjena sistema kvaliteta odnosi na 

“certifikaciju, međunarodne recenzije, program cjeloživotnog učenja i stručnoprofesionalnih 

dozvola za obavljanje djelatnosti”.Ovo je potrebno uzbaciti jer se ne zna 

uopšte o kakvim se dozvolama radi. 


prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti u dijelu stava (1), a u stavu (2) se ne 

prihvata jer je neophodno zbog otklanjanja eventualnih dilema utvrditi rok i ovim zakonom. 

Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se prihvata na način da se precizira vrsta akreditacije 

u stavu (1). 




Član 27. 

„(3) Pojedini studijski programi mogu se provoditi integrirano kroz prvi i drugi ciklus studija. 

Integrirani studijski programi prvog i drugog ciklusa studija traju najmanje pet godina i njihovim 

završetkom se stiče najmanje 300 ECTS bodova.“ 

Primjedbe Pedagoški fakultet (pristigle nakon zatvaranja Javne rasprave) 

Član 54. u stavu (1) dodaje se tačka (d) koja glasi: 

(d) Organiziranje I i II ciklusa studija zasniva se na pravu studenata da im se, u skladu sa 

evropskim standardima Bolonjskog procesa, omogući i horizontalna mobilnost u području 

slobodnog izbora dvopredmetnih studijskih grupa u okviru visokoškolskih ustanova 

Univerziteta u Sarajevu. 


PITANJE: Da li ovo znači da fakulteti mogu integrirati postojeći I i II ciklus studija u 

jedinstveni studij kojim se stiče zvanje magistar struke?


Stav (3) ovog člana potrebno je dopuniti odredbom kojom se precizira stečena diploma (da li se 

dobija jedna ili dvije diplome?) 

Primjedbe Muzička akademija 

za integrirani I i II ciklus studija potrebno je dodati da se bliži uslovi organizacij utvrđuju 

Statutom. 

Ovako formulisan stav ostavlja dilemu da li odmah da pređemo na integrirani studij, kakvu 

diplomu student dobija (jednu nakon završetka ili dvije). Pitanje je kad student u integriranom 

studiju želi prekinuti studij nakon I ciklusa, može li dobiti diplomu? (Pojasniti – jer ove 

odredbe nema u Okvirnom zakonu) 

Primjedbe PMF 

Potrebno je dodati poseban stav koji predviđa da Vlada svojom odlukom utvrđuje cijenu 

integriranog studija jer je Vlada već svojom odlukom utvrdila cijene studija za sva tri 

ciklusa studija, ali na nivou “studijske godine”, odnosno po jednoj studijskoj godini, i to za 

cikluse studija kao odvojene, a ne integrirane cjeline. 

Ovo rješenje se može primijeniti i na integrirani studij, tako što će cijena biti utvrđivana na 

nivou jedne studijske godine, ali je bolje to regulisati posebnom odlukom jer postojeća 

Odluka Vlade ne poznaje tzv. “integrirani studij”. 


SARAJEVO: prihvata se primjedba Pedagoškog fakulteta na način da se dodaje novi stav 

(4). 

Primjedbe Kluba SDA, Muzičke akademije, Šumarskog fakulteta i Prirodno-matematičkog 

fakulteta se ne prihvataju jer delegirane primjedbe se uređuju drugim aktima (statut, 

pravila studiranja i odlukama osnivača), a ne zakonom. 



Član 28. 


“Član 55. 

(Organizacija studija)

(1) Studij za sva tri ciklusa visokog obrazovanja može se organizirati u punom fondu sati 

predviđenom nastavnim planom (redovni studij) ili u fondu sati prilagođenom studentima koji 

nisu u mogućnosti pohađati redovni studij (vanredni studij i/ili studij na daljinu). 

(2) Vanredni studij se organizira i izvodi kao poseban oblik studija koji je izvedbenim planom 

prilagođen studentima koji nisu u mogućnosti pohađati redovni studij sa najmanje jednom 

trećinom fonda sati nastave za redovne studente, na način i pod uvjetima utvrđenim općim 

aktom. Visokoškolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata 

zaključno sa studijskom 2013./2014. godinom. 

(3) Studijski program ili dio studijskog programa može se organizirati i kroz studiranje na 

daljinu.” 


Član 28. Ništa se ne kaže što je s redovnim-samofinansirajućim studijem? Ako će 

ostati, on se, radi kvalitete studija, mora izvoditi kao zasebna “linija”, a ne da se nastava 

pohađa zajedno s redovnim studentima (Kad tome dodamo redovne studente koji obnove 

godinu, to je brojka s kojom je nemoguće raditi i postići željenu kvalitetu). 

Član 28. stav (2): prebaciti. 

Dio teksta: “visokoškolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata 

zaključno sa studijskom 2013/2014 godinom”, prebaciti u poglavlje Prelazne i završne 

odredbe. 


Karakter ovog stava pripada navedenom poglavlju. 

Član 28. 

Ovaj član se odnosi na izmjene člana 55. zakona. Problematičan je stav (2) gdje se kaže da: 

“Vanredni studij se organizira i izvodi … sa najmanje jednom trećinom fonda sati nastave 

za redovne studente…” Naime, on nije u skladu sa stavom (6) člana 65. Zakona u kojem se 

kaže da se nastava za vanredne studente organizira,,, najmanje prve, osme, petnaeste 

sedmice svakog semestra…” što očito nije jedna trećina. Preporuka: staviti 20% umjesto 

jedne trećine. 


U čl. 55. stav (2) trebalo bi, između ostalog, provjeriti da li bi najmanje jedna trećina fonda 

sati nastave za redovne studente bila dovoljna za vanredne, a da se vanredni studij pritom 

prizna kao validan. 


ukoliko se i vanredni i studij na daljinu organizuju sa smanjenim fondom sati, koji je razlog da 

se ukida vanredni studij – sa zadnjim upisom 2013/14. godine? 



Dio teksta: „Visokoškolske ustanove mogu upisivati studente u statusu vanrednih studenata 

zaključno sa studijskom 2013/2014 godinom“, prebaciti u poglavlje Prelazne i završne 

odredbe.

Obrazloženje 

Karakter ovog stava pripada navedenom poglavlju. 

Primjedbe PMF 

Član 28. 

Ovaj član se odnosi na izmjene člana 55. Zakona.Problematičan je stav (2) gdje se kaže da: 

“Vanredni studij se organizira i izvodi…sa najmanje jednom trećinom fonda sati nastave 

za redovne studente…”Naime, on nije u skladu sa stavom (6) člana 65. Zakona u kojem se 

kaže da se nastava za vanredne studente organizira…najmanje prve, osme, petnaeste 

sedmice svakog semestra…”, što očito nije jedna trećina.Preporuka: staviti 20% umjesto 

jedne trećine. 

U stavu 2. je nejasno da li visokoškolske ustanove mogu studente “na vanredni studij” 

upisivati od 2013./2014. godine ili se ovaj studij eliminira iz obrazovnog sistema zaključno 

sa studijskom 2013./2014. godine.Ovo je potrebno razjasniti i precizirati. 

U stavu 3. potrebno je dodati da se “učenje na daljinu” može organizirati, pod uslovom da 

se taj način studija prethodno reguliše posebnim pravilnikom na koji saglasnost daje Senat 

Univerziteta. 


prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti u dijelu koji se odnosi na rokove i navedeni 

rokovi se prebacuju u poglavlje Prelazne i završne odredbe. 

Primjedba Akademije nauka i umjetnosti, Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematičkog 

fakulteta koja se odnosi na skraćivanje fonda sati na 20% je neprihvatljiva jer bi direktno uticala 

na kvalitet nastave i obim znanja koje usvajaju studenti. 



Član 29. 

U članu 57. dodaju se novi st.(1) i (2) koji glase: 

(1) Studiji sva tri ciklusa visokog obrazovanja organiziraju se u skladu sa studijskim programom. 

Kod utvrđivanja studijskog programa mora se voditi računa da studiji budu usklađeni s 

Strategijom razvoja visokog obrazovanja i potrebama profesionalnog sektora, na nivou 

najnovijih naučnih spoznaja i na njima temeljenih znanja i vještina, te usporedivi s 

akreditovanim programima u regiji i/ili svijetu. 

(2) Studijski program sadrži: opis studija, nosioca studija, trajanje studija, 

stručni ili akademski naziv i stručno i naučno zvanje koji se stječe završetkom studija,uvjete 

upisa na studij, predviđene ishode učenja koji se stiču ispunjenjem studijskih obaveza u 

ukupnog studijskog programa, okvirni sadržaj obaveznih i izbornih predmeta i broj sati 

potrebnih za njihovu izvedbu,bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s 

ECTS, oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet,popis predmeta 

koje student može izabrati s drugih univerzitskih studija, uvjete upisa studenta,način 

završetka studija, te odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli 

studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.


U članu 29. Nacrta predlaže se izmjena stava (2) i stava (4) na način da se uzme u obzir 

postojanje popravnih ispita, što predstavlja najmanje dodatne tri sedmice potrebne za 

izvođenje istih. Nacrtom se takođe ne uzima u obzir polaganje popravnih ispita u 

septembarskom roku (dvije sedmice). 


Čl. 57. St. (2) „Studijski program sadrži: opis studija, nosioca studija, itd.“ – novo 

Obrazloženje: U nastavnom programu ne treba navoditi nosioca predmeta i/ili studija, jer 

predmeti i nastavni planovi i programi pripadaju VŠU, a ne pojedincu. Nastavni program i/ili 

studij se ne može vezati za konkretnu ličnost, nego za kompetencije i akademska zaduženja. 

Nosioci predmeta se definiraju za svaku godinu na osnovu opterećenja i zaduženja ukupnog 

nastavnog osoblja, vodeći računa o izboru na oblast ili predmet. Dakle, nastavni program se 

ne može i ne treba mijenjati svake godine zbog promjena u nastavničkim zaduženjima, te 

zato u Programu ne treba pisati nosilac predmeta. 


u stavu 2. iza riječi „trajanje studija“ dodati: „akademsku titulu tj. stručno zvanje, zvanje 

odnosno naučno zvanje“, a prijašnji tekst brisati!! 

Primjedbe Stomatološki fakultet 

Potrebno je prebrojati sedmice predviđene za nastavu, ispite, popravne, ovjeru semestra i 

godišnje odmore ? Mislim da se ne slaže. 

Dosadašnji st. od (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju stavovi: (3), (4), (5), (6), (7) i (8). 


SARAJEVO: Prihvaća se primjedba Ekonomskog fakulteta, tako da stav (2) glasi: 

(2) Studijski program sadrži: opis studija, trajanje studija, 

stručni ili akademski naziv i stručno i naučno zvanje koji se stječe završetkom 

studija,uvjete upisa na studij, predviđene ishode učenja koji se stiču ispunjenjem 

studijskih obaveza u ukupnog studijskog programa, okvirni sadržaj obaveznih i 

izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,bodovnu vrijednost svakog 

predmeta određenu u skladu s ECTS, oblike provođenja nastave i načina provjere 

znanja za svaki predmet,popis predmeta koje student može izabrati s drugih 

univerzitskih studija, uvjete upisa studenta,način završetka studija, te odredbe o tome 

da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo 

studiranja mogu nastaviti studij. 

Primjedba Elektrotehničkog fakulteta se ne prihvata jer je navedena materija uređena 

članom 32. Nacrta, odnosno članom 29. Prijedloga



Član 30. 


“Član 58. 


(1) Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. 

(2) Nastava u zimskom semestru prvog ciklusa studija počinje prvog ponedjeljka u oktobru. 

Nastava u zimskom semestru drugog i trećeg ciklusa studija počinje prvog ponedjeljka u 

novembru. Nastava u zimskom semestru traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije 

sedmice za završni ispit. 

(3) Ovjera zimskog semestra i upis ljetnog semestra traje do dvije sedmice. 

(4) Nastava u ljetnom semestru prvog ciklusa studija počinje trećeg ponedjeljka u februaru i traje 

15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za završni ispit. Nastava u ljetnom 

semestru drugog i trećeg ciklusa počinje drugog ponedjeljka u martu. 

(5) Nastava u ljetnom semestru drugog i trećeg ciklusa počinje drugog ponedjeljka u martu. 

(6) Sedmični broj časova za nastavne aktivnosti predviđene nastavnim planom i programom 

(predavanja, vježbe, seminari, praktični rad i sl.) u zimskom i u ljetnom semestru ne može biti 

manji od 20 niti veći od 30 časova. 

(7) Ljetni odmor traje najduže 8 sedmica. 

(8) Ovjera ljetnog semestra i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. 

(9) Kalendar organizacije i realizacije nastavnih programa za studijsku godinu utvrđuje i 

objavljuje senat visokoškolske ustanove, najkasnije 60 dana prije početka izvođenja nastave.” 


Ovim članom je promijenjena organizacija studijske godine. Mišljenja smo da organizacija 

studijske godine za I ciklus treba ostati kao po važećem Zakonu. 

Prema predloženim izmjenama, u toku jedne godine neće biti prostora za tutorijalnu nastavu, 

odmor između dva semestra itd. 

Za II i III ciklus slažemo se s izmjenama. 


U čl. 58. predviđene su promjene u rokovima početka nastave, što će poremetitti dosadašnji 

sistem rada UNSA i izazvati reakcije sa fakulteta. 

Primjedbe PMF 

Izbrisati stav (5) jer on ponavlja zadnju rečenicu iz stava (4). 

Nakon te ispravke stavovi (6), (7), (8) i (9) postaju stavovi (5), (6), (7) i (8). 

Pojedine odredbe u ovom članu su previše formalizirane. Npr. kaže se da nastava u zimskom 

semestru trećeg ciklusa počinje prvog ponedjeljka u novembru, a nastava u ljetnom semestru 

počinje drugog ponedjeljka u martu. Treći ciklus je ipak doktorski studij (prema Okvirnom 

zakonu, doktorat „po Bolonji“ je ekvivalentan ranijem doktoratu nauka) i nema potrebe da se 

zakonom određuju takvi detalji. Preporuka: Iz stava (2) i (4) izbaciti dijelove koji se tiču 

početka nastave za treći ciklus. 


Prijedlog izmjena ponuđenog teksta: 

(2) Nastava u zimskom semestru prvog ciklusa studija počinje prvog ponedjeljka u oktobru. 

Nastava u zimskom semestru drugog i trećeg ciklusa studija počinje prvog ponedjeljka u 

novembru. Nastava u zimskom semestru i traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije 

sedmice za završni ispit. 

(4) Nastava u ljetnom semestru prvog ciklusa studija počinje trećeg ponedjeljka u februaru i 

traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti plus dvije sedmice za završni ispit. Nastava u ljetnom 

semestru drugog i trećeg ciklusa počinje drugog ponedjeljka u martu. 

(5) Nastava u ljetnom semestru drugog i trećeg ciklusa počinje drugog ponedjeljka u martu. 


Član 30. Zadnja rečenica pod (4) Nastava u ljetnom semestru… ponavlja se i u (5). 

Taj identičan tekst bi trebalo brisati na kraju (4). 

Član 30. 

Izbrisati stav (5) jer on ponavlja zadnju rečenicu iz stava (4). 

Nakon te ispravke stavovi (6), (7), (8) i (9) postaju stavovi (5), (6), (7) i (8). 

Pojedine odredbe u ovom članu su previše formalizirane. Npr. kaže se da nastava u 

zimskom semestru trećeg ciklusa počinje prvog ponedjeljka u novembru, a nastava u 

ljetnom semestru počinje drugog ponedjeljka u martu. Treći ciklus je ipak doktorski studij 

(prema Okvirnom zakonu, doktorat “po Bolonji” je ekvivalentan ranijem doktoratu 

nauka) i nema potrebe da se zakonom određuju takvi detalji. Preporuka: iz stava (2) i (4) 

izbaciti dijelove koji se tiču početka nastave za drugi i treći ciklus. 


1. Članovi Odsjeka za romanistiku nisu saglasni sa članom 30. (prethodno članom 58. koji 

bi trebao da se izmijeni), a odnosi se na početak nastave u prvom i drugom ciklusu, i

shodno tome organizaciju ispita.Dakle, nismo saglasni sa tim sa nastava u zimskom 

semestru prvog ciklusa počinje prvog ponedjeljka u oktobru, a drugog i trećeg ciklusa 

prvog ponedjeljka u novembru.Isto tako, nismo saglasni da nastava u ljetnom semestru 

prvog ciklusa počinje trećeg ponedjeljka u februaru, a nastava drugog i trećeg ciklusa da 

počinje drugog ponedjeljka u martu.Stavovi: (2) (4) (5) 

Primjedbe na član 58.: promjenom početka nastave na prvi ponedjeljak u oktobru nastava 

u zimskom semestru bi završavala polovinom januara što bi onemogućilo izvođenje 

predviđenih ispita. 

Također nije praktično da nastava u zimskom semestru drugog ciklusa studija počinje još 

kasnije, u novembru, a iz istih razloga kao i u prethodnoj primjedbi. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik) 

Član 30: ovim članom mijenja se član 58. postojećeg Zakona u određivanju početka 

semestra, rasponu vremena za završni i popravni ispit, vremenskom razmaku između 

završnog i popravnog ispita, sedmičnog opterećenja studenta nastavom i još nekim 

detaljima.Novi prijedlog strukturu aktivnosti tokom semestra utvrđuje na sljedeći način: 

15 sedmica nastavni proces – 2 sedmice popravni ispiti.To znači da semestar ukupno traje 

21 sedmicu (pogledati i član 34 Nacrta Zakona). Kad se ovaj plan prenese u kalendarske 

okvire, onda to znači sljedeće za prvi, odnosno drugi i treći ciklus studija: 

a) Prvi ciklus – nastava u zimskom semestru počinje prve pune sedmice oktobra, pa bi, 

poštujući određene parametre, popravni ispiti završili posljednje sedmice februara (21 

sedmica). Istim članom predviđa se da nastava u ljetnom semestru treba početi trećeg 

ponedjeljka u februaru. To znači da bi se popravni ispiti i prve dvije sedmice nastave 

odvijali u isto vrijeme. To po našem mišljenju uopće nije prihvatljivo. 

U ljetnom semestru nastava počinje treće pune sedmice februara, pa bi, po istim 

kriterijima, sve obaveze prema studentima bile završene u prvoj punoj sedmici jula. Ako 

pretpostavimo da se u jednoj sedmici mogu završiti preostale obaveze nastavnika, onda do 

prve sedmice septembra, kada počinju popravni završni ispiti, slobodan vremenski raspon za 

odmor u kontinuitetu bio bi sedam sedmica. To je za sedmicu kraće od vremena odmora 

predviđenog u stavku 7 navedenog člana. 

b) Drugi i treći ciklus – Nastava u zimskom semestru počinje prve pune sedmice u 

novembru. Cjelokupan ciklus (nastava, završni ispiti, popravni) bio bi okončan posljednje 

pune sedmice marta. Budući da je početak nastave u ljetnom semestru predviđen za drugu 

punu sedmicu marta, to znači da bi se preklapale tri sedmice, od kojih dvije posljednje 

popravnim ispitima iz zimskog semestra i nastavom iz ljetnog. 

Sve obaveze u ljetnom dijelu semestra prema studentima, prije odmora, okončale bi se, uz 

spomenuta preklapanja, posljednje sedmice jula, pa bi za odmor u kontinuitetu, u 

najboljem slučaju ostalo pet sedmica, što je u suprotnosti sa stavom 7 spomenutog člana, i 

dakako premalo vremena za odmor. 

PRIJEDLOG IZMJENA 

1. Nastava u zimskom semestru za sva tri ciklusa studija počinje trećeg ponedjeljka u 

septembru i traje 15 sedmica. Po okončanju nastave organiziraju se završni ispiti, koji traju 

najduže dvije sedmice. Vrijeme za pripremu popravnih ispita i popravni ispiti traju 

najduže tri sedmice. 

2. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra traju jednu sedmicu. 

3. Nastava u ljetnom semestru za sva tri ciklusa studija počinje drugog ponedjeljka u 

februaru i traje 15 sedmica. Po okončanju nastave organiziraju se završni ispiti, koji traju

najduže dvije sedmice. Vrijeme za pripremu popravnih ispita i popravni ispiti traju 

najduže tri sedmice. 

4. Ovjera ljetnog i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. 

5. Ljetni odmor traje najmanje sedam sedmica. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za psihologiju) 

U članu 30. kojim se mijenja raniji član 58. nacrta zakona se definira početak i završetak 

akademske godine za studente I i II ciklusa studija. 

Kao što je poznato veliki broj nastavnika o saradnika angažiran je na predmetima i prvog i 

drugog ciklusa, te bi prema ovom rasporedu njihova akademska godina trajala dva 

mjeseca duže od akademske godine nastavnika i saradnika koji su angažirani na samo 

jednom ciklusu studija.Time se ograničavaju mogućnosti ovih nastavnika da se u svojoj 

radnoj bave naučnim radom, te da podjednako ostvaruju pravo na godišnji odmor kao 

pravo iz radnog odnosa. 


Član 30. 

Član 58. treba da ostane isti kao što je bio u važećem zakonu. 


primjedbe Kluba SDA, Šumarskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Filozofskog 

fakulteta se prihvataju i postojeći član nacrta se mijenja. 



Član 31. 

U članu 61. u stavu (2) na kraju tačka se briše i dodaju riječi: “na način i pod uvjetima utvrđenim 

statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove.“ 

Stav ( 3) se briše. 

Dosadašnji stav ( 4) postaje stav (3). 


U čl. 61. predviđeno je brisanje stava (3), što bi ponovo moglo otvoriti prostor za moguće 

zloupotrebe koje su prethodnim zakonom bile onemogućene. 


Primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, MUP-a, Ekonomskog fakulteta, 

Muzičke akademije, Akademije scenskih umjetnosti, Filozofskog fakulteta i Elektrotehničkog 

fakulteta se prihvataju na način da se zadržava se postojeći član zakona, odnosno član 31. Nacrta 

se briše jer postojeće zakonsko rješenje obuhvata rješenje koje se u primjedbama navode.



U članu 63. tačka f) mijenja se i glasi: 

Član 32. 

“f) 5(FX) – ne zadovaljava minimane kriterije, potreban je dodatni rad za dobijanje prolazne 

ocjene, nosi 54-45 bodova;” 

Iza tačke f) dodaje se nova tačka g) koja glasi: 

“g) 5(F) - ne zadovoljava minimalne kriterije, potrebno je više rada za dobijane prolazne ocjene, 

manje od 45 bodova.” 

Iza tačke g) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

„(2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz stava (1) tačka e) je najniža 

prolazna ocjena.“ 


Novi stav (2) koji glasi: „(2) U indeks i /ili drugu ispravu unose se prolazne ocjene. Ocjena iz 

stava (1) tačka e) je najniža prolazna ocjena.“ ... 

dodatno precizirati tekstom koji pojašnjava unošenje tipa ocjene: samo nacionalna ili i ocjena 

uporediva sa (E)CTS sklalom. 

Primjedbe Filozoski fakultet 

Primjedbe na prijedlog izmjene u članu 63. tačka f): protivimo se daljnjoj eroziji 

pedagoških standarda i praksi ocjenjivanja nametanjem minimalnih kriterija po kojima bi 

45 od ukupno 100 bodova bilo dovoljno za dobivanje prolazne ocjene.Podsjećamo da je već 

jednom Univerzitet u Sarajevu prag zadovoljavajuće ocjene s 60 od 100 bodova snizio na 

55, što je i krajnji nužni uvjet zadovoljavanja standarda ocjenjivanja u prihvaćenim 

akademskim praksama. 

Primjedbe Filozoski fakultet (dekanat) 

Član 32. 

U članu 63. ne treba smanjivati kriterij prolaznosti na manje od 55. 

Primjedbe PMF 

Nejasan je smisao tačke g) jer ocjena FX nije prolazna ocjena.To se jasno kaže u stavu 2. 

ovog člana. 

Zašto je potrebno regulisati ocjenu koja je “ispod prolazne”-ocjena pod 5(F).


primjedbe Šumarskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta se 

prihvataju na način da se zadržava ranija formulacija iz zakona, s tim da se zadržava novi stav 

(2). 




Član 33. 

„(2) Provjera znanja i ispit vrši se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik provjere znanja i ispit 

traju najduže 90 minuta. U opravdanim slučajevima, na način i pod uvjetima utvrđenim općim 

aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vrše usmenim putem.“ 


U čl. 64. nepotrebno se predlaže brisanje stava (2). 


Član 33. (2) “Provjera znanja i ispit vrši se putem testa ili pisanog rada.”. Predlažem 

da glasi: “Provjera znanja i ispit vrši se putem testa, pisanog rada ili usmeno, što se 

utvrđuje Silabusom s čime se studenti upoznavaju na početku izvođenja nastave”. 

Obrazloženje: Na humanističkim i fakultetima društvenih nauka neophodno je ostaviti 

mogućnost da se provjera znanja i završni ispit obavljaju i usmeno. Zamislite sociologa, 

politologa, pravnika (koji se priprema da sutra brani klijenta na sudu) koji završe studij, a 

da ih nikad nismo čuli kako govore (i znaju li govoriti), kako razmišljaju, koje savjete im 

dati. 

Član 33: izostaviti. 

Izostaviti dio teksta “pisani oblik provjere znanja i ispit traju najduže 90 minuta.” 


Unifikaciju trajanja pismenog ispita je nemoguće provesti na nivou Univerziteta zbog 

specifičnosti naučnih oblasti i predmeta koje se izučavaju i ispituju. 

Član 33. 

Prema ovom članu mijenja se stav (2) člana 64. Zakona i glasi: 

“(2) Provjera znanja i ispit…Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najduže 90 

minuta…” 

Problem je ograničavanje vremena trajanja ispita. Sadašnja praksa na većini prirodnomatematičkih 

fakulteta je da ispiti traju 4 sata (240 minuta). Pošto se ovdje radi o 

praktičnim ispitima, kao i o ispitivanju sposobnosti studenata da rješavaju probleme, 

uvođenje zakonskog ogranićenja na dužinu trajanja ispita dovelo bi u pitanje suštinu 

nastavnog procesa na pojedinim fakultetima. Preporuka: izbaciti rečenicu: “Pisani oblik 

provjere znanja i ispit traju najduže 90 minuta.” 

Primjedbe MUP 

Primijećujemo da je ovakav prijedlog u suprotnosti sa akademskom slobodom svakog 

nastavnika u pogledu djelovanja i načina održavanja nastave shodno članu 5. Zakona o

visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, obzirom da se svakom nastavniku u skladu sa 

Planom i Programom izvođenja nastave na predmetu koji predaje, sadržaju u 

kompleksnosti samog predmeta, treba osigurati sloboda kod odlučivanja o modusu 

ispitivanja studenata. 

Predlažemo da važeća odredba člana 64. stav (1) kojom je predviđeno da oblici provjere 

znanja studenata mogu biti pismeni, usmeni i praktični i dalje ostane na snazi, obzirom da 

je ista optimalno najprihvatljivija sa aspekta slobode akademskog osoblja, ali i samih 

studenata. 


Čl. 64. St. (2) „Provjera znanja i ispit vrši se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik 

provjere znanja i ispit traju najduže 90 minuta. U opravdanim slučajevima, na način i pod 

uvjetima utvrđenim općim aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vrše 

usmenim putem.“ – novo 

Obrazloženje: Nezahvalno je eksplicitno ograničiti dužinu trajanja pismenog ispita. Postoje 

predmeti gdje objektivno nije moguće izvršiti adekvatno testiranje za 90 minuta. Primjer: 

Računovodstveni predmeti na Ekonomskom fakultetu zahtijevaju niz knjiženja na 

konkretnom primjeru, kreiranje bilansa stanja i uspjeha, te njihovu analizu, što nije moguće 

kvalitetno napisati i izračunati za 90 minuta čak ni za jednostavno poslovanje jednog s.t.r. 


izmjenom stava 2. član 64. usmeni ispit se održava izuzetno – u opravdanim 

slučajevima i to pod uvjetima utvrđenim Statutom i opštim aktom. Ne slažemo se s navedenom 

formulacijom iz razloga što usmeni ispit mora biti ravnopravan kao i pismeni, s tim da se ovo 

pitanje (usmeni ili pismeni) ostavi u nadležnost organizacionoj jedinici, shodno stavu 9. kojim 

je propisano: „Vijeće organizacione jedinice je obavezno posebnom odlukom utvrditi sve oblike 

provjere znanja, kao i strukturu sa skalom bodovanja iz svakog nastavnog predmeta.“ 

Primjedbe PMF 

Prema ovom članu mijenja se stav (2) člana 64. Zakona i glasi: 

„(2) Provjera znanja i ispit ... Pisani oblik provjere znanja i ispit traju najduže 90 minuta. ...“. 

Problem je ograničavanje vremena trajanja ispita. Sadašnja praksa na većini prirodnomatematičkih 

fakulteta je da ispiti traju 4 sata (240 minuta). Pošto se ovdje radi o praktičnim 

ispitima, kao i o ispitivanju sposobnosti studenata da rješavaju probleme, uvođenje zakonskog 

ograničenja na dužinu trajanja ispita dovelo bi u pitanje suštinu nastavnog procesa na 

pojedinim fakultetima. Preporuka: Izbaciti rečenicu „Pisani oblik provjere znanja i ispit traju 

najduže 90 minuta“. 


U članu 33. Nacrta (izmjene člana 64. Zakona)

U članu 64., na kraju stava 2. dodati rečenicu koja glasi „Provjera znanja i ispit na akademijama 

vrši se i praktično(praktični rad).“ 

U stavu 8. na kraju rečenice umjesto tačke staviti zarez i dodati riječi: „osim u slučaju da se na 

ispit prijavi jedan student.“ 

(Objašnjenje: Na Akademiji je česta situacija da se na ispit prijavi jedan student – samostalni 

praktični rad, polaganje nepoloženog ispita iz prethodne godine studija i uopće mali broj 

studenata) 

Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za romanistiku) 

Smatram da provjeru znanja, bar na jezičkim grupama, ne bi trebalo vršiti isključivo 

pismenim putem kao što je predloženo u članu 33. bivši član 64. stav (2), te da pismena 

provjera znanja ne može trajati samo 90 minuta. 

Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za anglistiku) 

Ograničavanjem pismenog oblika provjere znanja na maksimalno 90 minuta ugrožava se u 

pedagoškoj praksi dokazanom pristupu raspoloživog vremenskog okvira za takve oblike 

ocjenjivanja.Smatramo da ova odredba treba biti izmijenjena tako da omogućava pismene 

provjere u trajanju do 120 minuta.Nadalje, ovakvim ograničavanjem vremenskog okvira 

zadire se i u specifičnost rada nastavnog osoblja koji predlagači ovih izmjena očigledno ne 

prepoznaju/poznaju. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za filologiju) 

U članu 33. predloženog teksta Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom 

obrazovanju, trajanje pisanog oblika provjere znanja ograničeno je na 90 minuta. S 

obzirom na specifičnosti studija jezika uopće, a posebno visoke zahtjeve koje studij 

arapskog jezika postavlja pred studente, smatramo da Zakon ne bi trebao strogo ograničiti 

trajanje pismenog ispita, te da bi trebao prepustiti visokoškolskim ustanovama da ovu 

materiju utvrde vlastitim aktima u skladu sa specifičnim zahtjevima i potrebama studija. 


Član 33. 

U članu 64. treba dodati pored pismene i usmena provjera znanja. 


U članu 33. Nacrta predlaže se izmjena koja glasi: 

“(2) Provjera znanja i ispit vrši se putem testa ili pisanog rada. Pisani oblik provjere znanja i ispit 

traju najduže 120 minuta. U opravdanim slučajevima, na način i pod uvjetima utvrđenim općim 

aktima organizacione jedinice, provjera znanja i ispit se vrše usmenim putem.” 

Obrazloženje 

Ograničenja trajanja ispita na 90 minuta smatra se neopravdanim, uzimajući u obzir obim 

i način izvođenja pojedinih ispita, odnosno sadržinu pojedinih nastavnih predmeta.


primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Ministarstva unutrašnjih 

poslova, Ekonomskog fakulteta, Muzičke akademije, Prirodno-matematičkog fakulteta, 

Akademije scenskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta se prihvataju na način da se briše stav (2) 

nacrta, odnosno zadržava postojeći tekst važećeg zakona. 




Član 34. 

“(1) Znanje i rad studenata provjerava se i ocjenjuje tokom nastave o čemu se vodi evidencija na 

način utvrđen odlukom vijeća organizacione jedinice, a konačna ocjena se utvrđuje na ispitu.“ 

U stavu (2) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: „Utvrđeni elementi 

vrednovanja pojedinih aktivnosti,odnosno propisanih oblika provjere znanja, obavezno se 

provode kao jedinstvena cjelina u tekućoj studijskoj godini.“ 

U stavu (4) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: “Završni ispit se polaže u 

redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova.“ 

Iza stava (5) dodaju se novi st. (6), (7), (8) (9) i (10) koji glase: 

„ (6) Ispitni rokovi su redovni i popravni. 

(7) Redovni ispitni rokovi su zimski i ljetni. 

(8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u posljednjoj sedmici semestra ili dvije sedmice 

nakon završetka semestra. 


U čl.65. predlaže se izmjena sistema rokova za polaganje ispita, što će sigurno izazvati 

reakcije na VŠU. 

Prijedlog Akademija nauka i umjetnosti 

Član 34.U ovom članu važno je istaći da fakulteti medicinske grupe ne mogu imati 

vanredne studente. 

Član 34. 

Izbaciti dio ovog člana koji se odnosi na član 65. stav (1) Zakona. Tim članom se uvodi 

evidencija tokom nastave čime se fakultet svodi na srednju školu (uvođenje “dnevnika”). 

Primjedbe Saobraćajni fakultet

Čl. 65. Mišljenja smo da ovaj član ne treba mijenjati. Možemo omogućiti organizovanje 

ljetne škole i dodatnog roka u okviru ljetne škole. 


(8) Redovni zimski i ljetni ispiti odvijaju se u posljednjoj sedmici semestra ili dvije sedmice 

nakon završetka semestra nastave. 

(9) Popravni zimski i ljetnji ispitni rok traje u periodu od dvije sedmice po završetku zimskih i 

ljetnih redovnih ispitnih rokova. Vrijeme između izlaska na ispit u redovnim i popravnim 

ispravnom ispitnom roku iznosi najmanje dvije sedmice. 

(10) Pored zimskih i ljetnih ispitnih rokova, student ima pravo i na jedan jesenji ispitni rok, koji 

traje prve dvije sedmice septembra. U ovom ispitnom terminu, student ima pravo polagati ispite 

na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktima visokoškolske ustanove.“ 

Dosadašnji st. od (6), (7) i (8) postaju st. (11), (12) i (13) 

Primjedbe Filozofski fakultet (Odsjek za amglistiku) 

Primjedbe na član 34., tj. ranije član 65. stav (1): konačna ocjena se ne utvrđuje na ispitu, 

već se konačna ocjena treba izvesti prema komponentama ocjenjivanja, pri čemu ispit može 

biti samo jedna od tih komponenti.Ovakve izmjene dakako nisu u duhu principa i prakse 

Bolonjskog studija. 

Primjedbe na član 34., tj. ranije član 65. stav (2): propisani oblici provjere znanja utvrđuju 

se na početku svakog semestra kao osnovne jedinice odvijanja nastavnog procesa unutar 

studijske godine.Budući da su predmeti semestralni, kako je propisano bolonjskim 

režimom studija, logično je i praktično da se utvrđuju elementi vrednovanja pojedinih 

aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja za svaki predmet unutar svakog 

semestra zasebno. 

Primjedbe na stav 4: termin “završni ispit” u ovom stavu je nejasan, tj. ako se odnosi na 

završni parcijalni ispit, onda se takav polaže samo jednom na kraju semestra.Ispiti koji su 

integralni polažu se u redovnom i popravnom terminu-osim ako zakonodavac ne predviđa 

ovim izmjenama ukidanje jednog ispitnog termina. 

U stavu (4) iza tačke na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: “Završni ispit se 

polaže u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova.” 

Još jedna primjedba: može li se unijeti odrednica prema kojoj neće biti moguće, tj. 

dozvoljeno organiziranje bili kakvih dodatnih (popravnih) rokova, osim ovih ovdje 

definiranih zakonom?U ovom konkretnom slučaju mislim na sad već uobičajene dodatne 

majske rokove. 


1. Član 34, stav (1): ispred riječi “ispitu” dodaje se riječ “završnom”. 

2. Član 34, stav (4):_ iza tačke na kraju stava dodaje se još jedna rečenica koja glasi: 

“Za stjecanje prava polaganja završnog ispita student mora osvojiti najmanje 55% bodova 

predviđenih u toku trajanja nastave.” 

3. Član 34, stav (8) mijenja se i glasi: “Redovni zimski i ljetni ispiti organiziraju se nakon 

završetka nastave u semestru i traju dvije sedmice.”

4. Član 34, stav (9) mijenja se i glasi: “Popravni zimski i ljetni ispiti organiziraju se dvije 

sedmice nakon redovnih zimskih i ljetnih ispita i traju jednu sedmicu.” 

Primjedbe PMF 

Član 34. 

Izbaciti dio ovog člana koji se odnosi na član 65. stav (1) Zakona.Tim članom se uvodi 

evidencija tokom nastave čime se fakultet svodi na srednju školu (uvođenje “dnevnika”). 


Prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Filozofskog 

fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta. 



Član 35. 

U članu 66. u stavu (1) riječi „prvoj sedmici„ zamjenjuju se riječima „prve dvije sedmice“. 


„(2) Student koji ne osvoji potreban broj bodova na aktivnostima i provjerama znanja u toku 

semestra kao i na završnom ispitu, može polagati popravni ispit iz predmeta koji nije položio na 

kraju jednog semestra, odnosno studijske godine u svim ispitnim rokovima.“ 


Član 35. (2) Na kraju teksta se kaže … popravni ispit iz predmeta koji nije položio 

na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine u svim ispitnim rokovima”. 

Koji su to svi ispitni rokovi? 

U članu 35. Dilema je koliko su fakulteti u mogućnosti izvođenja dopunske nastave 

za polaganje popravnog ispita. 

Član 35. 

Ne mijenjati stav (2) člana 66. Zakona. Obrazloženje: Zakonodavac povećeva broj ispitnih 

rokova, vjerovatno da bi zadovoljio zahtjeve studenata. Ovakva izmjena će dovesti do 

problema u organizaciji ispita. Naime, već sada je jako teško organizovati ispite s obzirom 

na to da su predmeti jednosemestralni, a prema zakonu, studentima se ne smije dati više od 

jednog ispita dnevno. Ako, kako piše na kraju člana 35. stav (2) Nacrta, student može 

polagati popravni ispit “u svim ispitnim rokovima” to će biti nemoguće praktično izvesti. 

Primjedbe PMF 

Ne mijenjati stav (2) člana 66. Zakona. Obrazloženje: Zakonodavac povećava broj ispitnih 

rokova, vjerovatno da bi zadovoljio zahtjeve studenata. Ovakva izmjena će dovesti do problema 

u organizaciji ispita. Naime, već sada je jako teško organizovati ispite s obzirom na to da su 

predmeti jednosemestralni, a, prema zakonu, studentima se ne smije dati više od jednog ispita 

dnevno. Ako, kako piše na kraju člana 35. stav (2) Nacrta, student može polagati popravni ispit 

„u svim ispitnim rokovima“ to će biti nemoguće praktično izvesti.


„(4) Ispit se polaže na temelju literature predviđene izvedbenim planom nastavnog predmeta 

vodeći računa o stvarnom opterećenju studenta u odnosu na ECTS studijske bodove-kredite po 

nastavnom predmetu, a predmetni nastavnik u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom 

i programom ima pravo i obavezu da utvrdi sadržaj koji se prati i ocjenjuje kontininuirano tokom 

nastave i ispita.“ 

Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti 

Član 35. (4) Stoji tekst “Ispit se polaže na temelju literature predviđene izvedbenim 

planom… ” Zašto studentima, pored toga, ne dopustiti da koriste i neku drugu literature, 

domaću ili stranu, do koje su sami došli, a u kojoj se obrađuje gradivo predviđeno izvedbenim 

planom? To bi trebalo biti ne samo moguće, već i poželjno na fakultetima humanističkih i 

društvenih nauka. 


u stavu (1) Zakona brisati riječi „u toku posljednje sedmice nastave“. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za romanistiku) 

Nismo saglasni sa članom 35. odnosno 66. stav (2) po kojem student koji nije položio neki 

ispit može polagati dati ispit u svim ispitnim rokovima.Značaj ovog člana je dalekosežan jer 

nam on udvostručava broj ispita što nije izvodljivo ni obzirom na kadrovsku ni obzirom na 

prostornu organizaciju na Fakultetu. 


Član 35, stav (2): izostavljaju se riječi: “Na aktivnostima i provjerama znanja u toku 

semestra kao i”. 


primjedbe Akademija nauka i umjetnosti, Prirodno-matematičkog fakulteta, Šumarskog fakulteta 

i Filozofskog fakulteta se prihvataju, briše se raniji stav i predlaže novi stav (2) u duhu 

navedenih primjedbi. 



Član 36. 

U članu 70. u stavu (2) riječi „obimom ne može biti manji od 120“ zamjenjuju se riječima „se 

vrednuje u rasponu od 60-90" 




Većina preporuka datih u dokumentu Salzburški principi I i II kod koncipiranja 

doktorskih studija preporučuju i favorizuju naučno-istraživački rad u odnosu na nastavnu 

komponentu na trećem ciklusu studija. Predložena izmjena od ukupno 180 ECTS kredita, 

svega 60 do 90 predviđa za naučno-istraživački rad i rad na disertaciji, čime nastavna 

komponenta dominira nad istraživačkim radom. 


Stav 3. potrebno je dopuniti odredbom kojom bi se precizirao status studenta koji ne pristupi 

odbrani završnog rada do kraja semestra tj. prije početka upisa u naredni semestar (da li 

obnavlja godinu, da li mu se može odlukom Nastavno – naučnog vijeća produžiti status 

studenta ili sl.?) 


SARAJEVO: prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti i Šumarskog fakulteta 

na način da se član 36. briše. 


nauku i mlade Kantona Sarajevo 


Član 37. 

„(5) Postupak izbora teme, određivanja i zamjene mentora, postupak odbrane završnog rada kao i 

druga pitanja relevantna za završni rad bliže će se urediti pravilima studiranja za odgovarajuće 

cikluse studija.“ 


Član 38. 

„(1) Odbrana završnog rada sastoji se od usmenog izlaganja rezultata rada i obrazloženja 

izdvojenih zaključaka, kao i od prezentacije eventualnog praktičnog rada i odgovora na pitanja 

članova komisije u vezi sa rezultatima i zaključcima rada.“ 

Stav (3) mijenja se i glasi : 

„(3) Pisani završni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. 

Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom 

od 10 (A) do 5 (F,FX).” 


U čl.72. stav (3) stoji: “Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni 

prolaznom ocjenom. Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana 

ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10(A) do 5( F, FX).” Ove dvije rečenice su u 

direktnoj koliziji. 


Član 38. (3) Kaže se da “Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti 

ocijenjeni prolaznom ocjenom “. Treba izbjeći riječ “moraju”. Zar nije bolje reći : “Pisani 

završni rad kao i usmena odbrana rada ocjenjuju se ocjenom od … do”. 


(3) Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom 

ocjenom.Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se 

jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX). 

Zašto: moraju? 

Član 38. 

U članu 72. Zakona stav (3) se mijenja i glasi: 

“(3) Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom 

ocjenom. Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se 

jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX).” 

Ovaj stav je kontradiktoran. Zar je 5 prolazna ocjena? Preporuka: preformulisati stav (3). 

Primjedbe PMF 

Ovaj stav je kontradiktoran. Zar je 5 prolazna ocjena? Preporuka: Preformulisati stav (3) 

umjesto „moraju biti ocijenjeni“ da se stavi „ocjenjuje se“. 

Članovima 2 i 3 u zakonu zamijeniti redoslijed pa će član 3 postati član 2 a član 2 postati član 

3. 


Stav (3) mijenja se i glasi : 

„(3) Pisani završni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. 

Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom 

ocjenom od 10 (A) do 5 (F,FX).” 

Ukoliko se ne izbriše ova rečenica onda su Stav 3. i 4. ovog člana su u koliziji. 


"(4) Uspjeh studenta na završnom radu u okviru drugog i trećeg ciklusa studija izražava se 

ocjenama: “odbranjen sa odlikom“, “odbranjen“ i „nije odbranjen“. Ocjena se donosi većinom 

glasova članova komisije.“ 


Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti


U članu 72., stav 3. brisati prvu rečenicu koja glasi „Pisani završni rad kao i usmena obrana rada 

moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.“ 

(Objašnjenje: Nejasno je regulisanje obaveze o davanju prolazne ocjene, a i odredba je u 

kontradikciji sa stavom 4. istog člana.) 


3) Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom. 

Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom 

od 10 (A) do 5 (F,FX). 

Zašto moraju? 

Primjedba na član 38.: ovakav način ocjenjivanja ovdje predložen nespojiv je s duhom i 

praksom Bolonjskog načina studija.Radove treba ocijeniti ocjenom kao i ispite. 

“(4) Uspjeh studenta na završnom radu u okviru drugog i trećeg ciklusa studija izražava se 

ocjenama: “odbranjen sa odlikom”, “odbranjen” i “nije odbranjen”.Ocjena se donosi 

većinom glasova članova komisije.” 


U članu 38. kojim se mijenja član 72. obrađuje se proces odbrane završnog rada. Sam član 

glasi: član 38. 

“(3) Pisani završni rad kao i usmena odbrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom 

ocjenom. Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se 

jedinstvenom ocjenom od 10 (A) do 5 (F, FX).” 

Ova formulacija je kontradiktorna jer 5 nije prolazna ocjena, te smatramo da istu treba 

preformulirati. 

U stavu (4) predviđene su ocjene za odbrane završnih radova studenata drugog i trećeg 

ciklusa, kao “odbranjen sa odlikom”, “odbranjen” i “nije odbranjen”. Smatramo sa 

studenti drugog ciklusa trebaju biti ocjenjivani ocjenama kao i studenti prvog ciklusa jer će 

to omogućiti bolje razlikovanje studenata prema postignućima, te bolji uvid poslodavaca u 

buduće kandidate za posao. Za studente trećeg ciklusa treba ostaviti predložene ocjene. 

Primjedbe PMF 

Stav 3. sprečava da se završni rad ocijeni negativno.Dakle, proizilazi da se mora položiti i 

ocijeniti prolaznom ocjenom.Student mora položiti završni ispit.Ovo treba izbaciti jer se 

prolaznom ocjenom može ocijeniti završni rad samo ako student uspješno položi ispit. 


Prihvataju se primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti, Prirodnomatematičkog 

fakulteta, Akademije scenskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta i ovu bi materiju 

trebalo urediti pravilima studiranja odgovarajućeg ciklusa. Iz tih razloga stručna grupa predlaže 

da se ovaj član nacrta briše. 


nauku i mlade Kantona Sarajevo

Član 39. 

U članu 73. riječi „propisani broj primjeraka“ zamjenjuju se riječima: „tri primjerka“, a riječ 

„Sarajevu“ zamjenjuje se riječima: „Bosni i Hercegovini“. 


Član 40. 

“(2) Edukacija iz stava (1) ovog člana realizira se na visokoškolskoj ustanovi odnosno 

organizacionoj jedinici koja je matična za određenu oblast. Edukaciju realizira akademsko 

osoblje visokoškolske ustanove kao stručnjaci iz prakse na način i pod uvjetima utvrđenim ovim 

Zakonom.” 


“(3) Dodijeljena zvanja u okviru programa necikličnog obrazovanja ne mogu predstavljati 

ekvivalent zvanjima iz člana 76. ovog Zakona. Položeni ispiti i ostvareni bodovi mogu biti dio 

studijskog ciklusa utvrđenim ovim Zakonom na način i pod uvjetima utvrđenim statutom 

visokoškolske ustanove.” 


U čl. 78. stav (3) može biti zloupotrijebljen na način da se položeni ispiti i ostvareni bodovi 

u okviru necikličnog obrazovanja mogu prezentirati (?) kao dio studijskog ciklusa. U istom 

stavu zakona koji se mijenja jasno je stajalo da položeni ispiti i ostvareni bodovi u okviru 

programa necikličnog obrazovanja ne mogu predstavljati ekvivalent ispitima, odnosno 

dijelu ispita u okviru ciklusa studija. Prema tome, potpuno je jasno da je prethodno 

rješenje bilo mnogo bolje jer nije ostavljalo prostora za zloupotrebu. 

Primjedbe PMF 

Stav (3) Ne treba se dozvoliti da položeni ispiti i ostvareni bodovi na necikličnim vidovima 

obrazovanja se priznaju kao dio studijskog ciklusa. 

Paradoksalno je da dodijeljena zvanja u okviru programa necikličnog obrazovanja ne 

mogu predstavljati ekvivalent zvanjima iz člana 76. ovog Zakona, a da se mogu priznavati 

položeni ispiti i ostvareni bodovi kao dio studijskog ciklusa. 

Ovo prijeti komercijalizaciji visokog obrazovanja i daljnjem urušavanju obrazovnog 

sistema.


Član 40. (2) Zadnja rečenica, iza riječi “osoblje visokoškolske ustanove kao” dodati 

“i” (Pa bi bilo “visokoškolske ustanove, kao i stručnjaci …”) 


SARAJEVO: Primjedbe Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematičkog fakulteta se 

prihvataju (stav (3) se briše). 




Primjedbe Muzička kademija 

Član 41. 

Ukoliko je brisan stav 2. potrebno je s tim u vezi i stav 3. preformulisati. Ovako ostavljen nema 

smisla. 

Primjedbe Pedagoški fakultet 

Dopuniti Član 79. (2) riječima: 

...i da mu važe finansijske obaveze koje su utvrđene pri upisu. 


U čl. 79. stav (3) upućuje na rok iz stava (2) ovog člana iako je taj stav (2) u novom 

prijedlogu izbačen. 


Nacrtom je brisan stav (2), pa je potrebno da se stav (3) izmijeni. 

Primjedbe PMF 

Ukoliko se provede ova izmjena onda ostaje nedefiniran stav (3) ovog člana. Potrebno je 

vratiti stav (2) jer stav (3) upućuje na stav (2).


prihvataju se primjedbe Muzičke akademije, Pedagoškog fakulteta, Kluba poslanika SDA, 

Šumarskog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta. 




Član 42. 

„(7) Status redovnog studenta, čije se školovanje finasira iz sredstava osnivača, prestaje kada 

redovni student najviše jednom obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u narednu 

studijsku godinu, osim u opravdanim slučajevima što će biti uređeno statutom visokoškolske 

ustanove.“ 

Primjedbe Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja 

Član 42. 

Stav 7 nacrta iza riječ i “ najviše“ brisati riječi „jednom“ i dodati riječ „ dva puta „ 



(7) Status redovnog studenta prestaje kada redovni student dva puta obnovi istu studijsku 

godinu i ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu. 


U čl. 81. nepotrebno je promijenjen stav (7) koji je bio potpuno jasan jer je govorio o tome 

da redovni student gubi taj svoj status ako dva puta zaredom obnovi istu studijsku godinu i 

ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu. U novopredloženom rješenju stoji da 

student gubi status redovnog studenta ako najviše jednom zaredom obnovi istu studijsku 

godinu. Jezički i logički gledano, ako se nešto događa jednom, onda ne može biti zaredom. 

Međutim, ukoliko ipak postoji problem pravilnog razumijevanja navedene sintagme, ovda 

bi najbolje bilo kazati “dva puta uzastopno” (misli se, naravno, na obnovu studijske 

godine). 


U čl.81 treba umjesto „jednom zaredom“ zamijeniti sa „ jednom obnovi“. 

Primjedbe Šumarski fakultet

„(7) Status redovnog studenta, čije se školovanje finasira iz sredstava osnivača, prestaje kada 

redovni student najviše jednom obnovi istu studijsku godinu i po drugi put ne stekne uvjete za 

upis u narednu studijsku godinu, osim u opravdanim slučajevima što će biti uređeno statutom 

visokoškolske ustanove.“ 


Primjedbe PMF 

Predložena odredba je u koliziji sa članom 42. stav 1. Okvirnog Zakona o visokom 

obrazovanju u BiH koji uređuje ovu oblast: “Status redovnog studenta može prestati i ako 

visokoškolska ustanova izrekne takvu disciplinsku mjeru. Status redovnog studenta 

prestaje i kada redovni student dva puta obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za 

upis u višu godinu studija.” 

Odredba Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH se odnosi na redovne studente, i 

ne razlikuje studente koji se finansiraju iz Budžeta i redovne studente koji sami finansiraju 

svoj studij. 

Predložena odredba u nacrtu uvodi kategoriju redovnog studenta čije školovanje se 

finansira iz sredstava osnivača , dok Okvirni Zakon o visokom obrazovanju obuhvata obje 

kategorije redovnih studenata i to one koji se finansiraju iz sredstava Budžeta i one koji 

sami finansiraju svoj studij, te za obje kategorije redovnih studenata “kada se dva puta 

obnovi ista studijska godina i ne stekne uvjet za upis u višu godinu studija.” 


Primjedbe Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, Kluba poslanika SDA, Saobraćajnog 

fakulteta, Šumarskog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta se prihvataju na način da se 

clan 42. Nacrta mijenja. 

Primjedba Pedagoškog fakulteta se ne prihvata jer je ista dostavljena nakon zatvaranja javne 

rasprave. 




Član 43. 

"Član 92a. 

(Prijelazi studenata) 

(1) Studentu koji studira na nekom drugoj visokoškolskoj ustanovi u BiH ili inostranstvu može se 

odobriti prijelaz samo na odgovarajući studij Univerziteta/organizacione jedinice. 

(2) Prijelaz je moguće odobriti isključivo početkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz 

podnosi najkasnije tri mjeseca prije početka studijske godine i uz zahtjev prilaže indeks, 

ovjereni prijepis ocjena položenih ispita, studijski program matiče visokoškolske ustanove i 

potvrdu da je ispisan s prethodnog studija.

(3) Prijelaz odobrava dekan/direktor organizacione jedinice na na način i pod uvjetima utvrđenim 

statutom. 

(4) Odlukom o odobravanja prijelaza utvrđuje se nastavna godina koju ima pravo upisati takav 

student, status studenta, predmeti iz kojih se priznaju ili ne priznaju ispiti položeni na 

matičnoj visokoškolskoj ustanovi, te eventualni razlikovni predmeti. 

(5) Nepriznate ispite kao i ispite iz razlikovnih predmeta student ima pravo polagati u dogovoru s 

predmetnim nastavnikom. 

(6) Studenti su dužni položiti ispite iz stava (5) ovog člana prije polaganja ispita iz godine koju 

upisuje.” 


Član 43. stav (5): preformulisati. 

Umjesto teksta “u dogovoru s nastavnikom” staviti tekst “prema rasporedu kojeg utvrđuje 

studentska služba”. 


Na ovaj način se izbjegavaju neformalni dogovori i proces čini transparentnijim. 


(2) Prijelaz je moguće odobriti isključivo početkom studijske godine. Student zahtjev za prijelaz 

podnosi najkasnije tri mjeseca prije početka studijske godine i uz zahtjev prilaže indeks, 

ovjereni prijepis ocjena položenih ispita, studijski program matiče visokoškolske ustanove i 

potvrdu da je ispisan s prethodnog studija. 

(4) Odlukom o odobravanja prijelaza utvrđuje se nastavna godina koju ima pravo upisati takav 

student, status studenta, predmeti iz kojih se priznaju ili ne priznaju ispiti položeni na 

matičnoj visokoškolskoj ustanovi, te eventualni razlikovni predmeti. Pri realizaciji ove 

odluke student je dužan podnijeti potvrdu da je ispisan s prethodnog studija. 

(5) Nepriznate ispite kao i ispite iz razlikovnih predmeta student ima pravo polagati u dogovoru 

s predmetnim nastavnikom. 

(6) Studenti su dužni položiti ispite iz stava (5) ovog člana prije polaganja ispita iz godine koju 

upisuje.” 


Čl. 92a. St. (2) „Prijelaz (sa drugih VŠU op.) je moguće odobriti isključivo početkom 

studijske godine. Student zahtjev za prijelaz podnosi najkasnije tri mjeseca prije početka 

studijske godine i uz zahtjev prilaže indeks, ovjereni prijepis ocjena položenih ispita, 

studijski program matične VŠU i potvrdu da je ispisan sa prethodnog studija.“ – novo 

Obrazloženje: Studente ne treba ograničavati na isključivo prijelaz u jednom roku. Nastava je 

organizovana i izvodi se semestralno, pa studenti trebaju imati mogućnost prijelaza bar 

nakon svakog semestra. Također, ograničavanjem na ispis sa matične VŠU tri mjeseca prije

početka godine, student nije u mogućnosti da izađe na ljetne završne i popravne ispitne 

rokove, što je možda presudno u njenoj/njegovoj odluci o promjeni VŠU. Bolonjski proces 

podrazumijeva mobilnost studenata, polaganje predmeta na različitim univerzitetima putem 

redovne nastave ili Ljetne škole, te nema potrebe ih ograničavati u administrativnim 

obavezama upisa u tačno određenom roku. Pred njih se postavljaju akademske obaveze koje 

trebaju ispuniti, a ne administrativna ograničenja. 

Primjedbe ALU 

U stavu 2. „ Prijelaz je moguće odobriti isključivo početkom studijske godine. Student zahtjev 

za prijelaz podnosi najkasnje tri mjeseca prije početka studijske godine i uz zahtjev prilaže 

indeks, ovjereni prijepis ocjena položenih ispita, studijski program matične visokoškolske 

ustanove i potvrdu da je ispisan a predhodnog studija“ 

Mišljenja smo da je dati rok za podnošenje zahtjeva za prijelaz na drugu visokoškolsku 

ustanovu , određen tako da uskraćuje pravo na polaganje ispita u junsko-julskom roku na 

matičnoj visokoškolskoj ustanovi. 


Primjedbe na član 92a.: je li nužno da student mora podnijeti zahtjev za prijelaz najkasnije 

3 mjeseca prije početka studijske godine – mnogi studenti završavaju u julu, pa samim time 

ne bi mogli ispoštovati ovaj rok. Na taj način bi morali pauzirati jednu godinu ili nastaviti 

studij na nekom od privatnih univerziteta. 



Umjesto teksta: „u dogovoru s predmetnim nastavnikom“ staviti tekst „prema rasporedu 

kojeg utvrđuje studentska služba“. 

Obrazloženje 

Na ovaj način bi se izbjegli neformalni dogovori i proces učinio transparentnijim 

Primjedbe PMF 

Stav 1. je nejasan jer ne precizira šta se podrazumijeva pod “odgovarajući studij”. 

U stavu 2. se navodi da je prijelaz moguće odobriti isključivo početkom studijske godine, 

što je neprecizno.Potrebno je kazati ili prije početka studijske godine ili npr. u prvoj 

sedmici studijske godine. 

Takođe, predviđeno je da student uz zahtjev prilaže “potvrdu da je ispisan s prethodnog 

studija” što je vrlo opasno jer se onda ne radi o “studentu” nego o licu koje nema status 

studenta, odnosno o licu koje se ispisalo sa visokoškolske ustanove. 

Trebalo bi predvidjeti da student uz zahtjev prilaže “izjavu da će napustiti studij na 

visokoškolskoj ustanovi ukoliko njegov zahtjev za prelazak bude pozitivno riješen”, jer šta 

se dešava ako se zahtjev studenta ne riješi pozitivno i ne odobri mu se prelazak i nastavak 

studija, a on se već ispisao sa visokoškolske ustanove.


primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Šumarskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, 

Akademije likovnih umjetnosti, Filozofskog fakulteta, Kluba zastupnika SDP-a i Prirodnomatematičkog 

fakulteta se prihvataju, a stručna radna grupa je nakon analize primjedbi i sugestija 

učesnika u javnoj raspravi zaključila da je materija koju uređuje ovaj član isključivo u 

nadležnosti visokoškolskih ustanova, odnosno ista spada u domen akademskih pitanja. Iz tih 

razloga opredjeljenje je da se zadrže stavovi (1) i (3) uz manje izmjene, a da se stavovi (2), (4), 

(5) i (6) brišu i da se ta pitanja urede općim aktom visokoškolske ustanove. 




Član 44. 

“Član 94. 

(Akademskih zvanja) 

(1) Akademska zvanja na visokoškolskim ustanovama su: naučnonastavna, umjetničkonastavna, 

nastavna i saradnička. 

(2) Naučnonastavna i umjetničkonastavna zvanja na univerzitetu su: 

a) redovni profesor, 

b) vanredni profesor, 

c) docent. 

(3) Nastavna zvanja na višoj školi su: 

a) profesor visoke škole, 

b) predavač visoke škole. 

Primjedbe PMF 

Zamijeniti „višoj školi“ sa „visokoj školi“. 

Član 44. nacrta je suprotan članu 27.stav 1. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju, koji 

propisuje: “Visokoškolske ustanove dodjeljuju akademska zvanja, koja mogu biti nastavna, 

naučnonastavna ili umjetnička.”

Predloženi član 44. predviđa “umjetničkonastavna i saradnička zvanja “ koje ne poznaje 

Okvirni Zakon o visokom obrazovanju. 

(4) Saradnička zvanja na univerzitetu su: 

a) lektor, 

b) viši asistent, 

c) asistent. 

(5) Saradničko zvanje na visokoj školi je asistent. 

(6) Na univerzitetu odnosno visokoj školi mogu se sticati i druga saradnička zvanja na način i 

pod uvjetima utvrđenim statutom.” 


U čl. 94. akademska zvanja su predložena suprotno članu 27 Okvirnog zakona o visokom 

obrazovanju koji je u prethodnom rješenju bio doslovno prepisan iz Okvirnog zakona. 

Posljedica ove promjene (uvođenje saradničkih zvanja) prisutna je u prijedlozima izmjena 

članova 96. i 97. 


u stavu 6. člana 94. insistiramo izmjenu teksta koji treba da glasi: 

„ 6. Na univerzitetu odnosno visokoj školi mogu se sticati i druga saradnička zvanja. 

7. Na Muzičkoj akademiji saradnička zvanja su: umjetnički saradnik, viši umjetnički saradnik 

i samostalni umjetnički saradnik 

8. Saradnici iz stava 7. pijanistički surađuju sa studentima na umjetničkim odsjecima 

9. Bliži uvjeti za izbor i vrijeme izbora iz st. 6. i 7. utvrdit će se Statutom Univerziteta i općim 

aktiom organizacione jedinice.“ 

Shodno dopuni navedenog člana potrebno je u prelaznim odredbama Zakona regulisati: „da 

će se za umjetničke saradnike do donošenja Statuta Univerziteta primjenjivati odredbe 

Pravila Muzičke akademije kojima su regulisani uvjeti za izbor i vrijeme na koje se izbor 

vrši.“ 

Primjedbe Akademija scenskih umjetnosti 


Nije opravdano isključivanje akademskih zvanja: „lektor, viši asistent, asistent“ iz 

naučnonastavnih i umjetničkonastavnih zvanja. Navedena akademska zvanja su Okvirnim 

zakonom o visokom obrazovanju naznačena kao naučnonastavna i umjetničkonastavna zvanja, pa 

bi rješenje u Nacrtu bilo u suprotnosti sa OZVO. Predlažemo da navedena zvanja ostanu u stavu 

2. člana 94., ali da se u posebnom stavu odredi koja su od naučnonastavnih i umjetničkonastavnih 

zvanja nastavna, a koja saradnička. 


primjedbe Prirodno-matematičkog fakulteta, Kluba poslanika SDA, Muzičke akademije i 

Akademije scenskih umjetnosti se prihvataju jer je nakon analize svih primjedbi zaključeno da je 

predloženi član nacrta u suprotnosti sa članom 27. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, te je 

zaključeno da se treba zadržati formulaciju člana 94. Zakona o visokom obrazovanju (22/10) i 

dodati novi stav (4). 



Član 45. 

U članu 95. u stavu (1) tačka f) riječ „trajno“ zamjenjuje se riječima: „na neodređeno vrijeme“. 


U stavu (3) tačka c) riječ „trajno“ zamjenjuje se riječima: „na neodređeno vrijeme“. 


„(4) S osobama izabranim u naučno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i saradnička zvanja 

zaključuje se ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme u skladu sa općim propisima o 

radu i zapošljavanju i statutom univerziteta uz obavezu provđenja ponovnog izbora u isto ili više 

zvanje po isteku perioda na koje su izabrani.“ 

U stavu (5) riječ „znanje“ zamjenjuje se riječju „zvanje“. 

U stavu (6) broj „(6)“ zamjenjuje se brojem „(5)“. 

Dosadašnji st. (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3), (4), (5) i (6). 


“(7) Visokoškolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navršenih 55 godina života, na 

nastavnom predmetu, ima izabranog višeg asistenta ili docenta.” 


Član 95. mijenja se i glasi:

Rokovi za izbor u isto ili više zvanje akademskog osoblja produžit će se za vrijeme 

provedeno na porodiljnom odsustvu, bolovanju dužem od 6 mjeseci, javnoj dužnosti, 

dužnosti rukovodioca organizacione jedinice do ispunjenja uvjeta za izbor tokom drugog 

izbornog perioda, kao i iz drugih opravdanih razloga koji se preciznije utvrđuju statutom 


Dopuniti Član 95. (6) – u kojem treba precizirati mjere za stvaranje uvjeta za napredovanje 

akademskog osoblja i plan kadrovskih potreba za petogodišnji period, naglasiti da 

Univerzitet treba isplanirati uvjete napredovanja i finansijski podržati uposlenike 

visokoškolskih ustanova pri napredovanju budući da su uposlenici primorani iz vlastitih 

sredstava podmirivati sve obaveze za napredovanje, a imaju obavezu napredovati. 

Univerzitet, odnosno visokoškolske ustanove kao poslodavci dužni su sistemski riješiti 

problem finansiranja edukacije i napredovanja svojih uposlenika i zakonski ga treba 

obavezati da to učini. Posebno se to odnosi na magistrante i doktorante koji studiraju na 

Univerzitetu u Sarajevu, a njegovi su uposlenici. 

Primjedbe Građevinski fakultet 

Predlažemo se da se u prijedlog Zakona unese da se nastavnici, saradnici (asistenti) koji se prvi 

puta primaju u radni odnos primaju s obaveznim probnim radom u trajanju od 1 godine. 

Nakon 

završetka ovog perioda nastavnici kojima je pomagao u nastavnom procesu, kao i nastavnici 

koji 

su analizirali njegov rad, treba da nastavno-naučnom vijeću dostave Izvještaj o analizi rada 

asistenta kojim će utvrditi njegovu podobnost/nepodobnost za nastavni proces. 

Ukoliko u prijedlogu izvještaja bude prijedlog o nastavku angažmana asistenta sa istim 

Visokoškolska ustanova potpisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a u protivnom mu se 

prekida radni odnos. 

Nadalje trebalo bi da se u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom 

obrazovanju 

unese da nastavnici i saradnici koji su zatečeni u radnom odnosu na određeno vrijeme, nakon 

stupanja na snagu ovog Zakona, postaju nastavnici i saradnici sa radnim odnosom na 

neodređeno 

vrijeme. 

Nastavnicima i saradnicima-asistentima treba omogućiti da ostanu u zvanju u kojem su 

izabrani i 

to pravo im se ne treba vremenski ograničavati. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama, 

kao i važećim Zakonom o visokom obrazovanju, na fakultetima se za saradnike biraju završeni 

studenti s najboljim prosjekom ocjena i kao ''nagradu'' za svoje zalaganje bivaju primani u 

radni 

odnos na određeno vrijeme. Takva diskriminirajuća pravila ne vrijede za uposlenike drugih 

Kantonalnih institucija i ustanova. 

Potrebno je da se u Zakon uvede pojam napredovanja, kojim bi se izbor u više 

nastavničko/saradničko zvanje proveo internim konkursom (kada se za to steknu uslovi). U 

ovakvim slučajevima prioritet prilikom izbora u više zvanje imali bi uposlenici matične 

visokoškolske ustanove.

Ukoliko je nemoguće prethodne zahtjeve uvrstiti u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o visokom obrazovanju onda se trebaju napraviti izmjene u Članu 54 Nacrta Zakona o 

visokom obrazovanju 

Primjedbe Akademsko društvo za međunarodne odnose 

Čl 45. “(7) Visokoškolska ustanova je obavezna da na nastavnom predmetu uz 

nastavnika sa navršenih 55 godina života ima izabranog višeg asistenta, odnosno da uz 

nastavnika sa navršenih 60 godina života ima izabranog docenta.” 


Član 45. (7) regulira da nastavniku s 55 godina života treba osigurati izabranog višeg 

asistenta ili docenta. Time se stvara obaveza instituciji čija realizacija zahtijeva dodatna 

materijalna sredstva. Može li ih osnivač osigurati (do sada nije dao progovoriti da se otvara 

takvo radno mjesto)? 

Član 45. stav (7): preformulisati. 

Umjesto teksta “na nastavnom predmetu” staviti tekst “na naučnoj oblasti, odnosno 

nastavnom predmetu”. 


Trenutno se izbori vrše na jednu ili više naučnih oblasti ili predmeta ili oboje. Dodavanje 

ovog člana u tekst Zakona stvara dodatne finansijske obaveze osnivaču. 


(1) Akademsko osoblje na Univerzitetu bira na određen izborni period i to: 

a) asistent na period od četiri godine bez mogućnosti ponovnog izbora ; 

b) viši asistent na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora isključivo ako 

postigne steepen trećeg ciklusa studija; 

c) lektor na period od pet godina bez mogućnosti ponovnog izbora; 

d) docent na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

e) vanredni profesor na period od šest godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

(2) redovni profesor trajno; 

(3) period na koji se bira akademsko osoblje na visokoj školi je: 

a) asistent na period od četiri godine bez mogućnosti ponovnog izbora; 

b) predavač visoke škole na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

c) profesor visoke škole trajno; 

Lektor ne treba biti izborno zvanje jer nije naučno zvanje. 


U šestom redu zamijeniti 

U stavu (6) broj “(6)” zamjenjuje se brojem “(5)”. 

sa 

U stavu (7) broj “(6)” zamjenjuje se brojem “(5)”. 

Primjedbe PMF 

U šestom redu zamijeniti 

U stavu (6) broj „(6)“ zamjenjuje se brojem „(5)“.

U stavu (7) broj „(6)“ zamjenjuje se brojem „(5)“. 

„(7) Visokoškolska ustanova je obavezna da uz nastavnika sa navršenih 55 godina života, na 

nastavnom predmetu, ima izabranog višeg asistenta ili docenta.“ 


izostalo je propisivanje uvjeta za ponovni izbor višeg asistenta za umjetničke predmete, kao što 

su propisani za teoretske predmete. 


Period izbora... 

assistent na četiri godine bez mogućnosti ponovnog izbora ? Gdje će taj assistent u članu 96. 

pod a. Najmanje 240 ECTS bodova, kome će biti asstent ako studenti za drugi stepen moraju 

imati najmanje 300 ECTS bodova kako će ih oni koji nemaju kompetencije nećemu 

podućavati. Može biti asistent samo studentima prvog ciklusa. Kako će napredovati mogu li sa 

240 ECTS upisti doktorski studij i završiti za tri godine.Poslije četiri godine automatski 

dobijaju otkaz ? 

Prijedlog : Nerješivo ! 

Moguće riješenje : Assistent najmanje 300ECTS bodova na period od 5 godina , period za 

postizanje zvanja doktora je četiri godine, viši assistent doktor nauka u oblasti na period od pet 

godina sa višekratnim reizborom, docent doktorat i više radova sa višekratnim reizborom, 

vanredni profesor docent plus knjiga, radovi i mentorstvo prema zakonu, reizbor višekratno 



„(7) Osnivač je obavezan obezbjediti uslove pri kojima će visokoškolskoj ustanovi biti omugu 

eno je obavezna da uz nastavnika sa navršenih 55 godina života, na nastavnom predmetu, ima 

izabranog višeg asistenta ili docenta.“ 



Predlažemo izmjenu u stavu 1. tačka b., tako da glasi 

„ b) viši asistent(naučnonastavno zvanje) na period od pet godina s mogućnošću 

ponovnog izbora isključivo ako postigne stepen trećeg ciklusa studija, aviši asistent 

(umjetničkonastavno zvanje) bira se na period od pet godina s mogućnošću ponovnog 

ukoliko ima javno predstavljene oblike umjetničkog stvaralaštva, od posljednjeg izbora i 

pokazanu sklonost u nastavnom radu.“ 

(Objašnjenje: Ovom odredbom dovode se u ravnopravan položaj viši asistentiumjetničkonastavno 

zvanje i naučnonastavno zvanje) 

U stavu 7., dodati tekst koji bi obavezivao i osnivača, odnosno Vladu Kantona da 

obezbijedi finansiranje „višeg asistenta ili docenta“, jer se u praksi ne može realizirati 

ova odredba ukoliko nema odobrenje za zaposlenje mlađeg akademskog osoblja.


Član 95. 

(3) Akademsko osoblje na Univerzitetu bira se na određeni izborni period i to: 

c) lektor na period od pet godina bez mogućnosti ponovnog izbora 

Lektor ne treba biti izborno zvanje jer nije naučno zvanje. 


U članu 45. Nacrta predložena izmjena koja se odnosi na član 95. stav (1) tačka f) važećeg 

Zakona koja glasi “na određeno vrijeme” se briše, te se zadržava trenutna formulacija 

“trajno”. 

Obrazloženje 

Praksa izvan Bosne i Hercegovine je da je zvanje tedovni profesor “trajno zvanje”, dok je 

termin “na određeno vrijeme” pojam radnog prava i trajanja ugovora o radu, odnosno 

radnog odnosa, čime se na ovaj način akademsko zvanje poistovjećuje sa trajanjem radnog 

odnosa, što sa stanovišta naučne teorije, ali i postojeće prakse u razvijenim zemljama 

svijeta nema nikakvu utemeljenost i opravdanost (npr. to bi se moglo aplicirati na situaciju 

u medicini kada bi se stečeno zvanje primarijusa “oduzimalo” odlaskom u penziju). 


Prihvata se primjedba Elektrotehničkog fakulteta i ponuđeno obrazloženje fakulteta moze 

poslužiti kao odgovor na ostale primjedbe i sugestije, te u tom smislu briše se dio teksta nacrta 

kojim se mijenja tačka f) u stavu (1), odnosno zadržava se raniji tekst zakona koji je doslovno 

preuzet iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju. Isti stav radne grupe se odnosi i na stav 3 

tačka c). 

Takođe je zaključeno da se u stavu (4) nacrta naprave određene korekcije jer je zadnji dio stava 

neprecizan i u tom smislu ga je potrebno brisati. 



Član 46. 

U članu 96. u naslovu poslije riječi „naučnonastavna“ dodaju se riječi „i saradnička“. 

U stavu (1) iza riječi „naučnonastavna“ dodaju se riječi „i saradnička“, a riječi 

„visokoškolskoj ustanovi“ zamjenjuju se riječju „univerzitetu“. 

U stavu (1) tačka a) se mijenja i glasi: 

„a) asistent: završen odgovarajući stepen univerzitetskog prvog ciklusa s najmanjom prosječnom 

ocjenom 8 ili 3,5“

U tački b) riječ „(magisterij)“ se briše. 

U tački c) riječ „(magisterij)“ se briše. 


Član 96. tačka (a) mijenja se i glasi: 

(a) Asistent: odgovarajući univerzitetski stepen sa 300 ECTS bodova i prosječnom ocjenom 8 ili 

3,5. 

U članu 96. tačka (f) iza riječi mentorstvo briše se preostali dio teksta i zamjenjuje riječima: 

najmanje jednog kandidata za stepen III ciklusa. 

U članu 96. stav (1) tačka b) iza riječi studija, dodaje se tekst koji glasi: "ili završeni studij u 

trajanju od pet godina (deset semestara) koji je priznat kao ekvivalent studiju od 300 ECTS 

bodova.“ ***Ova izmjena odnosi se na akademsko osoblje koje ima završenih 10 semestara 

po starom planu i programu u okviru dodiplomskog studija, a nije im priznata ekvivalencija 

sa magisterijem po Bolonji, te se ne mogu birati u zvanje višeg asistenta, čime im se 

automatski ugrožava egzistencija i dalje napredovanje (npr. kolege sa Građevinskog, 

Arhitektonskog i sličnih fakulteta). 


Čl. 96. St. (1) tačka (a) „Asistent: završen odgovarajući stepen univerzitetskog prvog ciklusa 

sa najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5.“ – novo 

Obrazloženje: Obzirom da naš sistem obrazovanja podrazumijeva intenzivan rad asistenta sa 

studentima, asistent nakon zavšenog trogodišnjeg prvog ciklusa nema dovoljno specifičnih 

znanja ni vještina za takav vid angažmana. Kako neke VŠU imaju izuzetno visoke standarde 

i zahtjeve za akademskom rigoroznošću, trebalo bi se omogućiti da se dodatni kriteriji za 

izbor u zvanje mogu propisati posebnim aktima VŠU. 


Član 46. stav (1a): izostaviti. 


Nije u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, član 28. (mada ostaje pitanje 

kako može neko biti zaposlen puno radno vrijeme obavljajući dužnost asistenta na 

univerzitetu i istovremeno biti redovni student drugog ciklusa studija na kojem se očekuje 

da student pohađa redovno predavanja, vježbe, seminare, projekte i sl., te polaže ispite, 

bude (kao asistent ili bilo kako? Ovo je uvijek bilo protuzakonito). 


Izmijenjenom odredbom devalvirani su uvjeti za izbor asistenta u odnosu na Okvirni zakon, jer 

je brisan uvjet od 240 ECTS, što znači da asistent može biti i sa 180 ECTS bodova. S

predloženom izmjenom se ne slažemo jer u osnovnim i srednjim školama nastavnik mora imati 

završen najmanje prvi ciklus sa 240 ECTS bodova. 


Ova odredba nije u skladu sa Okvirnim zakonom koji propisuje minimalne uslove za izbor 

asistenta (najmanje 240 ECTS bodova). 


Član 46. i član 47. koji mijenja član 96. predviđa da se kao asistent na fakultetu može 

zaposliti osoba koja ima završen odgovarajući stepen univerzitetskog prvog ciklusa s 

najmanjom 8 ili 3,5. Smatramo da je nedopustivo da se omogući zapošljavanje osoba sa 

završene tri godine fakulteta u okviru najviše obrazovne instance. 

Nove intencije u obrazovanju insistiraju na master diplomi za niže nivoe obrazovanja (od 

vrtića do srednjih škola), te stoga smatramo da bi ovakav način zapošljavanja vidno 

umanjio kvalitet visokog obrazovanja. 

Hipotetski se može desiti da kandidat bude primljen kao asistent na predmete drugog 

ciklusa koje sam nije ni položio. 

Naš prijedlog je da se u zvanje višeg asistenta mogu birati kandidati koji imaju završen II 

ciklus studija. Izbor u zvanje višeg asistenta treba odrediti na drugačiji način, ne samo 

stjecanjem titule magistra struke. 

Primjedbe PMF 

Naslov člana je suprotan članu 27.stav 1. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju koji 

propisuje da : “Visokoškolske ustanove dodjeljuju akademska zvanja, koja mogu biti 

nastavna, naučnonastavna ili umjetnička.” 

Predloženi član 46. predviđa “saradnička zvanja” koja ne poznaje Okvirni Zakon o 

visokom obrazovanju. 

Primjedbe prof.dr. Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet) 

U članu 46. Nacrta predlaže se izmjena stavova e) i f) koji glase: 

e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet 

naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni stručni 

uspjeh kao što je project, patent ili originalni metod, sve nakon izbora u zvanje docenta, te 

mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa studija; objavljena knjiga može 

biti ekvivalentirana jednim radom u časopisu kojeg prati CC (Current Contents) baza ili sa tri 

objavljena rada na međunarodnim konferencijama koje prate za te oblasti referentne 

međunarodne baze. 

f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, 

najmanje dvije objavljene knjige, najmanje osam naučnih radova objavljenih u priznatim 

publikacijama, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, te mentorstvo najmanje po jednog 

kandidata za steepen drugog i trećeg ciklusa studija; objavljene knjige mogu biti ekvivalentirane 

sa po jednim radom u časopisu kojeg prati CC (Current Contents) baza ili sa po tri objavljena 

rada na međunarodnim konferencijama koje prate za te oblasti referentne međunarodne baze.

Obrazloženje: Dopuna uslova za napredovanje se predlaže kako bi se stimulirale i druge 

forme kreativnog rada, koje proizilaze iz rezultata naučno-istraživačkog rada. Ovo naročito 

ima smisla kada već postoji adekvatna literature za naučnu oblast, koja dodatnu knjigu čini 

suvišnom. 



“U stavu (1) tačka a) se mijenja i glasi: 

a) asistent: završen odgovarajući stepen univerzitetskog prvog ciklusa sa najmanje 240 

ECTS bodova i s najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5;” 

Obrazloženje 

Ovakva dopuna smatra se neophodnom iz razloga što se u slučaju nenavođenja broja 

stečenih ECTS bodova može biti izabran za asistenta osoba sa završenim prvim ciklusom i 

180 ECTS bodova na naučnu oblast ili predmet, pri čemu nema ograničenja u Zakonu 

kojem ciklusu (prvom ili drugom) pripada predmet, pa se realno može desiti situacija da 

navedena osoba bude angažovana na predmetu drugogo ciklusa, iako uopšte nije završila 

drugi ciklus studija, te samim tim ni stekla dovoljno znanja da može na odgovarajući način 

odgovoriti takvom poslu. 

U članu 46. Nacrta nakon predloženih izmjena koje se odnose na tačku c), dodaju se 

izmjene koje se odnose na tačku e) i tačku f) koje glase: 

“e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje osam 

naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni stručni 

uspjeh kao što je project, patent ili originalni metod, te mentorstvo najmanje jednog kandidata za 

stepen drugog ciklusa studija; 

f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, 

najmanje tri objavljene knjige, najmanje 16 naučnih radova objavljenih u priznatim 

publikacijama, te mentorstvo najmanje dva kandidata za stepen drugog i jednog kandidata za 

stepen trećeg ciklusa studija.” 

Obrazloženje 

Potrebno je eksplicitno navesti da se, prilikom izbora u više zvanje, trebaju uvažiti sve 

relevantne reference (radovi, knjige, mentorstva itd.) kumulativno , u periodu od izbora u 

prethodno zvanje do podnošenja prijave za napredovanje, neovisno o tome da li je kandidat 

prethodno imao izbor u isto zvanje (“reizbor”), kako bi se izbjegla neopravdana praksa 

poništavanja/anuliranja/restart-ovanja dostignutog. 

U članu 46. Nacrta nakon predloženih izmjena koje se odnose na tačku c), dodaju se 

izmjene tačke f) koje glase: 

“f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, 

najmanje osam naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon sticanja zvanja 

vanrednog profesora, mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i trećeg ciklusa 

studija i dvije objavljene knjige ili monografije.” 

Obrazloženje

Na ovaj način se uslovi računaju kumulativno, odnosno tokom cjelokupne akademske 

karijere, umjesto od posljednjeg izbora. Time se osigurava kontinuitet i izbjegava situacija 

u kojoj se obajvljeni radovi, knjige i ostali uslovi ispunjeni od prijave na konkurs za izbor u 

zvanje pa do izbora u to zvanje uopšte ne uzimaju u obzir (ni za taj, a ni za naredni izbor). 

Takođe se otklanja dilema oko toga šta se dešava sa uslovima prilikom ponovnog izbora u 

isto zvanje (da li se broje ponovo od nule ili ne). 

U članu 46. Nacrta, nakon predloženih izmjena koje se odnose na tačku c), dodaje se 

sljedeće: 

Na kraju tačke e) dodaje se rečenica koja glasi: “Knjiga može biti ekvivalentirana jednim 

radom u CC časopisu ili sa tri rada na međunarodnim konferencijama.” 

Na kraju tačke f) dodaje se rečenica koja glasi: Knjiga može biti ekvivalentirana jednim 

radom u CC časopisu ili sa tri rada na međunarodnim konferencijama.” 

Obrazloženje 

Dopuna minimalnih uslova za izbor u pojedino naučnonastavno zvanje se predlaže kako bi 

se stimulirale i druge forme kreativnog rada, koje proizilaze iz rezultata naučniistraživačkog 

rada. Ovo naročito ima smisla u slučajevima kada već postoji adekvatna 

literature za naučnu oblast, koja dodatno knjigu čini suvišnom. 


prihvata se primjedba Akademije nauka i umjetnosti, Šumarskog fakulteta, Muzičke akademije, 

Filozofskog fakulteta, Prirodno-matematičkog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta u dijelu koji 

se odnosi na stav (1) tačka a) člana 96. zakona, tako da se u tekst zakona vraćaju raniji naslov 

zakona stav (1) i tačka a) stava (1) iz ranijeg teksta važećeg zakona. 

Primjedbe Pedagoškog fakulteta, prof.dr. Jasmina Velagića i Elektrotehničkog fakulteta koje se 

odnose na tačku e) i f) se ne prihvataju jer je ponuđeno rješenje preciznije i usklađeno je sa 

Okvirnim zakonom. 



Član 47. 

U članu 97. u naslovu iza riječi „umjetničkonastavna“ dodaju se riječi „i saradnička“. 

U stavu (1) tačka a) se mijenja i glasi: 

„a) asistent: završen odgovarajući stepen univerzitetog prvog ciklusa s najmanjom prosječnom 

ocjenom 8 ili 3,5;“ 


Član 97. tačka (a) mijenja se i glasi: 

(a() Asistent: završen stepen II ciklusa studija, s najmanje 300 ECTS bodova o prosječnom 

ocjenom 8 ili 3,5.


Član 47. stav (1a): izostaviti. 


Nije u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, član 29. 


stav 1. tačka a ista primjedba kao prethodna 

Za umjetničko-nastavna zvanja predlažemo pojačane uvjete za izbor, a to je najmanje završen 

drugi ciklus studija 

izostalo je propisivanje uvjeta shodno prethodnom članu (najmanje jedan izborni period u 

zvanju docenta odnosno vanrednog profesora) 

primjedbe ALU 

U članu 97.Zakona o visokom obrazovanju , izvršiti dopune kako slijedi : 

c) docent: završen stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa, ve 

i broj javno 

predstavljenih oblika umjetni 

kog stvaralaštva i pokazani rezultati u nastavnom radu; 

d)vanredni profesor: završen stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 

ECTS), veći broj javno predstavljenih oblika umjetničkog stvaralaštva, priznanja za uspješno 

djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti i pokazani rezultati u nastavnom radu; 

e) redovni profesor: završen stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa (240 ECTS), 

veći broj javno predstavljenih oblika umjetničkog stvaralaštva koji su značajno doprinijeli 

razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju nastavnog i umjetničkog kadra. „ 

( ovim ispravkama usaglašavamo prirodni slijed kvalifikacija nastavni 

kih zvanja u odnosu na propisane uslove za višeg asistenta. Obzirom da pozitivni Zakon o 

visokom obrazovanju 

propisuje samo za višeg asistenta završen stepen drugog ciklusa, dok je za sva viša 

zvanja(nastavni 

ka) propisao prvi ciklus, što je nelogi 

no.

Primjedbe Akademije scenskih umjetnosti 

U član 47. Nacrta (izmjene člana 97. Zakona) 

U članu 97. izvršiti dopune kako slijedi (označeno crvenim tiskom

obrazovanju, te u tom smislu je neophodno zadržati raniji tekst važećeg Zakona o visokom 

obrazovanju. 




Član 48. 

“Član 99a. 

Nastavu stranih jezika i nastavu sporta/vještina na nematičnom fakultetu može izvoditi i lice u 

zvanju predavača na način i pod uvjetima utvrđenim statutom visokoškolske ustanove.” 


Nastavu stranih jezika i sporta / vještina na nematičnom fakultetu/akademiji može 

izvoditi i lice u nastavnom zvanju predavača pod uvjetima iz člana 98.stav 1. tačka b). 

Predavač iz stava 1. ovog člana bira se na način i po postupku utvrđenom za izbor 

akademskog osoblja u naučnonastavnom i umjetničkonastavnom zvanju. 

Bliži uvjeti za izbor predavača u smislu ovog člana utvrđuju se statutom visokoškolske 

ustanove. 


Smatramo da je odredba člana 99. a) opravdana s obzirom na kadrovsku situaciju na 

Univerzitetu koja ne obezbjeđuje dovoljan broj akademskog osoblja u naučnonastavnom 

zvanju koji bi mogao izvoditi nastavu iz stranog jezika i sporta na svim fakultetima i 

akademijama na kojima su ovi predmeti nematični. 

Kako predavače po sadašnjem Zakonu bira visoka škola, smatramo da izbor predavača u 

smislu ovog člana treba da biraju fakulteti/akademije i Senat tako da smo predložili da 

procedura izbora bude kao i za druga akademska zvanja koja daje Univerzitet. 

Trećim stavom smo ostavili mogućnost da se statutom razrade dodatni uvjeti kako je to i 

predloženo u čl. 99 a) Nacrta. 


Član 48. 

U članu 99a novog teksta iza riječi:”predavača” treba da stoji i “lektora”. 


Iza čl.99. predlaže se novi član 99a) u kojem se kaže da nastavu stranih jezika i nastavu 

sporta na nematičnom fakultetu može izvoditi i lice u zvanju predavača. Može se s pravom

očekivati negativna reakcija na ovaj član sa dva fakulteta koji su matični za navedene 

oblasti. 

Primjedbe PMF 

Ovo je suprotno članu 27. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju kojim se propisuju 

zvanja koja se mogu dodjeljivati od strane visokoškolske ustanove.U tom članu nije 

predviđeno da visokoškolska ustanova može dodjeljivati zvanje “predavača”. 


Primjedbe Pedagoškog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Kluba poslanika SDA su prihvaćene i 

clan 48. nacrta se briše jer je ponuđeni član zakona uvredljiv za matične fakultete, te je radna 

grupa jednoglasno zaključila da je potrebno isti brisati. 




Član 49. 

„(1) Registar domaćih i međunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom 

za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata.“ 

U stavu (2) iza riječi „objavljeni u“ dodaje se riječ „indeksiranim“. 

U stavu (4) riječ „registar“ zamjenjuje se riječima „Prijedlog registra“. 



(1) Registar domaćih i međunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo na prijedlog 

Senata Univerziteta. 


Čl.101: Predlažemo da ostane u istom obliku. 


U čl. 101. raniji stav (1) je izbačen, a Senat VŠU je novim rješenjem sveden na ulogu 

predlagača registra domaćih i međunarodnih baza podataka, premda je u prethodnom 

rješenju Senat bio taj koji uspostavlja navedeni registar, 


Član 49. stav (2): preformulirati. 

Iza “indeksiranim” dodati “u međunarodnim bibliografskim bazama podataka”.

Član 49. Nacrta stav (3) (re: član 101. Zakona, stavovi (4) i (5)): izostaviti.) 


Registar indeksiranih bibliografskih baza podataka se ne radi na bazi prijedloga 

organizacionih jedinica ili njihovih “vijeća”, nego se prihvataju međunarodno priznate 

bibliografske baze podataka (Thomson Reuter ISI, Scopus, Google Scholar i slični za 

oblasti umjetnosti). 


(1) Registar domaćih i međunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa 

Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata. 

Obrazloženje: nepotpun naziv; upisati: Akademijom nauka i umjetnosti BiH. 

Član 49. Nacrta; članovi 100. i 101. Zakona 

Vrednovanje “priznatih publikacija” koje je ključno kod izbora u naučnonastavna zvanja 

predstavlja osnovni problem koji do sada nije riješen na adekvatan način. Kao i svi 

dosadašnji zakoni, i ovaj prepušta da se taj problem riješi u budućnosti. Praksa je pokazala 

da se odgovarajući registar, odnosno pravilnik, nije donio ni pored zakonskih obaveza. 

Ostavljeno je na volju fakultetima, odnosno komisijama za izbore u zvanja, da oni odrede 

šta je to “priznata publikacija”. Ovu oblast bi trebalo regulisati na način kao što se radi u 

zemljama u našem okruženju jer ovako BiH ostaje “crna rupa” i nazaduje zato što se 

neadekvatni kadrovi biraju u naučnonastavna zvanja. 

Član 100. Zakona stav (3) odnosi se na to da se sadržaj pojmova “priznata publikacija” itd. 

“preciznije uređuje statutom visokoškolske ustanove”. Smatram da nije u redu da svaka 

visokoškolska ustanova sama za sebe određuje sadržaje ovih pojmova. Također se, u stavu 

(4) člana 101. Zakona, kaže da je “prijedlog registra visokoškolska ustanova obavezna 

dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana…” Postavlja se ponovo pitanje da li to svaka 

visokoškolska ustanova pravi svoj registar. Dalje, u stavu (6) člana 101. se kaže da će se 

radovi objavljeni do uspostave registra smatrati relevantnim u postupku izbora. Ovo je 

apsurdno jer se registar upravo i uspostavlja da se utvrdi koji radovi su relevantni. Stav (3) 

člana 101. obavezno treba izbaciti iz Zakona. On omogućava da se bilo koji rad smatra 

relevantnim u postupku izbora ako je kandidat našao dva recenzenta (“svjedoka”) za rad. 

Da zaključim, članove 101. i 101. Zakona treba u potpunosti promijeniti u skladu sa 

navedenim primjedbama, a izradi registra, odnosno odgovarajućeg pravilnika, treba 

pristupiti i prije usvajanja ovog zakona. Potrebno je uvesti iodgovarajući bodovni sisitem. 

Ako se to ne uvede, onda treba uvesti ekvivalenciju, odnosno supstituciju uslova za 

objavljene knjige kod izbora u zvanje vanrednog i redovnog profesora. 

Primjedbe PMF 

Zamijeniti „Akademijom nauka BiH“ sa „Akademijom nauka i umjetnosti BiH“. 

Zamijeniti „Senata“ sa „Senata Univerziteta u Sarajevu“. 

Postavlja se pitanje ko je nadležan da utvrdi i donese Registar domaćih i međunarodnih 

baza podataka osim fakulteta, odnosno odsjeka i katedre, jer u Savjetu za nauku ne moraju 

sudjelovati predstavnici svih nauka. 

Stav (4) je kontradiktoran stavu (1) jer predviđa da visokoškolska ustanova dostavlja 

Ministarstvu prijedlog registra “i to od dana njegove uspostave”. 

Primjedbe Filozofski fakultet

Član 101. 

e) Registar domaćih i međunarodnih baza podataka donosi Ministarstvo u saradnji sa 

Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH na prijedlog Senata. 

Obrazloženje: nepotpun naziv upisati: Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i 

Hercegovine. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik) 

Član 49: Nepotrebna je izmjena člana 101, stava 2 – riječ “indeksiranim” ništa ne znači 

budući da je precizirano da su to “radovi objavljeni u domaćim i međunarodnim 

publikacijama koje prate međunarodne baze podataka.” 



“(1) Registar međunarodno priznatih bibliotečnih baza podataka donosi Ministarstvo na prijedlog 

Senata.” 

Obrazloženje: Akademija nauka BiH se ne može pojavljivati kao subjekt ili organ u 

Kantonalnom zakonu o visokom obrazovanju. Razlog za to je da ova institucija na 

državnom nivou, kakve su kantonalne institucije. Savjet za nauku može biti savjetodavno 

tijelo ministra, a nikako organ više ingerencije od same visokoškolske institucije, odnosno 

Univerziteta. 


U članu 49. stavu (1) Nacrta, na kraju rečenice, nakon riječi “na prijedlog Senata” dodaje 

se dio rečenice koji glasi: 

“u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.” 

Obrazloženje 

Definiranje određenih rokova smatra se potrebnim u cilju preciziranja samog postupka i 

krajnjih rokova za uspostavljanje registra publikacija, čiji je značaj enorman prilikom 

izbora akademskog osoblja u naučnonastavna zvanja. 

U članu 49. Nacrta predlaže se dopuna koja glasi: 

“Član 101. stav (3) se briše.” 

Obrazloženje 

Ovaj stav otvara mogućnost korištenja nerelevantnih publikacija ili čak neobjavljenih 

materijala za ispunjavanje minimalnih uslova za napredovanje u akademskim zvanjima. 


primjedbe Medicinskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Kluba poslanika SDA, 

Pedagoškog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta se prihvataju i iz tih 

razloga Stručna radna grupa 1 smatra da je neophodno zadržati postojeći stav (1) iz važećeg 

zakona o visokom obrazovanju uz dopunu tako da zadnji dio stava glasi “međunarodnih 

bibliografskih baza podataka.”

Primjedba Saobraćajnog fakulteta je djelomično prihvaćena jer je radna grupa mišljenja da 

postojeći clan 101. nije dovoljno precizan, te iz tih razloga neophodno je isti dopuniti. 




Član 50. 

“Član 102. 


Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati 

vlastitih istraživanja u primjeni, projekti te mentorstva odnosno javno predstavljeni oblici 

umjetničkog stvaralaštva odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvrđeni u članu 

100. ovog Zakona i to nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, i koji se obavezno prilažu 

prilikom svakog izbora u zvanje za naučnu oblast ili nastavni predmet za koji se vrši izbor. 

Akademsko osoblje može imati samo jedan izbor za jednu naučnu oblast/predmet na 

univerzitetu.“ 


U izmijenjenom članu 102. u posljednjoj rečenici iza riječi imati, riječ samo se briše, a iza 

riječi jedan dodaju se riječi ili više. 

Obrazloženje 

Na univerzitetu može postojati mogućnost za izbor akademskog osoblja u dvije ili više 

naučnih oblasti pored one u koju su prvobitno birani. To je bila i ranija akademska praksa, 

a na tragu je racionalizacije opterećenja u skladu sa Standardima i normativima u visokom 

obrazovanju. 

Primjedbe Medicinski fakultet 

U izmijenjenom članu 102 u posljednjoj rečenici iza riječi imati, riječ samo se briše, a iza 

riječi jedan, dodaju se riječi ili više. 

Obrazloženje 

Na univerzitetu može postojati mogućnost za izbor akademskog osoblja u dvije ili više 

naučnih oblasti pored one u koju su nastavnici prvobitno birani.To je bila i ranija 

akademska praksa, a na tragu je racionalizacije opterećenja u skladu sa Standardima i 

normativima u visokom obrazovanju KS. 


Član 50. S obzirom na suvremena kretanja, mislim da treba izbaciti iz teksta izbor 

na “predmet”, a ostaviti da se nastavnik bira na oblast. 



Univerzitetu. 

Promijeniti: “Akademsko osoblje može imati samo jedan izbor za jednu naučnu oblast/predmet na 

Univerzitetu.” Izbaciti riječ “predmet” jer u jednoj naučnoj oblasti može biti više predmeta. 

Ista primjedba kao i članu 116. 

Član 50. 

Zamijeniti “nakon sticanja zvanja vanrednog profesora” sa “nakon sticanja zvanja docenta 

ili vanrednog profesora”. 


U čl. 102. nove izmjene koje se predlažu unose mnogo više nejasnoća nego što pomažu u 

preciziranju problematike. Iako se može pretpostaviti dobra namjera predlagača, potrebno 

ju je propratiti kvalitetnim i nedvosmislenim tekstom. 



“Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i 

rezultati vlastitih istraživanjau promjeni, projekti, te mentorstva, odnosno javno predstavljeni 

oblici umjetničkog stvaralaštva, odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvrđeni 

u članu 100. ovog Zakona i koji se obavezno prilažu prilikom svakog izbora u zvanje za naučnu 

oblast ili nastavni predmet za koji se vrši izbor. Akademsko osoblje može imati izbor na više od 

jedne naučne oblasti/predmeta na Univerzitetu, ukoliko iz istih ima objavljene publikacije u 

međunarodno priznatim bibliotečnim bazama podataka.” 

Obrazloženje: dio teksta “i to nakon sticanja zvanja vanrednog profesora” nema smisla u 

ukupnom kontekstu ovog člana Zakona, budući da to nije jedino nastavničko zvanje. 

Ograničavati izbor nastavnika na samo jednu naučnu oblast nije u duhu bavljenja naukom 

i vrednovanja rezultata nastavničkog i naučnoistraživačkog rada. Sasvim je normalno da 

nastavnik može imati uspjeha u bavljenju naukom u više naučnih oblasti. U suprotnome, 

kvalitetni nastavnici i naučnici bi se sputavali u bavljenju naučnoistraživačkim radom. 

Primjedbe PMF 

Zamijeniti „nakon sticanja zvanja vanrednog profesora“ sa „nakon sticanja zvanja docenta ili 

vanrednog profesora“. 

Predložena izmjena je suprotna članu 32. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH 

koji propisuje: “Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni 

radovi, knjige i rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, projekti, te mentorstva, odnosno 

javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva u vremenu od posljednjeg izbora. 

Primjedbe Muzička akademija

član kojim se reguliše vrednovanje prilikom izbora u isto ili više zvanje je neprecizan i nejasan. 

Prije riječi „vanredni profesor“ dodati i riječ „docent“. 

I ovim članom je je ispuštena umjetnička oblast. Nejasna je formulacija u zadnjoj rečenici da: 

„akademsko osoblje može imati samo jedan izbor za jednu naučnu oblast (dodati i 

umjetničku)/predmet na Univerzitetu.“ 


Nije korektan za ponovni reizbor ili je izbor , a kako može biti izbor u isto zvanje ?, novi radovi 

za reizbor? 

Prijedlog: reizbor plus prijevremeni izbor 


Treba brisati riječi »vanredni profesor« iz predloženog teksta čl. 50 Nacrta jer se član odnosi 

na sva akademska zvanja (?) 

Također treba precizirati formulaciju da akademsko osoblje može imati samo jedan izbor za 

jednu naučnu oblast/predmet na Univerzitetu". ? 

Primjedbe ALU 

Predlažemo brisanje riječi „vanrednog profesora“. 


U izmijenjenom članu 102 u posljednjoj rečenici iza riječi imati, riječ samo se briše, a iza riječi 

jedan dodaju se riječi ili više 

Obrazloženje 

Na univerzitetu može postojati mogućnost za izbor akademskog osoblja u dvije ili više naučnih 

oblasti pored one u koju su nastavnici prvobitno birani. To je bila i ranija akademska praksa, a 

na tragu je racionalizacije opterećenja u skladu sa Standardima i normativima u visokom 

obrazovanju KS. 



U članu 102. izbaciti riječi „vanrednog profesora“. 




Univerzitetu.

Promijeniti: “Akademsko osoblje može imati samo jedan izbor za jednu naučnu 

oblast/predmet na Univerzitetu.” Izbaciti riječ “predmet” jer u jednoj naučnoj oblasti može 

biti više predmeta. 


Član 50: Mislimo da se u Nacrtu zakona kojim se predviđa izmjena člana 102 Zakona 

potkrala gruba greška i da umjesto riječi: “sticanja zvanja vanrednog profesora” trebaju 

stajati riječi: “posljednjeg izbora u zvanje”. 

Primjedbe doc.dr. Sadeta Hamzić (Medicinski fakultet) 

U izmijenjenom članu 102. u posljednjoj rečenici iza riječi imati, riječ samo se briše, a iza 

riječi jedan dodaju se riječi ili više. 

Obrazloženje 

Na Univerzitetu može postojati mogućnost za izbor akademskog osoblja u dvije ili više 

naučnih oblasti pored one u koju su prvobitno birani. To je i bila ranija praksa, a na tragu 

je racionalizacije opterećenja u akladu sa Standardima i normativima u visokom 

obrazovanju. 


U članu 50. Nacrta predlaže se izmjena da posljednja rečenica ovog člana koja glasi: 

“Akademsko osoblje može imati sami jedan izbor za jednu naučnu oblast/predmet na 

univerzitetu.” se briše. 

Obrazloženje 

Ova rečenica može biti protumačena tako da prilikom napredovanja, akademsko osoblje ne 

može biti ponovo birano na istu naučnu oblast. S druge strane, ova rečenica ograničava i 

eventualno opravdane slučajeve izbora iste osobe na više različitih oblasti u okviru 

univerziteta. A može se se desiti i realna situacija da je osoba stručnjak iz dvije naučne 

oblasti, ako se bavi multidisciplinarnim istraživanjima, što je inače praksa u razvijenim 

zemljama. 

Član 50. Nacrta briše se. 

Obrazloženje 

Na ovaj način se uslovi za izbor u naučnonastavna zvanja računaju kumulativno, odnosno 

tokom cjelokupne akademske karijere, umjesto od posljednjeg izbora. Time se osigurava 

kontinuitet i izbjegava situacija u kojoj se objavljeni radovi, knjige i ostali uslovi ispunjeni 

od prijave na konkurs za izbor u zvanje pa do izbora u to zvanje uopšte ne uzimaju u obzir 

(ni za taj, a ni za naredni izbor.) Takođe se otklanja dilema oko toga šta se dešava sa 

uslovima prilikom ponovnog izbora u isto zvanje (da li se broje ponovo od nule ili ne). 


primjedbe Kluba poslanika SDA, Medicinskog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, prof.dr. 

Jasmina Velagića, Prirodno-matematičkog fakulteta, Muzičke akademije, Stomatološkog 

fakulteta, Šumarskog fakulteta, Akademije likovnih unjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti,

Filozofskog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta se prihvataju jer je stručna radna grupa 

razmatrajući primjedbe učesnika u javnoj raspravi, zauzela stav da je neophodno zbog obima 

primjedbi i njihove specifičnosti preformulisati postojeći član nacrta. 



Član 51. 

U članu 103. iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) koji glase: 

“(3) Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog naučno-nastavnog 

odnosno umjetničko-nastavnog vijeća organizacione jedinice, odnosno naučnog vijeća 

instituta (u daljem tekstu: vijeće), odnosno senata visoke škole, kojom se utvrđuje nastavna 

potreba za akademskim osobljem ili pokreće postupak izbora u isto ili više zvanje. 

(4) Konkurs za izbor nastavnika i saradnika na osnovu utvrđene nastavne potrebe obavezno se 

raspisuje za izbor u sva zvanja, a konkurs za izbor nastavnika i saradnika u isto ili više zvanje 

u slučajevima isteka izbornog perioda članu akademskog osoblja organizacione jedinice, 

raspisuje se za zvanje za koje član akademskog osoblja ispunjava uvjete. 

Primjedbe PMF 

U članu 51., stav (4), piše „Konkurs za izbor nastavnika i saradnika ... raspisuje se za zvanje za 

koje član akademskog osoblja ispunjava uslove“. Zadnji dio ovoga stava je nelogičan jer će tek 

komisija za izbor ocijeniti da li neko ispunjava uslove. Druga bi stvar bila kada bi postojao 

bodovni sistem (kao što je to slučaj u zakonima nekih susjednih zemalja) na osnovu kojeg bi 

kandidat i sam znao da li ispunjava uslove. 

Stav 4. je suprotan članu 34. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u BiH koji 

propisuje: 

“Izbor akademskog osoblja se u svim slučajevima vrši javnim konkursom, u skladu sa 

kriterijima određenim zakonom, statutom visokoškolske ustanove i općeprihvaćenim 

standardima u datoj struci.” 

Stav 6. Ne precizira dnevni list u kojem treba biti objavljen konkurs: da li je to domaća ili 

strana novina, prepoznatljivost novine, teritorij pokrivenosti i sl. 


Stav 4. ne može biti ovako formulisan jer niti jedan organ ne može pretpostaviti za koje zvanje 

član akadedmskog osoblja ispunjava uslova (slučaj isteka izbornog perioda). 

(5) Konkurs za izbor u isto ili više zvanje člana akademskog osoblja visokoškolska ustanova 

obavezno raspisuje i isti mora biti okončan do kraja studijske godine u kojoj ističe izborni 

period. 


U čl. 103. trebalo bi stav (4) podijeliti u dva dijela jer govori o dva različita slučaja 

konkursa za izbor nastavnika. To bi pomoglo da se i predloženi stav (5) može pozvati na 

prethodni stav. 

Stavovi (3), (4), (5), (6), (7) i (8) iz čl. 103. Zakona koji se mijenja imali su puno opravdanje, 

odnosno razloge za njihovo postojanje. Pitanje je zašto su u prijedlogu novih zakonskih 

rješenja izbačeni. Isto je i sa većinom stavova iz čl. 104. zakona koji se mijenja. 



“(5) Konkurs za izbor u isto ili više zvanje člana akademskog osoblja, visokoškolska ustanova 

obavezno raspisuje i isti mora biti okončan prije isteka izbornog perioda na koji je izabran, 

odnosno raspisan nakon provedenog izbornog perioda od minimalno tri godine u slučaju da je 

kandidat ispunio sve uvjete za napredovanje u više zvanje.” 

Obrazloženje: Stav (5) je proširen sa dijelom koji uključuje minimalno provedeni izborni 

period u nastavničkom zvanju od tri godine i time stimulira i podstiče nastavnike da u 

kraćem vremenskom periodu postižu značsjno bolje rezultate, kako u nastavi, tako i na 

polju naučnoistraživačkog rada. Insisitiranje na obaveznom trajanju jednog cjelokupnog 

izbora u nekom zvanju, kao uslovu za dalje napredovanje, predstavlja destimulativnu 

mjeru koja za posljedicu može imati ne razvijanje nego gušenje naučnoistraživačkog rada. 

(6) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i na web-stranici organizacione 

jedinice, odnosno visokoškolske ustanove. 

(7) Izbor u zvanje nastavnika i saradnika visokoškolska ustanova obavlja u roku od šest mjeseci 

od dana objave konkursa. Konkursi iz stava (4) ovog člana, moraju se objaviti do kraja maja 

tekuće studijske godine. 

(8) Ako se na osnovu javnog konkursa iz stava (3) ovog člana ne izvrši izbor u zvanje, 

visokoškolska ustanova je obavezna prije početka svake studijske godine blagovremeno 

raspisati javni konkurs za upražnjeno radno mjesto, odnosno procedura iz ovog člana provodi 

se prije početka svake studijske godine.” 

Dosadašnji st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) se brišu. 


Izmijenjena odredba uveliko će olakšati provođenje konkursne procedure, s tim da: 

U stavu 4. potrebno je preformulisati tako da stoji: „da se u slučajevima isteka izbornog 

perioda konkurs raspisuje za isto ili više zvanje.“ 

Predložena formulacija da se konkurs raspisuje za zvanje za koje ispunjava uslove nije dobra, 

jer koji organ će prije konkursa utvrditi da je član akademskog osoblja ispunio uvjet za izbor u 

više zvanje?! 



U članu 103.,u stavu 4. brisati riječi „raspisuje se za zvanja za koje član akademskog osoblja 

ispunjava uvjete.“ 

(Objašnjenje: U momentu raspisivanja konkursa stručno tijelo koje raspisuje konkurs nema 

osnova da procjenjuje uvjete koje kandidat ispunjava kako bi odredilo za koje zvanje da raspiše 

konkurs, naročito u situaciji kada se kandidat može birati ponovo u isto ili više zvanje) 



Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog naučno-nastavnog, 

odnosno umjetničko-nastavnog vijeća organizacione jedinice. 

Treba da piše: “nastavno-naučnog”. 

Član 51. 

U članu 51. stav (4) piše: “Konkurs za izbor nastavnika i saradnika… raspisuje se za zvanje 

za koje član akademskog osoblja ispunjava uslove”. Zadnji dio ovog stava je nelogičan jer 

će tek komisija za izbor ocijeniti da li neko ispunjava uslove. Druga bi stvar bila kada bi 

postojao bodovni sistem (kao što je to slučaj u zakonima nekih susjednih zemalja) na 

osnovu kojeg bi kandidat i sam znao da li ispunjava uslove. 


U članu 103. dodati još i da prilikom izbora u više zvanje treba dati prednost kandidatu koji 

je zaposlen na toj visokoškolskoj ustanovi i koji je već proveo određeno vrijeme u izvođenju 

nastave na datom predmetu ili nastavno-naučnoj oblasti na toj instituciji. 

Podržavamo zahtjev za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za docente i 

vanredne profesore. 

Primjedbe Filozofski fakultet: 


Javni konkurs za izbor nastavnika i saradnika raspisuje se na prijedlog naučno-nastavnog, 

odnosno umjetničko-nastavnog vijeća organizacione jedinice. 

Treba da piše: “nastavno-naučnog”. 


Stručna radna grupa 1: primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se ne prihvata jer je odredba 

člana 34. Okvirnog zakona sadržana u stavu (1) člana 103. Zakona o visokom obrazovanju, a isti 

nije bio predmet nacrta, odnosno izmjena i dopuna zakona. 

Primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer podjelom stava (4) na dva dijela bi se 

bespotrebno opterećavao tekst zakona. 

Primjedba prof.dr. Jasmina Velagića se ne prihvata jer bi prihvatanje primjedbe predstavljalo 

kršenje odredbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju koji je definisao uvjete za izbor i ne 

poznaje izuzetke koje pominje prof.dr. Velagić. 

Primjedbe Šumarskog fakulteta, Muzičke akademije, Akademije scenskih umjetnosti i 

Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvataju jer nastavnik i saradnik je angažovan na

visokoškolskoj ustanovi, gdje bi se trebao rad nastavnika kontinuirano pratiti, a i akademsko 

osoblje ima interes da prije isteka izbornog perioda, upozna menadžment ustanove o ispunjenosti 

uvjeta za dalje napredovanje, odnosno reizbor. 

Primjedba Pedagoškog fakulteta se ne prihvata jer je u suprotnosti sa odredbama Okvirnog 

zakona o visokom obrazovanju. 

Primjedba Filozofskog fakulteta se prihvata. 



Član 52. 


Član 104. 

(Radni angažman bez zasnivanja radnog odnosa) 

(1) Visokoškolska ustanova može, bez raspisivanja konkursa, da angažira akademsko osoblje sa 

druge domaće ili strane visokoškolske ustanove, odnosno druge organizacione jedinice ako: 


provedenom konkursu nije izabran nijedan od prijavljenih kandidata; 

b) član akademskog osoblja koji je u radnom odnosu na matičnoj organizacionoj jedinici 

univerziteta da ili dobije otkaz, odnosno bude suspendiran odlukom nadležnog tijela, i to dok 

se u konkursnom postupku ne izabere novi član akademskog osoblja; 


(2) Visokoškolska ustanova može na prijedlog vijeća organizacione jedinice, bez raspisivanja 

konkursa, da angažira nastavnika sa druge domaće ili strane visokoškolske ustanove u 

svojstvu gostujućeg profesora. 

(3) Angažiranje lica iz st. (1) i (2) ovog člana vrši se na osnovu sporazuma između 

visokoškolskih ustanova odnosno ugovora o angažiranju na način i pod uvjetima utvrđenim 

statutom visokoškolske ustanove. 

(4) U cilju upoznavanja studenata sa određenim naučnim odnosno umjetničkim dostignućima, sa 

primjenom naučnih rezultata u praksi, praktičnim radom i drugim vidovima stručnog 

usavršavanja ili u cilju izvođenja pojedinih specifičnih predavanja, vježbi, seminara i drugih 

oblika rada, organizaciona jedinica može angažirati istaknutog naučnog radnika, umjetnika, 

odnosno stručnjaka iz prakse da učestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom 

predmetu na viskoškolskoj ustanovi na način i pod uvjetima utvrđenim statutom.

(5) Izuzetno, u opravdanim slučajevima, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom, nastava iz 

pojedinih predmeta u sva tri ciklusa može se, bez raspisivanja konkursa, povjeriti izabranom 

akademskom osoblju pod uvjetom da se radi o predmetima na kojim utvrđeno do jedne 

polovine fonda sati u skladu sa Standardima i normativima. 

(6) Odluku o povjeravanju nastave za tekuću studijsku godinu iz stava (5) ovog člana, na osnovu 

pisanog obrazloženja, donosi vijeće organizacione jedinice na prijedlog dekana, katedre, 

odsjeka uz saglasnost senata. 

(7) Povjeravanje nastave iz stava (5) ovog člana može se vršiti samo akademskom osoblju koje 

ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naučne discipline. 

(8) Visokoškolska ustanova može na način i pod uvjetima utvrđenim statutom zbog specifičnih 

potreba pojedinih studijskih programa vršiti izbor akademskog osoblja te angažirati tako 

izabrano akademsko osoblje bez zasnivanja radnog odnosa. 

(9) Visokoškolska ustanova može akademsko osoblje izabrano odnosno imenovano na neku 

javnu dužnost angažovati u nastavno-naučnnom procesu na osnovu ugovora. Vremenski 

period proveden na javnoj funkciji se ne može iskoristiti za akademsko napredovanje. 

(10) Visokoškolska ustanova može u opravdanim slučajevima (porodiljsko odsustvo, bolovanje 

duže od šest mjeseci, javna dužnost) bez zasnivanja radnog odnosa za izvođenje nastavnih 

aktivnosti angažovati i druga lica na način i pod uvjetima utvrđenim statutom.” 


U članu 52. Nacrta brisati alineje: 9 i 10. 


U stavu 10. definisati pojam "druga lica". 


Izmjena ove odredbe je bila nužna i dobro je riješena, s tim da je u stavu 7. potrebno utvrditi i 

uvjete za povjeravanje nastave akademskom osoblju izabrano na umjetničke predmete (opet je 

utvrđeno samo za naučne discipline ?!) 

- u stavu 10. nejasno je šta znači „druga lica“ 


U čl. 104. nejasan je stav (5) tako da može biti zloupotrijebljen . Takođe i stav (8), ukoliko 

se u ovom Nacrtu zakona ne odredi odgovarajući okvir, može biti zloupotrijebljen. Isto je i 

sa stavom (10). 

U izmijenjenom članu 104. stav (5) treba dodati rečenicu: Nastavnik kojem je povjerena 

nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. 

Obrazloženje

Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava može bti upisan u indeks, može 

provoditi ispite, odnosno u tom momentu imati sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik. 


U Članu 104. preciznije odrediti pojam planiranja kadrovske politike na Univerzitetu. 


U izmijenjenom članu 104, stav (5) treba dodati rečenicu: Nastavnik kojem je povjerena 


Obrazloženje 

Razlog za ovo je da nastavnik kojem se povjerava nastava može biti upisan u indeks, može 


Primjedbe ALU 

U stavu 1. i 2. Predlažemo da se utvrdi i precizno odredi karakter “domaće visokoškolske 

ustanove“. 


U izmijenjenom članu 104, stav (5) treba dodati rečenicu: Nastavnik kojem je povjerena 


Obrazloženje 

Razlog za ovo je da nastavnik kojemu se povjerava nastava može biti upisan u indeks, može 



Primjedbe na član 104.: greška u pisanju riječi: ispraviti na “visokoškolskoj” umjesto 

“viskoškolskoj”. 

(3) U cilju upoznavanja studenata sa određenim naučnim, odnosno umjetničkim 

dostignućima, sa primjenom naučnih rezultata u praksi, praktičnim radom i drugim 

vidovima stručnog usavršavanja ili u cilju izvođenja pojedinih specifičnih 

predavanja, vježbi, seminara i drugih oblika rada, organizaciona jedinica može 

angažirati istaknutog naučnog radnika, umjetnika, odnosno stručnjaka iz prakse da 

učestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na visokoškolskoj 

ustanovi na način i pod uvjetima utvrđenim statutom. 


Član 52. 

U izmijenjenom članu 104. stav (5) treba dodati rečenicu: „Nastavnik kojem je povjerena 

nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik.

Obrazloženje 




U izmijenjenom članu 104. stav (5) treba dodati rečenicu: Nastavnik kojem je povjerena 


Obrazloženje 




U članu 52. Nacrta u stavu (2) brisati riječ “visokoškolske”, tako da pomenuti stav ubuduće 

glasi: 

“(2) Visokoškolska ustanova može na prijedlog vijeća organizacione jedinice, bez raspisivanja 

konkursa, da angažira nastavnika sa druge domaće ili strane ustanove u svojstvu gostujućeg 

profesora.” 

Obrazloženje 

Ako se briše riječ “visokoškolske” tada se otvara mogućnost angažiranja istaknutih 

znanstvenih radnika iz istraživačkih i/ili znanstvenih institucija (koje po osnivanju ne 

moraju nužno biti visokoškolske, nego su u pitanju naučno-istraživačke jedinice, zavodi, 

institute, organizacije). To bi na najbolji način omogućilo toliko potrebnu saradnju i 

povezivanje visokoškolskih ustanova i privrede. Također, time bi bila otvorena mogućnost 

nesmetanog angažiranja znanstvenika koji su uposleni u privredi kao i u javnom sektoru. 

Na taj način bilo bi moguće, bez zapreka, koristiti važan znanstveni potencijal u našoj 

državi. 


Stručna radna grupa 1: Primjedba Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja se ne pprihvata jer 

predlagač primjedbe istu nije obrazložio, a postoji neupitna potreba da se i ovo pitanje zakonom 

uredi. 

Primjedba Šumarskog fakulteta se ne prihvata jer je zakonom utvrđeno da se angažman drugih 

lica vrši na način i pod uvjetima utvrđenim statutom, te je nepotrebno opterećavati zakon. 

Primjedba Muzičke akademije se prihvata i u stavu (7) (novi stav (6)) se dodaju riječi “odnosno 

tri oblika umjetničkog stvaralaštva”. 

Primjedba Kluba poslanika SDA se prihvata na način da se stavovi (5) i (6) spajaju, a 

povjeravanje nastave izabranom akademskom osoblju se vrši isključivo na osnovu odluke 

nastavno-naučnog vijeća. Dakle, na taj način je osiguran mehanizam od eventualnih zloupotreba. 

Dio primjedbe koji se odnosi na dopunu stava (5) se ne prihvata jer je općeprihvaćen stav da 

nastavnik kome je povjerena nastava ostvaruje sva prava i obaveze kao izabrani nastavnik i to 

pitanje je materija za odluku o povjeravanju nastave i suvišno je opterećavati zakon. 

Primjedba Pedagoške akademije se ne prihvata jer se primjedba ne odnosi na predmet nacrta. 

Primjedbe Medicinskog fakulteta, Kluba zastupnika SDP-a i doc.dr. Sadete Hamzić se ne 

prihvataju jer je općeprihvaćen stav da nastavnik kome je povjerena nastava ostvaruje sva prava i

obaveze kao izabrani nastavnik i to pitanje je materija za odluku o povjeravanju nastave i suvišno 

je opterećavati zakon. 

Primjedba Akademije likovnih umjetnosti se ne prihvata jer se primjedba ne odnosi na predmet 

nacrta. 

Primjedba Filozofskog fakulteta se prihvata i u tekstu je ispravljena navedena greška. 

Primjedba Elektrotehničkog fakulteta se ne prihvata jer je moguće angažovanje samo lica koja 

rade na visokoškolskoj ustanovi u svojstvu gostujućih profesora, a stručnjake iz prakse je moguće 

angažovati na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. 



Član 53. 

U članu 106. u stavu (1) riječ „usklađenost“ zamjenjuje se riječima „potpunost i 

blagovremenost“, a iza riječi „konkursom“ riječ/veznik „i“ zamjenjuje se riječju „t 


Član 54. 

„(1) Kada član akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz člana 95. stav (1) ne bude 

izabran u isto ili više zvanje, visokoškolska ustanova je obavezna, prije otkazivanja ugovora o 

radu, ponuditi članu akademskog osoblja zaključivanje novog ugovora o radu na poslovima za 

koje se ne traži izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogućnost i potreba.“ 


Stav 1. Iza riječi „zvanje“ brisati slijedeći tekst „ ako za to postoji mogućnost i potreba.“ 

Primjedbe Akademsko društvo za međunarodne odnose 

Dodati novi stav (6) iza stava (5): 

“(6) Član suradničkog osoblja u zvanje višeg asistenta može biti izabran u više zvanje i 

prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni sve uvjete za izbor u više (nastavno) 

zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje dvije godine nakon posljednjeg izbora.” 

Primjedbe Građevinski fakultet 


„(1) Kada član akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz člana 95. stav (1) ne bude 

izabran u isto ili više zvanje, visokoškolska ustanova je obavezna, prije otkazivanja ugovora o 

radu, ponuditi članu akademskog osoblja zaključivanje novog ugovora o radu na poslovima za 

koje se ne traži izbor u akademsko zvanje ako za to postoji mogućnost i potreba.“



Naš prijedlog bi bio da se u stavu 1 brišu riječi „ako za to postoji mogućnost i potreba“. 

Umjesto 

navedenog predalžemo da se stavi: „u skladu sa njegovim kvalifikacijama“. Ovim bi se barem 

djelimično zaštitili uposlenici Univerziteta u Sarajevu koji rade u nastavi. 


Čl. 114. St. (5) „Član akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti 

izabran u više zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u 

više nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg 

izbora.“ – briše se 

Obrazloženje: Svjetska praksa pokazuje da se uspješno akademsko osoblje ne sputava na 

putu bržeg razvoja i napredovanja, te da ne postoje ovako dugoročna ograničenja po kojim 

akademsko osoblje od doktoriranja do trajnog izbora u zvanje redovnog profesora mora 

čekati jedanaest godina. Svjetska vodeća praksa pokazuje pooštravanje zahtjeva za NIR-om i 

objavljivanje u referentnim časopisima, a ne podizanje proteka vremena potrebnog za izbor u 

više zvanje. Ovakav pristup destimuliše uspješne da aktivno rade i da budu bolji od drugih. 

Navedeni stav u postojećem Zakonu glasi: „ Član akademskog osoblja u zvanju docenta і 

vanrednog profesora može biti izabran u više zvanje і prije isteka perioda na koji je biran 

ukoliko 

ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje і ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine 

nakon posljednjeg izbora.“ 

Mišljenja smo da se navedeni stav ne treba brisati jer se time dovode u neravnopravan položaj і 

demotiviraju za napredovanje docenti і vanredni profesori koji svojim trudom і zalaganjem 

zaslužuju priliku za napredovanje. Brisanje ovog stava bi bilo demotivirajuće і diskriminatorno 

і 

iz razloga što je već godinama na snazi і što je dao priliku za napredovanje mnogim kadrovima. 


U čl. 114. pogrešno se predlaže brisanje stava (5) (napredovanje nastavnika i prije isteka 

roka ukoliko ispuni uvjete za to) kao i stava (7) koji se odnosi na asistenta i mogućnost 

njegovog napredovanja u više zvanje ukoliko prije vremena ispuni uvjete za to. To su bili 

dobri stimuli za vrijedne i produktivne nastavnike i asistente. 


Član 54. 

Primjedba se odnosi na promjene člana 114. Zakona stav (1). Kaže se da je visokoškolska 

ustanova “obavezna … ako postoji mogućnost i potreba”. Ovo je kontradiktorno. Imalo bi 

smisla ako bi umjesto riječi “obavezno” stajalo “može”. Preporuka: izbaciti ovaj član .


U članu 54. stav (3) Nacrta predlaže se izmjena koja glasi: 

“Dosadašnji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), stav (5) postaje stav (4), a stavovi 

(6), (7) i (8) se brišu:” 

Obrazloženje: Neopravdano je brisati stav (5) važećeg Zakona o visokom obrazovanju , član 

114. Ograničavati kvalitete i uspjehe nastavnika, odnosno naučnika, na način da nemaju 

adekvatnu satisfakciju za ono čime se bave je poražavajuće. Ovo bi značilo da 

nastavnici/naučnici koji za kraće vrijeme mogu postići bolje rezultate ne trebaju biti za ti 

adekvatno stimulirani, što je do sada bilo ranije napredovanje. U suprotnom to bi dalo 

negativnu poruku nastavnicima da se ne bave ozbiljno naučnoistraživačkim radom što bi 

imalo za posljedicu stagnaciju u razvoju obrazovanja, nauke i privrednog rasta države, a 

koje nije nikome u interesu. 

Primjedbe PMF 

Primjedba se odnosi na promjene člana 114. Zakona, stav (1). Kaže se da je visokoškolska 

ustanova „obavezna ... ako postoji mogućnost i potreba“. Ovo je kontradiktorno. Imalo bi 

smisla ako bi umjesto riječi „obavezno“ stajalo „može“. Preporuka: Izbaciti ovaj član. 




Mišljenja sam da stav 5,6,7 i 8. ne treba brisati. 


Postavlja se pitanje zašto je brisano: 

- prijevremeno napredovanje ? 

- produžetak perioda od tri godine za asistente koji nisu magistrirali (a prelaznom odredbom to 

pitanje nije riješeno za one asistente kojima je visokoškolska ustanova, shodno ovom članu, 

produžila period za tri godine) ? 

- postupak izbora docenta koji se odvija u skladu sa odredbom člana 103. stav 1. Zakona ? 


Stav 1. nije definisano da li je član akademskog osoblja ispunio ili nije ispunio zakonom 

predviđene uslove za izbor u isto ili više zvanje. Ako je ispunio a nema nastavne potrebe 

kandidat nemože biti odgovoran za to. 

Stav 2. kaže da je VŠU obavezna ako za to postoji potreba , ako je nešto obavezno onda je 

obavezno, nejasno ?

Stav 6. zašto assistent iz ovoga stava može ostati u zvanju tri godine od dana donošenja ovoga 

zakona, je li to kazna ili gubitak kadra koji je kompetentan, jer se za tri godine ne može završiti 

doktorski studij i napredovati., predpostavka da te godine nije upisao doktorski studij i pored 

želje ne može završiti doktorski studij, ekvivalencija stari studij i novi studij, najbolje je ukinuti 

zvanje asistent? 

Prijedlog novoga člana. 

Član akademskog osoblja u reizbornom zvanju, viši assistent,docent i vanredni profesor koji 

ispuni sve zakonom propisane uslove u zakonom predviđenom roku za izbor u pripadajuće više 

zvanje a nemože biti izabran u pripadajuće više zvanje, zbog nastavne potrebe, može biti 

reizabran više puta u isto zvanje do sticanja uslova za izbor u pripadajuće više zvanje. 

OBRAZLOŽENJE 

U slučaju da se desi opisano stanje stvarali bismo kvalitetan kadar i onda mu davali otkaz sa 

poslijedicom istovremenog nadostatka ovoga kadra, ovaj kadar odlazio bi na privatne fakultete, 

univerzitete ili novi uposlenici nebi htjeli raditi na UNSA a rezultat bi ponovo bio nedostatak 

kadra, to vodi gašenju UNSA. 

Primjedbe Filozofski fakultet (odsjek za romanistiku) 

Predlažemo izmjenu člana 114. stav (8) po kojem viši asistent mora provesti pet godina u 

tom zvanju prije izbora u zvanje docenta i predlažemo da taj član glasi: Član akademskog 

osoblja u zvanju višeg asistenta može biti izabran zvanje docenta i prije isteka perioda na 

koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u to zvanje. 

Primjedbe MUP 

“Član akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti izabran u više 

zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje 

i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora.” 

Smatramo da je navedeni prijedlog neprihvatljiv, naročito ako se ima u vidu da za isti ne 

postoji adekvatno činjenično obrazloženje niti opravdan razlog za predlaganje norme na 

način kako ista glasi. 


Član 54. Nacrta, a u vezi sa članom 114. trenutnog Zakona 

U ovom članu je neprihvatljivo i sporno što predviđa brisanje stava (5) člana 114. trenutnog 

Zakona, gdje navedeni stav propisuje: 

Stav (5) Član akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti 

izabran u više zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u 

više nastavno zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg 

izbora. 

Obrazloženje 

Brisanjem ovakve odredbe ostvario bi se dugoročni negativni utjecaj na kvalitetu 

nastavnog kadra, jer se njima ograničava nepredovanje akademskog osoblja u zvanja. Na

taj način, postaje jasno vidljivo da napredovanje ne bi više primarno ovisilo o kvaliteti i 

intenzitetu rada nastavnika, već vremenskom okviru koji treba da protekne. Ovakav 

prijedlog je također u direktnoj suprotnosti sa misijom obrazovanja studenata i 

unapređenja znanja, kao i akademskoj odgovornosti koja implicira da nastavnici svije 

zvanje u kontekstu napredovanja moraju podrediti propisanim strogim uslovima 

recenziranja svog rada. Takođe, ovakvim ograničavanjem bi se nastavio trend da se na 

vodećim nastavnim mjestima nalaze nastavnici čija je naučna aktivnost već određeno 

vrijeme u silaznoj putanji iz različitih razloga, gdje takvi nastavnici nisu upoznati s 

najnovijim dostignućima u području svoje naučne djelatnosti, i samim tim nisu u 

mogućnosti da takve spoznaje prenesu svojim saradnicima i studentima. Time se, naime, 

onemogućava da kvalitetniji nastavnici sa nižim nastavničkim zvanjima ne mogu 

naapredovati i zamijeniti nekvalitetnije (ili one koji su već stekli uslove za penziju). Stoga je 

izuzetno važno da se kreativnim naučnicima (pogotovo mlađim naučnicima), omogući 

nesmetan naučni razvoj , ukoliko su ispunili sve zakonske uslove za izbor u naučnonastavna 

zvanja i prije isteka izbornog perioda, pogotovo ako se ima u vidu da se propisani kriteriji 

od strane pojedinaca ispunjavaju u uslovima nepostojanja materijalne osnove i potpore na 

fakultetima (bar kad je riječ o Univerzitetu u Sarajevu), koja bi im omogućila uslove rada 

za postizanje vrhunskih naučnih rezultata. 


U članu 54. stav (3) Nacrta predlaže se izmjena koja glasi: 

“Dosadašnji stav (3) postaje stav (2), stav (4) postaje stav (3), stav (5) postaje stav (4), a stavovi 

(6), (7) i (8) se brišu.” 

Obrazloženje 

Smatra se opravdanim zadržati stav (5) važećeg Zakona koji glasi: “Član akademskog 

osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti izabran u više zvanje i prije 

isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje i 

ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora.”, iz razloga što 

insistiranje na obaveznom trajanju jednog cjelokupnog izbora u nekom zvanju, kao uslovu 

za dalje napredovanje predstavlja destimulativnu mjeru koja za posljedicu može imati ne 

razvijanje nego gušenje naučno-istraživačkog rada. 


SARAJEVO: primjedbe Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja i Građevinskog fakulteta 

se ne prihvataju jer od visokoškolske ustanove se ne može zahtijevati da osigura radno 

mjesto članu akademskog osoblja ako za to ne postoji mogućnost i potreba. 

Primjedba Akademskog društva za međunarodne odnose se ne prihvata jer je ugrađivanje 

tog stava u suprotnosti sa Okvirnim zakonom. 

Primjedbe Ekonomskog fakulteta, Kluba poslanika SDA, prof.dr. Jasmina Velagića, 

Filozofskog fakulteta, Ministarstva unutrašnjih poslova, Kluba zastupnika SDP-a i 

Elektrotehničkog fakulteta se ne prihvataju, jer su iste u suprotnosti sa Okvirnim 

zakonom, a dosadašnja praksa je ukazala na brojne zloupotrebe u slučaju prijevremenog 

napredovanja.

Primjedbe Akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematičkog fakulteta se prihvataju 

i riječ “obavezno” se mijenja u riječ “može”. 

Primjedba Stomatološkog fakulteta se ne prihvata jer je u suprotnosti sa Okvirnim zakonom. 



Član 55. 

U članu 115. u stavu (5) u tački c) iza riječi “rukovodioca organizacione jedinice” dodaju se riječi 

“odnosno upravnog odbora ako se radi o rektoru visokoškolske ustanove.” 


Primjedbe prof.dr. Kasim Tatić 

Konkretno, član 115. stav 13. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 

(“Službene novine 22/10”) u slučaju angažmana nastavnika na drugom fakultetu zahtijeva 

potpisivanje ugovora između dvije visokoobrazovne ustanove, dok Zakon o visokom 

obrazovanju Zeničko-dobojskog Kantona zahtijeva potpisivanje ugovora između fakulteta i 

pojedinog angažovanog nastavnika/saradnika (bez uključivanja matične institucije na kojoj 

je nastavnik/saradnik angažovan). 

Na ovaj način, mada se suštinski zagovara prohodnost nastavnog osoblja, zbog praktične 

nemogućnosti zaključivanja i potpisivanja ugovora o angažmanu, prohodnost nastavnog 

osoblja je formalno I suštinski onemogućena, čak I u onim slučajevim u kojim nastavnici 

imaju formalnu saglasnost matične institucije za angažman na drugoj visokoškolskoj 

instituciji. 

Sugeriram da je jako važno razriješiti uočenu neusaglašenost u rješenjima pojedinih 

kantonalnih zakona i pokrenuti proceduru potrebnu za prevazilaženje ovog problema, jer 

je postojeće stanje u suprotnosti sa principima Bolonjske deklaracije o prohodnosti 

nastavnog osoblja. 


U čl. 115. sporno je brisanje stava (13) jer bi to moglo izazvati zloupotrebe i derogirati 

poziciju ustanove u odnosu na pojedinca. 


Na kraju člana 55. Nacrta dodaje se novi stav koji glasi: 

“(7) Član akademskog osoblja koji navrši 65 godina života ne može na osnovu konkursa biti 

biran u isto ili više zvanje.” 

Obrazloženje 

Ovaj stav je sadržan u članu 116. važećeg Zakona, a u Nacrtu je izbačen, čime se ostavlja 

mogućnost da član akademskog osoblja koji je navršio 65 godina bude biran u isto ili više

zvanje, što je u suprotnosti sa ograničenjem da se planiranje angažmana člana akademskog 

osoblja sa navršenih 65 godina sprovodi svake godine, ali tek nakon sprovedene konkursne 

procedure. 


Primjedba prof.dr. Kasima Tatića se ne prihvata jer Skupština Kantona Sarajevo nije u 

mogućnosti da usaglašava kantonalne zakone. 

Primjedba Elektrotehničkog fakulteta se ne prihvata jer se ne odnosi na predmet clana 55. nacrta. 




Član 56. 

Član 116. 

(Izbor člana akademskog osoblja) 

(1) Član akademskog osoblja se bira za naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavni 

predmet i može sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za koji je 

biran odnosno koji pripada naučnoj/umjetničkoj oblasti za koju je izvršen izbor i to u sva tri 

ciklusa studija. 


Član 116. (Izbor člana akademskog osoblja) mijenja se i glasi: 

(2) Odluku o utvrđivanju naučnih, odnosno umjetničkih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju 

istim, donosi Ministarstvo na prijedlog visokoškolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. 

(3) Akademskom osoblju u naučno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju (u 

daljem tekstu: nastavnik) prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na kraju studijske 

godine u kojoj je navršio 67 godina života. 

(4) Nastavnik u zvanju redovnog profesora, koji je navršio 67 godina života, može ostati u 

radnom odnosu na visokoškolskoj ustanovi ako za takav angažman postoji nastavna potreba. 

(5) Nastavna potreba za nastavnikom sa navršenih 67 godina života utvrđuje se prije početka 

svake studijske godine, u skladu sa odredbama člana 3. Zakona o visokom obrazovanju. 

(6) Završetkom studijske godine u kojoj navršava 70 godina života nastavniku prestaje 

mogućnost nastavničkog angažmana po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora 

emeritusa. 

Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet)

Stav (1): ograničavati izbor nastavniku na samo jednu naučnu oblast nije u duhu bavljenja 

naukom i vrednovanja rezultata nastavničkog i naučnoistraživačkog rada. Sasvim je 

normalno da nastavnik može imati uspjeha u bavljenju naukom u više naučnih oblasti. Na 

temelju predložene izmjene u Nacrtu zakona, kvalitetni nastavnici i naučnici bi se sputavali 

u njihovom bavljenju naučnoistraživačkom radom. 

(2) Odluku o utvrđivanju naučnih, odnosno umjetničkih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju 

istim, donosi Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i Akademijom nauka BiH, na 

prijedlog visokoškolske ustanove, odnosno organizacionih jedinica. 

Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet) 

Stav (2): Akademija nauka BiH se ne može pojavljivati kao subjekt ili organ u 

kantonalnom zakonu o visokom obrazovanju. Razlog za to je da je ova institucija na 

državnom nivou i ne mogu joj se davati ingerencije institucije nižeg nivoa, kakave su 

kantonalne institucije, Savjet za nauku može biti savjetodavno tijelo ministra, a nikako 

organ koji bi imao više ingerencije od same visokoškolske institucije, odnosno Univerziteta. 


U čl. 116. predviđa se izmjena stava (2) na način da visokoškolske ustanove više ne donose 

odluku o utvrđivanju naučnih, odnosno umjetničkih oblasti kao i predmeta koji im 

pripadaju, nego to sada čini Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za nauku i ANUBIH, dok 

se VŠU svodi na ulogu predlagača. Ovo rješenje predstavlja atak na akademsku 

autonomiju Univerziteta. 


Čl.116: Predlažemo da se član 116. ne mijenja. 


Član 116. stav (7) Ovaj stav treba istaći potrebu katedre za tim nastavnikom, a taj 

nastavnik bi trebao biti u zvanju redovnog profesora. 

Član 116. ( Član 56. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama…) 



predmet i može sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za 

koji je biran, odnosno koji pripada naučnoj/umjetničkoj oblasti za koju je uzvršen izbor i 

to u sva tri ciklusa studija. 

Izbor treba vršiti za naučnu oblast, a ne za predmet; singular imenice PREDMET ovdje je posebno 

problematičan jer jedan nastavnik može predavati i više predmeta iz jedne naučne oblasti. 


Zamijeniti “Akademijom nauka BiH” sa “Akademijom nauka i umjetnosti BiH”. 

Primjedbe PMF 

Zamijeniti „Akademijom nauka BiH“ sa „Akademijom nauka i umjetnosti BiH“.

Stav (2) je izuzetno upitan jer podrazumijeva saradnju sa Savjetom za nauku koji je ovim 

nacrtom izbačen iz zakona. 

Takođe, stav (2) je neprecizan jer ne navodi rok do kojeg će Ministarstvo donijeti Odluku o 

naučnim/umjetničkim oblastima i predmetima koji pripadaju tim oblastima.Ovo je 

izuzetno važno pitanje i potrebno je propisati rok za izvršenje ove obaveze.Nadalje, ovaj 

stav ne odgovara na pitanje na koji način će se izvršiti izbori u akademska zvanja dok ova 

odluka ne bude donesena.Nesporno je da se zbog potreba nastavnog procesa, izbori u 

akademska zvanja moraju provoditi kontinuirano. 

Na kraju, ostaje nejasno ko je nadležan da o naučnim/umjetničkim oblastima i predmetima 

donese odluku za visokoškolske ustanove kao ustanove, odnosno za tzv. privatne ustanove. 

(3) Akademskom osoblju u naučno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju (u 

daljem tekstu: nastavnik) prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na kraju studijske 

godine u kojoj je navršio 65 godina života. 

(4) Nastavnik koji je navršio 65 godina života može ostati u radnom odnosu na visokoškolskoj 

ustanovi ako postoji nastavna potreba i ako nakon provedene konkursne procedure nije izabran 

drugi nastavnik. 

Primjedbe prof.dr.Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet) 

Stav (4): Predložena dopuna stava ima za svrhu da podrži one nastavnike koji su navršili 65 

godina, a koji su uložili napor da obezbijede obrazovanje novog nastavnika na oblasti na 

kojoj su izabrani. 

Primjedbe PMF 

U stavu (4) je potrebno umjesto riječi “može” predvidjeti “…ima pravo ostati…”. jer se 

dešavalo da dekani fakulteta ne žele omogućiti ostanak u nastavi nastavniku koji je navršio 

65 godina života, a istovremeno vrše angažiranje nastavnika sa druge domaće ili strane 

visokoškolske ustanove.Formulacija “može” ostavlja veliki prostor slobode neodgovornim 

dekanima. 

(5) Nastavna potreba za nastavnikom sa navršenih 65 godina života utvrđuje se prije početka 

svake studijske godine, a visokoškolska ustanova je obavezna raspisivati konkurs za izbor 

potrebnih nastavnika prije početka svake studijske godine u skladu sa odredbama člana 103. ovog 

Zakona. 

(6) Završetkom studijske godine u kojoj navršava 70 godina života nastavniku prestaje 

mogućnost nastavničkog angažmana po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa.” 


U člani 56. Nacrta brisati slijedeće alineje : 4., 5. i 6. 


izmijenjeni st. 3. i 4. su nejasni i neprecizni. Mnogo bolje rješenje u važećem Zakonu.

Postavlja se pitanje da li nastavniku u svakom slučaju prestaje radni odnos krajemstudijske 

godine sa navršenih 65 godina i da li, ako po konkursu ne bude izabran drugi nastavnik, kao 

penzioner ponovo zaključuje ugovor o radu na 1 godinu, ili mu ne prestaje radni odnos tj. 

produžava raditi (kako je u važećem Zakonu). 

Zašto su brisani stavovi kojima je bilo jasno precizirano: „ukoliko mu to omogućava odluka o 

izboru“, odnosno: „da nastavnik sa 65 godina života ne može na osnovu konkursa biti biran u 

isto ili više zvanje“. 

Sa ovakvim rješenjem ponovo imamo nedorečenu odredbu za koju je neophodno tražiti 

autentično tumačenje Skupštine Kantona. Naime, penzionisanje nastavnika sa 65 godina 

života je treći put predmet izmjena u Zakonu. 

Zato predlažemo da nastavniku prestaje radni odnos sa 68 godina života, kako su to riješili 

Zakonom o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj. 


U stavu jedan (1) iza riječi "predmet" treba da stoji "/predmete". 

Stav 3. i 4. nisu precizni. Postojeći zakon je jasniji, jer ne predviđa prestanak te i produžetak 

radnog odnosa. 



U članu 116. stav 2. brisati riječi „kao i predmeta koji pripadaju istim“. 

(Objašnjenje: Promjena predmeta i izmjene u nastavnom programu se mijenjaju relativno često, 

tako da pripadnost nastavnih predmeta određenim naučnim/umjetničkim oblastima treba 

prepustiti stručnim tijelima visokoškolske ustanove, a naznačene institucije u stavu 2. trebale bi 

utvrditi naučne oblasti, grane itd.) 



predmet i može sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za 

koji je biran, odnosno koji pripada naučnoj/umjetničkoj oblasti za koju je uzvršen izbor i 

to u sva tri ciklusa studija. 

Izbor treba vršiti za naučnu oblast, a ne za predmet; singular imenice PREDMET ovdje je 

posebno problematičan jer jedan nastavnik može predavati i više predmeta iz jedne naučne 

oblasti. 

Primjedbe na član 116.: ovaj član nije prihvatljiv u ovom obliku jer ograničava angažman 

nastavnog osoblja u slučaju odsustva ili drugih okolnosti.Stoga preporučujemo dopunu na 

kraju ili novu rečenicu u smislu: “Član akademskog osoblja može sudjelovati u realizaciji 

nastavnog procesa i iz nastavnog predmeta za koji nije biran odlukom Nastavno-naučnog 

vijeća fakulteta na preporuku odsjeka kao zamjena u slučaju odsustva drugog člana 

akademskog osoblja ili drugih okolnosti utvrđenih statutom visokoškolske institucije.”


Član 56. 

Član 116. stav 4. novog teksta se mijenja i glasi: 

“Član akademskog osoblja koji je navršio 65 godina života može biti angažiran na 

visokoškolskoj ustanovi ukoliko nakon provedene konkursne procedure nije izabran drugi 

nastavnik. 

Angažman nastavnika sa navršenih 65 godina života vezuje se za nastavnu potrebu koja se 

utvrđuje prije početka svake studijske godine. 

Angažman nastavnika izi prethodnog stava mora biti odobren prije početka školske 

godine.” 


Predlažemo da se u odredbi koja reguliše uzbor člana akademskog osoblja doda sljedeće: 

Nastavno umjetničko vijeće akademija, može povjeriti održavanje nastave iz oblasti ili 

predmeta članu akademskog osoblja unutar visokoškolske ustanove, nakon valorizacije 

njegovih javno predstavljenih radova iz oblasti ili predmeta na koje nije biran, s tim da se 

uslovi i procedura za primjenu ove odredbe detaljno regulišu u Statutu visokoškolskih 

ustanova. 

Predlažemo da nastavnicima na umjetničkim akademijama radni odnos prestaje sa 

navršenih 70 godina života, osim ukoliko isti nakon 65 godina života pisanom izjavom volje 

želi prekinuti radni odnos. 


U članu 56. stav (3) Nacrta vrši se izmjena gdje se dio rečenice koji glasi: “65 godina života” 

mijenja sa “68 godina života”. 

U članu 56. stav (4) vrši se izmjena gdje se dio rečenice koji glasi: “65 godina života” 


U članu 56. stav (5) vrši se izmjena gdje se dio rečenice koji glasi: “65 godina života” 


Obrazloženje 

Podizanjem starosne granice sa 65 na 68 godina života je opravdano u cilju unifikacije 

starosnih ograničenja kod angažmana članova akademskog osoblja na čitavom prostoru 

Bosne i Hercegovine. Starosna granica u Republici Srpskoj je 68 godina. 

U članu 56. Nacrta nakon stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: 

“Član akademskog osoblja iz stava (5) ovog člana ostaje u random odnosu na visokoškolskoj 

ustanovi do navršene 70. godine života ukoliko nakon provedene konkursne procedure u skladu 

sa članom 104. ovog Zakona na to mjesto nije izabran drugi nastavnik i ukoliko mu to 

omogućava odluka o izboru u zvanje, te ukoliko ima pet radova upisanih u referentnim 

međunarodnim bazama podataka u posljednjih 10 godina i jedno mentorstvo na trećem ciklusu 

studija ili na doktorskom studiju pop red Bolonja sistemu.”

Dosadašnji stav (6) člana 56. Nacrta postaje stav (7). 

Obrazloženje 

Predložena dopuna koja se odnosi na dodavanje novog stava (6) ima za svrhu da podrži 

one nastavnike koji su navršili 65 godina, a koji su uložili napor da obezbijede obrazovanje 

novog nastavnika na oblasti na kojoj su izabrani. 


Primjedbe Pedagoškog fakulteta se ne prihvataju jer su dostavljene nakon zatvaranja javne 

rasprave. 

Primjedba prof.dr. Jasmina Velagića se prihvata i brisan je drugi dio teksta u stavu (1) ovog 

člana. 

Primjedbe prof.dr. Jasmina Velagića, Kluba poslanika SDA i Prirodno-matematičkog fakulteta, 

Primjedba Akademije nauka i umjetnosti se ne prihvata jer postoji neupitna potreba da se pitanje 

naučnih oblasti uredi na jedinstven način na području Kantona Sarajevo. Iz cijelog procesa, 

nakon analize primjedbi i sugestija issključena je Akademija nauka i umjetnosti, a zadržana je 

uloga Savjeta za nauku imajući u vidu nadležnosti Savjeta za nauku, u čiji rad su uključeni 

članovi akademske zajednice – predstavnici svih naučnih/umjetničkih grupacija. 

Primjedba Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja se ne prihvata jer ovaj stav nema alineje. 

Primjedbe Šumarskog fakulteta i Filozofskog fakulteta se prihvataju i stav (1) se mijenja na način 

da se umjesto riječi “predmet” koristi riječ “predmeti”. 

Stav radne grupe 1 kada su u pitanju primjedbe na stav (4) je sljedeći: zbog obima primjedbi i 

njihovih različitih prijedloga grupa se odlučila da ponudi novi stav (4). 



Član 57. 

U članu 122. u stavu (1) iza tačke c) dodaje se nova tačka d) koja glasi: 

„d) grupacije organizacionih jedinica na visokoškolskoj ustanovi“, a dosadašnja tačka d) postaje 

tačka e). 

U stavu (4) tačka b) se mijenja i glasi: 

„b) nastavno-naučno vijeće“. 

Primjedbe PMF 

Predložena izmjena u stavu 4. je suprotna članu 13. stav 4. Okvirnog Zakona o visokom 

obrazovanju koji propisuje da su tijela Visoke škole “upravni odbor, senat i direktor”. 


Prihvata se primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta i briše se tačka d).



Član 58. 

U članu 126. naslov se mijenja i glasi: “(Nadležnost i sastav senata i nastavno-naučnog vijeća 

visoke škole)” 


„(3) Senat univerziteta odlučuje o akademskim pitanjima na prijedlog stručnih tijela fakulteta, 

akademija, naučnih instituta, kao i drugih tijela univerziteta i predstavničkih tijela studenata u 

skladu sa zakonom i statutom. Odgovornost za dopuštenost i zakonitost prijedloga upućenih 

senatu snose rukovodioci i stručna tijela organizacione jedinice, odnosno rukovodna lica 

grupacija.“ 

Primjedbe PMF 

Naslov član kako ga predviđa član 58. nacrta bi bio suprotan članu 13. stav 4. Okvirnog 

Zakona o visokom obrazovanju BiH.Potrebno je iz naslova brisati “nastavno-naučnog 

vijeća visoke škole”, iz razloga kako je prethodno pojašnjeno u vezi sa članom 57. nacrta. 

Takođe, u tom smislu sasvim je nepotrebna izmjena stava 3. gdje se akcenat stavlja samo 

na senat Univerziteta, dok je postojeće rješenje podrazumijevalo “senat i univerziteta i 

visoke škole.” 


Član 126. (Nadležnost i sastav Senata) (Član 58. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama…) 

U članu se ne navodi koliko traje mandat članovima Senata; navodi se da je mandatni period rektora 4 godine, 

s mogućnošću još jednog izbora. 

- dodjeljuje počasno zvanje profesor emeritus, zvanje počasni doktor nauka; 

Dodati: “te druga priznanja u skladu sa Pravilnikom o priznanjima Univerziteta” 


(Vijeće organizacione jedinice) 

(1) Vijeće fakulteta ili akademije čini akademsko osoblje iz reda nastavnika, predstavnici 

asistenata, viših asistenata i predstavnici studenata u skladu sa statutom visokoškolske 

ustanove.Član vijeća fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i član akademskog osoblja 

sa navršenih 65 godina života, a koji se nalazi u radnom odnosu u skladu sa članom 116. 

ovog Zakona. 

(2) Vijeće organizacione jedinice posebno je nadležno da: 

a) donosi odluke o svim akademskim, nastavnim, naučnim, umjetničkim i stručnim 

pitanjima u okviru svoje nadležnosti; 

b) inicira i vrši preispitivanje nastavnih planova i nastavnih programa za sve cikluse 

studija; 

c) bira i razrješava dekana i prodekane;

d) donosi opće akte organizacione jedinice; 

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama …, izbor dekana nije u nadležnosti Upravnog odbora, un bilo kojoj 

fazi! 



U članu 126. napraviti dopune u nazivu, tako da iza riječi „nastavno-naučnog vijeća“, dodati 

riječi „nastavno-umjetničkog vijeća“. 

Predlažemo izmjene stava 1., tako da glasi: 

„ 1) Odgovornost za akademska pitanja na univerzitetu ima senat, a na visokoj školi nastavnonaučno 

vijeće, odnosno umjetničko-nastavno vijeće kao najviše akademsko tijelo koje čine 

predstavnici akademskog osoblja i predstavnici studenata“, a da se u stavu 2. brišu riječi 

„ (2)Senat visokoškolske ustanove u svom akademskom djelovanju ima nadležnost da:“ , a da se 

dopiše tekst koji glasi „Senat univerziteta, odnosno nastavno-naučno/umjetničko-nastavno vijeće 

visoke škole u svom akademskom djelovanju ima nadležnost da:“ 


U čl. 126. predviđena je izmjena stava (3) koja je nelogična jer za dopuštenost i zakonitost 

prijedloga o kojima odlučuje Senat odgovornost snose rukovodioci i stručna tijela 

organizacionih jedinica, odnosno rukovodna lica grupacija, dok je Senat amnestiran od 

odgovornosti. To je nelogično. 


U članu se ne navodi koliko traje mandat članovima Senata; navodi se da je mandatni period rektora 4 godine, 

s mogućnošću još jednog izbora. 

- dodjeljuje počasno zvanje profesor emeritus, zvanje počasni doktor nauka; 

Dodati: “te druga priznanja u skladu sa Pravilnikom o priznanjima Univerziteta” 

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama …, izbor dekana nije u nadležnosti Upravnog odbora, un bilo kojoj 

fazi! 


prihvataju se primjedbe Prirodno-matematičkog fakulteta, Akademije nauka i umjetnosti, Kluba 

poslanika SDA i Filozofskog fakulteta na način da se član 58. Nacrta briše, a zadržava član 126. 

važećeg zakona. 



Član 59.

U članu 127. u stavu (9) riječi „15. novembar“ zamjenjuju se riječima „do 15.marta za prethodnu 

kaledarsku godinu“. 

Primjedbe PMF 

Nejasno je zašto se uvodi u tekst Zakona “kalendarska godina” kada je cjelokupan koncept 

rada visokoškolskih ustanova podešen prema “studijskim/akademskim godinama”. 


U čl. 127. predviđena je izmjena stava (9) po kojoj je rektor, umjesto do 15. novembra 

(kako je bilo dosadašnje zakonsko rješenje) dužan podnijeti izvještaj o poslovanju VŠU za 

prethodnu studijsku godinu “najkasnije do 15. marta za prethodnu kalendarsku godinu”. 

Ovo u praksi neće biti moguće realizirati jer VŠU ne rade po kalendarskim nego po 

akademskim, odnosno studijskom godinama. Ta nemogućnost realizacije obaveze iz stava 

(9) odmah se potvrđuje u stavu (10) koji nabraja elemente među kojima su i oni o 

uspješnosti rada VŠU u oblasti nastavnog poslovanja (?!) 


prihvataju se primjedbe Prirodno-matematičkog fakulteta i Kluba poslanika SDA na način da se 

riječi “studijska godina” mijenjaju riječju “godina”, a riječi “15. marta” mijenjaju riječima “15. 

aprila naredne kalendarske godine”. 



Član 60. 

U članu 131. u stavu (1) riječi: „Član vijeća fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i član 

akademskog osoblja sa navršenih 65 godina života, a koji se nalazi u radnom odnosu u skladu sa 

članom 116. ovog Zakona.“ se brišu. 

U stavu (2) tačka b) iza riječi „studija“ dodaju se riječi: „i to najmanje jednom po isteku ciklusa 

studija“. 

U stavu (2) tačka f) iza riječi „jedinicu“ dodaju se riječi: „imajući u vidu funkcionalnu integraciju 

univerziteta“. 


Član 131. stav (1) mijenja se glasi: 

(1) Član Vijeća fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i član akademskog osoblja u 

radnom odnosu sa navršenih 67 godina života, u skladu sa članom 116. ovog Zakona. 


Čl. 131. St. (1) „Član vijeća fakulteta ili akademije sa pravom glasa je i član akademskog

osoblja sa navršenih 65 godina života, a koje se nalazi u radnom odnosu u skladu sa članom 

116. Ovog Zakona.“ – briše se 

Obrazloženje: Akademskom osoblju sa navršenih 65 godina života se daje mogućnost 

angažmana u svim oblicima izvođenja nastave i aktivnom učešću u svim akademskim 

aktivnostima, te im ne treba osporiti punopravno članstvo u radu Vijeća fakulteta. Ovakav 

stav je diskriminirajući, jer ovo akademsko osoblje ostaje u radnom odnosu do slijedeće 

akademske godine i vidi se nikakav razlog da budu u drugačijem položaju. 




Predložena odredba je diskriminatorna. S obzirom na to da član akademskog osoblja koji 

je nastavio raditi i poslije 65. godine života (jer nije bilo prijavljenih kandidata na 

raspisani konkurs), ima pravo učestvovati u svim djelatnostima vezanim za nastavu i 

nauku (ispitivati studente, biti mentor, biti član raznih komisija, objavljivati naučne radove 

sa adrese dotičnog fakulteta, učestvovati na projektima i sl.), onda treba da ima i pravo 

glasa na NNV-u na kojem se odlučuje upravo o tim temama. 


U čl. 131. stav (2) tačka b) uvodi se pojam isteka ciklusa studija, a ostaje nejasno šta se 

tačno pod tim podrazumijeva jer ciklus studija se i naziva ciklusom uoravo zato što nema 

svoj istek. 


Član 60. 

U članu 131. važećeg teksta stav (1) mijenja se i glasi: 

Vijeće fakulteta ili akademije čine predstavnici akademskog osoblja svake matične katedre 

fakulteta, odnosno akademije. 


ne prihvataju se primjedbe Pedagoškog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Filozofskog fakulteta 

jer je prvi dio stava jasno ukazao ko su članovi vijeća, a to su svi nastavnici koji učestvuju u 

realizaciji nastavnog procesa i nepotrebno je posebno isticati nastavnike starije od 65 godina i tim 

tekstom opterećavati zakon. 

Ne prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA koja se odnosi na stav (2) tačku b) jer svaki 

ciklus ima svoj početak i kraj. 



Član 61.

U članu 132. u stavu (9) riječi „15.oktobra“ zamjenjuju se riječima „31. januara tekuće godine za 

prethodnu akademsku godinu“. 

Primjedbe PMF 

Nejasno je zašto se uvodi u tekst Zakona “kalendarska godina” kada je cjelokupan koncept 

rada visokoškolskih ustanova podešen prema “studijskim/akademskim godinama”. 


U čl. 132. stav (9) se mijenja tako da se uvodi obaveza dekanu da podnese izvještaj Vijeću i 

rektoru o izvršavanju nastavnog procesa i poslovanju fakulteta, odnosno akademije ta 

studijsku godinu najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu akademsku godinu. 

Postavlja se pitanje zašto dekan ovdje podnosi izvještaj za prethodnu akademsku godinu, a 

rektor u čl. 127 stav (9) za prethodnu kalendarsku godinu (a podnese izvještaj o potpuno 

istim pitanjima, što se vidi iz stava (10) ovog i stava (10) iz čl. 127.) 


U čl.132 stav (9): Predlažemo da Vijeće zajedno sa dekanom podnese Izvještaj Rektoru. 


prihvataju se primjedbe Prirodno-matematičkog fakulteta i Kluba poslanika SDA na način da se 

riječi “studijska godina” mijenjaju riječju “godina”, a riječi “31. januara” mijenjaju riječima “15. 

marta naredne kalendarske godine”. 

Primjedba Saobraćajnog fakulteta se ne prihvata jer se ne odnosi na tekst nacrta. 



Član 62. 

U članu 145. u stavu (3) riječi: “, a u skladu sa članom 50. ovog Zakona,” se brišu. 


U članu 145. iza stava (3) dodaju se novi stavovi: 

(4) Ministarstvo snosi troškove pohađanja, izrade i odbrane doktorske radnje na III ciklusu 

studija saradnika u radnom odnosu na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu. 

(5) Odobrenje o finansiranju navedenih troškova donosi se na prijedlog visokoškolske ustanove i 

uz obrazloženje kojim se potvrđuje da je saradnik obavljao poslove prema kriterijima i 

zahtjevima Zakona o visokom obrazovanju. 

Primjedbe Fakultet za javnu upravu

U članu 145. važećeg Zakona o visokom obrazovanju doda novi član 145a. koji glasi: 

Član 145a. 

(Status zatečenih visokoškolskih ustanova kao ustanova pridruženih članica Univerziteta u 

Sarajevu kao javne ustanove) 

12. Zatečene visokoškolske ustanove kao ustanove (fakulteti) sa statusom pravnog lica 

pridružene članice Univerziteta u Sarajevu zadržavaju taj status u skladu sa odlukom 

Skupštine Kantona Sarajevo o sticanju statusa pridružene članice. 

13. Fakulteti iz stava (1) ovog člana u domenu akademskog poslovanja imaju nadležnost 

organizacionih jedinica Univerziteta u realizaciji nastavne, naučnonastave i 

naučnoistraživačke djelatnosti u sva tri ciklusa Bolonjskog studija i shodno tome 

primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o visokom obrazovanju i druge propise koji 

se odnose na tu oblast. 

14. Sve poslove iz nadležnosti senata senat Univerziteta obavlja i za fakultet – pridruženu 

članicu pod uslovima utvrđenim posebnim ugovorom. 

15. Fakulteti iz stava (1) ovog člana primjenjuju zakone i druge propise na osnovu kojih su 

osnovani u domenu upravljanja, rukovođenja i poslovanja. 

Obrazloženje 

Članom 63. stav 2. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju utvrđeno je da će se sva 

pitanja koja nisu reglisana tim zakonom regulisati zakonima kantona. 

Članom 6. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo propisano je da se na pitanja 

koja nisu regulisana Zakonom o visokom obrazovanju primjenjuje Okvirni zakon i drugi 

propisi koji reglišu datu oblast. 

Kako je pitanje statusa Fakulteta za javnu upravu regulisano i odredbama Odluke 

Skupštine Kantona Sarajevo o davanju saglasnosti na sticanje statusa pridružene članice 

Univerziteta u Sarajevu sa statusom pravnog lica kao i Ugovorom između Fakulteta i 

Univerziteta, smatramo da ovo predstavlja valjan pravni osnov za prihvatanje predloženog 

člana 145a. 

Takvu mogućnost predviđa i stav 1. člana 145. važećeg Zakona kojim je propisano da 

fakulteti, akademije i centri kao ustanove mogu steći status pridružene članice univerziteta 

kao javne ustanove. 

Treba napomenuti da su pridružene članice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove i 

teološki fakulteti koji su također osnovani i posluju po drugim propisima. 

S obzirom na to da zakon uopće nije regulisao pitanje statusa zatečenih pridruženih 

članica bilo je neophodno predložiti rješenje.

Smatramo da predloženi način regulisanja statusa zatečenih pridruženih članica kao 

ustanova predstavlja jedino ispravno rješenje u odnosu na njihova već stečena prava i 

pravnu sigurnost. U konkretnom slučaju drugačije regulisanje bi se posebno negativno 

odrazilo na studente Fakulteta za javnu upravu. 


Čl. 145. osporavaju se u pojedinim njegovim dijelovima predstavnici nekih pridruženih 

članica. 


stav (3) ne mijenjati, već zadržati formulaciju stava (3) iz važećeg Zakona (22/10). 




Član 63. 

„(1) Priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije je formalno potvrđivanje vrijednosti 

inostrane visokoškolske obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo 

nadležno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju.“ 


„(5) U postupku akademskog priznavanja vrši se vrednovanje inostranih studijskih programa i 

time utvrđuje pravo nastavka školovanja na visokoškolskim ustanovama na području Kantona 



„(6) U postupku akademskog priznavanja vrednovanje i usporedba se vrši na osnovu 

dokumentacije i procedura bliže određenih statutom visokoškolske ustanove.“ 


„(7) Jednom izvršeno pozitivno vrednovanje određenog inostranog studijskog programa važi za 

sve buduće slučajeve.“ 

Član 64. 

U članu 149. u stavu (1) riječi „univerzitet i visoka škola“ zamjenjuje se riječju „Ministarstvo“. 

U stavu (2) briše se tačka, stavlja se zarez i dodaju se riječi „u saradnji sa Centrom za 

informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja“

U stavu (5) iza riječi „Postupak provođenja“ dodaju se riječi „akademskog priznavanja“. 


U čl. 149. predložene izmjene u stavovima (1), (2) i (5) mogi izazvati negativne reakcije UNSA 

jer im Ministarstvo preuzima ulogu koju su oni ranije imali u postupku stručnog priznavanja 

inostranih visokoškolskih kvalifikacija. 


Čl.149: Mišljenja smo da ne treba ništa mijenjati. 


zadržati formulaciju člana 149. ZVO (22/10), odnosno brisati član nacrta, te je suvišno se 

izjašnjavati na primjedbe. 




Član 65. 

„(2) Ukoliko se u postupku akademskog priznavanja utvrdi da je riječ o 

interdisciplinarnim/multidisciplinarnim studijskim programima, postupak priznavanja provodi 

fakultet, akademija u saradnji sa univerzitetom odnosno visokom školom.“ 


„(3) Zahtjev iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži podatke utvrđene pravilima za priznavanje 

inostranih visokoškolskih kvalifikacija, a posebno naznaku o fakultetu/akademiji na kojoj se želi 

nastaviti studij.“ 

Dosadašnji st. (3), (4), (5) i (6) postaju st. (4), (5), (6) i (7). 

Član 66. 


“Član 151. 

(Provođenje postupka stručnog priznavanja) 

(1) Stručno priznavanje visokoškolske kvalifikacije provodi Ministarstvo.

(2) Za provođenje postupka iz stava (1) ovog člana Ministarstvo imenuje posebnu komisiju. 

(3) Komisija iz stava (2) ovog člana sačinjava izvještaj koji dostavlja Ministarstvu, na osnovu 

kojeg Ministarstvo donosi rješenje. 

(4) Protiv rješenja Ministarstva nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred 

nadležnim sudom u Sarajevu na način i pod uvjetima predviđenim Zakonom. 

(5) Ministarstvo je obavezno voditi registar zaprimljenih i riješenih zahtjeva za stručnim 

priznavanjem visokoškolskih kvalifikacija. Izgled i sadržaj registra, te troškove provođenja 

postupka na području Kantona Sarajevo donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.” 


Na čl. 151 moguće su reakcije slične reakcijama na član 149. 


Prihvata se primjedba Kluba poslanika SDA, te se briše ovaj član nacrta. 



Član 67. 

U članu 155. u stavu (1) alineja 30) se mijenja i glasi: 

„30) a ne izvrši obavezu iz člana 126. stav (3) ovog Zakona.“ 

Član 68. 


Član 157a. 

(Implementacijske mjere) 

(1) S ciljem promocije i osiguranja integracije, akademskog, finansijskog i prostornog razvoja 

djelatnosti visokog obrazovanja, Kanton Sarajevo poduzeće sve potrebne mjere i aktivnosti,

te osigurati potrebna sredstva za početak rada Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: 

Univerzitet) kao integrirane visokoškolske ustanove. 

(2) Kanton Sarajevo će posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji završetak procesa integracije 

na Univerzitetu. Do utvrđenog roka, fakulteti, akademije i naučni instituti koji imaju status 

pravne osobe zadržavaju taj status na način i pod uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta. 


univerziteta, shodno se primjenjuju i na nadležnost fakulteta i akademija sa pravnim 


(4) Do dana potpune integracije Univerziteta, u pogledu pokretanja i provođenja procedure za 

izbor akademskog (nastavnog i saradničkog) osoblja i drugih zaposlenika, organa i tijela, te 

upisa studenata, primjenjuju se odredbe općih akata univerziteta, fakulteta, akademija i 

naučnih instituta. 

(5) Odredbe ovog Zakona, u pogledu ispunjenosti uvjeta za izbor iz stava (4) ovog člana 

primjenjuju se zajedno sa odredbama općih akata u pogledu pokretanja i provođenja 

odgovarajućih postupaka." 


Čl. 157a izaziva posebno interesovanje jer govori o implementacijskim mjerama integracije 

UNSA, ali predložena rješenja ostaju prepuna nejasnoća i uopćenih formulacija iz kojih se 

nikako ne prepoznaje namjera predlagača da zakonsku obavezu integracije univerziteta, 

koja je započeta i u dobroj namjeri definirana u prethodnom periodu u svim svojim 

elementima (Elaborat kao i Akciono plan o integraciji Univerziteta usvojila je Skupština 

Kantona Sarajevo) realizira ozbiljno i do kraja. 


Stav 4. i 5. nisu precizni. Do potpune integracije Univerziteta potrebno je jasnije definisati 

primjenu Zakona i općih akata. 

Član 82. Nacrta (izmjena čl. Zakona 171, stav 6) - ‚krajem studijske godine 2010/11‘ 

zamjenjuje termin ‚30. 09. 2012.‘ 

Prijedlog: produžiti mogućnost prijave po predbolonjskom programu do kraja zimskog 

semestra školske godine 2012/13 godine, odnosno 30. 09. 2013. godine. 

Obrazloženje: većina fakulteta nema uveden treći ciklus studija zbog nedostatka tehničkih i 

ljudskih resursa pa stoga treba ostaviti mogućnost započinjanja sticanja naučnog zvanja 

doktora nauka po predbolonjskom programu. 


U članu 68. Nacrta (izmjene člana 157a. Zakona)

U članu 157a., u stavu 2. zamijeniti riječi „Kanton Sarajevo“ sa nekim od organa Kantona 

Sarajevo: Skupština, Vlada, Ministarstvo i sl. 

U istom članu, u stavu 4. i 5. jasnije definisati primjenu Zakona i općih akata do potpune 

integracije Univerziteta. 


primjedbe Šumarskog faklulteta i Akademije scenskih umjetnosti se prihvataju i u stavu (4) se 

dodaju riječi “koji su usklađeni sa zakonom i na koje je data saglasnost nastavno-naučnog 

vijeća.” 



Član 69. 


“Član 158. 

(Rokovi za donošenje podzakonskih akata,općih akata i drugih mjera) 

(1) Propisi za provođenje ovog Zakona bit će doneseni najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana 

njegovog stupanja na snagu, osim ako ovim Zakonom nije izričito drugačije određeno. 

(2) Univerzitet u Sarajevu će najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog 

Zakona donijeti Statut i druge akte na osnovu kojih se Univerzitetu omogućava provedba višeg 

nivoa integracije. 

(3) Stupanjem na snagu Statuta Univerziteta u Sarajevu prestaju da važe pravila dosadašnjih 


(4) Do dana integracije univerziteta, statut donosi upravni odbor na prijedlog senata na način i 

pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom." 

Primjedbe PMF 

Da bi se neki tekst analizirao neophodno je da isti ima logičku konstrukciju.Predloženi 

tekst sadrži određene pojmove kao “funkcionalne integracije” ili “viši nivo integracije” koji 

nisu konzekventno objašnjeni. 


primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se ne prihvata jer je stav radne grupe da je član 

dovoljno precizan.




Član 70. 

“Član 159. 


(1) Visokoškolske ustanove, kojima je bila priznata akreditacija i licenca u skladu sa ovim 

Zakonom, obavezne su obezbjediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju u 

skladu sa odredbama čl. 29. i 30. ovog Zakona, najkasnije do početka studijske 

2013./2014.godine. 

(2) Visokoškolske ustanove koje imaju programsku akreditaciju kroz izvršenu vanjsku ocjenu 

kvaliteta za sva tri ciklusa studija akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog člana.” 

Prijedlog Akademija nauka i umjetnosti 



Predloženi rok (početak školske 2013/2014 godine) za akreditaciju studijskih programa 

(preko 800 na Univerzitetu u Sarajevu) je nerealan, pogotovo ako se ima u vidu da 

dokument Kriteriji za akreditaciju studijskih programa još nije donesen od strane Agencije 

za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. 

Član 70 stav (2): preformulisati 

Umjesto teksta “akreditovane su do isteka roka iz stava (1) ovog člana” staviti tekst: 

“akreditovane su do roka isteka akreditacije”. 


Rok na koji je izdata akreditacija može biti promijenjen samo od strane institucije koja je 

izdala akreditaciju i to oduzimanjem iste. 


primjedba Akademija nauka i umjetnosti se ne prihvata jer bi izmjena roka za akreditaciju bila u 

suprotnosti sa Okvirnim zakonom. 




Član 71.

Član 72. 

U članu 161. u stavu (1) riječi “do roka utvrđenog u članu 160. stav (3) ovog Zakona“ zamjenjuju 

se riječima “do roka utvrđenog u članu 157a. stav (2) ovog Zakona, na način i pod uvjetima 

utvrđenim Statutom Univerziteta u Sarajevu“. 

U stavu (2) uvodni dio mijenja se i glasi: „Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije 

svojih članica na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, statutom i drugima aktima 

donesenim na osnovu zakona i statuta,a akademije i fakulteti djeluju pod nazivima:“ 


U čl. 161 stav (2) kaže se da Univerzitet kao javna ustanova integrira funkcije svojih članica 

na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, statutom i drugim aktima. 

Međutim, iz teksta zakona se uopće ne vidi jasno ni način ni uvjeti integracije tih funkcija. 


primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje integracije preciznije uređuje 

statutom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona i statuta, te u tom smislu uvjete i način 

integracije univerziteta nije potrebno uređivati zakonom jer ovaj zakon tretira i druge 

visokoškolske ustanove, a ne samo Univerzitet u Sarajevu. 



Član 73. 

U članu 162. u stavu (1) riječi “u Elaboratu o integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Službene 

novine Kantona Sarajevo", broj:37/09), a nakon toga nastavljaju sa radom kao organizacione 

jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa nadležnostima koje će biti definirane 

statutom“ zamjenjuju se riječima: “na način iz odredbe člana 157a. stav (2) ovog Zakona i pod 

uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta u Sarajevu,“. 


U čl. 162. se kaže da će naučno-istraživački instituti zadržati svojstvo pravnih lica do roka 

utvrđenog “na način iz odredbe člana 157a stav (2)”, ali se pri tom zanemaruje da u stavu 

(2) nije jasno ko će, kojim aktom utvrditi koje rokove za krajnji završetak procesa 

integracije. Takođe se zanemaruje da su u prethodnom periodu odgovori na sva ova pitanja 

dati i usvojeni na Skupštini Kantona Sarajevo i da bi sada trebalo krenuti u realizaciju 

obaveza, a ne vraćati process na sami početak. 


primjedba Kluba poslanika SDA se ne prihvata jer se pitanje integracije preciznije uređuje 

statutom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona i statuta, te u tom smislu uvjete i način 

integracije univerziteta nije potrebno uređivati zakonom jer ovaj zakon tretira i druge 

visokoškolske ustanove, a ne samo Univerzitet u Sarajevu.




Član 74. 

Član 163. 

(Nastavne baze) 

(1) Članice univerziteta kao javne ustanove iz područja biomedicine i zdravstva izvode kliničku 

nastavu i klinička naučna istraživanja u zdravstvenim ustanovama koje imaju status 

univerzitetske kliničke bolnice odnosno odobrenje za obavljanje zdravstvene nastave 

(nastavne baze) u skladu sa propisima iz predmetne oblasti. 

(2) Univerzitet odnosno članice univerziteta iz područja biomedicine i zdravstva iz stava (1) ovog 

člana nastavu izvode na način i pod uvjetima koji se utvrđuje zaključivanjem ugovora sa 

zdravstvenim ustanovama koje po zakonu imaju uvjete za izvođenje nastave.” 


U članu 163. stav (3) trebalo bi jasnije definirati odnos visokoškolske ustanove i Kliničkog 

centra. 


Stav 1. Brisati “koje imaju status univerzitetske kliničke bolnice odnosno”. 

Obrazloženje: U prvom stavu i u drugom je jasno precizirano odobrenje tj. “koje imaju uvjete za 

obavljanje nastave”, jer u praksi se pokazalo da pojedine Univerzitetske bolnice ne posjeduju 

npr. suvremene laboratorije i sl. dok se to može naći čak u privatnim laboratorijama, 

poliklinikama pa i u klinikama. Nema razloga da ako institucija posjeduje akreditacijski 

dokument i certifikaciju da se ne prevede i za nastavnu bazu. 

Primjedbe PMF 

Terminologija koja se koristi u stavu (1) i (2) nije koherentna tekstu Zakona, jer se ovdje za 

organizacione jedinice koristi naziv “članice univerziteta”. 

Takođe, nepotrebno je koristiti termine “klinička nastava i klinička istraživanja” jer se 

radi o nastavi. 


U čl. 163 u stavu (2) predloženih izmjena se predviđa zaključivanje ugovora članica 

univerziteta iz područja biomedicine i zdravstva sa zdravstvenim ustanovama koje po 

zakonu imaju uvjete za izvođenje nastave, što bi moglo značiti da će neke ugovore morati 

potpisati dekani fakulteta sa samima sobom.


SARAJEVO: primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Medicinskog fakulteta i 

Prirodno-matematičkog fakulteta se prihvataju na način da se stav (1) briše, a stav (2) 

mijenja. 

Primjedbe Akademije nauka i umjetnosti, Medicinskog fakulteta i Prirodno-matematičkog 

fakulteta se prihvataju na način da se stav (1) briše, a stav (2) mijenja i glasi: 



Član 75. 


Član 164. 

(Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH) 

(1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja,a posebno naučnoistraživačkog 

rada, visokoškolske ustanove u svoje nastavne i naučnoistraživačke procese uključuju i 


(2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne,naučnoistraživačke i 


 

Finansiranje nastavne, naučnonastavne i naučnoistraživačke djelatnosti koja se realizira u 

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vrši se na osnovu posebnih ugovora koji se 

zaključuju između članica univerziteta/ Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske 

biblioteke BiH." 


Naziv “Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH” u istom članu ponavlja se na pet mjesta. 

Primjedbe Asocijacija BAM 

Sekcija za fakultetske i specijalne biblioteke 

Član 164. mijenja se i glasi: Član 164. 

(Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH)

(1) U cilju cjelovitog razvoja djelatnosti visokog obrazovanja, a posebno naučno-istraživačkog 

rada, visokoškolske ustanove u svoje nastavne i naučno-istraživačke procese uključuju i 


(2) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je baza za nastavne, naučno-istraživačke i 


(2a) Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je nosilac jedinstvenog bibliotečkoinformacionog 

sistema na visokoškolskim ustanovama Univerziteta. 

(3) Finansiranje nastavne, naučno-nastavne i naučno-istraživačke djelatnosti koja se realizira 

u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH vrši se na osnovu posebnih ugovora koji se 

zaključuju između članica univerziteta / Univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke 

BiH. 

Član 164a 

(Fakultetske i visokoškolske biblioteke) 

Član 75a 

(1) Fakulteti u svom sastavu imaju biblioteke, odnosno bibliotečko-informacione centre. 

(2) Bibliotečko-informacioni centri su izvor informacijskih usluga kao podrška nastavnom i 

naučno-istraživačkom procesu na fakultetu i daju doprinos sveukupnom kvalitetu visokog 

obrazovanja. 

Primjedbe PMF 

Nejasno je kako može kantonalni nivo odlučivati o uključivanju u određene procese 

institucije koja je na državnom nivou.Postavlja se pitanje šta će biti ako Nacionalna i 

univerzitetska BiH odbije ukjučivanje u nastavne i naučnoistraživačke procese 

visokoškolskih ustanova. 

U stavu 2 se spominju visokoškolske ustanove kao javne ustanove “pluralizam 

visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova” kao i priča o “funkcionalnoj integraciji” i 

“višem nivou integracije” bez osnova. 

Stav 3. predviđa da i članica Univerziteta zaključi ugovor sa Nacionalnom i 

univerzitetskom bibliotekom BiH, što ukazuje da fakulteti i akademije zadržavaju 

pravni subjektivitet, što je u suprotnosti sa članom 19. i 20. Okvirnog zakona o visokom 

obrazovanju u BiH. 


ne prihvata se primjedba Akademije likovnih umjetnosti jer je logično da se naziv “Nacionalna i 

univerzitetska biblioteka BiH” ponavlja više puta u članu koji uređuje položaj te ustanove. 

Primjedbe Asocijacije BAM se ne prihvataju jer definisanje položaja fakultetske biblioteke nije 

predmet nacrta.

Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se ne prihvata jer se odnos između visokoškolske 

ustanove i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH uređuje ugovorom, a do potpune integracije 

univerziteta je ostavljena mogućnost i članicama da potpisuju takve ugovore, 




Član 76. 

“Član 166. 

(Položaj visokoškolskih ustanova teoloških nauka) 

(1) Odredbe ovog Zakona ne odnose se na teološke fakultete, visoke teološke škole i teološke 

akademije. 

(2) Ustanove iz stava (1) ovog člana mogu biti u sastavu univerziteta kao pridružene članice, na 

način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i statutom univerziteta.” 


Stav (1) novopredloženog člana 76. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

visokom obrazovanju nije pravno održiv jer: 

- Zakon se odnosi na sve ustanove koje se bave visokim obrazovanjem, pa tako i one koje se 

bave visokim obrazovanjem u području teoloških nauka; 

- Već se u dosadašnjem stupnju dostignute integracije teoloških fakulteta u Univerzitet u 

Sarajevu Zakon o visokom obrazovanju u značajnom broju svojih odredbi odnosi na 

teološke fakultete; 

Stav (2) novopredloženog člana 76. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

visokom obrazovanju u kojem se kaže kako teološki fakulteti mogu biti u sastavu 

Univerziteta kao pridružene članice također je pravno neodrživ jer: 

- je u suprotnosti sa stavom (1) novopredloženog člana 76; 

- jer su teološki fakulteti (Fakultet islamskih nauka i Katolički bogoslovni fakultet), u 

većem ili manjem obimu, pridružene članice Univerziteta u Sarajevu s pravima i 

obavezama koje se ostvaruju na temelju postignutih sporazuma i ugovora. (U slučaju 

Fakulteta islamskih nauka ta postignuta prava i obaveze Univerziteta i Fakulteta islamskih 

nauka ostvaruju se na temelju Zakona o visokom obrazovanju (član 166), na temelju 

Ugovora o međusobnim pravima i obavezama od 29. septembra 2004. i Aneksa ugovora o 

međusobnim pravima i obavezama, a na temelju aglasnosti Senata od 22.decembra 2010. 

godine. 

Prijedlog rješenja: 

Član 76 Zakona o visokom obrazovanju glasi:

(1) Teološki fakulteti koji su osnovani po općim aktima vjerskih zajednica imaju prava i 

obaveze iz ovog zakona pod uvjetom da ispunjavaju uslove iz ovog zakona; 

(2) Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Katolički bogoslovni fakultet punopravne su 

članice Univerziteta u Sarajevu sa svim pravima i obavezama; 

(3) Položaj teoloških fakulteta iz stava (1) ovog člana koji djeluju u sastavu Univerziteta u 

Sarajevu uređuje se posebnim ugovorom između Univerziteta i osnivača fakulteta; 


Član 76. Već se u javnoj polemici moglo čuti mišljenje, od strane profesora sa 

teoloških fakulteta da ih se ponovo izbacuje s Univerziteta. Ako smo svi jednaki, zašto 

teološke fakultete, koji su pristali ući u Univerzitet, izdvajati da se na njih ne odnose 

odredbe ovog Zakona. Ispada da su se ti fakulteti “pridružili” Univerzitetu samo radi 

novca. To nije u redu. Ako su ti fakulteti u okviru Univerziteta, sve odredbe oko 

imenovanja, izbora itd. moraju se odnositi i na njih. 


Predloženo je potpuno brisanje dosadašnjeg člana 166. koji je predstavljao vrlo napredno i 

kvalitetno rješenje za položaj visokoškolskih ustanova teoloških nauka. 

Novopredloženo rješenje decidno, i svakako pogrešno i suprotno dosadašnjem ZVO, kaže 

da se odredbe ovog zakona ne odnose na ove visokoškolske ustanove (pa zar se i oni bave 

visokim obrazovanjem kao djelatnošću od posebnog značaja?!) i istovremeno ne spominju 

nikakvu mogućnost obezbjeđivanja sredstava za njihov rad od strane Kantona Sarajevo 

(opet suprotno dosadašnjem zakonu). To znači da novi prijedlog zakonskih rješenja 

zanemarujevrlo važnu i društveno korisnu djelatnost ovih VŠU. Još gore, prema ovim 

ustanovama se novopredloženim rješenjima iskazuje potpuno neuvažavanje, i ne priznaje 

im se njihova pozitivna društvena uloga. To je za SDA potpuno neprihvatljiv odnos prema 

ovim VŠU. 


Također bismo voljeli dobiti objašnjenje o članu 76. koji mijenja član 166. i prema kojem se 

odredbe ovog Zakona više ne odnose na teološke fakultete, visoke teološke škole i teološke 

akademije, osim u slučaju da su pridružene članice. Kojim zakonom će se onda regulirati i 

kontrolirati njihov rad kao obrazovnih institucija? 


primjedbe Kluba poslanika SDA, Akademije nauka i umjetnosti i Filozofskog fakulteta se 

prihvataju na način da se član 76. Nacrta briše i zadržavaju odredbe važećeg zakona koje su to 

pitanje na kvalitetniji način uredile. 



Član 77.


Član 167. 


Do dana potpune integracije, postojeće javne ustanove u sastavu Univerziteta, članove upravnih i 

nadzornih odbora biraju na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o ustanovama.” 

Primjedbe PMF 

Bez objašnjenja je sintagma “potpuna integracija”.Ovaj pojam je suprotan članu 19. i 

20. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju. 


primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se ne prihvata, nije jasno na osnovu čega je iznesen 

zaključak da je ova odredba suprotna članu 19. i 20. Okvirnog zakona jer do potpune integracije 

visokoškolske ustanove, odnosno njene članice moraju imati upravne i nadzorne odbore koji su u 

funkciji nadzora nad zakonitošću rada. 



Član 78. 


Član 79. 

U članu 169. naslov se mijenja i glasi: “(Nastavak rada)” 

St. (1) i (2) se brišu. 



Član 80. 

„(1) Osnivanje visokoškolskih ustanova vrši se u skladu sa Strategijom razvoja visokog 

obrazovanja na području Kantona Sarajevo.“ 

Primjedbe PMF 

Zašto se osnivanje visokoškolskih ustanova vrši samo u skladu sa Strategijom visokog 

obrazovanja na području Kantona Sarajevo, a ne i u skladu sa Zakonom o visokom

obrazovanju, posebno imajući u vidu činjenicu da Zakon propisuje i razrađuje postupak i 

uvjete za osnivanje visokoškolskih ustanova. 

Potrebno je ovaj stav dopuniti na način da se osnivanje visokoškolskih ustanova vrši kako u 

skladu sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo, tako i u 

skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji propisuje postupak i uvjete za osnivanje 



Primjedba Prirodno-matematičkog fakulteta se prihvata. 



Član 81. 


Član 170a. 

(Završetak studija) 

(1) Studenti upisani na dodiplomski i postdiplomski studij prema propisima koji su bili na snazi 

prije stupanja na snagu ovog Zakona mogu završiti ove studije po započetom nastavnom 

planu i programu, uvjetima i pravilima studiranja, najduže do 30.09.2015. godine. 

(2) Studenti koji ne dovrše dodiplomski i postdiplomski studij u roku predviđenom u stavu (1) 

ovog člana, studije mogu nastaviti u skladu sa ovim zakonom na način i pod uvjetima 

utvrđenim statutom.” 


Član 170 dodaje se novi član 170a 

Daje se mogućnost završavanja postdiplomskog studija po propisima koji su bili na snazi prije 

stupanja na snagu ovoga Zakona mogu završiti ove studije po započetom nastavnom planu i 

programu, uvjetima i pravilima studiranja , najduže do 30.09.2015. 

Ovaj član je u suprotnosti sa članom 82. Zakona o izmjenama i dopunama ... 

U članu 171 u stavu 6. riječi „ krajem studijske godine 2010-2011“ zamjenjuje termin „ 

30.09.2012.a broj 2015 zamjenjuje broj 2016. 

Nelogičnost je u slijedećem, neko ko se ponaša po članu 170a ima zakonsko pravo da doktorira 

do 2015. godine, taj student može prijaviti doktorsku tezu 2013., 2014. i 2015. i da je završi do 

2015. uz opravdane razloge produženja, bolest, bolovanje, trudničko bolovanje....

Ovo isključuje izmjene u članu 171, stav 6. 

U eventualnom sudskom postupku student će biti u pravu. 

Prijedlog izmjene : u članu 170a mjenja se ,najduže do 30.09.2015. na 2017. u članu 171 

termin 30.09.2012. zamjenjuje se terminom 2015. a broj 2016. zamjenjuje broj 2017. 

Sve bi se pomjerilo za jednu godinu sa 2016. na 2017. dalo bi se prostora da svi koji su završili 

postdiplmski studij mogu ostvariti svoje zakonom stečeno i zagarantovano pravo, assistenti 

posebno na biomedicinskoj grupaciji. 


Član 81. 

U članu 170a mijenja se najduže do 30.09.2015. na 2017. u članu 171. termin 30.09.2012. 

zamjenjuje se terminom 2015., a broj 2016. zamjenjuje broj 2017. 

Obrazloženje 

Promjenom za jednu godinu sa 2016. na 2017. dalo bi se prostora da svi koji su završili 

postdiplomski studij mogu ostvariti svije zakonom stečeno i zagarantovano pravo, asistenti 

posebno na biomedicinskoj grupaciji. 


primjedbe Stomatološkog fakulteta se ne prihvataju jer nije moguće donošenje novih članova koji 

nisu bili predmet nacrta. 

Primjedbe Kluba zastupnika SDP-a se ne prihvataju jer bi se promjena termina negativno odrazila 

na organizaciju studija po Bolonjskom procesu. 



Član 82. 


“30.09.2012“, a broj „2015“ zamjenjuje broj „ 2016“. 



„(11) Lica zatečena u zvanju naslovni docent, danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo 

biti birana u zvanje docenta ili više akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Izborni 

period proveden u zvanju naslovnog docenta računa se kao razdoblje potrebno za izbor u zvanje

vanrednog profesora. Licima u zvanju naslovnog docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog 

nastavno-naučnog vijeća fakulteta, akademije, može dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na 

period do isteka pet godina od dana dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provođenja 

konkursne procedure, ukoliko ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom 

Zakonu.“ 


„(13) U slučaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naučne/umjetničke oblasti, senat 

univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvršenih izbora u 

akademska zvanja,u roku od 30 dana od dana dostaljanja prijedloga. U postupku ekvivalenicije 

izvršeni izbor za nastavni predmet ne može se zamjeniti izborom na naučnu/umjetničku oblast. U 

opravdanim slučajevima, utvrđenim statutom univerziteta, Senat univerziteta na prijedlog 

fakulteta, akademija, može izvršeni izbor za nastavni predmet zamjeniti izborom na 

naučnu/umjetničku oblast. U postupku ekvivalencije, izvršeni izbor na naučnu/umjetničku oblast 

može obuhvatiti i nastavne predmete koji prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj 

naučnoj/umjetničkoj oblasti. Izvršena ekvivalencija važi do isteka izbornog perioda propisanog 

ovim Zakonom za odgovarajuće akademsko zvanje.“ 


“(16) Član akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti izabran u više 

zvanje i prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje 

u toku akademske 2011./2012. godine i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon 

posljednjeg izbora.” 

Dosadašnji stav (16) se briše. 

Primjedbe Pedagoški fakultet (pristigle nakon zatvaranja javne rasprave) 

Član 171. stav (6): odrednica “krajem studijske 2010/2011. godine” zamjenjuje se 

odrednicom: 30.09.2012. godine, a formulacija: “zaključno sa 30.09.2015. godine” 

zamjenjuje se tekstom: zaključno sa 30.09.2016. godine. 

Član 171. stav (15) mijenja se u oznaci godina života (u prvom i trećem navedenog stava, 

umjesto “65 godina života”, treba da stoji 67 godina života). 


u čl. 171. stav (11) nudi dobro rješenje kojim se dugo prisutni problem naslovnih docenata 

rješava. 

U izmijenjenom članu 171. stav (11) iza početnog dijela prve rečenice koji glasi: Lica 

zatečena u zvanju naslovni docent, dodati i lica koja su u zvanju naslovni docent provela 

izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora, 

ali su prema važećem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje nepromijenjen. 

Obrazloženje 

Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koje su na snazi 

(avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji način su

uskraćena prava onih koji su ispunili uvjete za izbor u zvanje vanredni profesor, što je bila 

praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kiojem su oni birani u zvanje naslovni 

docent. Neki od tadašnjih naslovnih docenata su već birani u zvanje vanredni profesor, 

tako da su uskraćena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj 

način se ovoj kategoriji docenata pruža prilika da budu odmah po stupanju na snagu ovih 

izmjena i dopuna Zakona birani u zvanje vanrednog profesora. 


Mišljenja smo da prelazna odredba u stavu 16. člana 82. Nacrta koja glasi: „ (16) Član 

akademskog osoblja u zvanju docenta і vanrednog profesora može biti izabran u više zvanje і 

prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje u toku 

akademske 2011./2012. godine і ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon 

posljednjeg izbora.“ takođe ima demotivirajući, ali і diskriminatorni karakter. 

Na bazi navedenog predlažemo sljedeće: 

1. Brisanje prijedloga navedenog u članu 54. Nacrta zakona koji se odnosi na brisanje stava 

5. člana 114. postojećeg Zakona, odnosno zadržavanje stava 5. člana 114. postojećeg 


2. Rok predviđen u stavu 16. člana 82. Nacrta treba produžiti za minimalno tri godine tako 

da predlažemo da navedeni član glasi: „(16) Član akademskog osoblja u zvanju docenta і 

vanrednog profesora može biti izabran u više zvanje і prije isteka perioda na koji je biran 

ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje u toku akademske 2014./2015. 

godine і ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora.“ 


Član 82. 


“30.09.2012“, a broj „2015“ zamjenjuje broj „ 2016“. 

Obrazloženje: Ako se u čl. 170a omogućuje upis u još jedan poslijediplomski studij po starom 

(ante bolonja) programu studiranja, neophodno je u čl. 82. Zamijeniti termin na „ 30.09.2013., a 

broj 2016 na 2017“. 

U iznijenjenom članu 171, stav (11) iza početnog dijela prve rečenice koji glasi: Lica 



ali su prema važećem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje nepromijenjen. 

Stav (16) brisati.

Obrazloženje 

Na ovaj način Zakon štiti samo vrlo mali broj akademskog osoblja koji će napuniti tri 

godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja na snagu Zakona do početka 

akademske godine po Bolonji. 


„Lica zatečena u zvanju naslovni docent, (DODATI) i lica koja su u zvanju naslovni docent 

provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog 

profesora, a zatim prema važećem zakonu izabrana docent, danom stupanja na snagu ovog 

Zakona imaju pravo biti birana u zvanje docenta ili više akademsko zvanje prema 

odredbama ovog Zakona.Izborni period proveden u zvanju naslovnog docenta računa se 

kao razdoblje potrebno za izbor u zvanje vanrednog profesora.Licima u zvanju naslovnog 

docenta, Senat Univerziteta, na prijedlog nastavno-naučnog vijeća fakulteta, akademije, 

može dati saglasnost za izbor u zvanje docenta na period do isteka pet godina od dana 

dodjeljivanja zvanja naslovnog docenta, bez provođenja konkursne procedure, ukoliko 

ispunjavaju sve uvjete za izbor u zvanje docenta po ovom Zakonu.“ 


U članu 82. Nacrta predlaže se: 

Brisati stav (16). 

Obrazloženje: Brisanje predloženog stava (16) je u skladu sa Amandmanom V, kojim je 

predviđeno zadržavanje stava (5) člana 114. Zakona o visokom obrazovanju Kantona 



U članu 82. Nacrta predlaže se izmjena u stavu (15) tako da isti glasi: 

“Član akademskog osoblja koji je prije odlaska u mirovinu imenovan za mentora ili člana 

komisije za ocjenu i odbranu završnog rada, magistarskog rada, doktorske disertacije ili člana 

komisije za izbor nastavnika i saradnika ima pravo zadržati te statuse dok kandidat ne stekne 

određeno zvanje, odnosno dok se ne završi procedura izbora.” 

Obrazloženje 

Uveden je pojam mirovine umjesto ograničenja godinama starosti života jer tada prestaju 

sva prava iz radnig odnosa. Kod akademskog osoblja koje je zbog starosne granice prošlo 

postupak izbora, zadržavaju se sva prava iz radnog odnosa kao i kod akademskog osoblja 

zaposlenog na neodređeno vrijeme, pa se na njih ovaj član ne odnosi. 

U članu 82. Nacrta nakon stava (169 dodaje se novi stav (17) koji glasi: 

“Viši asistenti koji su stekli stepen magistra i koji su birani po prvi put u zvanje višeg asistenta, a 

koji zbog nemogućnosti prijavljivanja doktorata po pred Bolonja sistemu nakon 30.09.2011. 

godine, u skladu sa stavom (6) ovog člana, te usljed nepokretanja trećeg ciklusa studija po 

Bolonjskom sistemu na matičnom fakultetu, mogu ponovo biti birani u isto zvanje.” 

Obrazloženje

Prema važećem Zakonu, magistri nauka su u nepovoljnijem položaju u odnosu na mastere 

drugogo ciklusa studija. Naime, masteri se prvo biraju u zvanje asistenta na četiri godine, a 

onda u zvanje višeg asistenta u trajanju od pet godina, što im omogućava da u periodu od 

devet godina steknu uslovetza napredovanje. Magistri nauka se biraju u zvanje višeg 

asistenta na period od pet godina, čime im je vrijeme za stjecanje uvjeta za 

napredovanjeograničeno na pet godina. Međutim, jedan broj viših asistenata je doveden u 

nepovoljan položaj zbog nepokretanja trećeg ciklusa studija, jer do kraja trajanja izbora u 

zvanje imaju 3-4 godine, ovisno o pojedinačnom slučaju. Pri tome treba uzeti u obzir da 

studij trećeg ciklusa studija neće biti pokrenut prije početka studijske 2012/2013. godine, 

čime se viši asistenti dovode u situaciju da bi kompletnu procedure trebali završiti u 

periodu od 2-3 godine. Po trenutno važećem Zakonu, Univerzitet u Sarajevu sa svojim 

organizacionim jedinicama je bio dužan pokrenuti doktorski studij sa početkom studijske 

2011/2012. godine. 

U članu 82. Nacrta nakon stava (16) dodaje se novi stav (17) koji glasi: 

“Viši asistenti koji su stekli stepen magistra i koji su birani po prvi put u zvanje višeg asistenta, a 

koji zbog nemogućnosti prijavljivanja doktorata po pred Bolonja sistemu nakon 30.09.2011. 

godine, u skladu sa stavom (6) ovog člana, te usljed nepokretanja trećeg ciklusa studija po 

Bolonjskom sistemu na matičnom fakultetu, mogu ponovo biti birani u isto zvanje.” 

Obrazloženje 

Prema važećem Zakonu, magistri nauka su u nepovoljnijem položaju u odnosu na mastere 

drugogo ciklusa studija. Naime, masteri se prvo biraju u zvanje asistenta na četiri godine, a 

onda u zvanje višeg asistenta u trajanju od pet godina, što im omogućava da u periodu od 

devet godina steknu uslovetza napredovanje. Magistri nauka se biraju u zvanje višeg 

asistenta na period od pet godina, čime im je vrijeme za stjecanje uvjeta za 

napredovanjeograničeno na pet godina. Međutim, jedan broj viših asistenata je doveden u 

nepovoljan položaj zbog nepokretanja trećeg ciklusa studija, jer do kraja trajanja izbora u 

zvanje imaju 3-4 godine, ovisno o pojedinačnom slučaju. Pri tome treba uzeti u obzir da 

studij trećeg ciklusa studija neće biti pokrenut prije početka studijske 2012/2013. godine, 

čime se viši asistenti dovode u situaciju da bi kompletnu procedure trebali završiti u 

periodu od 2-3 godine. Po trenutno važećem Zakonu, Univerzitet u Sarajevu sa svojim 

organizacionim jedinicama je bio dužan pokrenuti doktorski studij sa početkom studijske 

2011/2012. godine. 


Član 171. stav (12) Treba prolongirati termin. 



Stav (5) lektorski srediti. 


Član 82. Nacrta (izmjena člana Zakona 171, stav (6)) – “krajem studijske godine 2010/11” 

zamjenjuje termin “30.09.2012.”

Prijedlog: produžiti mogućnost prijave po predbolonjskom programu do kraja zimskog 

semestra školske godine 2012/2013, odnosno 30.09.2012. godine. 

Obrazloženje: većina fakulteta nema uveden treći ciklus studija zbog nedostatka tehničkih i 

ljudskih resursa, pa stoga treba ostaviti mogućnost započinjanja sticanja naučnog zvanja 

doktora nauka po predbolonjskom programu. 


Stav (16) brisati. 

Obrazloženje 

Na ovaj način Zakon štiti samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje će napuniti tri godine 

od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do početka akademske 

godine po Bolonji. 


Član 82. 

“(13) U slučaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naučne/umjetničke oblasti, senat 

univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, donosi odluku o ekvivalenciji izvršenih 

izbora u akademska zvanja u roku od 30 dana od dana dostaljanja prijedloga.U postupku 

ekvivalenicije izvršeni izbor za nastavni predmet ne može se zamijeniti izborom na 

naučnu/umjetničku oblast. U opravdanim slučajevim, utvrđenim statutom univerziteta, 

Senat univerziteta na prijedlog fakulteta, akademija, može izvršeni izbor za nastavni 

predmet zamijeniti izborom na naučnu/umjetničku oblast. U postupku ekvivalencije, 

izvršeni izbor na naučnu/umjetničku oblast može obuhvatiti i nastavne predmete koji 

prilikom izbora nisu pripadali predmetnoj naučnoj/umjetničkoj oblasti.Izvršena 

ekvivalencija važi do isteka izbornog perioda propisanog ovim Zakonom za odgovarajuće 

akademsko zvanje.” 


Član 82: brisati predloženi stav 16 člana 171. 


Član 82. 

U izmijenjenom članu 171. stav (11) iza početnog dijela prve rečenice koji glasi: 

Lica zatečena u zvanju naslovni docent, dodati i “lica koja su u zvanju naslovni docent 

provela izborni period od 5 (pet) godina, te ispunila uvjete za izbor u zvanje vanrednog 

profesora, ali su prema važećem zakonu izabrana u zvanje docent, ostali dio ostaje 

nepromijenjen. 

Obrazloženje


(avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji način su 


praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kojem su oni birani u zvanje naslovni 

docent. Neko od tadašnjih naslovnih docenata su već birani u zvanjedocent, tako da su 

uskraćena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj način se ovoj 

kategoriji docenata pruža prilika da odmah po stupanju na snagu ovih izmjena i dopuna 

Zakona budu birani u zvanje vanrednog profesora. 

Član 82. 


Obrazloženje 

Na ovaj način Zakon štiti samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje će napuniti tri 

godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do početka 



U izmijenjenom članu 171. stav (11) iza početnog dijela prve rečenice koji glasi: Lica 



ali su prema važećem zakonu izabrana u zvanje dosent, ostali dio ostaje nepromijenjen. 

Obrazloženje 


(avgust 2010.) predvidjele su izbor naslovnog docenta u zvanje docent na koji način su 


praksa prema Zakonu od prije 31.12.2008. godine po kojem su oni birani u zvanje naslovni 

docent. Neki od tadašnjih naslovnih docenata su već birani u zvanje docent, tako da su 

uskraćena njihova prava da budu birani u zvanje vanredni profesor. Na ovaj način se ovoj 

kategoriji docenata pruža prilika da budu odmah po stupanju na snagu ovih izmjena i 

dopuna Zakona birani u zvanje vanrednog profesora. 


Obrazloženje 

Na ovaj način Zakon štiti samo vrlo mali broj akademskog osoblja koje će napuniti tri 

godine od posljednjeg izbora u periodu od momenta stupanja Zakona na snagu do početka 



SARAJEVO: primjedbe Pedagoške akademije, Medicinskog fakulteta i Šumarskog 

fakulteta se prihvataju i briše se dio nacrta kojim se mijenja stav (6) postojećeg zakona.Ne 

prihvata se primjedba Pedagoške akademije jer nije predmet nacrta. 

Primjedbe Ekonomskog fakulteta, Kluba poslanika SDA, Elektrotehničkog fakulteta i 

doc.dr. Sadete Hamzić se prihvataju na način da se novi stav (16) briše jer je isti u

suprotnosti sa odredbama Okvirnog zakona i dosadašnja praksa je pokazala mogućnost 

zloupotrebe ove odredbe.Primjedba Elektrotehničkog fakulteta na stav (15) se ne prihvata 

jer nije predmet nacrta. 



Član 83. 


Broj „2011./2012.“ zamjenjuje broj “2012./2013.“ 


Član 172. Treba prolongirati termin. 


Član 83. 


Broj „2011./2012.“ zamjenjuje broj “2013./2014.“ 

Obrazloženje: Slijedom prijedloga za izmjenu datuma od 30.09.2011. na 30.09.2012. 

godinu. 


Prihvataju se primjedbe Akademije nauka i umjetnosti na način da se broj “2012/2013.” 

zamjenjuju brojem “2013/2014.” 



Član 84. 

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi prečišćeni 

tekst Zakona o visokom obrazovanju. 

Član 85. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Kantona 

Sarajevo“.

Napomena: Uneseni tekst bold italic su primjedbe fakulteta koje se odnose na nacrt 

teksta izmjena po članovima kako su i poredane, a primjedbe Stomatološkog 

fakuklteta koje se nalaze ispod teksta su primjedbe koje se odnose na tekst ZVO KS 

a ne na tekst nacrta. 

PREDSJEDAVAJUĆA 

SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO 

Prof.dr. Mirjana Malić 

PRIMJEDBE VŠU UNIVERZITETA U SARAJEVU KOJE NISU 

OBUHVAĆENE TEKSTOM NACRTA Zakona o VOKS 22/10 


Član 38. stav (3) Organizacione jedinice univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica, dok stav 

(4) glasi: Statutom univerziteta se uređuju pitanja prenosa ovlaštenja sa univerziteta na 

organizacione jedinice u svim segmentima rada i odlučivanja, uključujući i zastupanje u 

pravnom prometu. Postavlja se pitanje da li je stav (4) u koliziji sa stavom (3), mada članovi 

Odjeljenja smatraju da organizacione jedinice univerziteta (fakulteti) trebaju imati status 

pravnog lica. 

Član 77. stav 1) Trebalo bi razdvojiti diplomu od dodatka diplomi i navesti da se izdaju 

odvojeno. 

Član 87. stav (2) U ovom stavu trebalo bi odrediti reciprocitet međudržavnim ugovorima. 

U poglavlju Akademsko osoblje i akademska zvanja trebalo bi pobliže formulirati priznate 

publikacije. 

Član 117. stav (1) Na prijedlog organizacione jedinice (fakulteta) visokoškolska ustanova 

(univerzitet) može penzionisanom profesoru dodijeliti počasno zvanja profesor emeritus. 

Član 135. stav (2) a) treba dodati plaća ili dio plaće. 

Član 143. stav (2) je nelogičan ako organizaciona jedinica nema status pravnog lica jer u 

tom slučaju ne može ni ostvarivati prihod. 

Član 24. (Nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama) 

(Imenovanje i rad komisije matičara) 

(1) Prilikom osnivanja visokoškolske ustanove kao javne ustanove komisiju matičara, 

koja broji najmanje pet članova, imenuje Vlada, a prilikom osnivanja visokoškolske 

ustanove kao/ dodati: javne/ ustanove komisiju imenuje osnivač.Komisija matičara 

imenuje se iz reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće 

naučnonastavne, odnosno umjetničkonastavne oblasti. 

(2) Komisija matičara obavlja sljedeće poslove:

a) donosi nastavni plan i program 

/dodati: na prijedlog organa visokoškolske ustanove/ 

Član. 38. (nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama…) 

(3) Organizacione jedinice Univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica. 

U koliziji sa članom 39. 

Član 39. (nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama…) 

(2) Visoka škola realizira najmanje jedan nastavni program iz jedne naučne ili umjetničke 

oblasti. 

Obrazloženje: broj studijskih programa ne bi trebalo da bude kriterij. 

(3) Visoka škola ima svojstvo pravnog lica. 

U koliziji sa članom 38. 

Član 56. (Nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama…) 

Visokoškolska ustanova, odnosno organizacione jedinice su obavezni da prije upisa 

studenata u studijsku godinu na javan i transparentan način objavom na oglasnoj ploči i 

svojoj WEB- stranici upoznaju sve studente sa pravilima studiranja, koja se tokom 

studijske godine ne mogu mijenjati. 

Podvučeni dio zamijeniti tekstom: “Koja za njih važe tokom njihovih studija.” 

Senat visokoškolske ustanove kao ustanove/vjerovatno treba : “..ustanove kao javne 

ustanove…”/, odnosno viječe organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne 

ustanove, posebnom odlukom koju je dužna objaviti na svojoj WEB stranici prije početka 

svakog ciklusa studija, utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i 

drugu preporučenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. 


Kandidat koji je stekao srednjoškolsko obrazovanje izvan Bosne i Hercegovine ima pravo 

učešća na konkursu za upis na prvi ciklus studija i prijen izvršene nostrifikacije, odnosno 

ekvivalencije svjedočanstva o završenom srednjoškolskom obrazovanju u inostranstvu. 

Kako će se izvršiti bodovanje takvog kandidata i kako ga rangirati ako nije izvršena 

nostrifikacija/ekvivalencija svjedočanstva/diploma? 

Član. 89. (Nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama…) 

(1) Visokoškolska ustanova kao ustanova i student… 

Upisati: Visokoškolska ustanova kao javna ustanova… 


(Definicija i sadržaj pojmova iz minimalnih uvjeta za izbor) 

d) Pod objavljenom knjigom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se tematski cjelovit 

i kompaktan recenziran naučni, stručni ili umjetnički sadržaj u štampanoj ili 

elektronskoj formi koji: 

e) tematizira određenu oblast

f) nikada prije nije bio publiciran 

g) je katalogiziran 

h) je putem biblioteke organizacione jedinice i visokoškolske ustanove dostupan 

studentima i akademskoj zajednici 

Obrazloženje: potrebno je precizirati odnos naučnog i stručnog rada u formi knjige.Do 

sada se u proceduri izbora uzimala u obzir samo knjiga/knjige kao naučni, odnosno 

naučno-istraživački rad, a ne i stručni rad (izrada rječnika, prevodi važnih književnoumjetničkih 

djela).Stručni rad treba uključiti u vrednovanje, ali i naglasiti da nisu iste 

vrijednosti, primjera radi, studija i prevedena knjiga. 


(2) Kriteriji i postupak izbora profesora emeritusa se utvrđuju statutom visokoškolske 

ustanove./treba da piše: Pravilnikom Senata/ 


(1) Visokoškolska ustanova je obavezna nakon završetka svake studijske godine provoditi 

postupak evaluacije rada akademskog osoblja, odnosno uspješnosti realizacije nastavnih 

programa. 

Ovo je prečesto; veliko opterećenje i administriranje; 


(Tijela organizacionih jedinica) 

Tijela organizacionih jedinica Univerziteta su. 

a) dekan, odnosno direktor 

b) vijeće 

c) druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost utvrđuju 

statutom ili drugim općim aktom 

U ovom članu nema upravnog odbora, a navodi se u čl. 124./Čl. 124. 

Sastav upravnog odbora visokoškolske ustanove/ te na drugim mjestima; treba ga uvesti i ovdje; 

Član 149. (Nostrifikacija i ekvivalencija inostranih visokoškolskih kvalifikacija) 

(Nije zahvaćen Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama…) 

Zakon razlikuje stručno i akademsko priznavanje, te u skladu s tim različite postupke u nostrifikaciji i 

ekvivalenciji, što mi se čini opravdanim jer oba vode ka istom cilju – zapošljavanju: 

(2) Stručno priznavanje je priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije u svrhu 

zapošljavanja; 

(3) Akademsko priznavanje je priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije u svrhu 

nastavka obrazovanja 

(3) Podnosilac zahtjeva je obavezan u svom zahtjevu naznačiti da li zahtjev za 

priznavanjem inostrane visokoškolske kvalifikacije podnosi u svrhu zapošljavanja ili u 

svrhu nastavka obrazovanja. 

Obrazloženje: Pogrešno je praviti ovakvu razliku jer obje diplome, u krajnjem, vode ka istom cilji. 


(Status visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova u sastavu Univerziteta) 

(1) Postojeće visokoškolske ustanove kao javne ustanove, koje su u sastavu Univerziteta u 

Sarajevu, za koje je Kanton preuzeo osnivačka prava Zakonom o visokom obrazovanju 

(“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 9/07 – Prečišćeni tekst), zadržavaju svojstvo

pravnog lica do roka utvrđenog u članu 157a, stav ovog Zakona, a taj član (Izmjene i 

dopune…glasi: 

(2) Kanton Sarajevo će posebnim aktom utvrditi rokove za krajnji završetak procesa 

integracije na Univerzitetu.Do utvrđenog roka, fakulteti, akademije i naučni instituti koji 

imaju status pravne osobe zadržavaju taj status na način i pod uvjetima utvrđenim 

Statutom Univerziteta. 


U čl. 28 stav (2) i (7) trebalo bi jezički popraviti jer je nejasno kako je u prečišćenom tekstu 

postojećeg zakona ostao tekst koji nije preciziran po značenju. 

U čl. 51. stav (2) je izlišan jer predstavlja ponavljanje stava (1) i nejasno je kako se našao u 

prečišćenom tekstu ZVO. 


Elektronski indeks – nije definiran u Zakonu 

Obrazloženje: Prateći svjetske standarde, treba omogućiti studentima i institucijama da 

pojednostave i unaprijede administrativne procedure. Primjer da se elektronski indeks može 

jednostavno aplicirati je Ekonomski fakultet u Sarajevu, gdje 7.000 studenata već drugu 

akademsku godinu koristi studentske kartice (zajedno sa tradicionalnim indeksom). 

Elektronski indeks omogućava praćenje prisustva studenata na nastavi, omogućava 

jednostavno i brzo printanje. 

Primjedbe Filozofski fakultet (biblioteka) 

Smatramo da u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju treba 

unijeti i član koji glasi: 

1. Fakulteti u svom sastavu imaju biblioteke pod nazivom “Bibliotečko-informacioni centri 

fakulteta”. 

2. Bibliotečko-informacioni centar fakulteta je informacijsko-komunikacijski i obrazovni centar 

fakulteta, te podrška nastavnom i naučno-istraživačkom procesu. 


U članu 87. Zakona brisati stav (3) 

Objašnjenje. Smatramo da strani državljani iz regiona mogu imati u pogledu finansiranja 

status kao i studenti državljani BiH, uz potpisan međunarodni ugovor o reciprocitetu. 

U članu 88. Zakona 

Termine “nostrifikacija” i “ekvivalencija” zamijeniti sa terminima “akademsko 

priznavanje kvalifikacija” i “priznavanje perioda studija”, a u skladu sa Lisabonskom 

konvancijom o priznavanju kvalifikacija i kako je dalje naznačeno u članovima 148-151. 


Član 136. Zakona

Dodati novu tačku: 

e) dio troškova za realizaciju nastave: material za vježbe, praktični i umjetnički rad. 

Objašnjenje:fakulteti/akademije koje imaju velike troškove u realizaciji nastave i ispitne 

produkcije u strukturi finansiranja ttebali bi imati sredstva isključivo za ove namjene. 

Član 140. Zakona 

Dodati novi stav: 

“(2) Vlada može, na osnovu procjene posebnih specifičnih elemenata rada i izvođenja 

nastave u nekim oblastima nauke i umjetnosti, utvrditi posebne standarde i normative za tu 

grupaciju nauke ili umjetnosti. 

Obrazloženje: akademije imaju zajednički stav da je nastavnoumjetnički rad u velikoj 

mjeri različit po svojim procesima i zahtijeva posebne normative tako da predlažemo da se 

mogućnost posebnih standarda i normativa predvidi u Zakonu . 


Prijedlog za izmjenu stavova (2) i (3) člana 102. Zakona o visokom obrazovanju Kantona 

Sarajevo koji nisu obuhvaćeni Nacrtom, a koji bi po mišljenju predlagača Amandmana 

poboljšali kvalitet Zakona: 

“(2) Radovi objavljeni u međunarodnim publikacijama koje prate za tu oblast relevantne 

međunarodne bibliotečne baze podataka, a koje su definirane u registru iz stava (1) ovog člana 

smatrat će se relevantnim u postupku izbora u akademska zvanja. 

(3) Brisati stav (3).” 

Obrazloženje: za stavove (2) i (3) Zakona: 

Međunarodno priznate baze treba uključiti umjesto međunarodne baze, budući da postoje 

međunarodne baze koje nemaju kredibilitet od strane akademske zajednice. Stoga treba 

uzeti popis međunarodnoh baza koje koriste kvalitetniji Europski srodni fakulteti i 

univerziteti. Predlaže se brisanje stava (3) Zakona budući da se rad publiciran u publikaciji 

koju ne prati referentna baza podataka ne može smatrati adekvatnim za izbor, budući da je 

širok dijapazon kvaliteta konferencija ili časopisa i postoje isti koji imaju nisku razinu 

izvrsnosti. Takođed, autori radova mogu naći kao recenzente svoje prijatelje i poznanike 

koji bi na neprofesionalan način obavili posao recenzenta. Osim toga, stav (3) otvara 

mogućnost korištenja nerelevantnih materijala za ispunjavanje uslova za napredovanje u 

akademskim zvanjima. 

Predlaže se izmjena člana 100. Zakona o visokom obrazovanju, stavovi (2) i (3) i predlaže 

se: 

“(2) Pod mentorstvom iz člana 96. tačka e) i f) podrazumijeva se mentorstvo u drugom i trećem 

ciklusu studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja naučnog stepena magistra 

nauka ili doktora po predbolonjskom procesu.” 

“(3) Sadržaj pojmova: objavljen naučni rad, priznata publikacija, katalogizirana knjiga, 

univerzitetski udžbenik, originalni stručni uspjeh, projekt, patent i originalni metod, priznanje za 

uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti, pokazani rezultati u nastavnom.”

Obrazloženje: Brisanje termina “uspješno” uz mentorstvo opravdano je zbog činjenice da 

period za definiranje, izradu i odbranu, prije svega doktorskog rada, može trajati dulje od 

izbornog perioda u nastavničko zvanje. Stoga je dovoljno da nastavnik ima dodijeljeno 

mentorstvo od strane visokoškolske ustanove, odnosno organizacione jedinice. 


U članu 105. stav (2) Zakona nakon riječi “vanredni profesor” briše se veznik “ili”, dodaje 

se zarez, a nakon “redovni profesor” dodaje se “ili profesor emeritus”. 

Obrazloženje 

Potreba eksplicitnog navođenja da u komisiji za izbor mogu sudjelovati i profesori 

emeritusi. 

Član 105. stav (3) Zakona mijenja se tako da glasi: 

“Većina članova komisije mora biti iz srodne naučne, odnosno umjetničke oblasti za koju se 

kandidat bira.” 

Obrazloženje 

U praksi je vrlo često osigurati većinu članova Komisije za izbor iz uže naučne oblasti, 

pogotovo među članovima akademskog osoblja unutar jednog univerziteta. 


“Kandidat iz stava (1) ovog člana koji se bira u nastavničko zvanje, a koji nije ranije 

sudjelovao u realizaciji nastavnog procesa na visokoškolskoj ustanovi obavezan je da pred 

studentima i komisijom iz stava (1) ovog člana održi pristupno predavanje iz nastavnog 

predmeta, odnosno uže naučne, odnosno umjetničke oblasti za koju je konkurisao.” 

Obrazloženje 

Pristupno predavanje pri izboru u saradnička zvanja nema osnovu, čak ni zakonsku 

obzirom da asistenti i viši asistenti ne izvode samostalna predavanja pred studentima. 

U članu 143. stavu (3) nakon riječi “usvaja upravni odbor visokoškolske ustanove kao javne 

ustanove i to u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona”, dodaje se rečenica 

koja glasi: “U periodu do integracije Univerziteta, organizacione jedinice su obavezne u 

roku od 6 mjeseci donijeti pravilnike o regulisanju sufinansiranja naučno-istraživačke 

djelatnosti, a u skladu sa stavom (2) ovog člana.” 

Obrazloženje 

Iako je Zakon usvojen u avgustu 2010. godine, implementacija ovog stava je bila 

uvjetovana integracijom univerziteta. Kako bi se obezbijedila podrška naučnoistraživačkom 

radu u periodu do integracije univerziteta, predlaže se pomenuta dopuna. 

Primjedbe ALU 

Predlažemo da se u odredbi koja reguliše izbor člana akademskog osoblja doda 

slijedeće,

Nastavno umjetničko vijeće akademija, može povjeriti održavanje nastave iz oblasti ili 

predemeta , članu akademskog osoblja unutar visokoškolske ustanove, nakon 

valorizacije njegovih javno predstavljenih radova, iz oblasti ili predmeta na koje nije 

biran, s tim da se uslovi i procedura za primjenu ove odredbe detaljno regulišu u 

Statutu visokoškolskih ustanova. 

KOMENTAR: 

Uvažavajući akademske slobode, akademija tj nastavnih vijeća i njenih komisija za 

valorizaciju kreativnosti "javno prezentiranih radova" tj. uslova za izbore, kao i 

zakonom predviđenu specifičnost povjeravanja nastave, unutar akademija, 

akademskom osoblju iz umjetničkih oblasti na koje nemaju "zvanične izbore" u zvanja 

za tu oblast ili predmet, s obzirom na to da niko bolje od nastavno umjetničkog vijeća 

ne može ocjeniti kompetencije i vrijednosti nastavnika. 

Iz prakse ALU 

Mi imamo slučajeve da su određeni nastavnici silom prilika birani u zvanja za neke 

predmete a imaju iste a nekada, možda i veće kompetencije i rezultate( i dokazali su se 

svojim umj. radom i interesovanjima) iz "drugih" umj. oblasti a nemamo zakonskih 

mogućnosti da im povjerimo nastavu, pošto nisu birani na tu umj. oblast( koje su 

nekada i nama samim nemoguće za razdvajanje ali laicima su potpuno različite). 

Primjer-Crtanje, Grafika, Grafička tehnologija.. Grafikom se nije moguće baviti, niti je 

predavati bez grafičke tehnologije i crtanja, koji su dio grafike.U slučaju grafike, 

grafička tehnologija je kreativni segment koji razdvaja umjetničku autorsku grafiku od 

industrijske.Međutim to su "zasebne" tri oblasti....grafička tehnologija potpada pod 

oblast Likovne tehnologije koju u principu predaje slikar a ne grafičar...a ni jedan 

"likovni tehnolog" ne može biti kompetentniji za grafičku tehnologiju od grafičara koji 

je sigurno i bolje poznaje jer je njegov medij izražavanja. 

Stav 4 

Predlažemo da nastavnicima na umjetničkim akademijama radni odnos prestaje sa 

navršenih 70 godina života, osim ukoliko isti nakon 65 godina života pisanom izjavom 

volje želi prekinuti radni odnos. 

KOMENTAR: 

Ova formulacija je od velikog značaja, s obzirom na nastavnici u obavljanju svog rada 

na akademijama godinama grade „ime“ koje postaje „sinonim“ za određenu 

umjetničku oblast ili predmet , i koje akademije nerijetko žele zadržati u nastavi. Stoga 

ukoliko bude zadržano rješenje koje predviđa Nacrt zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o visokom obrazovanju ( provođenje konkursne procedure , a koja preferira 

prednost nastavnog kadra mlađe starosne strukture) govoreći sa aspekta umjetničkih 

predmeta, sa specifičnim referencama nastavnog kadra i deficitarnosti broja i kvalitete 

istog, predstavljao bi zakonsko ograničenje za uspostavljanje visokih standarda za

odvijanje nastave , koji su pretpostavka u prepoznavanju ovih specifičnih 



Naziv „Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH“ , u istom članu ponavlja se na pet 

mjesta. 

(7) Član 82. Nacrta 

Stav 5. lektorski srediti. 

Primjedbe PMF 

Član 49. Nacrta; članovi 100. i 101. Zakona 

Vrednovanje „priznatih publikacija“ koje je ključno kod izbora u naučnonastavna zvanja 

predstavlja osnovni problem koji do sada nije riješen na adekvatan način. Kao i svi dosadašnji 

zakoni, i ovaj prepušta da se taj problem riješi u budućnosti. Praksa je pokazala da se 

odgovarajući registar, odnosno pravilnik, nije donio ni pored zakonskih obaveza. Ostavljeno je 

na volju fakultetima, odnosno komisijama za izbore u zvanja, da oni odrede šta je to „priznata 

publikacija“. Ovu oblast bi trebalo regulisati na način kao što se to radi u zemljama u našem 

okruženju jer ovako BiH ostaje „crna rupa“ i nazaduje zato što se neadekvatni kadrovi biraju 

u naučnonastavna zvanja. 

Član 100. Zakona, stav (3) odnosi se na to da se sadržaj pojmova „priznata publikacija“ itd. 

„preciznije uređuje statutom visokoškolske ustanove“. Nije u redu da svaka visokoškolska 

ustanova sama za sebe određuje sadržaje ovih pojmova. Također se, u stavu (4) člana 101. 

Zakona, kaže da je „prijedlog registra visokoškolska ustanova obavezna dostaviti Ministarstvu 

u roku od 30 dana ...“. Postavlja se ponovo pitanje da li to svaka visokoškolska ustanova pravi 

svoj registar. Dalje, u stavu (6) člana 101. se kaže da će se radovi objavljeni do uspostave 

registra smatrati relevantnim u postupku izbora. Ovo je apsurdno jer se registar upravo i 

uspostavlja da se utvrdi koji radovi su relevantni. Stav (3) člana 101. obavezno treba izbaciti iz 

Zakona. Članove 100. i 101. Zakona treba u potpunosti promijeniti u skladu sa navedenim 

primjedbama, a izradi registra, odnosno odgovarajućeg pravilnika, treba pristupiti i prije 

usvajanja ovoga zakona. Potrebno je uvesti odgovarajući bodovni sistem. Ako se to ne uvede, 

onda treba uvesti ekvivalenciju odnosno supstituciju uslova za objavljene knjige kod izbora u 

zvanje vanrednog i redovnog profesora. 

Primjedbe Stomatološkog fakulteta 

Član. 65. 

Otkud vremenski termin od 08 do 20 sati, ako je radno vrijeme u jednom danu 7,5 sati. 

Član 68.

Razjasniti satavove 1. , 2. i 3. 

Da li je student koji prenosi u narednu školsku godinu jedan predmet, student iz tačke 2. istoga 

člana. 

Ako jeste kako će studirati upisanu godinu ako ponovo mora slušat predmet koji je prenio. 

Ako nije tako zašto bi student iz stava 2. morao ponovo slušati predmet koji nije položio? 

Prijedlog : Student koji obnavlja studijsku godinu nije obavezan ponovo prisustvovati nastavi 

iz predmeta koji nije položio , a isti polaže u propisanim ispitnim rokovima. 

Primjedbe PMF 

Generalne primjedbe na Nacrt Zakona: 

1) Odgađa se integracija Univerziteta u Sarajevu, koja je zakonska obaveza prema Okvirnom 

zakonu. Integracija bi znatno doprinijela funkcionalnijem i efikasnijem radu univerziteta i 

negovom približavanju evropskim standardima. Primanja zaposlenih na Univerzitetu bi se 

ujednačila, što bi bilo poštenije. 

2) Ne postoji pravilnik o vrednovanju naučnog rada i naučnih publikacija, koji bi bio osnova 

za izbore nastavnika i saradnika. Ovo je u oštrom kontrastu sa evropskim standardima i 

zakonima i pravilima koja važe u nama susjednim zemljama. Bez donošenja takvog pravilnika 

nam nema daljeg napretka. 

3) Iz „principa bolonjskog procesa“ se izdvaja samo ono što nekome odgovara. Po Bolonji je 

cilj da studenti kontinuirano rade i stiču znanja uz stalnu podršku nastavnog osoblja. Ovo je 

shvaćeno kao da se fakultet svodi na srednju školu (uvodi se evidencija – dnevnik, skraćuje se 

vrijeme trajanja ispita na 90 minuta), što je pogrešno. S druge strane, uvodi se mogućnost da 

studenti polažu ispite u svim ispitnim rokovima. Time će studenti izgubiti kontinuitet u radu. 

Naime, neće se moći koncentrisati na ono što trenutno treba da uče, već će spremati ispite koje 

nisu položili u prethodnom semestru. Dalje, uvodi se mogućnost povećanja angažovanja 

osoblja koje nije stalno zaposleno na visokoškolskim ustanovama. Takvo osoblje nije u 

mogućnosti kontinuirano raditi sa studentima. 

4) Pri donošenju ranijih zakona nije bilo predviđeno dodatno finansiranje provođenja 

bolonjskog procesa. Nije predviđeno finansiranje drugog ciklusa koji je zamijenio magistarski 

studij koji su ranije plaćali studenti. Ovo je dovelo do preopterećenja nastavnog osoblja kojem 

je obim predavanja i vježbi povećan u prosjeku za 20%, a da nije omogućeno zapošljavanje 

novog osoblja koje bi djelimično preuzelo te nove obaveze. Također je došlo do problema u 

primjeni zakona jer su neki fakulteti uveli naplaćivanje drugog ciklusa. Ovaj problem bi se 

moglo pokušati prevazići izdvajanjem sredstava Kantona Sarajevo za zapošljavanje novih 

saradnika i nastavnika. 

O B R A Z L O Ž E N J E 

I – PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u odredbama čl. 12. tačka b) i 18. stav (1) 

tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96- 

Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04). 

U skladu sa čl. 12. tačka b) i 28. Ustava Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo nadležna je 

za predlaganje i izvršavanje zakona Kantona Sarajevo koje donosi Skupština Kantona Sarajevo, u 

skladu sa članom 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo. 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u skladu sa Programom rada Skupštine i 

Vlade Kantona Sarajevo za 2011. godinu, dostavlja Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo Nacrt 

zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. 

U skladu sa čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kanotna Sarajevo („Službene novine Kantona 

Sarajevo“, broj: 24/03 – Prečišćeni tekst), Vlada na sjednici utvrđuje zaključkom nacrte zakona i 

predlaže Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo 

(Novi prečišćeni tekst) ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 25/10), pretrese utvrđene 

nacrte zakona i stavi ih u dalju proceduru donošenja. 

Zato Ministarstvo predlaže Vladi da utvrdi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

visokom obrazovanju i predlaži Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom 

Skupštine Kantona Sarajevo pretrese Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom 

obrazovanju i stavi ga u dalju proceduru donošenja. 

II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA 

Odredbama člana 63. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđeno je 

da će se zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladiti sa 

odredbama tog zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu, a u skladu sa 

kriterijima definiranim tim zakonom. Bosna i Hercegovina je usvojila osnovne principe i 

standarde za sticanje visokog obrazovanja, u skladu s relevantnim odredbama jedinstvenim za 

evropski prostor visokog obrazovanja i potpisala Deklaraciju evropskih ministara visokog 

obrazovanja iz Bolonje (1999) koja vodi stvaranju evropskog prostora visokog obrazovanja i 

omogućava povećanu mobilnost studenata i nastavnika i međunarodne konkurentnosti evropskog 

visokog obrazovanja, te uspostavljanju zajedničkog okvira razumljivih i uporedivih diploma. 

Na području Kantona Sarajevo u primjeni je Zakon o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) 

(“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 22/10), koji je u temeljnom tekstu objavljen u 

“Službenim novinama Kantona Sarajevo”, broj: 43/08, a mijenjan je Zakonom o izmjenama i 

dopunama Zakona o visokom obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 18/10). 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u obavezi je da pristupi promjeni postojećih 

odredaba Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona 

Sarajevo”, broj: 22/10) zbog naznaka (pismenih i usmenih) koje zaprima od visokoškolskih 

ustanova i građana u odnosu na smetnje koje imaju prilikom primjene pojedinih odredaba ovog 

zakona. Prvenstveni razlog predstavlja neizvršena integracija Univerziteta u Sarajevu prema 

važećem Zakonu o visokom obrazovanju, bez koje je bi bilo nemoguće donijeti kantonalni zakon 

o visokom obrazovanju koji bi bio u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u 

Bosni i Hercegovini.

Zato se ovo ministarstvo odlučilo da pokrene proceduru izmjena i dopuna postojećeg Zakona o 

visokom obrazovanju, kojim bi bio predviđen blaži oblik integracije Univerziteta u Sarajevu i 

time bi se stvorile predpostavke za lakšu primjenu zakonskih odredbi. 

U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo je 

uključilo i predstavnike akademske zajednice kao i predstavnike studenata, najznačajnijih 

subjekata na koje se ovaj zakon odnosi, koji su dali svoje primjedbe i sugestije na postojeće 

odredbe Zakona o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo”, 

broj: 22/10) i takođe uzeli u obzir pismene primjedbe, prijedloge i sugestije visokoškolskih 

ustanova i građana na postojeće zakonske odredbe, koje je zaprimilo ovo ministarstvo, a koje su 

se pokazale u primjeni da trebaju pretrpiti promjenu u smislu preciznije, lakše, primjene u praksi, 

s tim da će omogućiti punu integraciju djelatnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo u 

evropski prostor visokog obrazovanja. 

III – PRAVNA RJEŠENJA 

Nacrt zakona pripremljen je na način da je i dalje prvenstveno vođeno računa da isti bude 

usaklađen sa odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, čiji je 

osnovni cilj reforma visokog obrazovanja kroz prihvatanje principa i standarda jedinstvenog 

evropskog prostora visokog obrazovanja. 

Izmijenjena je organizacija rada Univerziteta u Sarajevu koji djeluje na teritoriji Kantona 

Sarajevo i to na način da dosadašnji fakulteti i akademije ne gube pravni subjektivitet, s tim da će 

postati organizacione jedinice integriranog univerziteta koja se u konačnići predviđa. 

To znači da su, visokoškolske ustanove u korištenju termina univerzitet, ograničene samo na one 

visokoškolske ustanove koje realiziraju najmanje pet različitih studijskih programa iz najmanje tri 

različite naučne oblasti, a koje nude akademske stepene sva tri ciklusa. 

Visokoškolske ustanove koje nisu u mogućnosti osigurati gore navedene standarde mogu koristiti 

termin visoka škola i te visokoškolske ustanove mogu izdavati diplome stepena prvog ciklusa. 

Pravno-tehnički, zakon je pripremljen u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih 

propisa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, te u skladu sa Uredbom o postupku i načinu 

pripremanja, izrade i dostavljanja propisa. 

IV – OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA 

Dio prvi – Osnovne odredbe: 

Član 3. - Ovaj član je preciznije formulisan u podnaslovu i alinejama 1), 3), 10), 13) i 17) koje se 

odnose na precizniju formulaciju akademskog osoblja, akademije kao organizacione jedinice 

univerziteta, fakulteta kao organizacione jedinice, katedre kao osnovne podorganizacione jedinice

univerziteta, fakulteta, akademija, visoke škole, odsjeka kao podorganizacione jedinice 

univerziteta, fakulteta, akademija, visoke škole. U istom članu tačka 20) je brisana jer se odnosi 

na Savjet za visoko obrazovanje koji se u svim odredbama ovog Zakona briše kao nepotrebno 

tijelo, što je dokazano u dosadašnjoj primjeni ovog Zakona. Isti član dopunjen je sa tri nove 

alineje: 23a), 24a) i 28a) koje se odnose na definicije studija na daljinu, umjetničkoistraživačkog 

rada i zajedničkog studija. 

Član 7. - U ovom članu izmijenjen je podnaslov. 

Dio drugi – Nadležnost kantonalnih organa u oblasti visokog obrazovanja 

Poglavlje I. – Nadležnost kantonalnih organa 

Član 8. - U ovom članu tačka e) se briše jer je Elaborat o integraciji Univerzitea donesen. 

Član 9. - U ovom članu tačka g) se briše jer se odnosi na Savjet za visoko obrazovanje za koji je 

već rečeno da se briše u cijelom Zakonu. 

Dio drugi (Poglavlje II. – Savjet za visoko obrazovanje) 

briše se Poglavlje II. Savjet za visoko obrazovanje i čl. 11., 12., 13., 14., 15. i 16. obrazloženje je 

kao u čl. 3. i 9. 

Dio treći – Vrste, osnivanje, akreditiranje i licenciranje visokoškolskih ustanova: 

Poglavlje II. – Postupak osnivanja, statusne promjene, transformacija, reorganizacija i 

ukidanje visokoškolskih ustanova) 

Član 19.- U ovom članu stav (3) dopunjen je preciznijom definicijom garancije za osnivanje 

visokoškolske ustanove u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finansijskih sredstava, 

osiguranje uvjeta za početak rada i dalji rad što je u dosadašnjoj primjeni Zakona izazivalo 

dvostruka tumačenja (novčana sredstva ili hipoteka). U stavu (4) ovog člana period od najmanje 

pet godina smanjen je na period trajanja prvog ciklusa studija (tri ili četiri godine). 

Član 27.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinačnih formulacija u stavu (1) 

osnivanje novih fakulteta, akademija, instituta, u stavu (2) osnivanje novih organizacionih 

jedinica na visokoškolskoj ustanovi, u stavu (3) osnivanje podorganizacionih jedinica unutar 

članica univerziteta i u stavu (4) precizirana je primjena stava (1) ovog člana u slučajevima kada 

je univerzitet nema odgovarajuću unutrašnju organizaciju. 

Dio treći - Poglavlje III. – Licenciranje i akreditacija 

Član 29.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinačnih formulacija u stavu (1) 

licenciranje visokoškolskih ustanova, u stavu (2) licence, u stavu (3) Standarda i normativa i u 

stavu (4) Pravilnika kojim se definira postupak licenciranja visokoškolskih ustanova. 

Član 29a.- Iza člana 29. dodaje se novi član 29a. kojim se reguliraju svi potrebni dokumenti za 

sticanje licence visokoškolske ustanove sa precizno razrađenim nadležnostima Ministarstva u 

postupku rješavanja zahtjeva za licenciranje.

Član 30.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu pojedinačnih formulacija i preciznije 

regulative postupka akreditacije visokoškolskih ustanova u odnosu na nadležnost Agencije za 

razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ministartsva obrazovanja i nauke Kantona 


Član 31.- briše se, jer su odredbe člana 31. sadržane u članu 29. 

Član 32. - Ovaj član se mijenja iz razloga što je preciznije navedena nadležnost Nezavisne 

komisije eksperata koju imenuje Agencija. 

Član 33. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu konkretizacije provođenja postupka i 

dodjele akreditacije. 

Član 34. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu provođenja postupka i oduzimanja 

licence i akreditacije. 

Član 34a. - Iza član 34. dodaje se novi član 34a. Kojim se predviđaju pravne posljedice za 

visokoškolske ustanove kao javne ustanove koje dva puta zaredom ne dobiju institucionalnu 

akreditaciju. 

Dio četvrti – Statusne promjene i statut visokoškolske ustanove: 

Član 35.- U ovom članu izmijenjen je stav (7) kojim se precizira obaveza visokoškolskih 

ustanova koje prestaju sa radom prema upisanim studentima u smislu obezbjeđenja završetka 

studija. 

Dio peti – Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove, unutrašnja i 

vanjska ocjena kvaliteta: 

Poglavlje I. – Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove 

Član 39. - U ovom članu u stavu (1) predviđeno je da je visoka škola akreditirana i licencirana za 

dodjelu diploma pored prvog i za drugi ciklus studija kako bi se studentima omogućio nastavak 

školovanja na drugom ciklusu studija. 

Član 41. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu razgraničenja nadležnosti prilikom 

priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija, što će ubuduće biti podijeljena nadležnost 

Ministarstva i Univerziteta s tim da će Ministarstvo obavljati postupak stručnog priznavanja radi 

zaposlenja, a Univerzitet akademako priznavanje radi nastvaka studija, kontunuiranog razvijanja 

sistema upravljanja kvalitetom s ciljem uključivanja u Jedinstveni evropski prostor visokog 

obrazovanja, ostale obaveze i prava su preispitani, objedinjeni i preciznije regulirani. 

Član 44.- U podnaslovu ovog člana dodaje se riječ studija radi preciznije formulacije, a isto je i u 

stavu (3). U istom članu stav (5) se briše, jer institut ne može organizovati drugi i treći ciklus 

studija što je u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. 

Član 45.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu preciznijeg definisanja nastavnih planova 

i programa odnosno obaveze univerziteta, visoke škole pri realizaciji istih. 

Član 46.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu preciziranja nastavnih predmeta na 

obavezne, izborne i zajedničke.


Član 48. - Ovaj član se briše, jer je sadržan u izmijenjenom članu 45. 

Član 49.- Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu primjene nastavnog plana i nastavnih 

programa, vodeći računa o zahtjevima korisnika usluga, evaluaciji, kao i uvođenje novih ili 

inoviranje postojećih nastavnih planova i programa, te obavezu osnivača da obezbijedi novčana 

sredstva u slučaju uvođenja novih ili inoviranja postojećih nastavnih planova i programa. 


Poglavlje II. – Unutrašnja i vanjska ocjena kvaliteta 

Član 52. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave i preciziranja postupka 

razvijanja sistema osiguranja i sistema upravljanja kvalitetom, te određivanje vremenskog 

perioda za postupak provođenja samovrednovanja. 

Član 53. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen u smislu uspostave, preciziranja postupka i 

određivanja vremenskog roka razvijanja vanjskog sistema osiguranja i sistema upravljanja 

kvalitetom. 

Dio šesti – Ciklusi studija i diplome 

Član 54. – U ovom članu izmijenjen je stav (3) u smislu da se završetkom integriganih studijskih 

programa prvog i drugog ciklusa stiče najmanje 300 ECTS bodova. 

Član 55. - Ovaj član je izmijenjen na način da je detaljno opisano organiziranje redovnog, 

vanrednog studija (kao i krajnji rok za upis studenata na vanredni studij) i studija na daljinu. 

Član 57.- Ovaj član je izmnijenjen dodavanjem dva nova stava koja preciziraju sadržaj 

studijskog programa, te njihovu usklađenost sa strategijom razvoja visokog obrazovanja i 

potrebom profesionalnog sektora na nivou najnovijih naučnih saznanja itd. 

Član 58. - U ovom članu promijenjena je regulativa dosadašnjeg stava (3) koji sada određuje 

početak nastave u zimskom semestru prvog, drugog i trećeg ciklusa studija. Na isti način je 

izmijenjen i stav (6) koji sada određuje početak nastave u ljetnom semestru za drugi i treći ciklus 

studija. Takođe je dodan novi stav (7) kojim je određen sedmični broj časova. U istom članu 

brisana su posljednja dva stava, jer su sadržana u čl. 65. i 66. 

Član 61. - U ovom članu stav (2) je dopunjen tako da je određen način i uvjeti pribavljanja 

saglasnosti u odnosu na podzakonsku regulativu. U istom članu stav (3) se briše, jer su 

predviđeni drugačiji uvjeti i način pribavljanja saglasnosti, a sadržan je u stavu (2). 

Član 63. - U ovom članu tačka f) je izmijenjena tako da su ocjene F i FX razdvojene i preciznije 

definisane, a dodat je novi stav (2) u kojem je određeno da se samo prolazne ocjene upisuju u 

indeks ili drugu ispravu. 

Član 64. - U ovom članu izmijenjen je stav (2) kojim je predviđeno trajanje ispita, kako se 

obavljaju ispiti, sada je to drugačije predviđeno od dosadašnje odredbe, a predviđeni su i 

opravdani slučajevi.

Član 65. - Izmijenjen je tako da je uvedena evidencija o provjeravanju znanja i rada studenta 

tokom nastave, utvrđeni su elementi vrednovanja pojedinih aktivnosti, detaljnije je opisan 

redovni i popravni ljetni i zimski, kao i jedan jesenji ispitni rok za studente koji imaju pravo sada 

polagati ispite na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktom visokoškolske ustanove. 

Član 66. - U ovom članu stav (1) je izmijenjen tako da je produženo vrijeme za obavljanje 

završnog ispita, stav (2) je izmijenjen tako da je studentu data mogućnost da može polagati iz 

predmeta koji nije položio na kraju semestra/studijske godine u svim ispitnim rokovima. U istom 

članu dodat je novi stav (4) kojim je određeno polaganje ispita vodeći računa o stvarnom 

opterećenju studenta (ECTS bodovi) te prava i obaveze nastavnika. 

Član 70. - U ovom članu u stavu (2) je uveden manji broj studijskih bodova za vrednovanje 

završnog ispita trećeg ciklusa (doktorskog rada), jer je prvobitnih 120 ECTS bio prevelik broj 

bodova za vrednovanje završnog rada. 

Član 71. - O vaj član je dopunjen stavom (5) u kojem je navedeno da će se sva relevantna pitanja 

u vezi sa završnim radom regulisati pravilima studiranja. 

Član 72. - U ovom članu stav (1) je izmijenjen tako da je sada detaljno opisan postupak odbrane 

završnog rada. Stav (3) je izmijenjen na način da je sada utvrđeno ocjenjivanje studenata na 

završnom ispitu drugog i trećeg ciklusa. 

Član 73. - Ovaj član je izmjenjen tako da je propisani broj primjeraka preciziran brojem tri, a 

naziv Nacionalne i univerzitetske bilioteke usklađen sa stvarnim nazivom i statusom koji je imala 

i danas ima (ne za područje Sarajeva, nego za područje Bosne i Hercegovine). 

Član 78. - U ovom članu su izmijenjeni stavovi (2) i (3) tako da je utvrđeno ko realizira 

edukaciju u okviru programa cjeloživotnog učenja i da položeni ispiti i ostvareni bodovi u okviru 

ovih programa mogu biti priznati kao dio studijskog ciklusa utvrđenim ovim zakonom i statutom 


Član 79. - U ovom članu stav (2) se briše, jer je ova odredba prebačena u Prelazne i završne 

odredbe 

Dio sedmi – Student 

Član 81. - U ovom članu izmijenjen je stav (7) na način da student redovnog studija najviše 

jednom zaredom može obnoviti istu studijsku godinu odnosno kada gubi status redovnog 

studenta čije se školovanje finansira iz sredstava osnivača. U istom članu stav (8) se briše, jer je 

član 79. stav (2) brisan. 

Član 92a. - Iza člana 92. dodaje se novi član 92a. koji regulira prelaze studenata i način 

postizanja istih. 

Dio osmi – Akademsko osoblje i akademska zvanja 

Poglavlje I. Akademska zvanja 

Član 94. - Ovaj član je u potpunosti izmijenjen tako što su precizno definisana akademska zvanja 

u smislu naučnonastavničkih, umjetničkonastavničkih, nastavničkih i saradničkih zvanja.

Član 95. - U ovom članu u stavu (1) tačka f) je izmijenjena terminološki. Stav (2) se briše, jer je 

sadržan u izmijenjenoj tački f). Stav (3) se mijenja koji preciznije regulira zaključivanje ugovora 

o radu akademskom osoblju. U stavu (5) ispravljena je pravopisna greška, umjesto riječi znanje 

sada stoji zvanje. U istom članu dodaje se novi stav (8) kjim se uvodi obaveza visokoškolskoj 

ustanovi da na nastavnom predmetu uz nastavnika sa navršenih 55 godina života ima izabranog 

višeg asistenta ili docenta, kako bi se podmladio nastavni kadar na univerzitetima. 

Član 96.- Podnaslov i stav (1) se dopunjavaju izborom u saradnička zvanja, te je usklađen sa 

izmijenjenim članom 94., a tačka a) se mijenja zato što prvi ciklus može imati i 180 i 240 ECTS 

bodova, uskađen je sa bodovanjima prvog ciklusa. U tačkama b) i c) briše se zagrada, jer je 

suvišna. 

Član 97. - Ovaj član je izmijenjen na isti način kao i član 96. 

Član 99a. - Iza člana 99. dodaje se novi član 99a. Kojim se uvode u nastavu lica u zvanju 

predavača za nastavu stranih jezika i sporta/vještina na nematičnim fakultetima. 

Član 101. - U ovom članu izmijenjen je stav (1) na način da je uspostavljanje registra domaćih i 

međunarodnih baza podataka preneseno na Ministarstvo, Savjet za nauku, Akademiju nauka BiH 

i na prijedlog Senata. U istom članu u stavu (2) je precizirano da su baze domaćih i 

međunarodnih publikacija indeksirane kako bi se na taj način podigla vrijednost istih. Stav (4) je 

izmijenjen na način da je usklađen sa izmijenjenim stavom (1). 

Član 102.- Ovaj član je izmjenjen tako da je precizirano da se rezultati u radu akademskog 

osoblja nakon sticanja zvanja docenta i vanrednog profesora obavezno prilažu prilikom izbora u 

zvanje za naučnu oblast ili nastavni premet, te da se ovim članom ograničava izbor akademskog 

osoblja na jedan izbor na univerzitetu za jednu naučnu oblast, čime bi se uveo red u izborima u 

zvanja akademskog osoblja. 

Poglavlje II. Akademsko osoblje i kriteriji za izbor 

Čl. 103, 104, 106, 114, 115. i 116. - Ovi članovi su izmijenjeni u odnosu na primjedbe koje su se 

odnosile na neprecizno propisanu regulativu provođenja konkursnog postupka za izbor u 

akademska zvanja, te angažman istih bez zasnivanja radnog odnosa u svim pojedinačnim 

slučajevima koji ne mogu biti obuhvaćeni općom normom koja se odnosi na provođenje 

nastavnog plana i programa određenog predmeta odnosno naučne oblasti, angažovanje naučnih 

radnika, umjetnika odnosno stručnjaka iz prakse, kako bi učestvovali u ostvarivanju dijela 

nastave na nastavnom predmetu na visokoškolskoj ustanovi što će se preciznije utvrditi statutom 

visokoškolske ustanove. Svi navedeni članovi mijenjani su u smislu otklanjanja svih nejasnoća u 

primjeni kao i otvaranja mogućnosti povjeravanja nastave bez zasnivanja radnog odnosa 

akademskom osoblju koje ima najmanje tri referentna rada iz predmetne naučne discipline, a sve 

u cilju da nastava u akademskoj godini bude zastupljena sa odgovarajućim akademskim osobljem 

kako studenti nedostatakom istih ne bi bili oštećeni u toku akademske godine. Takođe, bitno je 

napomenuti da je predviđena obaveza visokoškolske ustanove da članu akademskog osoblja koji 

ne bude izabran u isto ili više zvanje, prije otkazivanja ugovora o radu, ponudi zaključivanje 

novog ugovora o radu na poslovima za koje se ne traži izbor u akademsko zvanje ako za to 

postoji mogućnost i potreba. Precizirano je i da akademskom osoblju u naučnonastavnom, 

umjetničkonastavnom i nastavnom zvanju prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na 

kraju studijske godine u kojoj je navršio 65 godina života, s tim da može ostati u radnom odnosu 

ukoliko nakon provedene konkurne procedure nije izabran drugi nastavnik, tako da se angažman

nastavnika sa navršenih 65 godina života vezuje za nastavnu potrebu, koja se utvrđuje prije 

početka svake studijske godine. 

Dio deveti – Tijela visokoškolskih ustanova i organizacionih jedinica 

Poglavlje I. Tijela visokoškolske ustanove 

Čl. 122., 126. i 127. - Uvedena je grupacija organizacionih jedinica na visokoškolskoj ustanovi 

kao stručno i savjetodavno tijelo, a senat je zamijenjen nastavno-naučnim vijećem na visokoj 

školi. U smislu navedenih izmjena ostali članovi ovog poglavlja su usklađivani. Značajno je 

napomenuti da je precizirano da senat univerziteta odlučuje o akademskim pitanjima na prijedlog 

stručnih tijela fakulteta, akademija, naučnih instituta kao i drugih tijela univerziteta i 

predstavničkih tijela studenata u skladu sa zakonom i statutom, s tim da odgovornost za 

dopuštenost i zakonitost prijedloga upućenih senatu snose rukovodioci i stručna tijela 

organizacione jedinice, odnosno rukovodna lica grupacije. Vremenski rok za podnošenje 

izvještaja o radu visokoškolske ustanove pomjeren je sa 15. novembra na 15. mart za prethodnu 

kalendarsku godinu, kako bi se pokazatelji iz izvještaja imali vremena uzeti u obzir do početka 

naredne akademske godine. 

Poglavlje II.Tijela organizacionih jedinica 

Čl. 131. i 132. - Čan 131. stav (1) je usklađen sa izmjenama člana 116., a dalje izmjene su se 

odnosile na preciziranje preispitivanja nastavnih planova i programa za sve cikluse studija 

najmanje jedanput po isteku ciklusa studija. Organizacione jedinice se usmjeravaju na 

funkcionalnu intergraciju univerziteta u smislu unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih 

mjesta organizacione jedinice. Vremenski rok za podnošenje izvještaja od strane dekana vijeću i 

rektoru pomjeren je sa 15. oktobra na 31. januar tekuće godine za prethodnu akademsku godinu, 

analogno Poglavlju I Devetog dijela. 

Dio jedanaesti – Dokumentacija, evidencija i javne isprave 

Čl. 148., 149., 150. i 151. - Izmjenama u ovom dijelu precizirana je definicija i postupak 

akademskog priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija, za što nadležnost ima 

univerzitet, putem fakulteta i akademija, i visoka škola u saradnji sa Centrom za informiranje i 

priznavanje kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja, te da jednom izvršeno pozitivno 

vrednovanje određenog inostranog studijskog programa važi za sve buduće slučajeve, dok za 

stručno priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija nadležnost ima Ministarstvo sa 

preciziranim postupkom priznavanja i obaveze Ministarstva da za obavljanje tih aktivnosti 

imenuje komisiju, kao i da vodi registar zaprimljenih i riješenih zahtjeva za stručnim 

priznavanjem visokoškolskih kvalifikacija. 

Dio trinaesti – Kaznene odredbe 

Član 155. - U ovom članu u stavu (1) izmijenjena je alineje 30) koja se odnosi na usklađivanje sa 

izmijenjenim članom 126. stav (3). 

Dio četrnaesti – Prijelazne i završne odredbe 

Čl. 157a., 158., 159., 160., 161., 162., 163., 164., 166., 167., 168., 169., 170., 170a., 171., i 172. - 

Novim članom 157a. uvedene su implementacijske mjere za početak rada Univerziteta u Sarajevu 

kao integrirane visokoškolske ustanove, utvrđeni rokovi za krajnji završetak procesa integracije,

te da fakulteti, akademije i naučni instuti do tog roka imaju status pravne osobe na način i pod 

uvjetima utvrđenim Statutom Univerziteta, kao i da se do dana potpune integracije Univerziteta u 

pogledu pokretanja i provođenja procedure za izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika, 

organa i tijela i upisa studenata primjenjuju odredbe općih akata univerziteta, fakulteta, 

akademija i instituta. Dalje izmjene odnose se na utvrđivanje roka od 12 mjeseci od dana stupanja 

na snagu ovog Zakona za donošenje Satatuta i drugih akata na osnovu kojih se Univerzitetu 

omogućava provedba višeg nivoa integracije, a stupanjem na snagu Statuta Univerziteta prestaju 

da važe pravila fakulteta, akademija i instituta članica Univerziteta. Visokoškolske ustanove su 

obavezne obezbijediti licenciranje i institucionalnu i programsku akreditaciju najkasnije do 

početka studijske 2013./2014. godine. Čl. 161. i 162. su izmjenjeni u skladu sa dodavanjem 

novog člana 157a. koji se odnosi na implementacijske mjere. Dalje izmjene se odnose na 

nastavne baze u koje se ubrajaju univerzitetske kliničke bolnice. Nacionalnoj i univerzitetskoj 

biblioteci BiH potvrđuje se status institucije državnog nivoa, kao i baze za nastavni, 

naučnoistraživački proces na visokoškolskim ustanovama. Precizira se finansiranje Nacionalne i 

univerzitetske biblioteke BiH na osnovu posebnih ugovora između članica 

univerziteta/univerziteta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Član 166. je usklađen sa 

Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH. Član 167. rješava pitanje dosadašnjih 

upravnih i nadzornih odbora koji rade u neprekidnom trajanju od imenovanja 2005. godine pa do 

danas, jer se ovom odredbom do dana potpune integracije članovi upravnih i nadzornih odbora 

javnih ustanova u sastavu univerziteta biraju na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o 

ustanovama, jer odredbe ovog Zakona u rješavanju ovih pitanja mogu biti u primjeni tek nakon 

potpune integracije Univerziteta u Sarajevu, a što je u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom 

obrazovanju u BiH. Članom 170a. regulirano je pitanje okončanja studija upisanim studentiama 

na dodiplomski i postdiplomski studij (predbolonjski studij) najduže do 30.09.2015. godine, s tim 

da im je, nakon isteka navedenog roka, omogućen nastavak studija u skladu sa ovim Zakonom na 

način i pod uvjetima utvrđenim statutom. Lica koja su stekla naučno zvanje magistra 

nauka/umjetnosti ili su započela studij za sticanje tog zvanja po propisima koji su važili prije 

Bolonjskog procesa imaju pravo započeti postupak za sticanje naučnog stepena doktora nauka 

prema odredbama ranijih propisa zaključno sa 30.09.2012., s tim da se naučni stepen doktora 

nauka na ovaj način može steći zaključno sa 30.09.2016. godine. Preciznije je regulisano da lica 

zatečena u zvanju naslovnog docenta, stupanjem na snagu ovog Zakona, imaju pravo biti birana u 

zvanje docenta ili više akademsko zvanje prema odredbama ovog Zakona. Takođe je preciziran 

slučaj izmjene naziva nastavnih predmeta ili naučne/umjetničke oblasti na način da je utvrđena 

obaveza senata univerziteta da na prijedlog fakulteta/akademija donosi odluku o ekvivalenciji 

izvršenih izbora u akademska zvanja. Tako se, u postupku ekvivalencije, izvršeni izbor za 

nastavni predmet, ne bi mogao zamijeniti izborom na naučnu/umjetničku oblast, osim u 

opravdanim slučajevima utvrđenim statutom univerziteta. U članu 172. precizirano je uvođenje 

trećeg ciklusa do početka studijske 212./2013. godine, jer sve visokoškolske ustanove nisu 

istovremeno otpočele sa primjenom Bolonjskom procesa. 

FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE OVOG ZAKONA 

Za provođenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, s obzirom na 

zadržavanje dosadašnjeg broja fakulteta i akademija, koji će u konačnici postati organizacione 

jedinice integriranog Univeziteta u Sarajevu. 

Napominjemo, finansijska sredstva za rad Savjeta za visoko obrazovanje više nisu potrebna, jer 

su te odredbe brisane iz Nacrta zakona. 

Pogledati kao pravni osnov za ove primjedbe:

Ustav Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj: 1/96, 2/96-Ispravka, 

3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04); 

Zakon o Vladi Kantona Sarajevo(„Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 24/03 – 

Prečišćeni tekst), 

Zakon o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 

22/10), 

Mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, 

Mišljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo. 

Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, 04. 04. 2012. godine

Godina XV – Broj 22 

Petak, 27. augusta 2010. godine 

S A R A J E V O 

ISSN 1512-7052 

KANTON SARAJEVO 

Skupština Kantona 

Zakonodavno-pravna komisija 

Na osnovu člana 94. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ("Službene novine 

Kantona Sarajevo", broj 18/10) i čl. 169. i 172. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine 

Kantona Sarajevo", broj 12/05 - Prečišćeni tekst) Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona 

Sarajevo, na sjednici održanoj 27. augusta 2010. godine, utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o visokom 

obrazovanju. 

Prečišćeni tekst Zakona o visokom obrazovanju obuhvata Zakon o visokom obrazovanju ("Službene novine 

Kantona Sarajevo", br. 43/08 i 18/10) u kojima su označeni dani stupanja na snagu tih zakona. 

Broj 01-05-21185/10 

27. augusta 2010. godine 

Sarajevo 

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE 

Predsjednik 

Zakonodavno-pravne komisije 

Esad Hrvačić, s. r. 

ZAKON 

O VISOKOM OBRAZOVANJU 

(PREČIŠĆENI TEKST)

Član 1. 

(Predmet Zakona) 

Ovim Zakonom uređuje se: obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja; opća pitanja u vezi sa osnivanjem, 

organizacijom, finansiranjem, upravljanjem i rukovođenjem visokoškolskim ustanovama; djelatnost i uvjeti 

za obavljanje djelatnosti u oblasti visokog obrazovanja; prava i obaveze nadležnih organa u oblasti visokog 

obrazovanja; način osiguranja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja; organizacija studija, prava i obaveze 

studenata, uvjeti za sticanje diploma i drugih javnih isprava; statusna pitanja akademskog osoblja, kao i 

naučni i umjetnički razvoj i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na 

području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton). 

Član 2. 

(Poseban interes za Kanton) 

Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Kanton. 

Član 3. 

(Značenje izraza) 

Posebni izrazi, u smislu ovog Zakona, imaju slijedeće značenje: 

1) Akademsko osoblje čine lica koja učestvuju u nastavnom procesu ili su angažirana u 

naučnonastavnom, umjetničkom ili umjetničkonastavnom radu na akreditiranoj i licenciranoj 

visokoškolskoj ustanovi i koja su izabrana u akademska zvanja; 

2) Akreditacija je formalna potvrda (rješenje) o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju koju propisuje 

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljem tekstu: Agencija), a koju nakon 

provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke Agencije, donosi ministar obrazovanja i nauke 

Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar); 

3) Akademija je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja nastavnu, umjetničku i istraživačku 

djelatnost u oblasti jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih umjetničkih disciplina i koja 

osigurava njihov razvoj; 

4) Ciklusi studija (ciklusi) predstavljaju nivoe, odnosno gradirane cjeline Bolonjskog visokoobrazovnog 

procesa identificirane kao prvi ciklus - dodiplomski (baccalaureate), drugi ciklus - magistarski studij i treći 

ciklus - doktorski studij; 

5) Diploma koju izdaje visokoškolska akreditirana i licencirana ustanova predstavlja javnu ispravu kojom 

se dokazuje da je stečena kvalifikacija rezultat uspješno završenog ciklusa studija zasnovanog na osnovnom 

modelu utvrđenom za jedinstveni evropski prostor visokog obrazovanja; 

6) Dodatak diplomi (Diploma Supplement) je javna isprava koja se izdaje i prilaže uz diplomu 

akreditirane i licencirane visokoškolske ustanove radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i 

pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija lica kojem je diploma izdata; 

7) ECTS (EUROPEAN CREDIT TRANSFER SYSTEM) je evropski sistem prenosa studijskih bodova - 

kredita. Studijski bodovi - krediti se koriste za definiranje obima i zahtjevnosti svakog predmeta, a 

određuju se na bazi optimalnog radnog opterećenja studenta neophodnog za savladavanje svakog predmeta 

pojedinačno; 

8) Evropski prostor visokog obrazovanja je proklamovani cilj potpisnica Deklaracije evropskih ministara 

visokog obrazovanja iz Bolonje (1999) koji vodi stvaranju jedinstvenog evropskog prostora visokog

obrazovanja, koji omogućava povećanu mobilnost studenata i akademskog osoblja, jača međunarodnu 

konkurentnost evropskog visokog obrazovanja, te vodi uspostavljanju zajedničkog okvira i sistema 

uzajamno razumljivih i uporedivih diploma; 

9) Evaluacija (ocjena) kvaliteta akreditirane i licencirane visokoškolske ustanove predstavlja postupak 

formalnog ocjenjivanja i utvrđivanja dostignutog stepena kvaliteta procesa i procedura koji se odvijaju na 

akreditiranoj i licenciranoj visokoškolskoj ustanovi; 

10) Fakultet je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja nastavnu i naučnonastavnu djelatnost u 

oblasti jedne ili više srodnih odnosno međusobno povezanih naučnih disciplina i osigurava njihov razvoj; 

11) Institut je organizaciona jedinica univerziteta koja obavlja naučnoistraživačku djelatnost u skladu sa 

zakonom i statutom univerziteta; 

12) Institut pri fakultetu predstavlja podorganizacionu jedinicu koja se osniva po istoj proceduri kao i 

odsjek, odnosno katedra, a čija se djelatnost, principi i ciljevi rada preciznije definiraju osnivačkim aktom i 

statutom visokoškolske ustanove; 

13) Katedra je temeljna nastavna odnosno naučnonastavna/ umjetničkonastavna jedinica odsjeka koja 

pokriva jednu granu ili segment unutar naučnog polja koje se izučava na odsjeku; 

14) Licenciranje predstavlja proces provjere ispunjenosti Standarda i normativa za osnivanje i rad 

visokoškolske ustanove radi dodjele dozvole (licence) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja; 

15) Nastavni plan i nastavni program (curriculum) je dokument kojim se uspostavlja profil 

kompetentnosti akademskog osoblja, sadržaj i struktura studijskih programa i postupak provjere znanja; 

16) Neciklično obrazovanje predstavlja vid edukacije kojim se zainteresiranim licima omogućava da 

dopune svoje obrazovanje, koje se organizira u formi kurseva, seminara i drugih vidova edukacije te 

rezultira dodjelom certifikata. Ovo obrazovanje se ne može priznati kao dio studijskog ciklusa utvrđenog 

ovim Zakonom, a položeni ispiti u okviru programa necikličnog obrazovanja ne mogu predstavljati 

ekvivalent ispitima u okviru studijskih ciklusa; 

17) Odsjek je osnovna nastavna odnosno naučnonastavna/ umjetničkonastavna jedinica visokoškolske 

ustanove koja može imati više katedri; 

18) Predstavničko tijelo studenata je tijelo koje zastupa i artikulira interese studenata te daje doprinos 

ostvarenju naučnih, kulturnih, akademskih i drugih društveno korisnih potreba studenata, a na osnovu 

demokratskih principa i u skladu sa zakonom; 

19) Strategija razvoja visokog obrazovanja Kantona je dokument kojeg usvaja Skupština Kantona 

Sarajevo na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, a čiji su sadržaj i svrha definirani u članu 4. stav 2. ovog 

Zakona; 

20) Savjet za visoko obrazovanje je stručno i savjetodavno tijelo u oblasti razvoja visokog obrazovanja; 

21) Standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja predstavljaju dokument kojeg, na 

prijedlog Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, usvaja Vlada Kantona Sarajevo, a kojim se 

utvrđuju ukupni kriteriji čije ispunjavanje predstavlja neophodan uvjet za obavljanje djelatnosti visokog 

obrazovanja na akreditiranoj i licenciranoj visokoškolskoj ustanovi;

22) Student je lice upisano na akreditiranu i licenciranu visokoškolsku ustanovu, koje studij pohađa 

redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombiniranjem ova tri modela studiranja na način utvrđen 

statutom visokoškolske ustanove; 

23) Studij (studiranje) je proces definiran nastavnim planom i programom u kojem student pohađa 

utvrđeni nastavni, naučnonastavni ili umjetničkonastavni program koji organizira i provodi akreditirana i 

licencirana visokoškolska ustanova, a nakon čijeg uspješnog završetka student stiče pravo na akademsku 

titulu odnosno određeno zvanje; 

24) Studijski program predstavlja nastavni plan i program koji pokriva jednu ili više naučnih oblasti, a 

čija realizacija kroz nastavno-naučni/umjetnički proces vodi do jednog od tri akademska stepena u skladu 

sa bolonjskom deklaracijom. Konačnu odluku za usvajanje studijskog programa donosi senat visokoškolske 

ustanove; 

25) Univerzitet je akreditirana i licencirana visokoškolska ustanova koja se bavi nastavnim, 

naučnonastavnim, umjetničkim, umjetničkonastavnim i naučnoistraživačkim radom, te drugim vidovima 

stručno-konsultantskih i ekspertnih usluga u skladu sa zakonom, a koja nudi akademske stepene sva tri 

ciklusa studija i realizira najmanje pet različitih nastavnih programa iz najmanje tri naučne oblasti - 

prirodne nauke, tehničke nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke nauke, društvene nauke i 

humanističke nauke; 

26) Visoka škola je visokoškolska ustanova koja je akreditirana i licencirana za dodjelu ili izdavanje 

diploma prvog ciklusa i koja realizira najmanje jedan nastavni program iz jedne naučne oblasti te ispunjava 

druge uvjete u skladu sa zakonom; 

27) Visokoškolska ustanova je ustanova koja se bavi djelatnošću visokog obrazovanja u skladu sa 

zakonom; 

28) Visoko obrazovanje predstavlja obrazovanje koje se realizira na visokoškolskoj ustanovi nakon 

završetka četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a koje vodi do nastavnim programom predviđene 

akademske titule odnosno stručnog ili naučnog zvanja, u skladu sa zakonom i drugim propisima. 

Član 4. 

(Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja) 

(1) Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja vrši se u skladu sa programom i planom razvoja Kantona i 

Strategijom razvoja visokog obrazovanja Kantona (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja visokog 

obrazovanja), koju donosi Skupština Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Skupština), na prijedlog Vlade 

Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada). 

(2) Strategijom razvoja visokog obrazovanja se utvrđuje vizija, misija i glavni pravci razvoja visokog 

obrazovanja u Kantonu kroz obrazovni, nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničkonastavni i 

naučnoistraživački rad, kao i obim potreba za obrazovanjem određenih profila kadrova te druga važnija 

pitanja u vezi sa djelatnošću visokog obrazovanja. 

Član 5. 

(Akademska autonomija i akademske slobode) 

(1) Visokoškolska ustanova vrši djelatnost na načelima akademske autonomije i akademskih sloboda, a u 

skladu sa ustavom i zakonom. 

(2) Akademska autonomija visokoškolske ustanove ogleda se naročito u:

a) slobodi nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog, naučnoistraživačkog rada i 

stvaralaštva; 

b) utvrđivanju, samostalnom primjenjivanju i razvijanju obrazovnih, naučnih, umjetničkih i stručnih 

programa i istraživačkih projekata; 

c) izboru akademskog osoblja, naučnih radnika, rukovodnih lica i drugog osoblja čiji je angažman 

povezan sa djelatnošću visokog obrazovanja; 

d) odlučivanju o kriterijama za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis u prvu studijsku godinu 

za sva tri ciklusa studija na visokoškolskoj ustanovi; 

e) utvrđivanju pravila studiranja; 

f) samostalnom uređenju djelatnosti u okviru postojeće unutrašnje organizacije, u skladu sa zakonom; 

g) uspostavljanju i razvijanju saradnje sa drugim visokoškolskim ustanovama i institucijama u zemlji i 

svijetu, u okviru registrirane djelatnosti; 

(3) Akademska sloboda na visokoškolskoj ustanovi je pravo akademskog osoblja i studenata na slobodu 

mišljenja, izražavanja i djelovanja u pogledu načina držanja nastave, iznošenja naučnih hipoteza i naučnih 

činjenica, bez opasnosti od sankcija, a pod uvjetom da vrše svoju akademsku djelatnost u skladu sa 

ustavom i zakonom, ne ugrožavajući ljudska prava i slobode drugih subjekata akademske odnosno 

društvene zajednice u cjelini. 

(4) Akademska autonomija i akademske slobode uključuju i odgovornost akademske zajednice prema 

društvenoj zajednici u kojoj djeluju. 

Član 6. 

(Primjena zakona) 

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni 

i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Okvirni zakon) i drugi propisi koji uređuju predmetnu oblast, odnosno 

predmetno pitanje. 

Član 7. 

(Ravnopravnost) 

(1) Djelatnost visokog obrazovanja je usmjerena ka punom razvoju ljudske ličnosti, poštivanju ljudskih 

prava, građanskih i drugih demokratskih, akademskih, zakonskih i ustavnih načela i sloboda. 

(2) Na akreditiranoj i licenciranoj visokoškolskoj ustanovi (u daljnjem tekstu: visokoškolska ustanova) ne 

može se ograničiti pristup visokom obrazovanju, direktno ili indirektno, prema bilo kojoj stvarnoj ili 

pretpostavljenoj osnovi suprotnoj ustavu, zakonima i međunarodnom pravu, kao što su spol, rasa, seksualna 

orijentacija, fizički ili drugi nedostatak, bračno stanje, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo 

mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, 

rođenje ili prema nekom drugom statusu. 

(3) U smislu stava (2) ovog člana obaveza je svih tijela upravljanja, rukovođenja, nadzora, stručnih i 

drugih tijela na visokoškolskoj ustanovi da u postupku izbora i imenovanja obezbijede odgovarajuću spolnu 

i nacionalnu zastupljenost.

(4) Tijela iz stava (3) ovog člana su obavezna preduzeti sve potrebne aktivnosti, u okviru utvrđenih 

nadležnosti, s ciljem sprečavanja vršenja diskriminacije članova akademske zajednice, kao i osiguranja 

njihovog akademskog napredovanja, te ravnopravnog sudjelovanja u realizaciji nastavnog, 

naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničko' nastavnog, naučnoistraživačkog rada i stvaralaštva u sva tri 

ciklusa studija, kao i u postupku angažmana na drugim organizacionim jedinicama. 

(5) Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom Zakonu podrazumijeva uključivanje oba 

roda. 

(6) Na visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno političko organiziranje i djelovanje. 

DIO DRUGI - NADLEŽNOST KANTONALNIH ORGANA U OBLASTI VISOKOG OBRAZOVANJA 

POGLAVLJE I. NADLEŽNOST KANTONALNIH ORGANA 

Član 8. 

(Nadležnost Skupštine) 

U oblasti visokog obrazovanja Skupština je nadležna da: 

a) na prijedlog, Vlade donosi Zakon o visokom obrazovanju Kantona, kao i izmjene i dopune Zakona; 

b) na prijedlog Vlade, donosi Strategiju razvoja visokog obrazovanja; 

c) na prijedlog Vlade, usvaja elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove; 

d) donosi akt o osnivanju, statusnim promjenama, transformaciji, reorganizaciji i ukidanju visokoškolske 

ustanove kao javne ustanove; 

e) razmatra i usvaja elaborat o integraciji Univerziteta u Sarajevu; 

f) donosi odluku o otvaranju odjeljenja visokoškolske ustanove kao javne ustanove sa područja Kantona 

(dislocirana nastava) i izvan područja Kantona; 

g) donosi odluku o davanju saglasnosti visokoškolskim ustanovama koje imaju sjedište izvan Kantona za 

otvaranje odjeljenja na području Kantona; 

h) kroz usvajanje Budžeta Kantona osigurava dio sredstava za realiziranje nastavne, naučnonastavne, 

umjetničke, umjetničkonastavne i naučnoistraživačke djelatnosti visokoškolskih ustanova u Kantonu; 

i) na prijedlog Vlade, odlučuje o drugim pitanjima u oblasti visokog obrazovanja. 

U oblasti visokog obrazovanja Vlada je nadležna da: 

Član 9. 

(Nadležnost Vlade) 

a) predlaže Skupštini na razmatranje i usvajanje Zakon o visokom obrazovanju u Kantonu kao izmjene i 

dopune Zakona; 

b) predlaže Skupštini donošenje Strategije razvoja visokog obrazovanja;

c) razmatra elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolskih ustanova i predlaže Skupštini donošenje 

odluke o tome; 

d) na prijedlog Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) 

donosi Standarde i normative za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona (u 

daljnjem tekstu: Standardi i normativi); 

e) donosi Kriterije za finansiranje djelatnosti visokog obrazovanja, na prijedlog Ministarstva, u skladu sa 

ovim Zakonom; 

f) donosi podzakonske i provedbene akte, za koje je ovlaštena zakonom, a koji se odnose na oblast 


g) imenuje članove Savjeta za visoko obrazovanje, na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa ovim 

Zakonom; 

h) imenuje i razrješava članove upravnog odbora javne visokoškolske ustanove, predstavnike osnivača; 

i) donosi odluku o broju i strukturi studenata koji se upisuju u prvu studijsku godinu prvog i drugog 

ciklusa studija na javnoj visokoškolskoj ustanovi kojoj je osnivač ili suosnivač Kanton u sjedištu 

visokoškolske ustanove i odjeljenjima izvan područja Kantona; 

j) vrši druge poslove utvrđene zakonom. 

Član 10. 

(Nadležnost Ministarstva) 

U oblasti visokog obrazovanja Ministarstvo je nadležno da: 

a) priprema nacrt zakona o visokom obrazovanju u Kantonu, kao i izmjene i dopune Zakona; 

b) priprema nacrt Strategije razvoja visokog obrazovanja u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu; 

c) prati tok i razvoj djelatnosti visokog obrazovanja i predlaže mjere za njegovo unapređenje; 

d) predlaže Standarde i normative; 

e) donosi rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove; 

f) donosi rješenje kojim se dodjeljuje licenca visokoškolskoj ustanovi za obavljanje djelatnosti visokog 

obrazovanja; 

g) vrši provjeru ispunjavanja uvjeta za početak rada i dalji rad visokoškolske ustanove; 

h) donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za početak rada visokoškolske ustanove; 

i) donosi rješenje kojim se nalaže otklanjanje nedostataka u radu visokoškolske ustanove; 

j) donosi rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti visoko- školske ustanove u slučaju neispunjavanja 

uvjeta za njen rad; 

k) prati rezultate postupka sticanja vanjske ocjene kvaliteta;

l) donosi propis o sadržaju, postupku upisa i načinu vođenja Registra visokoškolskih ustanova (u 

daljnjem tekstu: Registar); 

m) vodi registre; 

n) vrši nadzor nad zakonitošću rada visokoškolske ustanove u oblasti visokog obrazovanja u skladu sa 

zakonom; 

o) razmatra inicijalni prijedlog visokoškolskih ustanova i predlaže Vladi broj i strukturu studenata koji se 

upisuju u prvu studijsku godinu prvog i drugog ciklusa studija na javnoj visokoškolskoj ustanovi; 

p) podstiče mobilnost studenata i akademskog osoblja u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja i 

na širem međunarodnom nivou; 

r) propisuje sadržaj javnih isprava koje izdaje akreditirana i licencirana visokoškolska ustanova u skladu 

sa zakonom; 

s) predlaže Kriterije za finansiranje djelatnosti visokog obrazovanja; 

t) vrši i druge poslove utvrđene zakonom; 

POGLAVLJE II. SAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJE 

Član 11. 

(Savjet) 

Ovim Zakonom uspostavlja se Savjet za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Savjet) kao stručno i 

savjetodavno tijelo u oblasti razvoja visokog obrazovanja u Kantonu. 

(1) Savjet ima sljedeće nadležnosti: 

Član 12. 

(Nadležnost Savjeta) 

a) predlaže i podstiče donošenje mjera i zaključaka za unapređenje djelatnosti visokog obrazovanja u 

Kantonu; 

b) učestvuje u izradi važnijih akata iz oblasti visokog obrazovanja koje donosi Skupština, Vlada i 

Ministarstvo, a posebno Strategije razvoja visokog obrazovanja; 

c) predlaže i podstiče aktivnosti za sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih organa uprave, organa 

lokalne samouprave, međunarodnih i domaćih visokoškolskih i drugih obrazovnih, naučnih, umjetničkih i 

razvojnih institucija, kao i privrednih subjekata u sistemu visokog obrazovanja; 

d) predlaže mjere i poduzima aktivnosti koje doprinose afirmaciji i napredovanju naučnog podmlatka 

Kantona; 

e) ostvaruje saradnju sa Savjetom za nauku Kantona; 

f) obavlja i druge poslove koji se odnose na unapređenje djelatnosti visokog obrazovanja na području 

Kantona;

(2) Savjet podnosi izvještaj o svom radu Vladi, najmanje jednom godišnje, putem Ministarstva. 

(3) Poslovnikom o radu Savjeta utvrđuje se način rada, sazivanja sjednica, odlučivanja i druga pitanja, u 

skladu sa aktom Vlade iz člana 16. ovog Zakona. 

(1) Savjet se sastoji od devet članova, i to: 

Član 13. 

(Sastav Savjeta) 

a) šest članova iz reda akademskog osoblja koji se biraju iz različitih naučnih odnosno umjetničkih 

oblasti sa visokoškolske ustanove kao javne ustanove; 

b) ministar, po funkciji; 

c) predstavnik studenata; 

d) predstavnik visokoškolske ustanove kao ustanove kojeg predloži Ministarstvo. 

(2) Savjet ima tehničkog sekretara koji se imenuje posebnim rješenjem. 

Član 14. 

(Imenovanje članova Savjeta) 

(1) Član Savjeta ne može biti rektor i prorektor univerziteta, dekan i prodekan organizacione jedinice 

univerziteta, direktor instituta i direktor visoke škole. 

(2) Predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale članove Savjeta imenuje Vlada na prijedlog 

Ministarstva, a na osnovu rezultata provedenog javnog konkursa, za čije provođenje Ministarstvo obrazuje 

posebnu komisiju. 

(3) Elemente javnog konkursa iz stava (2) ovog člana utvrđuje Ministarstvo. 

(4) Uz prijedlog za imenovanje članova Savjeta, prilaže se biografija, koja sadrži reference kandidata u 

skladu sa tekstom konkursa. 

(5) Za predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta Vlada imenuje kandidata sa akademskim zvanjem 

doktora nauka, iskustvom u multidisciplinarnim istraživanjima, sa međuna- rodnim referencama i 

iskustvom u rukovođenju u oblasti visokog obrazovanja. 

Član 15. 

(Razrješenje članova Savjeta) 

(1) Član Savjeta može biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan, i to: 

a) na vlastiti zahtjev; 

b) ako ne ispunjava obaveze člana Savjeta, koje se definiraju posebnim aktom iz člana 16. ovog Zakona; 

c) ako svojim djelovanjem i ponašanjem povrijedi ugled Savjeta; 

d) u slučaju gubitka sposobnosti za izvršavanje obaveza člana Savjeta;

e) ako se utvrdi da je predao dokumente ili izjave tokom postupka podnošenja prijave na konkurs iz člana 

14. stav (2) ovog Zakona, za koje se kasnije dokaže da su lažni. 

(2) Prijedlog za utvrđivanje postojanja okolnosti za razrješenje člana Savjeta, iz stava (1) ovog člana, 

Vladi može podnijeti ministar, predsjednik, zamjenik predsjednika ili tri člana Savjeta. 

(3) Prijedlog iz stava (2) ovog člana sa odgovarajućim obrazloženjem, dostavlja se Vladi putem 

Ministarstva. 

Član 16. 

(Sadržaj akta o osnivanju Savjeta) 

Posebnim aktom Vlade o osnivanju Savjeta utvrđuje se vrijeme na koje se imenuju članovi Savjeta, način 

rada Savjeta, prava i obaveze članova Savjeta, način i vrijeme podnošenja izvještaja o radu, naknada za rad 

članovima Savjeta, način obavljanja stručnih i administrativnih poslova za potrebe Savjeta, kao i druga 

pitanja značajna za rad Savjeta. 

DIO TREĆI - VRSTE, OSNIVANJE, AKREDITIRANJE I LICENCIRANJE VISOKOŠKOLSKIH 

USTANOVA 

POGLAVLJE I. VRSTE VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA 

Član 17. 

(Vrste visokoškolskih ustanova) 

(1) Visokoškolska ustanova može se osnovati kao univerzitet ili kao visoka škola. 

(2) Visokoškolska ustanova se može osnovati kao javna ustanova ili kao ustanova. 

(3) Visokoškolska ustanova ima svojstvo pravnog lica. 

Član 18. 

(Osnivanje i obavljanje djelatnosti) 

Visokoškolske ustanove osnivaju se i obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom, Strategijom razvoja 

visokog obrazovanja i Standardima i normativima. 

POGLAVLJE II. POSTUPAK OSNIVANJA, STATUSNE PROMJENE, TRANSFORMACIJA, 

REORGANIZACIJA I PRESTANAK RADA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA 

Član 19. 

(Podnošenje zahtjeva za osnivanje i dostavljanje garancije) 

(1) Osnivač visokoškolske ustanove Ministarstvu podnosi zahtjev za osnivanje visokoškolske ustanove. 

(2) Uz zahtjev za osnivanje visokoškolske ustanove, osnivač prilaže dokaz o uplati sredstava u iznosu 

utvrđenom Odlukom Vlade, na tekući račun Ministarstva, a za potrebe troškova vođenja postupka 

osnivanja visokoškolske ustanove od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka po zahtjevu. 

(3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, osnivač je obavezan dostaviti prijedlog elaborata o opravdanosti 

osnivanja visokoškolske ustanove i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih 

finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za početak rada i dalji rad.

(4) Garancije iz stava (3) ovog člana osnivač univerziteta dostavlja za period od najmanje pet godina, a 

osnivač visoke škole za vremenski period trajanja prvog ciklusa studija. 

(5) Ministarstvo obavještava osnivača visokoškolske ustanove o urednosti i usklađenosti sa zakonom 

dostavljenog zahtjeva i određuje rok za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka. 

(6) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (5) ovog člana ne može biti duži od 30 dana. 

(7) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti 

iz stava (5) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke. 

Član 20. 

(Sadržaj elaborata visokoškolske ustanove) 

Elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove obavezno sadrži: podatke o osnivaču, sjedište i 

naziv, ciljeve, dužinu trajanja studija, predviđene organizacione jedinice koje će biti u sastavu 

visokoškolske ustanove, nastavni plan i program, pravila studiranja, akademske titule, naučna i stručna 

zvanja koja se stiču po završetku studija, opće i posebne uvjete utvrđene Standardima i normativima, 

finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, godišnju cijenu koštanja studija i način obezbjeđenja 

finansijskih sredstava za rad visokoškolske ustanove. 

Član 21. 

(Ekspertna komisija) 

(1) Nakon dostavljanja urednog zahtjeva iz člana 19. ovog Zakona, Ministarstvo donosi poseban akt 

kojim obrazuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i davanja stručnog mišljenja o društvenoj 

opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove. 

(2) Akt o obrazovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži opis poslova i 

zadataka, način rada, rok za izvršenje povjerenih poslova i zadataka i visinu naknade za rad članovima 

komisije. 

(3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog člana, koja broji najmanje pet članova, obrazuje Ministarstvo iz 

reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće naučnonastavne, odnosno umjetničkonastavne 

oblasti, predstavnika osnivača visokoškolske ustanove u osnivanju i predstavnika Ministarstva. 

Član 22. 

(Prijedlog odluka Vlade o elaboratu) 

(1) Ako je ocjena elaborata od strane ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivača, sa stručnim 

mišljenjem ekspertne komisije, Ministarstvo dostavlja Vladi, koja, u slučaju prihvatanja, prijedlog upućuje 

Skupštini na razmatranje i usvajanje. 

(2) Prijedlog odluke Vlade o elaboratu iz stava (1) ovog člana mora biti donesen najkasnije u roku od 30 

dana od dana dostavljanja izvještaja ekspertne komisije Ministarstvu. 

(3) Nakon što Vlada donese prijedlog odluke, Ministarstvo će o tome u roku od osam dana obavijestiti 

osnivača. 

(4) U slučaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, zbog negativnog izvještaja i stručnog 

mišljenja ekspertne komisije, osnivač može tražiti da se osnuje posebna ekspertna komisija koja će ponovo 

razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja pozitivnog stručnog mišljenja i saglasnosti te još jednom

utvrditi da li postoji opravdanost osnivanja. Nalaz i mišljenje posebne ekspertne komisije, putem 

Ministarstva dostavit će se Vladi na razmatranje. 

(5) Komisiju iz stava (4) ovog člana obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naučnih radnika koji nisu 

bili imenovani u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna trećina članova imenuje po prijedlogu osnivača. 

(6) Akt o obrazovanju posebne ekspertne komisije iz stava (4) ovog člana obavezno sadrži opis poslova i 

zadataka, način rada, rok za izvršenje povjerenih poslova i zadataka i visinu naknade za rad članovima 

komisije. 

(7) Ako je ocjena posebne ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivača sa stručnim mišljenjem 

posebne ekspertne komisije i stručnim mišljenjem komisije iz člana 21. stav (1) ovog Zakona Ministarstvo 

dostavlja Vladi, na razmatranje i usvajanje. 

(8) Vlada će donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz člana 19. ovog Zakona ukoliko je izvještaj ekspertne i 

posebne ekspertne komisije negativan. 

(9) Protiv odluka Vlade iz st. (7) i (8) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni 

spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. 

Član 23. 

(Odluka Skupštine) 

(1) Odluka Skupštine o zahtjevu osnivača, mora biti donesena najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana 

podnošenja Ministarstvu urednog zahtjeva iz člana 19. stav (5) ovog Zakona. 

(2) Odluka Skupštine iz stava (1) ovog člana je konačna i putem Ministarstva dostavlja se osnivaču. 

(3) Nakon što Skupština donese odluku kojom se daje saglasnost na osnivanje visokoškolske ustanove, 

Ministarstvo odluku Skupštine sa zahtjevom dostavlja Vladi odnosno osnivaču radi imenovanja komisije 

matičara i provođenja daljeg postupka koji vodi do upisa novoosnovane visokoškolske ustanove u registar 

pravnih lica kod nadležnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Sudski registar). 

(4) Isti osnivač ili suosnivač može podnijeti isti zahtjev iz člana 19. ovog Zakona nakon isteka roka od 

najmanje pet godina od donošenja odluke Skupštine iz stava (2) ovog člana, ukoliko je ona bila negativna. 

Član 24. 

(Imenovanje i rad komisije matičara) 

(1) Prilikom osnivanja visokoškolske ustanove kao javne ustanove komisiju matičara, koja broji najmanje 

pet članova, imenuje Vlada, a prilikom osnivanja visokoškolske ustanove kao ustanove komisiju imenuje 

osnivač. Komisija matičara imenuje se iz reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće 

naučnonastavne, odnosno umjetničkonastavne oblasti. 

(2) Komisija matičara obavlja slijedeće poslove: 

a) donosi nastavni plan i program; 

b) donosi opći akt o pravilima studiranja;

c) objavljuje konkurs i vrši izbor akademskog osoblja za sve uže nastavne, naučne, odnosno umjetničke 

oblasti ili nastavne predmete i za predviđene studijske godine u skladu sa Standardima i normativima i 

jedinstvenim kriterijima za izbor u akademska zvanja koje donosi Ministarstvo; 

d) utvrđuje prijedlog statuta; 

e) objavljuje konkurs i vrši izbor članova upravnog odbora; 

f) predlaže broj studenata za upis u prvu studijsku godinu; 

g) prati proces ispunjavanja ostalih uvjeta neophodnih za početak rada i dalji rad visokoškolske ustanove 

koja se osniva; 

h) dostavlja osnivaču i Ministarstvu izvještaj o ispunjenosti uvjeta potrebnih za početak rada i dalji rad 

visokoškolske ustanove koja se osniva, sa obrazloženim kalendarom aktivnosti za donošenje osnivačkog 

akta, rokom za provjeru uvjeta za početak rada i dalji rad i sa datumom početka rada visokoškolske 

ustanove koja se osniva; 

(3) Akt o imenovanju komisije matičara iz stava (1) ovog člana sadrži i rok za podnošenje izvještaja 

komisije matičara o ispunjavanju uvjeta za rad, sa predloženim i obrazloženim kalendarom aktivnosti za 

donošenje akta o osnivanju visokoškolske ustanove od strane Skupštine, rok za provjeru uvjeta i datum 

početka rada visokoškolske ustanove. 

(4) Ukoliko komisija matičara dostavi izvještaj da su ispunjeni uvjeti neophodni za početak rada i dalji 

rad visokoškolske ustanove, Ministarstvo daje mišljenje o izvještaju komisije matičara i, ukoliko je 

mišljenje pozitivno, dostavlja ga Vladi odnosno osnivaču koji donosi akt o osnivanju visokoškolske 

ustanove. 

Član 25. 

(Stručna komisija) 

(1) Novoosnovana visokoškolska ustanova može početi sa radom na osnovu rješenja Ministarstva o 

ispunjavanju uvjeta za početak rada. 

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana predstavlja prvu akreditaciju i licencu visokoškolske ustanove koju je 

ista obavezna obnoviti najkasnije dvije godine nakon donošenja tog rješenja. 

(3) Zahtjev za donošenje rješenja iz stava (1) ovog člana podnosi se najkasnije tri mjeseca prije početka 

studijske godine. 

(4) Po zahtjevu iz stava (3) ovog člana Ministarstvo obrazuje stručnu komisiju za provjeru ispunjenosti 

uvjeta za početak rada visokoškolske ustanove kao ustanove, a nakon što Skupština donese odluku kojom 

se daje saglasnost za osnivanje visokoškolske ustanove. 

(5) Stručnu komisiju iz stava (4) ovog člana, koja broji najmanje pet članova, obrazuje Ministarstvo iz 

reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće naučnonastavne, odnosno umjetničkonastavne 

oblasti, predstavnika osnivača visokoškolske ustanove te predstavnika Ministarstva. 

(6) Akt o obrazovanju stručne komisije iz stava (4) ovog člana obavezno sadrži opis poslova i zadataka, 

način rada, rok za izvršenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad članovima komisije. 

Član 26. 

(Upis u registar akreditiranih i licenciranih visokoškolskih ustanova)

(1) Nakon što stručna komisija iz člana 25. ovog Zakona utvrdi da su ispunjeni uvjeti za početak rada i 

dalji rad, novoosnovana visokoškolska ustanova, na osnovu rješenja Ministarstva o ispunjavanju svih 

uvjeta za početak rada i dalji rad, upisuje se u Registar. 

(2) Ako se utvrdi da visokoškolska ustanova u osnivanju ne ispunjava uvjete navedene u zakonu, 

Standardima i normativima te provedbenim aktima, Ministarstvo će rješenjem odrediti primjeren rok za 

otklanjanje utvrđenih nedostataka i o tome obavijestiti osnivača. 

(3) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja 

iz stava (2) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke. 

(4) Komisija iz člana 25. ovog Zakona će u roku kraćem od 15 dana razmotriti dostavljene dokaze o 

otklanjanju utvrđenih nedostataka i utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za početak rada i dalji rad 

visokoškolske ustanove u osnivanju i o tome obavijestiti Ministarstvo, koje će na osnovu dostavljenog 

izvještaja donijeti rješenje u skladu sa zakonom. 

(5) Protiv rješenja Ministarstva iz st. (1), (2) i (4) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti 

upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. 

(6) Visokoškolska ustanova može izvršiti upis studenata i početi sa radom nakon upisa u Registar i 

Sudski registar. 

(7) Pored Registra iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo vodi evidenciju odnosno registre: 

a) studijskih programa; 

b) studija van sjedišta visokoškolske ustanove; 

c) akademskog osoblja i ostalih zaposlenika u oblasti visokog obrazovanja; 

d) lica kojima je izrečena mjera suspenzije, odnosno otkaza ugovora o radu na visokoškolskim 

ustanovama na području Kantona u skladu sa članom 121. ovog Zakona; 

e) lica protiv kojih je pokrenut i okončan prekršajni postupak. 

(8) Propis kojim se preciznije uređuje postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta, postupak upisa, sadržaj i 

način vođenja registara iz st. (1) i (7) ovog člana, donosi Ministarstvo. 

Član 27. 


Osnivanje novog fakulteta, akademije, instituta, odsjeka i instituta kao podorganizacione jedinice na 

visokoškolskoj ustanovi koja je upisana u registre kao i promjena njihovih naziva, obavlja se na način i po 

postupku predviđenom za osnivanje visokoškolskih ustanova, a na osnovu zahtjeva i elaborata prihvaćenog 

od strane senata visokoškolske ustanove. 

Član 28. 

(Provjera ispunjavanja uvjeta rada visokoškolske ustanove upisane u Registar) 

(1) Nakon proteka roka od godinu dana od donošenja rješenja kojim se dozvoljava početak rada 

visokoškolskoj ustanovi, organizacionoj jedinici ili podorganizacionoj jedinici visokoškolske ustanove,

Ministarstvo je obavezno formirati posebnu ekspertnu komisiju koja će provjeriti da li visokoškolska 

ustanova ispunjava uvjete za nastavak rada. 

(2) Ministarstvo je nakon donošenja rješenja iz stava (1) člana 25. ovog zakona obavezno kontinuirano 

pratiti ispunjavanje uvjeta za dalji rad visokoškolske ustanove na način da od osnivača zatraži odnosno 

odobri imenovanje posebne ekspertne komisije. 

(3) Ekspertna komisija iz stava (1) ovog člana je obavezna provjeriti odnosno utvrditi da li visokoškolska 

ustanova ispunjava uvjete za dalji rad, te na osnovu utvrđenog stanja preduzeti odgovarajuće mjere i 

aktivnosti. 

(4) U cilju otklanjanja utvrđenih nedostataka, koji onemogućavaju dalji rad visokoškolske ustanove, 

komisija iz stava (2) ovog člana je ovlaštena provesti radnje iz nadležnosti tijela visokoškolske ustanove 

odnosno organizacione jedinice i to dok traje proces otklanjanja utvrđenih nedostataka. Nakon provedenog 

postupka Komisija Ministarstvu dostavlja izvještaj sa potrebnim dokazima u cilju potvrde da su utvrđeni 

nedostaci otklonjeni. 

(5) Ako se utvrdi da visokoškolska ustanova ne ispunjava uvjete predviđene zakonom, Standardima i 

normativima te provedbenim aktima, Ministarstvo će odrediti primjeren rok za otklanjanje utvrđenih 

nedostataka. 

(6) Dok traje rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka iz stava (5) ovog člana i dok ne dobije rješenje 

kojim se potvrđuje da su utvrđeni nedostaci otklonjeni, visokoškolska ustanova ne može vršiti prijem i upis 

studenata niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrđenih nedostataka. 

(7) Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti visokoškolskoj ustanovi i o tome obavijestiti 

osnivača, nadležni sud koji vodi Sudski registar i Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje 

kvaliteta (u daljnjem tekstu: Agencija) ukoliko se utvrđeni nedostaci ne mogu otkloniti od strane posebne 

ekspertne komisije. 

POGLAVLJE III. LICENCIRANJE I AKREDITACIJA 

Član 29. 

(Licenciranje) 

(1) Licenciranje predstavlja proces provjere ispunjenosti Standarda i normativa za osnivanje i rad 

visokoškolske ustanove radi dodjele dozvole (licence) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. 

(2) Licencu, na zahtjev visokoškolske ustanove, dodjeljuje Ministarstvo nakon okončanog postupka 

licenciranja. 

(3) Licencom se utvrđuje: vrsta ustanove, studijski programi, maksimalni broj studenata koji se mogu 

upisati na studijske programe sva tri ciklusa, kao i stepeni odnosno diplome koje visokoškolska ustanova 

može dodjeljivati. 

(4) Standarde i normative iz stava (1) ovog člana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, koje u postupku 

utvrđivanja prijedloga obavezno uzima u obzir norme kojima se određuju minimalni standardi u oblasti 

visokog obrazovanja, a koje utvrđuje Agencija. 

(5) Visokoškolska ustanova može početi sa radom odnosno obavljati svoju djelatnost nakon dobijanja 

licence.

(6) Pravilnik kojim se precizira postupak osnivanja i licenciranja visokoškolskih ustanova donosi 

ministar. 

Član 30. 

(Akreditacija) 

(1) Akreditacija je formalna potvrda (rješenje) o ispunjenosti Kriterija za akreditaciju koje propisuje 

Agencija, a koju, nakon provedene nezavisne vanjske ocjene kvaliteta i preporuke agencije, donosi 

ministar. 

(2) U postupku akreditacije studijskog programa utvrđuje se da li su ispunjeni uvjeti za obavljanje 

nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog i naučnoistraživačkog rada visokoškolske 

ustanove u skladu sa kriterijima. 

Član 31. 

(Zahtjev za izdavanje akreditacije) 

(1) Licencirana visokoškolska ustanova podnosi zahtjev za akreditaciju Ministarstvu, najkasnije do isteka 

roka utvrđenog u članu 61. Okvirnog zakona. 

(2) Nakon prijema zahtjeva i provjere njegove urednosti, Ministarstvo predlaže Agenciji stručnjake za 

akreditaciju sa utvrđene liste stručnjaka. 

Član 32. 


(1) Nezavisna komisija stručnjaka, koju imenuje Agencija, kontaktira visokoškolsku ustanovu, i preko 

Agencije dogovora posjetu visokoškolskoj ustanovi radi provjere ispunjenosti kriterija o akreditaciji. 

(2) Komisija iz stava (1) ovog člana izrađuje izvještaj koji sadrži ocjenu ispunjenosti kriterija i preporuke 

za unapređenje kvaliteta na visokoškolskoj ustanovi. 

Član 33. 

(Postupak dodjele akreditacije) 

(1) Agencija će, nakon prijema i analize izvještaja Komisije iz člana 32. stav (1) ovog Zakona, izraditi 

preporuku koju će sa izvještajem iz člana 32. stav (2) ovog Zakona dostaviti Ministarstvu, a na osnovu koje 

ministar donosi: 

a) rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa; 

b) rješenje o uslovnoj akreditaciji sa rokom za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od godinu 

dana; 

c) rješenje kojim se zahtjev odbija. 

(2) Licencirana visokoškolska ustanova kojoj je dodijeljena uslovna akreditacija obavezna je, najkasnije 

do isteka roka iz tačke b) stava (1) ovog člana, Ministarstvu dostaviti izvještaj sa potrebnim dokazima da su 

utvrđeni nedostaci otklonjeni u skladu sa zakonom.

(3) Ministarstvo će, nakon analize izvještaja iz stava (2) ovog člana, i pod uvjetom da su nedostaci 

otklonjeni, u roku od 15 dana donijeti rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove, odnosno studijskog 

programa. 

(4) Ukoliko se nakon isteka roka iz tačke b) stava (1) ovog člana, utvrđeni nedostaci ne otklone, ministar 

je obavezan, u roku od 15 dana, donijeti rješenje kojim se oduzima akreditacija visokoškolskoj ustanovi, 

odnosno studijskom programu. 

(5) Akreditacija po zahtjevu iz člana 32. stav (1) dodjeljuje se, najduže, na vremenski period od pet 

godina, nakon čega se obavezno provodi ponovni postupak akreditiranja. 

(6) Protiv rješenja iz ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim 

sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. 

(7) Ista visokoškolska ustanova ili isti osnivač može podnijeti ponovni zahtjev iz člana 31. stav (1) nakon 

isteka roka od najmanje dvanaest mjeseci od donošenja pravosnažnog rješenja, ukoliko je rješenje bilo 

negativno. 

(8) Ministarstvo će Agenciji dostaviti rješenje o akreditaciji radi upisa akreditiranih visokoškolskih 

ustanova u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova. 

(9) Ministarstvo će osigurati stalnu dostupnost na svojoj web-stranici liste akreditiranih visokoškolskih 

ustanova na području 

(10) Pravilnik o postupku akreditacije donosi ministar. 

Član 34. 


(1) Ako se, na temelju nadzora u skladu sa ovim Zakonom, utvrdi da je visokoškolska ustanova prestala 

ispunjavati uvjete iz licence i akreditacije, a uočeni propusti se ne mogu otkloniti bez ozbiljnih posljedica 

po kvalitet studija, Ministarstvo će, uz prethodno pribavljeno očitovanje Agencije, rješenjem oduzeti 

licencu i akreditaciju. 

(2) Ako se uočeni nedostaci mogu otkloniti, Ministarstvo će utvrditi rok, ne duži od dva mjeseca, u kojem 

visokoškolska ustanova mora otkloniti utvrđene nedostatke. 

(3) U slučaju poništenja rješenja o akreditaciji, Ministarstvo dostavlja zahtjev Agenciji za ispis date 

visokoškolske ustanove iz državnog registra akreditiranih visokoškolskih ustanova. 

(4) Protiv rješenja Ministarstva iz stava (1) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti 

upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. 

DIO ČETVRTI - STATUSNE PROMJENE I STATUT VISOKOŠKOLSKE USTANOVE 

Član 35. 

(Statusne promjene i prestanak rada visokoškolske ustanove) 

(1) Statusne promjene i prestanak rada visokoškolske ustanove vrše se u skladu sa zakonom. 

(2) Visokoškolska ustanova može, u skladu sa zakonom, proširiti djelatnost, promijeniti naziv i sjedište, 

kao i vršiti statusne promjene: spajanje, podjelu i izdvajanje.

(3) Statusne promjene se obavljaju na način i po postupku predviđenom za osnivanje visokoškolske 

ustanove, a na osnovu zahtjeva i elaborata na koji je saglasnost dao senat visokoškolske ustanove. 

(4) Elaborat iz stava (3) ovog člana, koji sadrži elemente propisane u članu 20. ovog Zakona, 

visokoškolska ustanova podnosi osnivaču. 

(5) Visokoškolska ustanova prestaje sa radom: 

a) ako prestanu da postoje uvjeti za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove; 

b) ako je visokoškolskoj ustanovi izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog toga što ne 

ispunjava uvjete u skladu sa zakonom, a u roku određenom u izrečenoj mjeri nije otklonila te nedostatke; 

c) ako se pravosnažnom odlukom suda utvrdi ništavnost upisa u Sudski registar; 

d) ako se prestane baviti djelatnošću visokog obrazovanja kao osnovnom djelatnošću, odnosno ako se 

organizira u privredno društvo; 

e) ako više ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti visokoškolske ustanove; 

f) u drugim slučajevima određenim zakonom ili aktom o osnivanju visokoškolske ustanove. 

(6) Odluku o prestanku rada visokoškolske ustanove donosi osnivač o čemu je obavezan obavijestiti 

Ministarstvo u roku od 15 dana od dana donošenja odluke. 

(7) Visokoškolska ustanova koja prestaje sa radom obavezna je obezbijediti finansijska sredstva za 

završetak studija kod druge odgovarajuće akreditirane i licencirane visokoškolske ustanove za sve svoje 

studente upisane prije donošenja odluke o prestanku rada. 

(8) U slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove odgovornost osnivača je da osigura trajno čuvanje 

javnih isprava, arhiva i druge dokumantacije u skladu sa zakonom. 

Član 36. 

(Statut visokoškolske ustanove) 

(1) Statut je osnovni akt visokoškolske ustanove kojim se uređuje organizacija, način rada, upravljanje, 

rukovođenje i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove. 

(2) Statut donosi senat uz prethodno mišljenje upravnog odbora visokoškolske ustanove. 

(3) Statut visokoškolske ustanove obavezno sadrži odredbe kojima se regulišu sljedeća pitanja: 

a) organizacija visokoškolske ustanove; 

b) zastupanje i predstavljanje visokoškolske ustanove; 

c) pravila za izbor članova upravnog odbora koje imenuje senat; 

d) organizacija nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog i naučnoistraživačkog 

rada, kao i način organiziranja i realiziranja studijskih programa; 

e) pravila studiranja i prava studenata;

f) izbor u akademska zvanja; 

g) način implementacije Evropskog kreditnog transfer - sistema (u daljnjem tekstu: ECTS); 

h) kriteriji za dodjelu akademskih titula; 

i) obaveze visokoškolske ustanove prema osnivaču; 

j) akademska, finansijska i druga ovlaštenja visokoškolske ustanove i organizacionih jedinica u pravnom 

prometu; 

k) organizacija i nadležnost organizacionih jedinica; 

l) način realizacije statusnih promjena i obrazovanja novih organizacionih jedinica i studijskih odsjeka; 

m) način ostvarivanja prihoda, upravljanje sredstvima i imovinom; 

n) kriterije za provođenje procesa interne evaluacije studijskih/nastavnih programa i rada akademskog 

osoblja te primjene rezultata provedene evaluacije; 

o) vrste, djelokrug i način organizacije rada tijela visokoškolske ustanove; 

p) oblik i nivo učešća studenata u radu tijela visokoškolske ustanove; 

r) način izjašnjavanja i donošenja odluka tijela o pojedinim pitanjima; 

s) odgovornost studenata i akademskog osoblja prema društvenoj zajednici i 

t) druga pitanja od značaja za rad visokoškolske ustanove u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom. 

(4) Statut visokoškolske ustanove mora biti usklađen sa zakonom. 

(5) Nakon usvajanja statuta od strane senata, visokoškolska ustanova dostavlja statut sa mišljenjem 

upravnog odbora Ministarstvu s ciljem pribavljanja rješenja o usklađenosti statuta sa zakonom. 

(6) Ministarstvo je obavezno u roku od 60 dana od prijema statuta, obavijestiti visokoškolsku ustanovu o 

njegovoj usklađenosti sa zakonom, a ukoliko se Ministarstvo u ovom roku ne očituje, smatrat će se da je 

statut usklađen sa zakonom. 

(7) Ministarstvo će obrazložiti svoje rješenje i dati upute za otklanjanje nedostataka ukoliko utvrdi 

neusklađenosti i odbije donijeti rješenje o usklađenosti statuta sa zakonom. 

(8) Postupak iz stava (5) ovog člana provodi se i u slučaju izmjena i dopuna statuta. 

DIO PETI - DJELATNOST I UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOŠKOLSKE 

USTANOVE, UNUTRAŠNJA I VANJSKA OCJENA KVALITETA 

POGLAVLJE I. DJELATNOST I UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOŠKOLSKE 

USTANOVE

Član 37. 

(Djelatnost univerziteta) 

(1) Univerzitet je autonomna akreditirana i licencirana visoko- školska ustanova koja se bavi nastavnim, 

naučnonastavnim, umjetničkim, umjetničkonastavnim i naučnoistraživačkim radom, koja nudi akademske 

stepene sva tri ciklusa studija i realizira najmanje pet različitih nastavnih programa iz najmanje tri naučne 

oblasti - prirodne nauke, tehničke nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke nauke, društvene nauke i 

humanističke nauke, sa ciljevima koji uključuju unapre- đenje visokog obrazovanja, odnosno naučni, 

kulturni, društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i Kantona, promociju demokratskog, 

građanskog društva, postizanje najviših standarda nastave i naučnoistraživačkog i stručnog rada u skladu sa 

zakonom. 

(2) Univerzitet se može baviti pružanjem i stručno - konsultantskih, ekspertnih i drugih usluga u skladu sa 

zakonom. 

Član 38. 

(Organizacija univerziteta) 

(1) Univerzitet svoju djelatnost ostvaruje preko svojih tijela i organizacionih jedinica definiranih 

zakonom i statutom univerziteta. 

(2) Univerzitet ima svojstvo pravnog lica. 

(3) Organizacione jedinice univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica. 

(4) Statutom univerziteta se uređuju pitanja prijenosa ovlaštenja sa univerziteta na organizacione jedinice 

u svim segmentima rada i odlučivanja, uključujući i zastupanje u pravnom prometu. 

(5) U okviru univerziteta mogu se vršiti statusne promjene u skladu sa ovim Zakonom. 

Član 39. 

(Djelatnost visoke škole) 

(1) Visoka škola je samostalna visokoškolska ustanova koja je akreditirana i licencirana za dodjelu 

diploma i zvanja prvog ciklusa studija, sa ciljevima koji uključuju pripremu i obuku pojedinca za stručni, 

ekonomski i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine i Kantona, promociju demokratskog, građanskog društva 

te postizanje visokih standarda nastave i visokog obrazovanja u skladu sa zakonom. 

(2) Visoka škola realizira najmanje jedan nastavni program iz jedne naučne ili umjetničke oblasti. 

(3) Visoka škola ima svojstvo pravnog lica. 

(4) U okviru visoke škole mogu se vršiti statusne promjene u skladu sa ovim Zakonom. 

Član 40. 

(Naziv visokoškolske ustanove) 

(1) Naziv visokoškolske ustanove određuje osnivač, u skladu sa zakonom. 

(2) Visokoškolska ustanova ima pečat, znak i suhi žig čiji se izgled, sadržaj i način korištenja utvrđuje 

statutom.

(3) Na odredbe statuta koje se odnose na pitanja iz st. (1) i (2) ovog člana Ministarstvo daje posebnu 

saglasnost. 

Član 41. 

(Prava i obaveze visokoškolske ustanove) 

Visokoškolska ustanova, u skladu sa zakonom, statutom, drugim propisima i općim aktima, ima pravo i 

obavezu da: 

a) realizira i unapređuje nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničkonastavni i naučnoistraživački 

rad u skladu sa strateškim interesima Bosne i Hercegovine i Kantona, i u skladu sa vrijednostima i 

mjerilima kvaliteta evropskog sistema visokog obrazovanja; 

b) utvrđuje plan razvoja; 

c) utvrđuje opće, stručne i fakultativne predmete; 

d) provodi aktivnosti na izradi i odbrani doktorskih disertacija i učestvuje u provođenju postupka za 

sticanje doktorata nauka; 

e) predlaže dodjeljivanje počasnih doktorata nauka i počasnih univerzitetskih zvanja; 

f) bira i opoziva članove svojih tijela; 

g) vrši nostrifikaciju i ekvivalenciju, odnosno priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija 

posredstvom organizacionih jedinica, odnosno putem imenovanja posebne komisije, a u skladu sa ovim 

Zakonom; 

h) promovira domaću i međunarodnu saradnju sa visokoškolskim ustanovama u organizaciji nastavnog, 

naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog, naučnoistraživačkog i stručnog rada te podstiče 

međunarodnu mobilnost studenata i akademskog osoblja; 

i) kontinuirano razvija sistem kontrole i osiguranja kvaliteta kako bi se obezbijedio visok stepen kvaliteta 

i postigli ciljevi djelatnosti visokog obrazovanja; 

j) u cilju realiziranja nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog i 

naučnoistraživačkog rada, osniva institute, centre, zavode, katedre, laboratorije, galerije, scene i druge 

organizacione oblike, uz prethodno pribavljenu saglasnost osnivača; 

k) planira, utvrđuje, donosi, razvija i primjenjuje nastavne planove, nastavne programe i istraživačke 

projekte; 

l) predlaže kriterije za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis na visokoškolsku ustanovu i vrši 

prijem i upis studenata i određuje metode provjere znanja; 

m) vrši izbor akademskog osoblja i drugih zaposlenika; 

n) organizira i izvodi odgovarajuće forme naučnog, stručnog i umjetničkog usavršavanja akademskog 

osoblja; 

o) organizira i realizira izdavačku djelatnost, posebno izdavanje udžbenika i druge naučne i stručne 

literature;

p) vodi brigu o materijalnim pitanjima akademskog osoblja i drugih zaposlenika na visokoškolskoj 

ustanovi; 

r) osigurava ostvarivanje svih studentskih prava utvrđenih ovim Zakonom i statutom; 

s) efikasno, ekonomično, transparentno i odgovorno upravlja imovinom i budžetom koji su joj na 

raspolaganju; 

t) ispoljava otvorenost prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici, promovira poštivanje i afirmaciju 

ljudskih prava te razvija osjećaj društvene odgovornosti studenata, akademskog osoblja i drugih 

zaposlenika; 

u) vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima. 

Član 42. 

(Imovina) 

(1) Visokoškolska ustanova stiče imovinu, upravlja njome i koristi je u skladu sa zakonom. 

(2) Nepokretnosti i druga imovina visokoškolske ustanove, obezbijeđena od osnivača za osnivanje i rad 

visokoškolske ustanove, imovina je osnivača, ako aktom o osnivanju ustanove nije drugačije određeno. 

(3) Imovina stečena obavljanjem registrirane djelatnosti visokoškolske ustanove, kao i imovina stečena 

na osnovu zavještanja i poklona ili na drugi zakonit način svojina je visokoškolske ustanove koja je tu 

imovinu stekla. 

(4) Imovina iz stava (3) ovog člana može se sticati samo u cilju obavljanja, razvijanja i unapređenja 

osnovne djelatnosti i ne može biti korištena u cilju promjene statusa visokoškolske ustanove ili uzurpacije 

prava osnivača od strane drugih subjekata ili same visokoškolske ustanove. 

(5) Imovina iz st. (2) i (3) ovog člana ne može se otuđiti ili na neki drugi način opteretiti bez prethodne 

saglasnosti osnivača, a može se koristiti samo u cilju obavljanja registrirane djelatnosti u skladu sa ovim 

Zakonom. 

(6) Imovina visokoškolske ustanove kao javne ustanove se amortizira u skladu sa zakonom. 

(7) Imovinu i imovinske interese visokoškolske ustanove kao javne ustanove zastupa i štiti 

Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo. 

Član 43. 

(Nepovredivost objekata visokoškolske ustanove) 

(1) Objekti visokoškolskih ustanova su nepovredivi. 

(2) Pod nepovredivošću iz stava (1) ovog člana se podrazumijeva da bez odobrenja rektora univerziteta, 

direktora visoke škole, rukovodioca organizacione jedinice, lica koje su oni ovlastili ili drugih lica 

ovlaštenih statutom, policija i drugi organi za gonjenje i sprečavanje izvršenja krivičnih djela nemaju pravo 

ulaska u objekte univerziteta ili visoke škole. 

(3) Izuzetno, s ciljem sprečavanja izvršenja ili zaustavljanja izvršenja krivičnog djela, nastupanja štetnih 

posljedica od prirodnih nepogoda i drugih nesreća, organi iz stava (2) ovog člana i druga nadležna tijela u 

okviru svoje registrirane djelatnosti mogu preduzeti neophodne mjere unutar objekta visokoškolske

ustanove, s tim da su obavezni o preduzetim radnjama odmah obavijestiti upravu univerziteta i upravu 

organizacione jedinice, odnosno visoke škole. 

Član 44. 

(Organiziranje zajedničkih, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih) 

(1) Univerzitet može organizirati studij za sva tri ciklusa studija u saradnji sa domaćom ili stranom 

visokoškolskom ustanovom. 

(2) Visoka škola može organizirati studij prvog ciklusa studija u saradnji sa domaćom ili stranom 

visokoškolskom ustanovom. 

(3) Na zahtjev organizacione jedinice univerzitet može dati saglasnost da jedna ili više organizacionih 

jedinica organizira multidisciplinarni, interdisciplinarni. 

(4) U organiziranju studija iz st. (1) i (2) ovog člana, visokoškolska ustanova može realizirati program za 

sticanje dvojnih ili zajedničkih diploma. 

(5) Institut kao organizaciona jedinica može podnijeti zahtjev univerzitetu da u saradnji sa domaćom ili 

stranom visokoškolskom ustanovom organizira drugi i treći ciklus studija. 

(6) Za realizaciju studija iz ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna, uz prethodno mišljenje 

senata, pribaviti i saglasnost Ministarstva. Cijenu ovakvog studija za visokoškolsku ustanovu kao javnu 

ustanovu posebnom odlukom utvrđuje Vlada, putem Ministarstva, na prijedlog visokoškolske ustanove, a 

za visokoškolsku ustanovu kao ustanovu cijenu ovakvog studija utvrđuje osnivač te o toj cijeni obavještava 

Ministarstvo. 

Član 45. 


(1) Studij za sva tri ciklusa na visokoškolskim ustanovama se izvodi po nastavnim planovima i nastavnim 

programima koje svojom odlukom odobrava senat. 

(2) Visokoškolske ustanove su obavezne u cijelosti realizirati usvojene i odobrene nastavne planove i 

programe. 

(3) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i ukupan broj časova predavanja, vježbi i drugih 

obaveznih oblika nastavnog rada. 

(4) Nastavnim programom utvrđuje se sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave, polaganja 

ispita i drugih vidova provjere znanja, preporučeni udžbenici, priručnici i druga preporučena literatura na 

osnovu koje se stiču znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja iz tog nastavnog 

predmeta. 

Član 46. 


(1) Nastavni predmeti mogu biti: opći, stručni i fakultativni. 

(2) Stručni i opći predmeti su obavezni, a fakultativni su obavezni samo za one studente koji su ih 

izabrali.

(3) Fakultativni predmeti se uvode u nastavni plan i program i predlažu studentu kao izbor za proširivanje 

stručnih znanja, obrazovanja i opće kulture. 

(4) Visokoškolska ustanova može utvrditi da neki od stručnih predmeta budu zajednički predmeti, kojim 

se daju zajedničke stručne osnove, studentima koji studiraju komplementarne naučne, odnosno umjetničke 

oblasti. 

(5) Nastava iz općih predmeta može se organizirati i na nivou univerziteta, koji ovu nastavu organizira sa 

matičnom organizacionom jedinicom visokoškolske ustanove za svaki predmet. 

(6) Nastava i ispiti iz određenih predmeta mogu se obavljati i na drugoj organizacionoj jedinici koja je 

matična za taj predmet, što se regulira statutom odnosno drugim općim aktom visokoškolske ustanove. 

(7) Opće nastavne predmete za organizacionu jedinicu utvrđuje univerzitet kao javna ustanova, na 

prijedlog te organizacione jedinice. 

Član 47. 

(Postupak utvrđivanja i donošenja nastavnog plana i programa predmeta) 

(1) Nastavni plan i program općih predmeta utvrđuje i donosi visokoškolska ustanova na prijedlog 


(2) Nastavni plan i program ostalih predmeta utvrđuje i donosi organizaciona jedinica, uz prethodnu 

saglasnost univerziteta, a što se preciznije uređuje statutom odnosno drugim općim aktom univerziteta. 

Član 48. 

(Nastavni plan ciklusa studija) 

Visokoškolska ustanova, koja organizira studij, obavezna je objaviti nastavne programe na način utvrđen 

pravilima visokoškolske ustanove. 

Član 49. 

(Primjena nastavnog plana i nastavnih programa) 

Primjenu nastavnog plana i nastavnih programa prati vijeće organizacione jedinice, odnosno odgovarajući 

stručni organ univerziteta i daje prijedlog za njihovu izmjenu. 

Član 50. 

(Uvođenje novog i inoviranje postojećeg nastavnog plana i programa) 

(1) Radi ostvarivanja javnog interesa, utvrđenog odlukom Skupštine ili Strategijom razvoja visokog 

obrazovanja, a u cilju obezbjeđenja neophodnog stručnog kadra, Ministarstvo može da zahtijeva od 

visokoškolske ustanove kao javne ustanove da uvede novi ili inovira postojeći nastavni plan i program, 

kojim se omogućava obrazovanje kadrova sa odgovarajućim kvalifikacijama. 

(2) Da bi udovoljila zahtjevu iz stava (1) ovog člana visokoškolska ustanova može da zatraži neophodnu 

stručnu i materijalnu pomoć od Ministarstva. 

Član 51. 

(Izmjene nastavnog plana i programa)

(1) Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i njihovo donošenje, 

utvrđeno ovim Zakonom, i ne može se primjenjivati retroaktivno, u smislu utvrđivanja dodatnih obaveza 

studentu za studijske godine koje je uspješno okončao. 

(2) Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i njihovo donošenje, 

utvrđeno ovim Zakonom i ne može se primjenjivati retroaktivno. 

POGLAVLJE II. UNUTRAŠNJA I VANJSKA OCJENA KVALITETA 

Član 52. 

(Samovrednovanje odnosno unutrašnja ocjena kvaliteta) 

(1) Visokoškolska ustanova je obavezna uspostaviti i razviti sistem kvaliteta, odnosno osigurati njegovu 

primjenu. 

(2) Odluku o uspostavi sistema iz stava (1) ovog člana usvaja upravni odbor na prijedlog senata. 

(3) Visokoškolska ustanova provodi postupak samovrednovanja i ocjene kvaliteta nastavnog plana i 

programa i uvjeta rada, rezultata evaluacije rada akademskog osoblja nakon završetka nastave, a izvještaj o 

provedenim postupcima dostavlja Ministarstvu i organu utvrđenom statutom najkasnije 15 dana nakon 

provedenog postupka. 

(4) Postupak samovrednovanja se provodi kontinuirano u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske 

ustanove i aktima Agencije. 

(5) Postupak samovrednovanja podrazumijeva provjeru nastavnih planova i programa, nastavne opreme, 

kvalifikacija akademskog osoblja, načina realiziranja nastave, prolaznosti studenata na ispitima i drugih 

neophodnih pokazatelja uspješnosti rada visokoškolske ustanove, što se preciznije uređuje pravilnikom koji 

donosi upravni odbor na prijedlog senata visokoškolske ustanove. 

(6) Visokoškolska ustanova je, pored dokumentacije i evidencije utvrđene zakonom i statutom, obavezna 

uspostaviti svoj jedinstveni elektronski informacioni sistem koji obuhvata jedinstvenu bazu podataka o 

akademskom i neakademskom poslovanju, podatke o svim radno-pravnim i drugim statusnim pitanjima 

zaposlenika, o broju, strukturi, statusu upisanih studenata, kao i svu dokumentaciju i evidenciju utvrđenu 

zakonom i statutom koju vodi studentska služba u djelokrugu svog rada i to u roku od godinu dana od dana 

stupanja na snagu ovog Zakona. 

(7) Sadržaj i tehničke parametre jedinstvenog informacionog sistema iz stava (6) ovog člana posebnim 

Pravilnikom na prijedlog visokoškolske ustanove utvrđuje Ministarstvo u roku od šest mjeseci od dana 

stupanja na snagu ovog Zakona. 

(8) Visokoškolska ustanova je obavezna osigurati Ministarstvu i ovlaštenom licu nadležne inspekcije 

konstantan i nesmetan on-line i svaki drugi pristup bazama podataka iz stava (7) ovog člana. 

Član 53. 

(Vanjska ocjena kvaliteta) 

(1) Visokoškolska ustanova je obavezna da nakon svakih pet godina pribavi vanjsku ocjenu kvaliteta za 

svaki studijski program, u skladu sa zakonom i statutom. 

(2) Izvještaj o izvršenoj evaluaciji uz odgovarajuće obrazloženje iz stava (1) ovog člana visokoškolska 

ustanova je obavezna dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 15 dana nakon pribavljanja vanjske 

ocjene kvaliteta studijskih programa.

DIO ŠESTI - CIKLUSI STUDIJA I DIPLOME 

(1) Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa: 

Član 54. 

(Ciklusi studija) 

a) prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija (the degree of Bachelor) ili 

ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine studija nakon sticanja svjedočanstva o 

završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova, 

b) drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog 

dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako 

da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova, i 

c) treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 

ECTS bodova. 

(2) Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu. 

(3) Iz odredbi stava (1) ovog člana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu koji se 

vrednuje do 360 ECTS bodova. 

Član 55. 

(Način pohađanja studija) 

Studij na visokoškolskoj ustanovi se može pohađati redovno, vanredno, učenjem na daljinu, ili 

kombiniranjem ova tri modela studiranja, na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove. 

Član 56. 

(Pravila studiranja) 

(1) Detaljnija organizacija studija i trajanje studija, postupak ispitivanja i ocjenjivanja, uvjeti i postupak 

provođenja završnog rada, isprave o studijima i druga relevantna pitanja utvrđuju se za svaki ciklus studija 

pravilima studiranja koja donosi senat, a odobrava upravni odbor visokoškolske ustanove. 

(2) Visokoškolska ustanova, odnosno organizacione jedinice su obavezni da prije upisa studenata u 

studijsku godinu na javan i transparentan način objavom na oglasnoj ploči i svojoj WEB-stranici upoznaju 

sve studente sa pravilima studiranja, koja se tokom studijske godine ne mogu mijenjati. 

(3) Senat visokoškolske ustanove kao ustanove, odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske 

ustanove kao javne ustanove, posebnom odlukom koju je dužna objaviti na svojoj WEB-stranici prije 

početka svakog ciklusa studija, utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu 

preporučenu literaturu na osnovou koje se priprema i polaže ispit. 

(4) Izmjene i dopune odluke iz stava (1) ovog člana vrši senat visokoškolske ustanove kao ustanove, 

odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove. 

(5) Članu akademskog osoblja zabranjeno je od studenta zahtijevati kupovinu literature iz stava (1) ovog 

člana, kao i posjedovanje takvog udžbenika odnosno priručnika u postupku provjere znanja.

Član 57. 

(Studijski programi) 

(1) Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. 

(2) U skladu sa (E)CTS-om, obim nastavnih programa iznosi 60(E)CTS studijskih bodova - kredita u 

jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova - kredita u jednom semestru. 

(3) Broj studijskih bodova-kredita za pojedini predmet određuje se prema broju sati nastave, (predavanja, 

vježbe, seminari), potrebnom vremenu rada studenta na samostalnim zadacima, potrebnom vremenu za 

učenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje i potrebnom vremenu koje akademsko osoblje 

provodi u pružanju pomoći studentu u sticanju potrebnog znanja. 

(4) Jedan (E)CTS studijski bod - kredit predstavlja 25 sati ukupnog opterećenja studenta kroz sve oblike 

njegovog rada na određenom predmetu, odnosno do 30 sati ukupnog opterećenja kada su u pitanju studijski 

programi medicinske grupe nauka. 

(5) Ciklusi studija i programi koji vode do akademske titule, stručnog i naučnog zvanja koje nudi 

visokoškolska ustanova fleksibilni su, tako da omogućavaju mobilnost studenata u odgovarajućim fazama, 

sa dodjelom (E)CTS bodova-kredita i/ili kvalifikacija, zavisno od rezultata rada koje je student ostvario. 

(6) Kod utvrđivanja pravila studiranja visokoškolska ustanova osigurava poštivanje važećeg evropskog 

sistema prenosa bodova-kredita. 

Član 58. 


(1) Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. 

(2) Nastava u zimskom semestru počinje trećeg ponedjeljka u septembru i traje 16 sedmica (15 sedmica 

kontinuiranih aktivnosti plus sedam radnih dana za završni ispit). 

(3) Dopunska nastava i popravni ispiti nakon zimskog semestra traju najduže četiri sedmice. 

(4) Ovjera zimskog semestra i upis ljetnog semestra traje do dvije sedmice. 

(5) Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru i traje 16 sedmica (15 sedmica 

kontinuiranih aktivnosti plus sedam radnih dana za završni ispit). 

(6) Dopunska nastava i popravni ispiti nakon ljetnog semestra traju najduže četiri sedmice. 

(7) Ljetni odmor traje najduže 8 sedmica. 

(8) Ovjera ljetnog semestra i upis zimskog semestra traju do dvije sedmice. 

(9) Visokoškolske ustanove odnosno organizacione jedinice organiziraju jedan dodatni ispitni rok sa 

jednim ispitnim terminom u zadnjoj sedmici avgusta i prve dvije sedmice septembra. 

(10) Ispitnom terminu iz stava (9) ovog člana mogu pristupiti studenti koji su ostvarili pravo polaganja 

završnih ispita tokom ljetnog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom.

(11) Kalendar organizacije i realizacije nastavnih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje senat 

visokoškolske ustanove, najkasnije 60 dana prije početka izvođenja nastave. 

Član 59. 

(Organizacija nastave) 

(1) Nastava se realizira i izvodi prema utvrđenom rasporedu sati. 

(2) Visokoškolska ustanova, odnosno njene organizacione jedinice su obavezne objaviti raspored sati iz 

stava (1) ovog člana, najkasnije deset dana prije početka realizacije nastave. 

(3) Raspored sati sadrži: naziv nastavnog programa, oznaku studijske godine, naziv predmeta, vrijeme 

(dan, sat) održavanja nastave, mjesto održavanja nastave (sale, laboratorije), imena nastavnog osoblja koje 

izvodi nastavu i druga uputstva o nastavi. 

(4) Predmetni nastavnik obavezan je da u prvoj sedmici nastave upozna studente s planom rada na 

predmetu. 

(5) Pored organizacione jedinice sa odsjecima i katedrama za strane jezike i druge visokoškolske 

ustanove ili organizacione jedinice nastavu ili dio nastave mogu izvoditi i na nekom od stranih jezika, što 

se regulira statutom. 

(6) Cijena studija iz stava (5) ovog člana utvrđuje se odlukom Vlade putem Ministarstva, a na prijedlog 


Član 60. 

(Organizacija ispita, praktičnog i stručnog rada kod pojedinih oblika nastave) 

(1) Kada se nastava odnosno pojedini oblici nastave organiziraju u formi "učenja na daljinu" ispiti se 

obavezno održavaju u sjedištu organizacione jedinice. 

(2) Ispiti iz umjetničkih predmeta mogu se održavati i izvan sjedišta visokoškolske ustanove ukoliko se 

radi o ispitu koji se realizira u formi javnih manifestacija kao što su koncerti, izložbe, predstave i drugi 

oblici prezentacije umjetničkog stvaralaštva. 

(3) Praktični rad i stručna praksa mogu se organizirati i realizirati kao sastavni dio nastave u sjedištu 

visokoškolske ustanove ili na mjestu njihove realizacije odnosno u nastavnoj bazi organizacione jedinice. 

Član 61. 

(Obaveze akademskog osoblja) 

(1) Akademsko osoblje je obavezno ličnim prisustvom i angažmanom u potpunosti realizirati utvrđeni 

plan i program iz nastavnog predmeta za koji je izabrano odnosno angažirano. 

(2) Izuzetno, iz opravdanih razloga, izabrano akademsko lice u realizaciji nastavnog plana i programa iz 

stava (1) ovog člana može, uz prethodnu pismenu saglasnost dekana/direktora, zamijeniti druga adekvatna 

akademska lica koja predloži predmetni nastavnik odnosno dekan/direktor uz prethodno pribavljenu 

saglasnost vijeća. 

(3) Fond sati koji se realizira na način i pod uvjetima iz stava (2) ovog člana ne može prelaziti 30% od 

ukupno predviđenog fonda sati za nastavni predmet u toku studijske godine.

(4) Visokoškolska ustanova je obavezna svojim statutom utvrditi metode za praćenje izvršavanja obaveza 

iz st. (1) i (2) ovog člana od strane akademskog osoblja. 

Član 62. 

(Plan rada) 

(1) Predmetni nastavnik obavezan je informirati studente o ciljevima, sadržaju i metodama realizacije 

nastave iz nastavnog predmeta, kao i o metodama i kriterijima praćenja njihovog rada, provjere znanja i 

ocjenjivanja. 

(2) Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminarski radovi, projekti, referati, zadaće i drugi 

oblici realizacije studijskih obaveza) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra, odnosno 

studijske godine. 

(3) Ukupni obim zadataka iz stava (2) ovog člana mora biti usklađen sa opterećenjem predviđenim na 

predmetu, saglasno (E)CTS-u. 

(4) Predmetni nastavnik je obavezan da u toku realizacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od 

strane studenta i njihovih priprema za savladavanje nastavno-naučnih sadržaja i provjeru znanja, pomogne 

studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih 

konsultacija. 

(5) Termini za konsultacije u toku sedmice moraju biti usklađeni sa planom realizacije nastave tako da su 

prilagođeni obavezama akademskog osoblja, kao i potrebama studenata. Konsultacije mogu biti 

organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih 

komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske konsultacije. 

(6) Promjena rasporeda sati i plana rada u toku semestra u pravilu nije dopuštena. 

(7) U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni nastavnik je obavezan najkasnije 24 

sata prije promjene na javan i transparentan način o tome obavijestiti studente. 

(8) Predmetni nastavnik je, u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom i programom, odgovaran 

za izvođenje svih oblika nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za praćenje aktivnosti 

studenata i provjeru njihovog znanja. 

Član 63. 

(Vrednovanje znanja studenata) 

Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom 

uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: 

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; 

b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova; 

c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova; 

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova; 

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova. 

Član 64. 

(Oblici provjere znanja studenta) 

(1) Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni, usmeni i praktični. 

(2) Provjera znanja je u pravilu pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada. 

(3) Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet dana od dana održavanja ispita uz 

obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. 

(4) Svi oblici provjere znanja su javni. 

(5) Ispiti iz umjetničkih predmeta polažu se u pravilu komisijski. 

(6) Pismeni ispitni radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine. 

(7) Visokoškolska ustanova je obavezna organizirati i utvrditi termine polaganja ispita tako da student 

može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. 

(8) Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom ispitu u prisustvu samo jednog 

studenta. 

(9) Vijeće organizacione jedinice je obavezno posebnom odlukom utvrditi sve oblike provjere znanja, kao 

i strukturu sa skalom bodovanja iz svakog nastavnog predmeta. 

(10) Utvrđeni elementi vredovanja pojedinih aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja, 

obavezno se provode kao jedinstvena cjelina. 

Član 65. 

(Postupak provjere znanja i ocjenjivanja) 

(1) Rad studenta prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku semestra odnosno studijske godine. 

(2) Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku 

semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena. 

(3) U strukturi ukupnog broja bodova, najmanje 50% bodova mora biti predviđeno za aktivnosti i 

provjere znanja u toku semestra. 

(4) Završni ispit se, u strukturi ukupnog broja bodova, može vrednovati sa najviše 50% bodova. 

(5) Ako student za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom semestra osvoji broj bodova koji 

zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu nije obavezan izaći na završni ispit. 

(6) Visokoškolska ustanova obavezna je u svakom semestru organizirati nastavu "u učionici" za vanredne 

studente i studente koji studiraju učenjem na daljinu, i to najmanje prve, osme i petnaeste sedmice svakog 

semestra, i o tome voditi urednu evidenciju, a što se detaljnije regulira pravilima studiranja visokoškolske 

ustanove.

(7) Vanredni studenti i studenti koji studiraju učenjem na daljinu obavezni su prisustvovati oblicima 

provjere znanja kako je predviđeno izvedbenim planovima nastave na visokoškolskoj ustanovi, koji se, po 

pravilu, obavljaju u toku onih radnih sedmica u kojima se organizira i nastava za ove studente, a što se 

detaljnije regulira pravilima studiranja visokoškolske ustanove. 

(8) Završni ispit kao i druge nastavne aktivnosti dozvoljeno je realizirati samo u toku radnog vremena 

utvrđenog u okviru radne sedmice i to u vremenskom terminu od 08-20 sati. 

Član 66. 

(Završni ispit) 

(1) Završni ispit u skladu sa nastavnim planom i nastavnim programom se obavlja u toku posljednje 

sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završene nastave. 

(2) Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit iz predmeta koji nije položio na kraju 

jednog semestra, odnosno studijske godine u skladu sa članom 58. ovog Zakona, osim na onim 

stručnoumjetničkim predmetima kod kojih, zbog prirode nastavnog procesa, ponavljanje ispita nije 

moguće, a čiji se popis bliže uređuje aktom organizacione jedinice. 

(3) Između održavanja završnog i popravnog ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentom, a 

po potrebi i izvođenjem dopunske nastave, pomoći studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita, 

što se preciznije uređuje pravilima studiranja visokoškolske ustanove. 

Član 67. 

(Polaganje ispita pred komisijom po zahtjevu studenta) 

(1) Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu može, u roku od 24 sata nakon saopćenja 

ocjene, pismeno tražiti da ispit ponovi pred komisijom. 

(2) Zahtjev za ponavljanje ispita iz stava (1) ovog člana mora biti obrazložen. 

(3) Dekan, odnosno direktor visoke škole imenuje predsjednika i dva člana ispitne komisije u roku od 24 

sata od prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana, ako ocijeni da je zahtjev osnovan. 

(4) Predmetni nastavnik čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik komisije, a 

jedan član komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, ali iz iste ili srodne nastavne oblasti. 

(5) Dekan, odnosno direktor visoke škole određuje termin polaganja ispita u roku od tri dana od dana 

podnošenja osnovanog zahtjeva studenta. 

(6) U slučaju zahtjeva iz stava (1) ovog člana, pismeni ispit ili pismeni dio ispita neće se ponoviti pred 

komisijom, već će postojeći ocijenjeni pismeni rad komisija ponovno pregledati i ocijeniti, dok je 

ponavljanje usmenog ispita ili usmenog dijela ispita pred komisijom obavezno. 

(7) Prilikom utvrđivanja ocjene, komisija će uzimati u obzir sve verificirane rezultate rada studenta u toku 

nastave. 

(8) Kod prigovora studenta na ocjenu za praktični ispit iz onog predmeta čije polaganje nije moguće 

ponovno organizirati, komisija, imenovana od strane dekana, a sastavljena od nastavnika iz odgovarajuće 

oblasti, preispitat će odluku nastavnika koji je ispit ocjenjivao i to na osnovu audio/video zapisa i drugih 

oblika dokumentiranja polaganja ispita te donijeti konačnu odluku.

(9) Za predmete iz stava (8) ovog člana visokoškolske ustanove odnosno organizacione jedinice su dužne 

osigurati audio/video zapis ili drugi adekvatan oblik dokumentiranja toka provjere znanja. 

(10) Odluka komisije se donosi većinom glasova, a na istu može se izjaviti žalba dekanu, odnosno 

direktoru visoke škole u roku od 24 sata od saopćenja odluke komisije. 

(11) Student može tražiti komisijski ispit najviše dva puta u toku jedne studijske godine. 

Član 68. 

(Prelazak u narednu studijsku godinu) 

(1) Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najviše šest (E)CTS 

studijskih bodova - kredita, ili najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)CTS 

studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu 

nije preduvjet za slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini. 

(2) Student koji obnavlja studijsku godinu obavezan je ponovo prisustvovati realizaciji nastave iz 

predmeta koje nije položio. 

(3) Studentu koji obnavlja studijsku godinu organizaciona jedinica/visokoškolska ustanova može, unutar 

jednog ciklusa u skladu sa svojim kapacitetima i organizacionim mogućnostima, dozvoliti pohađanje 

nastave i polaganje nastavnih predmeta iz naredne studijske godine pod uvjetom da ukupno opterećenje 

studenata po semestru ne prelazi 30 (E)CTS studijskih bodova- kredita. 

(4) Predmeti iz stava (1) i (3) ovog člana utvrđeni su nastavnim programom i pravilima studiranja. 

Član 69. 

(Ovjera semestra i studijske godine) 

(1) Ovjera semestra i studijske godine obavezna je za sve studente. 

(2) Na osnovu ovjerenog semestra i studijske godine utvrđuje se broj (E)CTS studijskih bodova-kredita 

koje je student postigao. 

Član 70. 

(Završni rad) 

(1) Studijskim programom prvog i drugog ciklusa studija može biti predviđen završni (diplomski 

odnosno magistarski) rad. 

(2) Studijski program trećeg ciklusa sadrži završni (doktorski) rad koji obimom ne može biti manji od 

120 (E)CTS studijskih bodova-kredita. 

(3) Vrijeme početka izrade završnog rada prvog i drugog ciklusa studija mora biti usklađeno sa obimom 

završnog rada tako da student može pristupiti odbrani završnog rada najkasnije do kraja semestra, a 

obavezno prije početka upisa u naredni ciklus studija. 

(4) Način, rok i postupak odobravanja teme, formiranja komisije i odbrane završnog rada iz st. (1) i (2) 

ovoga člana utvrđuje se statutom visokoškolske ustanove. 

Član 71. 

(Izbor teme završnog rada)

(1) Tema završnog rada mora biti iz oblasti studijskog programa. 

(2) Temu završnog rada mogu predložiti mentor ili student, što se detaljnije utvrđuje pravilima 

studiranja. 

(3) Iz razloga multidisciplinarnosti teme završnog rada drugog i trećeg ciklusa studija, studentu se može 

odrediti i više od jednog mentora. 

(4) Odluku o zahtjevu kandidata za promjenu mentora odnosno teme završnog rada donosi nadležni organ 


Član 72. 

(Odbrana završnog rada) 

(1) Postupak izbora teme, određivanja i zamjene mentora, odbrane završnog rada kao i druga pitanja 

relevantna za predmetnu materiju preciznije će se regulisati pravilima studiranja za odgovarajuće cikluse 

studija. 

(2) Ako student ne zadovolji na odbrani završnog rada, ima još jednom pravo na odbranu istog završnog 

rada ili da zatraži da mu se odobri izbor nove teme, što se preciznije uređuje pravilima studiranja. 

(3) Završni rad u okviru prvog ciklusa studija i njegova odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 

10 (A) do 5 (F,FX). Ocjena se donosi većinom glasova članova komisije. 

(4) Odbrana završnog rada je javna. 

Član 73. 

(Obaveza objavljivanja završnog rada) 

Visokoškolske ustanove na području Kantona su obavezne dostaviti propisani broj primjeraka doktorskog 

rada Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu radi njegove katalogizacije. 

Član 74. 

(Akademska titula, naučno i stručno zvanje) 

(1) Završetkom svakog ciklusa studija stiče se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno naučno i 

stručno zvanje, u skladu sa Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih 

zvanja, saglasno Okvirnom zakonu, kao i druga prava u skladu sa posebnim propisima. 

(2) U slučaju nedonošenja Pravilnika iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo može donijeti pravilnik kojim 

se uređuje ova oblast, a koji važi do dana donošenja Pravilnika na državnom nivou. 

Član 75. 

(Završetak ciklusa studija) 

Studij određenog ciklusa smatra se uspješno završenim ako je student položio sve ispite i odbranio završni 

rad ukoliko je predviđen studijskim programom tog ciklusa studija. 

Član 76. 

(Dodjela diploma)

(1) Visokoškolska ustanova je ovlaštena da organizira cikluse studija i dodjeljuje diplome za koje je 

licencirana i akreditirana. 

(2) Po završetku svakog ciklusa studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje da je student 

završio određeni ciklus studija i stekao pravo na određenu akademsku titulu odnosno stručno i naučno 

zvanje. 

(3) Uz diplomu, studentu se izdaje i dodatak diplomi za svaki završeni ciklus studija. 

(4) Diploma koju izdaje visokoškolska ustanova predstavlja javnu ispravu. 

(5) Do izdavanja diplome, studentu se izdaje uvjerenje o diplomiranju kao javna isprava kojom se 

potvrđuje da je student ispunio uvjete za sticanje zvanja iz ciklusa studija koji je završio. 

(6) Uvjerenje o diplomiranju izdaje se u roku od sedam dana od dana završetka ciklusa studija i važi do 

izdavanja dokumenata iz st. (2) i (3) ovog člana. 

(7) Uvjeti, način i postupak dodjele, odnosno oduzimanja i poništavanja diplome po završenom ciklusu 

studija utvrđuju se zakonom i statutom visokoškolske ustanove. 

Član 77. 

(Sadržaj i izgled diplome) 

(1) Diploma i dodatak diplomi obavezno sadrži osnovne informacije o završenom ciklusu studija, 

stečenom zvanju odnosno tituli i ostvarenom uspjehu studenta u toku studija. 

(2) Diploma i dodatak diplomi se štampaju na jednom od jezika koji su u zvaničnoj upotrebi u Bosni i 

Hercegovini, a visokoškolska ustanova može štampati diplome i na nekom od stranih jezika, što se bliže 

regulira statutom visokoškolske ustanove. 

(3) Diplomu i dodatak diplomi potpisuju rektor i rukovodilac organizacione jedinice, odnosno direktor 

visoke škole. 

Član 78. 

(Certifikati) 

(1) Visokoškolska ustanova je ovlaštena izdavati certifikate nakon završetka necikličnih vidova 

obrazovanja, u skladu sa odlukom senata visokoškolske ustanove i sa programima svih oblika edukacije 

koji se izvode u okviru programa cjeloživotnog učenja. 

(2) Edukacija iz stava (1) ovog člana realizira se na visokoškolskoj ustanovi odnosno organizacionoj 

jedinici koja je matična za određenu oblast i realizira je isključivo akademsko osoblje visokoškolske 

ustanove kao i lica iz člana 104. stav (7) ovog Zakona. 

(3) Dodijeljena zvanja u okviru programa necikličnog obrazovanja ne mogu predstavljati ekvivalent 

zvanjima iz člana 76. ovog Zakona, a položeni ispiti i ostvareni bodovi ne mogu predstavljati ekvivalent 

ispitima odnosno dijelu ispita u okviru ciklusa studija u skladu sa članom 57. ovog Zakona. 

(4) Certifikati izdati nakon završetka necikličnih vidova obrazovanja služe kao dokaz osposobljenosti 

kandidata za vršenje odnosno obavljanje određenih poslova i ne predstavljaju ekvivalent diplomi koju 

izdaje visokoškolska ustanova.

Član 79. 

(Retroaktivna primjena) 

(1) Visokoškolska ustanova ne može retroaktivno primjenjivati novi koncept studija u skladu sa 

Bolonjskim visokoobrazovnim procesom ni za jedan započeti ciklus studija. 

(2) Student ima pravo da završi studij po nastavnom planu i programu koji je važio prilikom upisa tog 

studenta, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona, uz obavezu da započeti studij završi najkasnije do 

30.09. 2015. godine. 

(3) Nakon isteka roka iz stava (2) ovog člana, a na zahtjev studenta i prije isteka tog roka, student ima 

pravo nastaviti studij prema Bolonjskom procesu na bazi ekvivalencije studija koji je važio prilikom upisa 

tog studenta, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona u odnosu na novi studij, i to u statusu i pod 

uvjetima koje propisuje visokoškolska ustanova, a u skladu sa zakonom i statutom. 

DIO SEDMI - STUDENT 

Član 80. 

(Sticanje i gubitak statusa studenta) 

(1) Status studenta stiče se upisom na odgovarajući studijski program visokoškolske ustanove. 

(2) Prijem i upis u prvu studijsku godinu vrši se na osnovu konačnih rezultata javnog konkursa. 

(3) Pravo učešća na javnom konkursu imaju državljani Bosne i Hercegovine sa završenom 

četverogodišnjom srednjom školom. 

(4) Pravo učešća na javnom konkursu imaju i strani državljani sa stečenim odgovarajućim srednjim 

obrazovanjem, u skladu sa zakonom, konvencijama i međudržavnim ugovorima koji obavezuju Bosnu i 

Hercegovinu na način i pod uvjetima utvrđenim u članu 88. ovog Zakona. 

(5) Upisanom studentu iz stava (1) ovog člana visokoškolska ustanova izdaje index čiji sadržaj i oblik, 

pravilnikom iz člana 147. stav (3) ovog Zakona, propisuje Ministarstvo. 

(6) Status studenta prestaje: 

a) okončanjem ciklusa studija; 

b) ispisom sa visokoškolske ustanove; 

c) isključenjem sa visokoškolske ustanove po postupku i uz uvjete utvrđene zakonom, statutom ili drugim 

odgovarajućim aktom visokoškolske ustanove; 

d) kada student ne okonča studij u roku utvrđenom zakonom, statutom ili drugim općim aktom 

visokoškolske ustanove; 

e) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, statutom ili drugim općim aktom visokoškolske ustanove. 

(7) Lice koje izgubi status studenta u smislu stava (6) ovog člana može ponovno steći status studenta na 

način i pod uvjetima utvrđenim statutom visokoškolske ustanove.

Član 81. 

(Utvrđivanje broja i strukture studenata) 

(1) Visokoškolska ustanova kao javna ustanova predlaže Vladi broj studenata za upis na studijske 

programe koje organizira, koji ne može biti veći od broja utvrđenog u licenci, a Vlada utvrđuje konačan 

broj i strukturu studenata za upis u prvu studijsku godinu prva dva ciklusa studija. 

(2) Pravo upisa na drugi ciklus studija imaju kandidati sa završenim odgovarajućim prvim ciklusom 

studija, kao i kandidati koji su završili studij po predbolonjskim nastavnim planovima i programima pod 

uvjetima utvrđenim pravilima studiranja. 

(3) Invalidi sa utvrđenim stoprocentnim invaliditetom imaju pravo upisati se jedanput na javnu 

visokoškolsku ustanovu kao studenti budžetski finansiranih mjesta na bilo kojem studijskom programu za 

sva tri ciklusa studija, pod uvjetima: 

a) da su položili prijemni ispit; 

b) da su sposobni obavljati praktične zadatke u nastavi; 

c) da su stekli pravo upisa na odgovarajući ciklus studija visokoškolske ustanove kao javne ustanove i 

d) da su dostavili dokaz nadležne institucije o statusu invalida i procentu invaliditeta. 

(4) U slučajevima kada je broj kandidata koji su položili prijemni ispit, odnosno ispunili formalni uvjet za 

upis na visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu, veći od broja javno finansiranih mjesta na bilo kojem 

studijskom programu, kandidati se mogu upisati na mjesta za koja plaćaju školarinu, i to u skladu sa 

jedinstvenom rang-listom i do broja utvrđenog odlukom Vlade za tu kategoriju studenata, odnosno do broja 

studenata utvrđenog u licenci visokoškolske ustanove. 

(5) Ako je student koji plaća školarinu u određenoj studijskoj godini pokazao dobar uspjeh, odnosno 

položio sve ispite iz te godine i postigao prosječnu ocjenu najmanje osam može dobiti javno finansirano 

mjesto za nastavak studija na tom ciklusu i to u skladu sa statutom i mogućnostima organizacione 

jedinice/visokoškolske ustanove. 

(6) Redovni student čije se školovanje finansira iz Budžeta Kantona u slučaju obnavljanja studijske 

godine obavezan je uplatiti odgovarajuću naknadu prilikom svakog ponovnog izlaska na završni i popravni 

ispit iz nepoloženih predmeta, čiju visinu svojom odlukom utvrđuje Vlada na prijedlog senata 

visokoškolske ustanove, uz prethodne konsultacije senata sa organizacionim jedinicima, ukoliko to nije 

zakonom drugačije predviđeno. 

(7) Status redovnog studenta prestaje kada redovni student dva puta zaredom obnovi istu studijsku godinu 

i ne stekne uvjete za upis u narednu studijsku godinu. 

(8) Odredba iz stava (7) ovog člana ne odnosi se na studente iz člana 79. stav (2). 

(9) Visokoškolska ustanova kao javna ustanova putem organizacionih jedinica može, u skladu sa 

rezultatima konačne rang-liste i uz prethodnu saglasnost Vlade na prijedlog Ministarstva, za studijske 

programe koje organiziraju, izvršiti prijem i upis većeg broja kandidata koji su ispunili formalni uvjet za 

upis od broja predviđenog planom upisa i to u statusu samofinasirajućih ili vanrednih studenata, uz uvjet da 

vijeće organizacione jedinice Ministarstvu dostavi odluku kojom se potvrđuje da organizaciona jedinica 

raspolaže prostornim, kadrovskim i uvjetima opremljenosti, koji i nakon dodatnog upisa omogućavaju 

realizaciju nastavnog procesa u skladu sa ovim Zakonom i Standardima i normativima.

(10) Na osnovu rezultata konačne rang-liste i prijedloga organizacione jedinice, Vlada može, na prijedlog 

Ministarstva, utvrditi dodatni broj kandidata koji se mogu upisati na mjesta za koja se plaća školarina i 

preko broja predviđenog planom upisa i to za kandidate koji imaju status djece šehida, poginulih boraca i 

djece bez oba roditelja, a koji su ispunili formalni uvjet za upis. 

(11) Kandidati su obavezni prilikom podnošenja zahtjeva za upis dostaviti dokaz o statusu lica iz stava (10) 

ovog člana. 

Član 82. 

(Konkurs za upis) 

Konkurs za upis na studijske programe raspisuje visokoškolska ustanova, u skladu sa zakonom, statutom i 

pravilima studiranja. 

Član 83. 

(Sadržaj konkursa za upis studenata 

(1) Javni konkurs za upis studenata u prvu studijsku godinu na visokoškolsku ustanovu kao javnu 

ustanovu sadrži: 

a) broj kandidata (domaćih i stranih studenata) koji će se finansirati iz Budžeta Kantona; 

b) broj kandidata (domaćih i stranih studenata) koji samostalno plaćaju troškove studiranja; 

c) visinu troškova studija za studente (domaće i strane studente) koji će plaćati školarinu; 

d) osnove i mjerila za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis; 

e) način vrednovanja uspjeha ostvarenog u toku srednjoškolskog obrazovanja; 

f) način provjere znanja i sposobnosti kandidata (prijemni ispit) za odgovarajući studij koji se vrši testom 

ili drugom pisanom formom u ovjerenom duplikatu, od čega jedna kopija ostaje visokoškolskoj ustanovi, a 

druga kandidatu. 

g) vrijeme provjere znanja i sposobnosti kandidata za odgovarajući studij te vrijeme objave rezultata 

izvršenih provjera; 

h) pouku o pravnom lijeku i postupak zaštite prava kandidata koji su nezadovoljni rezultatima prijemnog 

ispita; 

i) rok u kojem visokoškolska ustanova mora objaviti konačnu listu primljenih kandidata; 

j) rokove za upis primljenih kandidata. 

(2) Elemente konkursa iz tač. a), b) i c) stava (1) ovog člana utvrđuje Vlada, a elemente iz tač. d), e), f), 

g), h), i) i j) visokoškolska ustanova. Elemente iz tačke a) utvrđuje Vlada na osnovu prijedloga 

visokoškolske ustanove, u skladu sa planom upisa studenata, prostornim i kadrovskim uvjetima i uvjetima 

opremljenosti visokoškolske ustanove, a elemente iz tačke d) utvrđuje visokoškolska ustanova u skladu sa 

zajedničkim osnovama i mjerilima za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata. 

(3) Obavijest o konkursu za upis studenata u prvu studijsku godinu objavljuje visokoškolska ustanova u 

najmanje tri dnevna lista na području Bosne i Hercegovine.

(4) Konkurs za upis studenata za upis u prvu studijsku godinu objavljuje se na web-stranici visokoškolske 

ustanove/organizacione jedinice, kao i na oglasnim pločama visokoškolskih ustanova uz prethodnu 

saglasnost Ministarstva, i to najkasnije dva mjeseca prije početka studijske godine. 

(5) Konkurs za upis studenata u prvu studijsku godinu na visokoškolsku ustanovu kao ustanovu, koji se 

objavljuje uz prethodnu saglasnost Ministarstva, uz finansijske elemente, obavezno sadrži broj studenata u 

svim statusima i elemente iz stava (1) ovog člana tač. d), e), f), g), h), i) i j) kao i druge elemente utvrđene 


(6) Pisani testovi kojima se vrši provjera znanja prijavljenih kandidata na konkurs za upis u prvu godinu 

studija identični su za sve kandidate koji se prijavljuju za upis na isti studijski program u okviru 

organizacione jedinice, a provjera znanja obavezno se provodi u istom danu i u istom vremenskom 

terminu. 

Član 84. 

(Konačna lista kandidata) 

(1) Prilikom prijave na konkurs kandidat predaje originalna dokumenata u skladu sa uvjetima konkursa. 

(2) Preliminarnu rang-listu svih primljenih i prijavljenih kandidata organizaciona jedinica visokoškolske 

ustanove će objaviti na oglasnoj ploči nakon što je verificira nadležno tijelo, najkasnije dva dana od 

posljednjeg dana polaganja prijemnog ispita, a za organizacione jedinice na kojima se prijemni ispit ne 

polaže najkasnije dva dana nakon isteka roka za podnošenje prijava na konkurs. 

(3) Na listu iz stava (2) ovog člana kandidati imaju pravo prigovora u roku od tri dana od dana objave 

navedene liste. 

(4) Na prigovor iz stava (3) ovog člana nadležno tijelo organizacione jedinice visokoškolske ustanove 

obavezno je donijeti odluku u roku od tri dana. 

(5) Konačni spisak upisanih studenata u svim statusima na svojim organizacionim jedinicama 

visokoškolska ustanova je obavezna objaviti najkasnije dva dana nakon isteka roka za donošenje odluke po 

izjavljenom prigovoru i dostaviti Ministarstvu najkasnije sedam dana prije početka studijske godine. 

(6) Kandidat koji je ostvario pravo upisa u prvu godinu studija na organizacionoj jedinici na kojoj se ne 

polaže prijemni ispit ne može ostvariti status studenta na organizacionoj jedinici na kojoj se polaže prijemni 

ispit u toku prve studijske godine. 

(7) Student iz stava (6) ovog člana može ostvariti pravo nastavka studija na drugoj organizacionoj jedinici 

na starijim godinama studija po principu ekvivalencije. 

Član 85. 

(Pravo upisa u prvi ciklus studija) 

(1) Student ima pravo upisa na studijske programe prvog ciklusa na kojima se stiču diplome 

visokoškolskih ustanova i to na konkurentskoj osnovi. 

(2) Za upis na pojedine studijske programe, visokoškolska ustanova može utvrditi i dodatne uvjete u 

skladu sa Zakonom, statutom i pravilima studiranja visokoškolske ustanove. 

(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana će se primjenjivati do uvođenja eksterne mature u srednjim školama 

na području Kantona.

Član 86. 

(Pravo upisa u drugi i treći ciklus studija) 

Student ima pravo upisa na drugi i treći ciklus studija, pod uvjetima utvrđenim zakonom, statutom i 

pravilima studiranja koja donosi senat visokoškolske ustanove. 

Član 87. 

(Pravo upisa stranih državljana) 

(1) Strani državljani imaju pravo upisa na studijske programe na visokoškolskim ustanovama kao javnim 

ustanovama u Kantonu pod jednakim uvjetima kao i državljani Bosne i Hercegovine, u skladu sa ovim 

Zakonom i statutom visokoškolske ustanove te u skladu sa kvotom za upis studenata stranih državljana 

koju utvrđuje Vlada na prijedlog visokoškolske ustanove. 

(2) Strani državljani, osim državljana država nastalih disolucijom SFRJ, plaćaju troškove studija na 

visokoškolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi po cjenovniku predviđenom za strane državljane, osim ukoliko 

to nije, za određene države, drugačije definirano međudržavnim ugovorima. 

(3) Studenti državljani država nastalih disolucijom SFRJ upisuju se i plaćaju troškove studija na 

visokoškolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi pod istim finansijskim uvjetima kao državljani Bosne i 

Hercegovine i u skladu sa kvotom za upis studenata iz ove kategorije koju odobri Vlada na prijedlog 


(4) Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studijskom programu koji se 

odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za sigurnost Bosne i Hercegovine i 

Kantona. 

Član 88. 

(Pravo učešća na konkursu prije izvršene nostrifikacije odnosno ekvivalencije) 

(1) Kandidat koji je stekao srednjoškolsko obrazovanje izvan Bosne i Hercegovine ima pravo učešća na 

konkursu za upis na prvi ciklus studija i prije izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočanstva o 

završenom srednjoškolskom obrazovanju u inostranstvu. 

(2) Kandidat iz stava (1) ovog člana koji ispunjava uvjete konkursa, a nalazi se na rang-listi kandidata 

koji su položili prijemni ispit u okviru odobrene kvote studenata za upis na tu visokoškolsku ustanovu, 

može se upisati u prvu studijsku godinu prvog ciklusa studija nakon izvršene nostrifikacije, odnosno 

ekvivalencije svjedočanstva, a najkasnije do početka studijske godine. 

(3) Kandidat iz stava (2) ovog člana, u izuzetnim slučajevima može se uvjetno upisati u prvu studijsku 

godinu prije izvršene nostrifikacije odnosno ekvivalencije svjedočanstva, uz prezentiranje potvrde da je 

postupak nostrifikacije odnosno ekvivalencije po njegovom zahtjevu u toku i da kašnjenje u donošenju 

odgovarajućeg rješenja nije rezultat njegovog propusta koji mu se može staviti na teret. 

(4) Kandidatu koji ispuni uvjete konkursa za upis na drugi odnosno treći ciklus studija se može omogućiti 

upis odnosno uvjetni upis saglasno zakonskim rješenjima iz st. (2) i (3) ovog člana. 

(5) Postupak nostrifikacije odnosno ekvivalencije inostranih svjedočanstava, diploma i drugih javnih 

isprava o okončanom odnosno započetom obrazovanju provodi se u skladu sa posebnim zakonom odnosno 

na osnovu bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu. 

Član 89. 

(Ugovor o studiranju)

(1) Visokoškolska ustanova kao ustanova i student zaključuju ugovor o studiranju kojim se preciznije 

uređuju njihova međusobna prava i obaveze. 

(2) Bitne elemente ugovora iz stava (1) ovog člana posebnim pravilnikom propisuje Ministarstvo, na 

prijedlog visokoškolske ustanove. 

Član 90. 

(Prava i obaveze studenta i studentski standard) 

(1) Student ima pravo i obavezu da studira po usvojenim i odobrenim pravilima studiranja i nastavnom 

planu i programu te da bude ispitivan i ocjenjivan u skladu sa pravilima koja su transparentna, pravična i 

dostupna svakom studentu. 

(2) Prava i obaveze iz studentskog standarda su lična i neprenosiva. 

(3) Student ima pravo na: 

a) prisustvovanje svim oblicima nastave; 

b) kvalitetan nastavni proces u skladu sa usvojenim i odobrenim nastavnim planom i nastavnim 

programom; 

c) blagovremeno i tačno informisanje o svim pitanjima koja se odnose na studij; 

d) ravnopravnost u pogledu uvjeta studija i tretmana u visokoškolskoj ustanovi kao i na povlastice koje 

nosi status studenta; 

e) različitost i zaštitu od diskriminacije; 

f) pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom; 

g) korištenje biblioteke i drugih usluga koje se pružaju studentima na visokoškolskoj ustanovi a u skladu 

sa aktima visoškolske ustanove; 

h) konsultacije i pomoć akademskog osoblja u savladavanju nastavnog sadržaja, a posebno pri izradi 

završnog rada; 

i) slobodu mišljenja i iznošenja ličnih stavova koji su u vezi sa nastavnim sadržajem u toku realiziranja 

nastavnog procesa; 

j) evaluaciju rada akademskog osoblja; 

k) priznavanje i prenos bodova između visokoškolskih ustanova s ciljem osiguranja mobilnosti; 

l) učešće u postupku izbora za studentsko predstavničko tijelo i druga tijela ustanovljena statutom 


m) sudjelovanje u radu studentskih organizacija; 

n) sudjelovanje u radu i odlučivanju tijela visokoškolske ustanove u skladu sa statutom;

o) zaštitu u slučaju povrede nekog od njegovih prava na način utvrđen zakonom ili općim aktima 


p) druga prava predviđena statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove. 

(4) Student ima sljedeće obaveze: 

a) pridržavati se pravila studiranja koje je propisala visokoškolska ustanova; 

b) ispunjavati nastavne i druge obaveze studenta; 

c) iskazivati poštovanje prema pravima akademskog i neakademskog osoblja, kao i pravima drugih 

studenata u visokoškolskoj ustanovi; 

d) uredno izvršavati svoje studijske obaveze i učestvovati u akademskim aktivnostima; 

e) poštivati kućni red visokoškolske ustanove i etički kodeks. 

Član 91. 

(Mirovanje prava i obaveza studenta) 

(1) Prava i obaveze studenta miruju u slučajevima utvrđenim zakonom i statutom visokoškolske 

ustanove. 

(2) Samo u izuzetnim slučajevima visokoškolska ustanova može na zahtjev studenta odobriti da mu iz 

opravdanih razloga određeno vrijeme, a najduže godinu dana, miruju prava i obaveze. 

(3) Pod opravdanim razlozima iz stava (2) ovog člana podrazumijevaju se slučajevi: 

a) trajanja teške bolesti zbog koje student nije mogao pohađati nastavu i polagati ispite; 

b) trajanja porodiljskog odsustva; 

c) i drugi slučajevi utvrđeni statutom ili drugim općim aktom visokoškolske ustanove. 

(4) Postojanje opravdanih razloga iz stava (3) ovog člana student potvrđuje prezentiranjem dokaza 

rukovodiocu organizacione jedinice, izdatih od nadležne javne zdravstvene ili druge ustanove relevantne za 

svaki konkretni slučaj. 

(5) Rukovodilac organizacione jedinice donosi odluku po zahtjevu studenta iz stava (2) ovog člana, 

zadržavajući pravo na provjeru opravdanosti razloga iz stava (3) ovog člana. 

(6) Student kojem ne miruju prava i obaveze, a koji ne upiše narednu odnosno ne obnovi upis u istu 

studijsku godinu izjednačava se sa statusom studentom koji se ispisao sa visokoškolske ustanove. 

Član 92. 

(Disciplinska odgovornost studenta) 

(1) Općim aktom visokoškolske ustanove preciznije se regulišu: postupak disciplinske odgovornosti 

studenta, teže i lakše povrede obaveza, disciplinski organi i postupak za utvrđivanja odgovornosti studenta.

(2) Postupak disciplinske odgovornosti protiv studenta može biti pokrenut samo za one teže i lakše 

povrede obaveza koje su prije nego što su počinjene bile utvrđene općim aktom visokoškolske ustanove i 

za koje je bila propisana odgovornost. 

(3) Postupak disciplinske odgovornosti ne može se pokrenuti: 

a) nakon isteka šest mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i počinioca; 

b) nakon isteka godine dana od dana kad je povreda obaveze iz stava (1) ovog člana učinjena. 

(4) Za težu povredu obaveze studentu se može izreći i mjera isključenja sa visokoškolske ustanove. 

Član 93. 

(Predstavničko tijelo studenata) 

(1) Studenti visokoškolske ustanove se mogu organizirati u predstavničko tijelo koje zastupa interese 

studenata visokoškolske ustanove i daje doprinos ostvarenju obrazovnih, nastavnih, naučnih, kulturnih, 

akademskih i drugih društveno korisnih potreba studenata, a na osnovu demokratskih principa i u skladu sa 

zakonom. 

(2) Statutom visokoškolske ustanove ili posebnim zakonom preciznije se utvrđuje pitanje uspostave i 

načina rada predstavničkih tijela studenata, njihova prava, obaveze i odgovornosti, pitanja studentskog 

standarda i druga pitanja bitna za rad prestavničkog tijela studenata. 

(3) Studentska predstavnička tijela mogu se uključiti odnosno učlaniti u asocijaciju studentskih 

predstavničkih tijela u Bosni i Hercegovini posredstvom kojih se ostvaruje članstvo u međunarodnim 

organizacijama i asocijacijama studenata. 

DIO OSMI - AKADEMSKO OSOBLJE I AKADEMSKA ZVANJA 

POGLAVLJE I. AKADEMSKA ZVANJA 

Član 94. 

(Dodjela akademskih zvanja) 

(1) Visokoškolska ustanova dodjeljuje akademska zvanja koja mogu biti naučnonastavna, 

umjetničkonastavna, nastavna i umjetnička. 

(2) Univerzitet dodjeljuje naučnonastavna i umjetnička zvanja, i to: 

a) redovni profesor; 

b) vanredni profesor; 

c) docent; 

d) lektor; 

e) viši asistent; 

f) asistent.

(3) Visoka škola dodjeljuje nastavna i umjetnička zvanja, i to: 

a) profesor visoke škole; 

b) predavač visoke škole; 

c) asistent. 

Član 95. 

(Period izbora i statusna pitanja) 

(1) Akademsko osoblje na univerzitetu bira se na određeni izborni period i to: 


b) viši asistent na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora isključivo ako postigne stepen 

trećeg ciklusa studija; 

c) lektor na period od pet godina bez mogućnosti ponovnog izbora; 

d) docent na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

e) vanredni profesor na period od šest godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

f) redovni profesor trajno. 

(2) Redovni profesor zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme. 

(3) Period na koji se bira akademsko osoblje na visokoj školi je: 


b) predavač visoke škole na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora; 

c) profesor visoke škole trajno. 

(4) Član akademskog osoblja zaključuje ugovor o radu s visokoškolskom ustanovom na period na koji je 

izabran. Nakon isteka tog perioda visokoškolska ustanova obavezna je zaključiti novi ugovor o radu sa 

svakim članom akademskog osoblja koji je izabran u isto ili više akademsko zvanje. 

(5) Rokovi za izbor u isto ili više znanje akademskog osoblja produžit će se za vrijeme provedeno na 

porodiljskom odsustvu, bolovanju dužem od šest mjeseci, javnoj dužnosti ili iz drugih opravdanih razloga, 

u skladu sa zakonom, a što se preciznije utvrđuje statutom visokoškolske ustanove. 

(6) Visokoškolska ustanova odnosno organizacione jedinice, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na 

snagu ovog Zakona, obavezna je donijeti program mjera za stvaranje uvjeta za napredovanje akademskog 

osoblja, kao i plan kadrovskih potreba za naredni petogodišnji period. 

(7) Plan iz stava (6) ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna dostaviti Ministarstvu odmah po 

njegovoj izradi, a izvještaj o provođenju programa iz stava (6) ovog člana na početku svake studijske 

godine.

Član 96. 

(Minimalni uvjeti za izbor u naučnonastavna zvanja) 

Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u naučnonastavna zvanja na visokoškolskoj ustanovi su: 

a) asistent: odgovarajući univerzitetski stepen sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom 

ocjenom 8 ili 3,5; 

b) viši asistent: stepen drugog ciklusa studija (magisterij); 

c) lektor: stepen drugog ciklusa studija (magisterij); 

d) docent: naučni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri naučna rada objavljena u priznatim 

publikacijama, pokazane nastavničke sposobnosti; 

e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet naučnih 

radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni stručni uspjeh kao što je 

projekt, patent ili originalni metod, sve nakon izbora u zvanje docenta te mentorstvo najmanje jednog 

kandidata za stepen drugog ciklusa studija; 

f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje 

dvije objavljene knjige, najmanje osam naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon 

sticanja zvanja vanrednog profesora te mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i trećeg 

ciklusa studija. 

Član 97. 

(Minimalni uvjeti za izbor u umjetničkonastavna zvanja) 

Minimalni uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja u koja se bira akademsko osoblje na nastavnim 

programima na univerzitetu ako je za nastavni predmet od naročitog značaja umjetnički kriterij su: 

a) asistent: završen stepen prvog ciklusa studija, s najmanje 240 ECTS bodova i prosječnom ocjenom 8 ili 

3,5; 

b) viši asistent: završen stepen drugog ciklusa studija, odnosno stepen prvog ciklusa i javno predstavljeni 

oblici umjetničkog stvaralaštva; 

c) docent: završen stepen najmanje prvog ciklusa studija, veći broj javno predstavljenih oblika 

umjetničkog stvaralaštva i pokazani rezultati u nastavnom radu; 

d) vanredni profesor: završen stepen najmanje prvog ciklusa studija, veći broj javno predstavljenih oblika 

umjetničkog stvaralaštva, priznanja za uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti i pokazani 

rezultati u nastavnom radu; 

e) redovni profesor: završen stepen najmanje prvog ciklusa studija, veći broj javno predstavljenih oblika 

umjetničkog stvaralaštva koji su značajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju 

nastavnog i umjetničkog kadra. 

Član 98. 

(Minimalni uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj školi) 

(1) Minimalni uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj školi su:

a) asistent: završen stepen prvog ciklusa studija, s najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5; 

b) predavač visoke škole: završen stepen drugog ciklusa studija i pokazana nastavna sposobnost; 

c) profesor visoke škole: završen stepen trećeg ciklusa studija i pokazana nastavna sposobnost. 

(2) Na visokoj školi nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju zvanje redovnog profesora, vanrednog 

profesora i docenta, a koja su birana na univerzitetu. 

Član 99. 

(Minimalni uvjeti za izbor u umjetnička zvanja na visokoj školi) 

(1) Minimalni uvjeti za izbor u umjetnička zvanja na visokoj školi su: 

a) asistent: završen stepen prvog ciklusa studija, s najmanjom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5; 

b) predavač visoke škole: završen stepen najmanje prvog ciklusa studija, javno predstavljeni oblici 

umjetničkog stvaralaštva i pokazana nastavna sposobnost; 

c) profesor visoke škole: završen stepen najmanje prvog ciklusa studija, istaknuti javno predstavljeni 

oblici umjetničkog stvaralaštva i pokazana nastavna sposobnost. 

(2) Na visokoj školi nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju izbor na umjetničko-nastavnim predmetima 

na univerzitetima. 

Član 100. 

(Definicija i sadržaj pojmova iz minimalnih uvjeta za izbor) 

(1) Pod objavljenom knjigom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se tematski cjelovit i kompaktan 

recenziran naučni, stručni ili umjetnički sadržaj u štampanoj ili elektronskoj formi koji: 

a) tematizira određenu oblast; 

b) nikada prije nije bio publiciran; 

c) je katalogiziran; 

d) je putem biblioteke organizacione jedinice i visokoškolske ustanove dostupan studentima i akademskoj 

zajednici. 

(2) Pod mentorstvom iz člana 96. tačka e) i f) podrazumijeva se uspješno mentorstvo u drugom i trećem 

ciklusu studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja naučnog stepena magistra nauka ili 

doktora nauka po predbolonjskom procesu. 

(3) Sadržaj pojmova: uspješno mentorstvo, objavljen naučni rad, priznata publikacija, katalogizirana 

knjiga, univerzitetski udžbenik, originalni stručni uspjeh, projekt, patent i originalni metod, priznanje za 

uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti, pokazani rezultati u nastavnom radu, značajan 

doprinos razvoju kulture i umjetnosti, preciznije se uređuje statutom visokoškolske ustanove. 

Član 101. 

(Registar publikacija)

(1) Senat visokoškolske ustanove će najkasnije u roku od dva mjeseca od usvajanja statuta, na osnovu 

prethodno dostavljenih prijedloga vijeća organizacionih jedinica, uspostaviti registar domaćih i 

međunarodnih baza podataka. 

(2) Radovi objavljeni u domaćim i međunarodnim publikacijama koje prate međunarodne baze podataka, 

a koje su definirane u registru iz stava (1) ovog člana smatrat će se relevantnim u postupku izbora u 

akademska zvanja. 

(3) Rad objavljen u publikaciji koju ne prate međunarodne baze podataka smatra se relevantnim u 

postupku izbora u akademska zvanja, pod uvjetom da je recenziran od najmanje dva recenzenta o čemu 

kandidat dostavlja dokaz prilikom predaje prijave na konkurs za izbor u zvanje. 

(4) Registar iz stava (1) ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna dostaviti Ministarstvu u roku od 

trideset dana od dana njegove uspostave. 

(5) Izmjene i dopune registra iz stava (1) ovog člana provode se na način i u postupku koji važi za 

njegovu uspostavu. 

(6) Radovi objavljeni do uspostave registra iz stava (1) ovog člana u skladu sa Zakonom o 

naučnoistraživačkoj djelatnosti smatrat će se relevantnim u postupku izbora u akademska zvanja. 

Član 102. 


Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih 

istraživanja u primjeni, projekti te mentorstva odnosno javno predstavljeni oblici umjetničkog stvaralaštva 

odnosno rezultati ostvareni u radu akademskog osoblja utvrđeni u članu 100. ovog Zakona i to nakon 

izvršenog posljednjeg izbora u zvanje, i koji se obavezno prilažu prilikom svakog izbora u zvanje. 

POGLAVLJE II. AKADEMSKO OSOBLJE I KRITERIJI ZA IZBOR 

Član 103. 

(Kriterij za izbor u akademska zvanja) 

(1) Izbor akademskog osoblja u akademska zvanja (u daljnjem tekstu: izbor u zvanja) vrši se u svim 

slučajevima javnim konkursom, u skladu sa kriterijima utvrđenim ovim Zakonom, Standardima i 

normativima, statutom visokoškolske ustanove i općeprihvaćenim standardima u datoj struci. 

(2) Općeprihvaćeni standardi iz stava (1) ovog člana detaljnije se razrađuju pravilnikom kojeg donosi 

Ministarstvo na prijedlog visokoškolske ustanove, a koji su u postupku izbora akademskog osoblja 

obavezne primjenjivati sve visokoškolske ustanove na području Kantona. 

(3) U slučaju svog prvog izbora u zvanje član akademskog osoblja je obavezan u roku od jedne godine od 

dana izbora dostaviti visokoškolskoj ustanovi na kojoj je izabran uvjerenje kojim dokazuje da posjeduje 

minimum pedagoškog obrazovanja. 

(4) Radni odnos prestaje članu akademskog osoblja ukoliko ne izvrši obavezu iz stava (3) ovog člana. 

(5) Minimum pedagoškog obrazovanja iz stava (3) ovog člana visokoškolska ustanova utvrđuje svojim 

statutom.

(6) Nastavna potreba kao osnov za raspisivanje javnog konkursa iz stava (1) ovog člana, kao i broj 

izvršilaca, utvrđuje se na osnovu optimalnog prosječnog opterećenja propisanog Standaradima i 

normativima. 

(7) Ukoliko postoji puna nastavna norma kao osnov za raspisivanje javnog konkursa za izbor 

akademskog osoblja, a nastavna potreba se ne može zadovoljiti na drugi način propisan ovim Zakonom, 

visokoškolska ustanova je obavezna raspisati javni konkurs u skladu sa odrebama ovog Zakona. 

(8) Ukoliko postoji nastavna potreba za akademskim osobljem propisana Standardima i normativima u 

vidu optimalnog prosječnog opterećenja, u postupku donošenja odluke o raspisivanju javnog konkursa za 

izbor akademskog osoblja ne može se vršiti umanjenje navedenog opterećenja u cilju izbora većeg broja 

izvršilaca u odnosu na broj koji je određen optimalnim prosječnim opterećenjem. 

Član 104. 

(Javni konkurs za izbor u zvanje, zasnivanje radnog odnosa i radni angažman) 

(1) Konkurs za izbor u zvanje člana akademskog osoblja visokoškolska ustanova obavezno raspisuje i isti 

mora biti okončan do datuma isteka izbornog perioda prethodno izabranog člana akademskog osoblja. 

(2) Izbor u zvanja vrši se javnim konkursom kojeg objavljuje organ visokoškolske ustanove utvrđen 

statutom, a na osnovu odluke kojom se utvrđuje potreba za akademskim osobljem u skladu sa Standardima 

i normativima, od strane naučnonastavnog odnosno umjetničko-nastavnog vijeća organizacione jedinice, 

odnosno naučnog vijeća instituta (u daljem tekstu: vijeće), odnosno senata visoke škole. 

(3) Konkurs iz stava (2) ovog člana obavezno se raspisuje za izbor u sva zvanja. Konkurs se objavljuje u 

najmanje jednom dnevnom listu i na WEB -stranici organizacione jedinice, odnosno visokoškolske 

ustanove. 

(4) Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u zvanje je obavezan u svojoj prijavi naznačiti jedno 

od zvanja za koje se prijavljuje, u suprotnom takva prijava će se smatrati neurednom i neće biti 

razmatrana. 

(5) Ako se na osnovu javnog konkursa iz st. (2) i (3) ovog člana ne izvrši izbor u zvanje, visokoškolska 

ustanova je obavezna prije početka svake studijske godine blagovremeno raspisati javni konkurs za 

upražnjeno radno mjesto. 

(6) U slučaju iz stava (5) ovog člana vijeće organizacione jedinice može donijeti odluku da u toku 

studijske godine za potrebe realizacije nastavno-naučnog procesa, bez zasnivanja radnog odnosa, angažira 

člana akademskog osoblja sa druge organizacione jedinice, odnosno druge domaće ili strane visokoškolske 

ustanove, ako: 


provedenom konkursu nije izabran nijedan od prijavljenih kandidata; 

b) član akademskog osoblja koji je u radnom odnosu na matičnoj organizacionoj jedinici univerziteta da 

ili dobije otkaz, odnosno bude suspendiran odlukom nadležnog tijela, i to dok se u konkursnom postupku 

ne izabere novi član akademskog osoblja; 


(7) Za angažman akademskog osoblja sa druge domaće ili strane visokoškolske ustanove organizaciona 

jedinica je obavezna pribaviti prethodnu pisanu saglasnost senata visokoškolske ustanove čija 

organizaciona jedinica vrši angažman.

(8) Rukovodilac organizacione jedinice koja predlaže angažman iz stavova (5) i (6) ovog člana je uz 

dostavljeni pisani zahtjev senatu univerziteta, obavezan dostaviti odgovarajuće dokaze da predloženi član 

akademskog osoblja ispunjava sve uvjete u skladu sa ovim zakonom u pogledu izvršenog izbora u zvanje. 

(9) U odluci senata kojom se daje saglasnost za angažman člana akademskog osoblja sa druge domaće ili 

strane visokoškolske ustanove obavezno se naznačava da član akademskog osoblja, za kojeg se daje 

saglasnost, ispunjava zakonske uvjete za angažman u pogledu izvršenog izbora u zvanje. 

(10) U cilju poticanja akademske mobilnosti organizaciona jedinica visokoškolske ustanove može, u skladu 

sa zakonom bez raspisivanja javnog konkursa, a u cilju održavanja dijela predavanja u okviru semestra ili 

studijske godine angažirati člana akademskog osoblja sa druge domaće ili strane visokoškolske ustanove, s 

tim da takav angažman ne može prelaziti 50% nastavne norme utvrđene Standardima i normativima. 

(11) Prije izvršenog angažmana vijeće organizacione jedinice je obavezno dostaviti senatu prijedlog odluke 

o angažmanu sa izvještajem Komisije, koja se imenuje u skladu sa članom 105. stav (3) ovog Zakona, u 

cilju pribavljanja saglasnosti senata za angažman. 

(12) U cilju upoznavanja studenata sa određenim naučnim odnosno umjetničkim dostignućima, sa 

primjenom naučnih rezultata u praksi, praktičnim radom i drugim vidovima stručnog usavršavanja ili u 

cilju izvođenja pojedinih specifičnih predavanja, vježbi, seminara i drugih oblika rada, organizaciona 

jedinica može angažirati istaknutog naučnog radnika, umjetnika, odnosno stručnjaka iz prakse uz obavezni 

primjereni nadzor predmetnog nastavnika. 

(13) Angažman lica iz stava (12) ovog člana vrši se na prijedlog predmetnog nastavnika bez zasnivanja 

radnog odnosa i bez provođenja izbora u akademsko zvanje, i to u obimu do 30 % planiranih nastavnih sati 

na predmetu. 

(14) Angažmanom lica iz stava (10) i (12) ovog člana ne može se zamijeniti potreba za akademskim 

osobljem. 

(15) Izuzetno, uz posebnu odluku senata, lica iz stava (12) ovog člana mogu biti angažirana u obimu većem 

od 30%, a maksimalo do 50%. 

Član 105. 

(Komisija za izbor) 

(1) Za pripremanje prijedloga za izbor u zvanja vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove 

imenuje komisiju od tri ili pet članova u istom ili višem zvanju od zvanja u koje se kandidat bira, a uz 

prethodno pribavljenu pisanu saglasnost svakog predloženog člana komisije za angažman u komisiji. 

(2) Za pripremanje prijedloga za izbor u zvanja asistenta, višeg asistenta i lektora vijeće organizacione 

jedinice visokoškolske ustanove imenuje komisiju od tri člana koji mogu biti u akademskom zvanju docent, 

vanredni profesor ili redovni profesor, a uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost svakog predloženog 

člana komisije za angažman u komisiji. 

(3) Većina članova komisije mora biti iz uže, a ostali članovi mogu biti iz srodne naučne odnosno 

umjetničke oblasti za koju se kandidat bira. 

(4) Kandidat iz stava (1) ovog člana koji nije ranije sudjelovao u realizaciji nastavnog procesa na 

visokoškolskoj ustanovi obavezan je da pred studentima i komisijom iz stava (1) ovog člana održi pristupno 

predavanje iz nastavnog predmeta, odnosno uže naučne odnosno umjetničke oblasti za koju je konkurisao.

(5) Komisija iz stava (1) ovog člana u postupku izbora kandidata ocjenjuje uspješnost pristupnog 

predavanja uzimajući u obzir rezultate evaluacije predavanja od strane studenata iz stava (4) ovog člana. 

(6) Visokoškolska ustanova dužna je da na javan i transparentan način oglasi vrijeme održavanja 

predavanja iz stava (4) ovog člana. 

(7) Statutom visokoškolske ustanove preciznije se uređuju pitanja iz ovog člana. 

Član 106. 

(Obaveze stručne službe, izvještaj i prijedlog komisije) 

(1) Stručna služba organizacione jedinice obavezna je, prije dostavljanja pristiglih prijava na konkurs 

komisiji za izbor u zvanja, potvrditi, u pisanoj formi, usklađenost pristiglih prijava sa uvjetima utvrđenim 

konkursom i naznačiti broj prijavljenih kandidata sa naznakom zvanja za koja su se kandidati prijavili. 

(2) Pisana potvrda iz stava (1) ovog člana se dostavlja rukovodiocu organizacione jedinice prije 

donošenja odluke o imenovanju komisije iz stava (1) člana 105. ovog zakona i predstavlja sastavni dio 

izvještaja komisije za izbor u zvanja. 

(3) Komisija iz člana 105. ovog Zakona obavezna je izvještaj sa prijedlogom za izbor u zvanja dostaviti 

vijeću organizacione jedinice u skladu sa tekstom raspisanog konkursa i aktom o imenovanju komisije i to 

u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava na konkurs. 

(4) Komisija iz stava (3) ovog člana utvrđuje prijedlog većinom glasova, s tim da svaki član komisije ima 

pravo da izdvoji i obrazloži svoje mišljenje. 

Član 107. 

(Dostavljanje izvještaja komisije) 

Rukovodilac organizacione jedinice visokoškolske ustanove obavezan je izvještaj sa prijedlogom komisije 

za izbor u zvanja uvrstiti u dnevni red sjednice vijeća organizacione jedinice najkasnije u roku od 30 dana 

od dana dostavljanja izvještaja sa prijedlogom komisije. 

Član 108. 

(Prijedlog odluke o izboru) 

(1) Vijeće organizacione jedinice odluku o pitanjima izbora iz svoje nadležnosti donosi većinom glasova 

od ukupnog broja članova s tim da članovi vijeća prilikom glasanja ne mogu biti suzdržani. 

(2) Vijeće organizacione jedinice može, ukoliko to ocijeni potrebnim, zatražiti od komisije iz člana 105. 

ovog Zakona dopunu izvještaja ili dodatna pojašnjenja u vezi sa izvještajem. 

(3) Vijeće organizacione jedinice utvrđuje prijedlog odluke o izboru i dostavlja je senatu na odlučivanje. 

(4) U slučaju kada vijeće ne utvrdi pozitivan prijedlog odluke iz stava (3) ovog člana, odluka vijeća je 

konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u roku od 30 

dana od dana prijema odluke. 

(5) Odredbe ovog člana o glasanju vijeća organizacione jedinice primjenjuju se i na odlučivanje odnosno 

glasanje komisija i radnih tijela koje imenuje vijeće ukoliko ovim zakonom ili statutom odnosno posebnim 

aktom nije drugačije određeno.

Član 109. 

(Obaveze rukovodioca organizacione jedinice) 

Rukovodilac organizacione jedinice je obavezan u roku od pet dana od dana održavanja sjednice vijeća 

organizacione jedinice na kojoj je utvrđen pozitivan prijedlog odluke, istu dostaviti senatu visokoškolske 

ustanove na dalje postupanje. 

Član 110. 

(Donošenje odluke o izboru) 

(1) Senat visokoškolske ustanove obavezan je donijeti odluku o izboru u zvanje u roku od 30 dana od 

dana prijema utvrđenog prijedloga odluke vijeća organizacione jedinice. 

(2) Odluka iz stava (1) ovog člana donosi se većinom glasova od ukupnog broja članova senata, a članovi 

senata prilikom glasanja ne mogu biti suzdržani. 

(3) Rektor je obavezan u roku od pet dana od dana prihvatanja prijedloga i donošenja odluke o izboru u 

zvanje istu dostaviti vijeću organizacione jedinice. 

(4) Odluka senata o izboru iz stava (3) ovog člana je konačna i prosljeđuje se organizacionoj jedinici radi 

dostavljanja iste kandidatima i upoznavanja o izvršenom izboru. 

(5) Ukoliko je odluka senata iz stava (1) ovog člana suprotna utvrđenom prijedlogu vijeća organizacione 

jedinice koje je prihvatilo izvještaj komisije iz člana 106. ovog Zakona, rektor je obavezan u roku od pet 

dana od dana njenog donošenja istu dostaviti organizacionoj jedinici sa odgovarajućim obrazloženjem radi 

ponovnog razmatranja i izjašnjenja. 

(6) Vijeće organizacione jedinice je obavezno dostaviti senatu izjašnjenje o odluci senata iz stava (5) 

ovog člana u roku od 20 dana od dana prijema odluke. 

(7) Senat će na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u roku 30 dana od dostavljanja izjašnjenja 

organizacione jedinice, donijeti konačnu odluku o izboru u zvanja. 

(8) Protiv odluke senata nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom 

u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke. 

(9) Procedura izbora u nastavna i umjetnička zvanja na visokoj školi provodi se na način i po postupku 

utvrđenom za izbor akademskog osoblja u zvanje na univerzitetu. 

Član 111. 

(Pravo pristupa informacijama) 

Na zahtjev kandidata, koji učestvuje u postupku izbora u zvanje, visokoškolska ustanova odnosno 

organizaciona jedinica će obavijestiti kandidata o fazi postupka izbora, a nakon okončanja postupka 

obavezna je osigurati slobodu pristupa informacijama u vezi sa postupkom izbora. 

Član 112. 

(Poštivanje rokova rada komisije) 

(1) Sve komisije obrazovane za izvršavanje poslova i zadataka na visokoškolskoj ustanovi dužne su svoje 

obaveze odnosno izvještaje završiti i dostaviti u utvrđenim rokovima u skladu sa zakonom, statutom i 

aktom o imenovanju.

(2) Neizvršenje obaveza od strane članova komisije bez postojanja opravdanih razloga smatra se 

neizvršenjem njihovih redovnih radnih obaveza. 

(3) Senat, vijeće i rukovodilac organizacione jedinice obavezni su provesti postupak utvrđivanja 

odgovornosti i izreći odgovarajuću mjeru članovima komisije koji svoje obaveze nisu izvršili u skladu sa 

stavom (1) ovog člana, a što se preciznije utvrđuje statutom i drugim aktom visokoškolske ustanove. 

(4) Licima iz stava (2) ovog člana za koje se utvrdi da su bez opravdanih razloga djelovali u suprotnosti 

sa stavom (1) ovog člana zabranit će se učešće u radu tijela i komisija koje imenuje visokoškolska ustanova 

na vremenski period od godinu dana. 

Član 113. 

(Okončanje započete procedure izbora u zvanje) 

(1) Procedura izbora članova akademskog i rukovodnog osoblja na visokoškolskoj ustanovi započeta 

prije stupanja na snagu ovog Zakona okončat će se u skladu sa propisima na osnovu kojih je pokrenuta 

procedura izbora. 

(2) Početkom procedure iz stava (1) ovog člana podrazumijeva se odobrenje vijeća organizacione jedinice 

za raspisivanje konkursa. 

Član 114. 

(Prava i obaveze u vezi sa izborom u zvanje) 

(1) Kada član akademskog osoblja nakon isteka izbornog perioda iz člana 104. stav (1) ne bude izabran u 

isto ili više zvanje, visokoškolska ustanova ne može sa njim zaključiti ugovor o radu za obavljanje poslova 

člana akademskog osoblja i obavezna je prije početka naredne studijske godine raspisati javni konkurs u 

skladu sa zakonom. 

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, visokoškolska ustanova je obavezna članu akademskog osoblja u 

skladu sa njegovim kvalifikacijama ponuditi novi ugovor o radu za poslove za koje se ne traži izbor u 

akademsko zvanje ukoliko za to postoji potreba. 

(3) U slučaju da kandidat pri izboru u zvanja iz objektivnih razloga nije mogao ispuniti uvjet mentorstva 

za drugi, odnosno treći ciklus studija, uvodi se ekvivalencija odnosno supstitucija mentorstva sa tri dodatna 

naučna rada objavljena u priznatim publikacijama, u odnosu na minimalne uvjete utvrđene zakonom. 

(4) Objektivni razlozi definiraju se statutom visokoškolske ustanove. 

(5) Član akademskog osoblja u zvanju docenta i vanrednog profesora može biti izabran u više zvanje i 

prije isteka perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u više nastavno zvanje i ukoliko je proveo 

u nastavi najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora. 

(6) U slučaju kada asistent iz objektivnih razloga, nastalih neorganiziranjem drugog ciklusa studija 

odnosno postdiplomskog studija po predbolonjskom načinu studiranja na fakultetima i akademijama, nije 

mogao postići stepen drugog ciklusa (magisterij) odnosno naučni stepen magistra nauka, ima pravo ostati u 

tom zvanju najviše tri godine od dana donošenja ovog Zakona. 

(7) Član akademskog osoblja u zvanju asistenta može biti izabran u zvanje višeg asistenta i prije isteka 

perioda na koji je biran ukoliko ispuni uvjete za izbor u to zvanje i ukoliko je proveo u nastavi najmanje tri 

godine nakon izbora u zvanju asistenta.

(8) Procedura i postupak izbora iz st. (5) i (7) ovog člana ne primjenjuju se u postupku izbora u zvanje 

docenta koja se odvija u skladu sa odredbom člana 103. stav (1) ovog Zakona. 

Član 115. 

(Obaveze akademskog osoblja i visokoškolske ustanove) 

(1) Članovi akademskog osoblja obavezni su uredno izvršavati nastavne i druge obaveze u skladu sa 

zakonom, statutom, odnosno drugim općim aktima visokoškolske ustanove, a posebnu pažnju obavezni su 

posvetiti radu sa studentima i poticanju njihovog samostalnog rada i uključivanja u stručni, 

naučnoistraživački i umjetnički rad. 

(2) Asistent i viši asistent ne mogu samostalno izvoditi predavanja odnosno ispitivati studente na 

završnom ispitu. 

(3) Članu akademskog osoblja visokoškolska ustanova može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do dva 

semestra radi izrade magistarskog ili doktorskog rada, naučnog, umjetničkog ili stručnog usavršavanja ili 

obavljanja aktivnosti od posebnog interesa za visokoškolsku ustanovu, a što se preciznije uređuje statutom 


(4) U vrijeme odsustva člana akademskog osoblja iz razloga navedenih u stavu (3) ovog člana 

visokoškolska ustanova je obavezna organizirati kontinuirano odvijanje nastave te izvršavanje drugih 

nastavnih obaveza adekvatnom zamjenom odsutnog člana akademskog osoblja. 

(5) Član akademskog osoblja može biti angažiran u realizaciji nastavnog, nastavnonaučnog, umjetničkog, 

umjetničkonas- tavnog i naučnoistraživačkog procesa u sva tri ciklusa studija i na drugoj organizacionoj 

jedinici odnosno drugoj visokoškolskoj ustanovi bez prethodnog raspisivanja javnog konkursa ukoliko: 

a) uredno ispunjava svoje zakonske obaveze iz čl. 61. stav (1), čl. 62 st. (4) i (5), kao i člana 115. stav (1) 

ovog zakona; 

b) ispunjava zakonske uvjete za angažman u pogledu izbora u zvanje i 

c) pribavi prethodno pisanu saglasnost rukovodioca organizacione jedinice, odnosno rektora 

visokoškolske ustanove ukoliko se radi o angažmanu rukovodioca organizacione jedinice. 

(6) Angažman iz stava (5) ovog člana, kao i angažman člana akademskog osoblja u okviru organizacione 

jedinice odnosno visokoškolske ustanove, iznosi najviše 50% nastavnog opterećenja u toku semestra 

odnosno studijske godine u odnosu na optimalno nastavno opterećenje propisano Standardima i 

normativima. 

(7) U pisanom zahtjevu za angažman iz stava (5) ovog člana član akademskog osoblja je obavezan 

naznačiti: 

a) svoje trenutno nastavno opterećenje, 

b) akademsko zvanje u koje je izabran kao i naučnu/umjetničku oblast odnosno nastavni predmet za koji 

je biran, 

c) fond sati za koji traži saglasnost za angažman, 

d) za koji vremenski period traži saglasnost i iz kojeg nastavnog predmeta će izvoditi nastavu, kao i

e) na kojoj organizacionoj jedinici odnosno visokoškolskoj ustanovi će biti angažiran. 

(8) U odluci rukovodioca organizacione jedinice, kojom se daje saglasnost za angažman iz stava (5) ovog 

člana, obavezno se naznačava da su ispunjeni svi propisani uvjeti za angažman člana akademskog osoblja. 

(9) Organizacione jedinice visokoškoske ustanove su obavezne utvrditi postupak za praćenje i 

evidentiranje redovnog i urednog ispunjavanja obaveza od strane članova akademskog osoblja. 

(10) Članu akademskog osoblja koji uredno ne izvršava obaveze, u skladu sa stavom (5) tačka a) ovog 

člana, rukovodilac organizacione jedinice ne može dati saglasnost za angažman na drugoj organizacionoj 

jedinici odnosno visokoškolskoj ustanovi. 

(11) U slučaju da član akademskog osoblja postupi suprotno stavu (5) ovog člana rukovodilac 

organizacione jedinice je dužan obavijestiti rektora o toj povredi zakona s ciljem izricanja mjere prestanka 

radnog odnosa. 

(12) U slučaju postupanja suprotno stavu (5) ovog člana, postupak utvrđivanja odgovornosti za 

rukovodioca organizacione jedinice pokreće rektor odnosno za rektora predsjednik upravnog odbora 


(13) U postupku angažmana člana akademskog osoblja na drugoj domaćoj ili stranoj visokoškolskoj 

ustanovi, matična visokoškolska ustanova zaključuje ugovor sa visokoškolskom ustanovom koja vrši 

angažman, a u kojem se obavezno utvrđuje iznos naknade za angažman. Naknada za angažman se uplaćuje 

na račun matične visokoškolske ustanove, pri čemu najmanje 20% naknade matična visokoškolska 

ustanova zadržava za vlastite potrebe, a preostali dio isplaćuje angažiranom članu akademskog osoblja. 

Član 116. 


(1) Član akademskog osoblja se bira za naučnu, odnosno umjetničku oblast ili za nastavni predmet i može 

sudjelovati u realizaciji nastavnog procesa samo iz nastavnog predmeta za koji je biran odnosno koji 

pripada naučnoj/umjetničkoj oblasti za koju je izvršen izbor i to u sva tri ciklusa studija. 

(2) Visokoškolska ustanova je obavezna, na osnovu dostavljenih prijedloga organizacionih jedinica, 

donijeti odluku o utvrđivanju naučnih odnosno umjetničkih oblasti, kao i predmeta koji pripadaju ovim 

(3) Dekan je obavezan utvrđeni prijedlog organizacione jedinice, kao i prijedlog za kasnije izmjene i 

dopune odluke iz stava (2) ovog člana dostaviti senatu visokoškolske ustanove. 

(4) Visokoškolska ustanova je obavezna Ministarstvu dostaviti odluku iz stava (2) ovog člana i 

Ministarstvo kontinuirano obavještavati o izmjenama navedene odluke. 

(5) Član akademskog osoblja koji je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa zbog navršenih 65 godina 

života, bez obzira na godine staža osiguranja, ima pravo, ukoliko mu to omogućava odluka o izboru, ostati 

u radnom odnosu do isteka studijske godine u kojoj navršava 65 godina života. 

(6) Članu akademskog osoblja koji navršava 65 gdina života u toku studijske godine, a kojem nije istekao 

izborni period visokoškosla ustanova je obavezna ponuditi zaključenje novog ugovora o radu i to do isteka 

te studijske godine. 

(7) Član akademskog osoblja iz stava (5) ovog člana ostaje u radnom odnosu na visokoškolskoj ustanovi 

do navršene 70-te godine života, ukoliko nakon provedene konkursne procedure u skladu sa članom 104. 

ovog Zakona na to mjesto nije izabran drugi nastavnik i ukoliko mu to omogućava odluka o izboru u

zvanje. Član akademskog osoblja koji navrši 65 godina života ne može na osnovu konkursa biti biran u isto 

ili više zvanje. 

(8) Procedura iz člana 104. ovog Zakona provodi se prije početka svake studijske godine. 

(9) Nastavnik je o svojoj namjeri da ostane angažiran nakon završetka studijske godine iz stava (5) ovog 

člana obavezan pismeno upoznati rukovodioca organizacione jedinice najkasnije šest mjeseci prije 

navršenih 65 godina života. 

(10) Završetkom studijske godine u kojoj navršava 70 godina života nastavniku prestaje mogućnost 

nastavničkog angažmana po bilo kojem osnovu, uz izuzetak profesora emeritusa. 

Član 117. 

(Profesor emeritus) 

(1) Na prijedlog organizacione jedinice visokoškolska ustanova može penzionisanom redovnom 

profesoru dodijeliti počasno zvanje profesor emeritus. 

(2) Kriteriji i postupak izbora profesora emeritusa se utvrđuju statutom visokoškolske ustanove. 

(3) Profesor emeritus može biti angažiran bez zasnivanja radnog odnosa kao mentor pri izradi doktorskih 

i magistarskih radova te za ocjenu i odbranu istih, kao član komisije za izbor akademskog osoblja, komisije 

za nostrifikaciju i ekvivalenciju inostranih visokoškolskih diploma, kao recenzent rukopisa, za koordinaciju 

i rad u naučnoistraživačkim i umjetničkim projektima te za održavanje dijela predavanja unutar predmeta u 

sva tri ciklusa studija ukoliko ne postoje druga kadrovska rješenja, s tim da ne može voditi predmet u 

cijelosti, niti samostalno obavljati završni ispit. 

Član 118. 

(Ljekarski pregled) 

(1) Svaki zaposlenik visokoškolske ustanove prije početka studijske godine, a na zahtjev rukovodioca 

organizacione jedinice i ranije, obavezan je obaviti sistematski ljekarski pregled u zdravstvenoj ustanovi 

kao javnoj ustanovi i uvjerenje o ljekarskom pregledu dostaviti visokoškolskoj ustanovi odnosno 

organizacionoj jedinici kod koje se nalazi njegov personalni dosije. 

(2) U visokoškolskoj ustanovi ne može se dozvoliti bilo kakav angažman u nastavnom procesu licu za 

koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o narkoticima, kao i 

lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti. 

(3) Statutom viskoškolske ustanove preciznije se definira sadržaj pojma zaraznih bolesti iz stava (2) ovog 

člana. 

(4) Zaposlenik visokoškolske ustanove za kojeg se utvrde zdravstvene anomalije iz stava (2) ovog člana, 

odmah po utvrđivanju datih činjenica bit će udaljen iz procesa rada i upućen na liječenje. 

(5) Statutom visokoškolske ustanove preciznije se uređuje postupak prema zaposleniku iz stava (4) ovog 

člana i njegov daljnji radni status. 

(6) Sredstva za obavljanje ljekarskog pregleda iz stava (1) ovog člana obezbjeđuje visokoškolska 

ustanova. 

Član 119. 

(Evaluacija rada akademskog osoblja)

(1) Visokoškolska ustanova je obavezna nakon završetka svake studijske godine provoditi postupak 

evaluacije rada akademskog osoblja, odnosno uspješnosti realizacije nastavnih programa. 

(2) Evaluacija rada akademskog osoblja provodi se u skladu sa statutom visokoškolske ustanove, od 

strane same visokoškolske ustanove i od strane studenata. 

(3) Visokoškolske ustanove su obavezne provoditi evaluacionu anketu o radu akademskog osoblja od 

strane studenata nakon svakog semestra, odnosno nakon završenog ciklusa predavanja za predmet. 

(4) Evaluacijom se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivni odnos student-akademsko osoblje, 

korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema studentu na nastavi i na provjerama znanja, 

dostupnost literature na koju nastavno osoblje upućuje studenta, prisutnost predmetnog nastavnika na 

nastavi, kao i drugi elementi koje svojim statutom utvrdi visokoškolska ustanova. 

(5) Visokoškolska ustanova posebnim aktom utvrđuje postupak evaluacije rada akademskog osoblja, 

sadržaj evalucionog obrasca, način provođenja evaluacije, kriterije za definiranje ocjene kao i odgovarajuće 

mjere za akademsko osoblje koje kontinuirano u toku dvije studijske godine bude negativno ocijenjeno od 

strane visokoškolske ustanove i studenata. 

(6) Evaluacija rada akademskog osoblja je dio integralnog procesa uspostave sistema kvaliteta, odnosno 

samokontrole i unutrašnje ocjene kvaliteta. 

(7) Rezultate vrednovanja rada akademskog osoblja visoko- školska ustanova je obavezna analizirati, a 

odluka rukovodioca organizacione jedinice o ocjeni rada čini sastavni dio personalnog dosijea svakog člana 

akademskog osoblja. 

Član 120. 

(Zaštita prava akademskog i drugog osoblja) 

(1) Zaštita prava akademskog i drugog osoblja na visokoškolskoj ustanovi ostvaruje se u skladu sa 

zakonom, statutom i drugim aktima visokoškolske ustanove. 

(2) U pogledu prava i obaveza iz radnog odnosa akademskog osoblja i zaposlenika u visokoškolskoj 

ustanovi primjenju se odredbe Zakona o radu, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno. 

Član 121. 

(Odgovornost nosilaca funkcije u tijelima visokoškolske ustanove i akademskog osoblja) 

(1) Nosioci funkcija u tijelima visokoškolske ustanove i članovi akademskog osoblja imaju naglašenu 

društvenu odgovornost. 

(2) Općim aktom visokoškolske ustanove preciznije se regulira postupak disciplinske odgovornosti lica iz 

stava (1) ovog člana, teže i lakše povrede obaveza, disciplinski organi i postupak za utvrđivanje 

odgovornosti istih kao i izricanje mjera. 

(3) Postupak disciplinske odgovornosti protiv lica iz stava (1) ovog člana može biti pokrenut samo za one 

teže i lakše povrede obaveza koje su prije nego što su počinjene bile utvrđene općim aktom visokoškolske 

ustanove i za koje je bila propisana odgovornost. 

(4) Postupak disciplinske odgovornosti ne može se pokrenuti nakon: 

a) isteka šest mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i počinioca,

) isteka godine dana od dana kad je povreda učinjena. 

(5) U slučaju kada je protiv lica iz stava (1) ovog člana potvrđena optužnica za krivična djela za koja se 

odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju 

od šest mjeseci i više visokoškolska ustanova je obavezna donijeti odluku o suspenziji tih lica iz nastavnonaučnog 

procesa do okončanja krivičnog postupka. 

(6) Licima iz stava (5) ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog 

jednog ili više krivičnih djela iz stava (5) ovog člana visokoškolska ustanova je obavezna donijeti rješenje o 

prestanku radnog odnosa i u pisanoj formi obavijestiti Ministarstvo. 

(7) Visokoškolska ustanova je obavezna donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa članu akademskog 

osoblja koji je predao dokumenata ili izjave tokom postupka prijave na konkurs za koje se kasnije utvrdi da 

su lažni. 

(8) Ministarstvo vodi registar lica iz st. (5) i (6) ovog člana. 

DIO DEVETI - TIJELA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA I ORGANIZACIONIH JEDINICA 

POGLAVLJE I. TIJELA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE 

(1) Tijela univerziteta su: 

a) upravni odbor, 

b) senat, 

c) rektor 

Član 122. 


d) druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost utvrđuje statutom ili drugim 

općim aktom. 

(2) Univerzitet može imati organizacione jedinice, kao što su: fakultet, akademija, visoka škola i naučni 

institut, a koje izvode nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničko- nastavni i naučnoistraživački rad u 

jednoj ili više oblasti. 

(3) Organizacija i nadležnosti organizacionih jedinica bliže se utvrđuju statutom univerziteta. 

(4) Tijela visoke škole su: 

a) upravni odbor, 

b) senat, 

c) direktor 

d) druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost utvrđuje statutom ili drugim 

općim aktom.

Član 123. 

(Nadležnost, način izbora odnosno imenovanja tijela visokoškolskih ustanova) 

(1) Tijela iz člana 122. ovog Zakona imaju nadležnosti utvrđene zakonom i statutom visokoškolske 

ustanove. 

(2) Rektor univerziteta odnosno direktor visoke škole bira se pod uvjetima, na način i po postupku 

utvrđenom zakonom i statutom visokoškolske ustanove. 

(3) Članovi upravnog odbora i članovi senata biraju se odnosno imenuju na način i po postupku 

utvrđenom zakonom i statutom visokoškolske ustanove. 

Član 124. 

(Sastav upravnog odbora visokoškolske ustanove) 

(1) Upravni odbor univerziteta kao javne ustanove ima jedanaest članova koji se imenuju na mandat od 

četiri godine od kojih šest članova imenuje Vlada, a ostale članove, od kojih je najmanje jedan predstavnik 

studenata, imenuje senat univerziteta u skladu sa statutom. 

(2) Upravni odbor visoke škole kao javne ustanove ima sedam članova koji se imenuju na mandat od 

četiri godine od kojih četiri člana imenuje Vlada, a ostale članove imenuje senat visoke škole u skladu sa 

statutom. 

(3) Upravni odbor visokoškolske ustanove kao ustanove ima između sedam i jedanaest članova od kojih 

najmanje jednu trećinu imenuje osnivač, a ostale imenuje senat visokoškolske ustanove u skladu sa 

statutom. 

(4) Predsjednik upravnog odbora visokoškolske ustanove kao javne ustanove imenuje se iz reda 

predstavnika osnivača. 

(5) Na prijedlog Ministarstva, Vlada donosi akt kojim se preciznije uređuju pitanja imenovanja članova 

Upravnog odbora, početak i način rada, prava i obaveze, postupak razrješenja i druga pitanja bitna za 

zakonit rad i efikasno funkcioniranje upravnog odbora visokoškolske ustanove kao javne ustanove. 

(6) Prije dostavljanja prijedloga iz stava (5) ovog člana Ministarstvo je obavezno u saradnji sa senatom 

visokoškolske ustanove kao javne ustanove usaglasiti tekst prijedloga. 

(7) Članovi senata, rektori i prorektori te rukovodioci organizacionih jedinica ne mogu biti članovi 

upravnog odbora. 

(8) Sjednicama upravnog odbora prisustvuju rektor i prorektori bez prava odlučivanja. 

(9) Upravni odbor je ovlašten da traži informacije o svim pitanjima u okviru svoje nadležnosti. 

(10) Upravni odbor visokoškolske ustanove kao javne ustanove je obavezan obavještavati o svom radu 

Vladu putem Ministarstva dostavljanjem zapisnika sa sjednica upravnog odbora, kao i dostavljanjem 

šestomjesečnih i godišnjih izvještaja. 

(11) Zapisnike iz stava (10) ovog člana predsjednik upravnog odbora obavezan je dostaviti u roku od pet 

dana od dana njihovog usvajanja.

Član 125. 

(Nadležnost upravnog odbora) 

(1) Upravni odbor univerziteta ili visoke škole odgovoran je za poslovanje visokoškolske ustanove. 

(2) Upravni odbor obavlja poslove utvrđene zakonom i statutom univerziteta, a naročito: 

a) daje mišljenje o statutu visokoškolske ustanove te donosi opći akt o unutrašnjoj organizaciji i 

sistematizaciji radnih mjesta i druge opće akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; 

b) utvrđuje planove finansiranja i razvoja visokoškolske ustanove; 

c) donosi godišnji program rada visokoškolske ustanove, na prijedlog senata visokoškolske ustanove i 

prati njegovu realizaciju; 

d) donosi finansijski plan i usvaja godišnji obračun; 

e) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora ili direktora u domenu finansijskog poslovanja i 

preduzima potrebne mjere i aktivnosti da bi se osigurala zakonitost finansijskog i ukupnog poslovanja 


f) rješava pitanja koja regulišu odnos visokoškolske ustanove i osnivača; 

g) odlučuje o korištenju sredstava preko iznosa kojim može raspolagati rektor, i koji je utvrđen statutom 


h) odlučuje o prigovoru odnosno žalbama zaposlenika na odluke tijela visokoškolske ustanove koji su u 

prvom stepenu odlučivali o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa; 

i) podnosi osnivaču šestomjesečni i godišnji izvještaj o poslovanju visokoškolske ustanove; 

j) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom visokoškolske ustanove. 

Član 126. 

(Nadležnost i sastav senata) 

(1) Odgovornost za akademska pitanja u visokoškolskoj ustanovi ima senat kao najviše akademsko tijelo 

koje čine predstavnici akademskog osoblja i predstavnici studenata. 

(2) Senat visokoškolske ustanove u svom akademskom djelovanju ima nadležnost da: 

a) odlučuje o svim akademskim pitanjima, a posebno o pitanjima koja se odnose na nastavnu, naučnu, 

umjetničku i stručnu djelatnost visokoškolske ustanove; 

b) donosi statut visokoškolske ustanove u skladu sa ovim Zakonom i uz prethodno pribavljeno mišljenje 

upravnog odbora; 

c) donosi etički kodeks i opće akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; 

d) prati realizaciju razvoja visokoškolske ustanove sa stanovišta ostvarivanja nastavnog, 

naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog, naučnoistraživačkog i stručnog rada putem analize 

šestomjesečnih i godišnjih izvještaja rukovodilaca organizacionih jedinica i na druge načine;

e) predlaže upravnom odboru godišnji program rada visokoškolske ustanove; 

f) donosi nastavne planove i nastavne programe za sva tri ciklusa studija te prati njihovu primjenu; 

g) razmatra prijedloge organizacionih jedinica o realizaciji studija u saradnji sa domaćim i stranim 

visokoškolskim ustanovama koje mogu imati za rezultat izdavanje dvojnih ili zajedničkih diploma; 

h) bira rektora univerziteta odnosno direktora visoke škole; 

i) bira prorektore univerziteta na prijedlog rektora; 

j) vrši izbor akademskog osoblja na prijedlog vijeća organizacione jedinice; 

k) imenuje komisije u postupku sticanja akademske titule odnosno naučnog zvanja trećeg ciklusa studija; 

l) dodjeljuje počasno zvanje profesor emeritus te zvanje počasni doktor nauka; 

m) daje inicijativu upravnom odboru za razmatranje pitanja iz domena organizacije i reorganizacije 

univerziteta; 

n) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. 

(3) Senat visokoškolske ustanove odlučuje o akademskim pitanjima na prijedlog stručnih tijela 

organizacionih jedinica, kao i drugih tijela visokoškolske ustanove i predstavničkih tijela studenata. 

(4) Najmanje 15% članova senata su studenti, i to predstavnici studenata iz svakog ciklusa studija. 

(5) Način izbora članova senata kao i druga pitanja od značaja za rad senata preciznije se uređuju 


Član 127. 

(Prava i obaveze rektora odnosno direktora) 

(1) Univerzitetom rukovodi rektor, a visokom školom direktor, u skladu sa zakonom i statutom 


(2) Rektor univerziteta odnosno direktor visoke škole za svoj rad u domenu akademskih pitanja odgovora 

senatu, a u domenu poslovanja upravnom odboru. 

(3) Rektor saziva sjednice senata i predsjedava njima. 

(4) Rektoru u radu pomažu prorektori, generalni sekretar i druga tijela utvrđena zakonom i statutom 

univerziteta. 

(5) Rektor univerziteta odnosno direktor visoke škole obavlja poslove utvrđene zakonom i statutom 

visokoškolske ustanove, a naročito: 

a) zastupa i predstavlja visokoškolsku ustanovu; 

b) organizira i rukovodi radom univerziteta, odnosno visoke škole i odgovoran je za zakonitost rada;

c) donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; 

d) predlaže opće akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove; 

e) predlaže tijelima visokoškolske ustanove mjere za unapređenje rada; 

f) predlaže upravnom odboru mjere za djelotvorno i zakonito obavljanje djelatnosti visokoškolske 

ustanove; 

g) predlaže osnove planova rada i razvoja visokoškolske ustanove; 

h) predlaže upravnom odboru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta; 

i) izvršava odluke upravnog odbora i drugih tijela visokoškolske ustanove; 

j) odlučuje o korištenju sredstava do iznosa utvrđenog statutom visokoškolske ustanove; 

k) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa; 

l) podnosi upravnom odboru izvještaj o finansijskom poslovanju visokoškolske ustanove; 

m) podnosi senatu izvještaje o akademskim pitanjima na visokoškolskoj ustanovi; 

n) naredbodavac je za izvršenje finansijskog plana; 

o) učestvuje u radu Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine; 

p) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove. 

(6) Rektor odnosno direktor visoke škole je odgovoran za poštivanje zakona i izvršavanje odluka 

nadležnih organa vlasti i tijela visokoškolske ustanove u obavljanju registrirane djelatnosti. 

(7) Rektor odnosno direktor visoke škole je obavezan poništiti odnosno obustaviti od izvršenja odluku 

rukovodioca organizacione jedinice ili nekog drugog tijela organizacione jednice, ako je protivna zakonu, 

podzakonskim i provedbenim aktima i statutu visokoškolske ustanove, i o tome obavijestiti u roku od 

sedam dana od dana donošenja odluke senat odnosno upravni odbor u skladu sa njihovim nadležnostima, 

kao i organ uprave koji vrši nadzor nad zakonitošću rada visokoškolske ustanove. 

(8) Rektor je ovlašten suspendirati rukovodioca organizacione jedinice ukoliko ne izvršava zakonito i 

savjesno svoje obaveze utvrđene zakonom, statutom ili drugim općim aktima visokoškolske ustanove i o 

tome u roku od sedam dana od dana donošenja obrazložene odluke obavijestiti: 

a) upravni odbor i senat visokoškolske ustanove, 

b) vijeće organizacione jedinice i 

c) organ uprave koji vrši nadzor nad zakonitošću rada visokoškolske ustanove. 

Rektor može pokrenuti i postupak utvrđivanja odgovornosti rukovodioca organizacione jedinice za 

počinjene povrede zakona, statuta ili drugog općeg akta.

(9) Rektor, odnosno direktor visoke škole, je obavezan da senatu i Ministarstvu putem upravnog odbora 

podnese izvještaj o poslovanju visokoškolske ustanove za prethodnu studijsku godinu najkasnije do 15. 

novembra. 

(10) Izvještaj iz stava (9) ovog člana obavezno sadrži elemente o uspješnosti rada visokoškolske ustanove u 

oblasti nastavnog, naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničkonastavnog, naučnoistraživačkog i 

finansijskog poslovanja te ostale elemente koji se utvrđuju po obrascu koji propisuje Ministarstvo. 

(11) Rektor i prorektor u toku mandata ne mogu vršiti funkciju dekana ili prodekana organizacione 

jedinice, kao ni člana upravnog odbora univerziteta. 

Član 128. 

(Izbor rektora/direktora) 

(1) Izbor rektora/direktora vrši se na osnovu rezultata javnog konkursa koji se objavljuje u najmanje tri 

dnevna lista i na WEB-stranici visokoškolske ustanove najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata rektora 

na dužnosti. 

(2) Za rektora može biti izabran nastavnik u naučnonastavnom zvanju redovnog profesora koji ispunjava 

uvjete za to zvanje na univerzitetu na kojem se prijavljuje na konkurs. 

(3) Za direktora visoke škole može biti birano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika te visoke škole. 

(4) Na funkciju rektora po osnovu konkursa iz stava (1) ovog člana ne može se izabrati lice koje bi prije 

isteka roka za predaju prijava na konkurs, a koji ne može biti duži od 15 dana od objave konkursa, navršilo 

62 godine života. 

(5) Rektor/direktor bira se većinom glasova od ukupnog broja članova senata i to tajnim glasanjem 

članova senata univerziteta/visoke škole. 

(6) Prilikom glasanja o izboru za rektora sve organizacione jedinice imaju jednako pravo glasa po 

principu jedna organizaciona jedinica - jedan glas. 

(7) Senat visokoškolske ustanove, nakon izbora rektora/ direktora, glasanjem će na istoj sjednici ovlastiti 

člana senata koji će potpisati rješenje o izboru rektora/direktora. 

(8) Najkasnije sedam dana od donošenja odluke o izboru rektora član senata iz stava (7) ovog člana je 

obavezan potpisati rješenje o imenovanju i isto proslijediti pravnoj službi, koja će blagovremeno 

posredstvom generalnog sekretara dostaviti informaciju o izboru prijavljenim kandidatima na konkurs iz 

stava (1) ovog člana. 

(9) Rektor/direktor se bira na mandatni period od četiri godine sa mogućnošću još jednog uzastopnog 

izbora. 

(10) Prorektore bira i razrješava senat na prijedlog rektora. Mandat prorektora, osim u izuzetnim 

okolnostima, prati mandat rektora pri čemu se odredbe stava (4) ovog člana odnose i na prorektore. 

(11) Broj prorektora, njihova prava i obaveze kao i izuzetne okolnosti iz stava (10) ovog člana utvrđuju se 

statutom univerziteta. 

(12) Postupak izbora i razrješenja rektora/direktora odnosno prorektora nakon isteka mandata odnosno prije 

isteka mandata kao i vršenje funkcije rektora/direktora odnosno prorektora u slučaju privremene

spriječenosti rektora/direktora odnosno prorektora da obavlja svoje dužnosti preciznije se uređuje statutom 


(13) Rektor/direktor zatečen na dužnosti u svom prvom mandatnom periodu danom stupanja na snagu 

ovoga zakona obavljat će svoju dužnost do isteka mandata na koji je izabran i može biti biran na funkciju 

rektora za drugi uzastopni mandatni period. 

(14) Rektor/direktor zatečen na dužnosti u svom drugom uzastopnom mandatnom periodu danom stupanja 

na snagu ovoga zakona obavljat će svoju dužnost do isteka mandata na koji je izabran i ne može biti biran 

na funkciju rektora za treći uzastopni mandatni period. 

(1) Rektoru /direktoru prestaje mandat: 

a) istekom perioda na koji je biran; 

b) ostavkom; 

c) prijevremenim razrješenjem; 

Član 129. 

(Prestanak mandata rektora/direktora) 

d) izborom na neku drugu funkciju nespojivu sa funkcijom rektora/direktora. 

(2) Senat može donijeti odluku o razrješenju rektora/direktora i prije isteka perioda na koji je izabran 

odnosno imenovan: 

a) ako ostvaruje loše poslovne rezultate; 

b) ako bude pravosnažno osuđen za krivično djelo; 

c) ako ne izvršava zadatke predviđene zakonom i statutom ili ih izvršava protivno njima; 

d) prekorači ovlaštenja i time nanese štetu visokoškolskoj ustanovi u većem obimu, a što se preciznije 

uređuje statutom visokoškolske ustanove; 

e) zbog odsutnosti ili spriječenosti da u neprekidanom periodu dužem od tri mjeseca obavlja dužnost; 

f) ako svojim ponašanjem povrijedi ugled funkcije rektora/direktora. 

(3) Obrazložen prijedlog za razrješenje rektora/direktora visokoškolske ustanove, zbog jednog ili više 

razloga navedenih u st. (1) i (2) ovog člana, senatu može podnijeti: 

a) osnivač visokoškolske ustanove; 

b) najmanje jedna trećina članova upravnog odbora; 

c) najmanje jedna trećina članova senata; 

d) najmanje tri vijeća organizacionih jedinica.

(4) Rektor/direktor je dužan sazvati sjednicu senata najkasnije petnaest dana od dana prijema prijedloga 

iz stava (3) ovog člana i o tome obavijestiti osnivača odnosno Ministarstvo. 

(5) O prijedlogu za privremeno razrješenje rektora/direktora senat odlučuje tajnim glasanjem i za 

donošenje odluke o razrješenju potrebna je natpolovična većina od ukupnog broja članova senata. 

(6) Na istoj sjednici senata, nakon donošenja odluke o razrješenju rektora, donosi se odluka o imenovanju 

vršioca dužnosti rektora/direktora. Prijedlog za vršioca dužnosti rektora/direktora može podnijeti svaki član 

senata. Vršioca dužnosti rektora/direktora bira senat tajnim glasanjem, natpolovičnom većinom članova 

senata i to na maksimalan vremenski period od šest mjeseci. 

(7) U slučajevima donošenja odluke iz st. (5) i (6) ovog člana senat obavezno na istoj sjednici donosi i 

odluku o raspisivanju konkursa za izbor novog rektora/direktora po proceduri iz člana 128. ovog Zakona. 

(8) U slučaju razrješenja rektora prije isteka mandata, mandat prorektora prestaje izborom novih 

prorektora na prijedlog novoizabranog rektora. 

POGLAVLJE II. TIJELA ORGANIZACIONIH JEDINICA 

Tijela organizacionih jedinica univerziteta su: 

a) dekan odnosno direktor; 

b) vijeće; 

Član 130. 

(Tijela organizacionih jedinica) 

c) druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost utvrđuje statutom ili drugim 

općim aktom. 

Član 131. 

(Vijeće organizacione jedinice) 

(1) Vijeće fakulteta ili akademije čini akademsko osoblje iz reda nastavnika, predstavnici asistenata, viših 

asistenata i predstavnici studenata u skladu sa statutom visokoškolske ustanove. Član vijeća fakulteta ili 

akademije sa pravom glasa je i član akademskog osoblja sa navršenih 65 godina života, a koji se nalazi u 

radnom odnosu u skladu sa članom 116. ovog Zakona. 

(2) Vijeće organizacione jedinice posebno je nadležno da: 

a) donosi odluke o svim akademskim, nastavnim, naučnim, umjetničkim i stručnim pitanjima u okviru 

svoje nadležnosti; 

b) inicira i vrši preispitivanje nastavnih planova i nastavnih programa za sve cikluse studija; 

c) bira i razrješava dekana i prodekane; 

d) donosi opće akte organizacione jedinice; 

e) predlaže nastavni plan i program za sve cikluse studija;

f) predlaže upravnom odboru univerziteta unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta za 

organizacionu jedinicu; 

g) bira rukovodioca matične naučno-nastavne jedinice- odsjeka odnosno katedre; 

h) predlaže senatu univerziteta program naučnoistraživačkog i umjetničkog rada i program stručnog 

usavršavanja akademskog osoblja i drugih zaposlenika; 

i) predlaže komisije koje se imenuju u postupku sticanja naučnog stepena doktora nauka; 

j) predlaže komisije koje se imenuju za provođenje postupka sticanja akademske titule i stručnog zvanja 

trećeg ciklusa studija odnosno naučnog zvanja magistra i doktora; 

k) razmatra zahtjeve i utvrđuje prijedloge za stručno usavršavanje akademskog osoblja u zemlji i 

inostranstvu; 

l) utvrđuje prijedlog broja studenata za upis u I godinu za sva tri ciklusa studija; 

m) donosi odluku o izbornim predmetima u okviru nastavnog plana i programa koji će se izvoditi u 

određenoj studijskoj godini uz prethodnu saglasnost senata i uz uvažavanje kadrovske, prostorne i 

finansijske mogućnosti organizacionih jedinica kao i broja studenata; 

n) utvrđuje prijedlog plana realizacije nastave prije početka studijske godine; 

o) analizira prolaznost studenata po ispitnim rokovima u semestru i na kraju studijske godine te utvrđuje 

mjere za poboljšanje prolaznosti studenata; 

p) analizira i ocjenjuje rezultate uspješnosti izvođenja nastave u okviru nastavnih programa; 

r) utvrđuje prijedlog mjera za unapređenje nastave; 

s) odlučuje po prigovoru studenata na rješenje dekana o mirovanju prava i obaveza studenata, odnosno 

odlučuje u drugom stepenu o pravima i obavezama studenata; 

t) obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima. 

(3) Sastav i izbor kao i način rada i odlučivanja naučnog vijeća instituta utvrđuje se i vrši u skladu sa 

odredbama ovog Zakona i statutom visokoškolske ustanove u kojoj institut ima status organizacione 

jedinice. 

Član 132. 

(Prava i obaveze rukovodioca organizacione jedinice) 

(1) Dekan/direktor zastupa organizacionu jedinicu i ima prava i obaveze utvrđene zakonom i statutom. 

(2) Statutom će se preciznije urediti ovlaštenja rukovodioca organizacione jedinice, a posebno sa aspekta 

korištenja sredstava do određenog iznosa. 

(3) Dekan/direktor saziva i predsjedava sjednicama vijeća u skladu sa općim aktom visokoškolske 

ustanove. 

(4) Dekan/direktor za svoj rad odgovara vijeću, rektoru i upravnom odboru univerziteta.

(5) Dekanu/direktoru u radu pomažu prodekani, sekretar organizacione jedinice i tijela utvrđena 

statutom. 

(6) Dekan/direktor je odgovoran za poštivanje zakona i izvršavanje odluka vijeća, univerzitetskih tijela i 

nadležnih organa vlasti u skladu sa zakonom i statutom. 

(7) Rukovodilac organizacione jedinice je obavezan poništiti odnosno obustaviti izvršenje odluke 

rukovodioca podorganizacione jedinice ili nekog drugog tijela organizacione jedinice ako je protivna 

zakonu, podzakonskim i provedbenim aktima i statutu univerziteta i o tome obavijestiti u roku od sedam 

dana od dana donošenja odluke senat odnosno upravni odbor u skladu sa njihovim nadležnostima, kao i 

organ uprave koji vrši nadzor nad zakonitošću rada visokoškolske ustanove. 

(8) Rukovodilac organizacione jedinice je ovlašten suspendirati rukovodioca podorganizacione jedinice 

ili nekog drugog tijela podorganizacione jedinice ukoliko isti ne izvršava zakonito i savjesno svoje obaveze 

definirane zakonom, statutom ili drugim općim aktom visokoškolske ustanove i o tome u roku od sedam 

dana od dana donošenja odluke obavijestiti: 

a) vijeće organizacione jedinice, 

b) rektora, 

c) senat i upravni odbor visokoškolske ustanove. 

Rukovodilac organizacione jedinice može pokrenuti postupak odgovornosti rukovodioca podorganizacione 

jedinice za počinjene povrede zakona, statuta ili drugog općeg akta visokoškolske ustanove. 

(9) Dekan je obavezan da podnese izvještaj vijeću i rektoru o izvršavanju nastavnog procesa i poslovanju 

fakulteta odnosno akademije za studijsku godinu najkasnije do 15. oktobra, a direktor instituta izvještaj o 

radu instituta za budžetsku godinu do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. 

(10) Izvještaj iz stava (9) ovog člana obavezno sadrži elemente o uspješnosti rada fakulteta ili instituta ili 

akademije u oblasti nastave, naučnoistraživačkog ili umjetničkog rada, finansijskog poslovanja, te ostalih 

elemenata koji se utvrđuju po obrascu koji propisuje Ministarstvo. 

(11) Prava i obaveze direktora instituta preciznije su definirane Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti 

Kantona Sarajevo i ovim Zakonom, kao i statutom visokoškolske ustanove u kojoj institut ima status 


Član 133. 

(Izbor rukovodioca organizacione jedinice) 

(1) Izbor dekana vrši se na osnovu rezultata javnog konkursa koji objavljuje vijeće u jednom dnevnom 

listu i na WEB-stranici organizacione jedinice i univerziteta najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata 

dekana na dužnosti. 

(2) Dekan fakulteta ili akademije bira se iz reda članova akademskog osoblja u zvanju redovnog ili 

vanrednog profesora koji je u radnom odnosu u punom radnom vremenu na tom fakultetu ili akademiji i to 

tajnim glasanjem članova vijeća, pri čemu je za donošenje odluke o imenovanju potrebna podrška 

natpolovične većine od ukupnog broja članova vijeća. 

(3) Na funkciju rukovodioca organizacione jedinice po osnovu konkursa iz stava (1) ovog člana ne može 

se izabrati lice koje bi prije roka za predaju prijava na konkurs, a koji ne može biti duži od 15 dana od 

objave konkursa, navršilo 62 godine života.

(4) Vijeće, nakon donesene odluke o izboru dekana, dostavlja rješenje rektoru univerziteta na potpis. 

(5) Rektor je obavezan potpisati rješenje o imenovanju i isto proslijediti organizacionoj jedinici radi 

dostavljanja obavještenja o tome prijavljenim kandidatima i to najkasnije sedam dana od dana prijema 

rješenja na potpis. 

(6) Protiv rješenja iz stava (5) ovog člana može se izjaviti žalba od strane prijavljenih kandidata senatu u 

roku od 15 dana od dana prijema rješenja. 

(7) Protiv rješenja senata po žalbi iz stava (6) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti 

upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku 30 dana od prijema rješenja. 

(8) Dekan se bira na mandatni period od četiri godine sa mogućnošću još jednog uzastopnog izbora. 

(9) Prodekane bira i razrješava vijeće na prijedlog dekana. Izuzev u vanrednim okolnostima, mandat 

prodekana prati mandat dekana pri čemu se odredbe stava (3) ovog člana odnose i na prodekane. 

(10) Broj prodekana, njihova prava i obaveze utvrđuju se statutom. 

(11) Postupak izbora i razrješenja dekana i prodekana nakon isteka mandata odnosno prije isteka mandata 

kao i vršenje funkcije dekana/prodekana u slučaju privremene spriječe- nosti dekana/prodekana da obavlja 

svoju dužnost preciznije se uređuju statutom. 

(12) Dekani zatečeni na dužnosti u svom prvom mandatnom periodu danom stupanja na snagu ovoga 

zakona obavljat će svoju dužnost do isteka svog mandata i mogu biti birani na funkciju dekana za drugi 

uzastopni mandatni period. 

(13) Dekani zatečeni na dužnosti u svom drugom uzastopnom mandatnom periodu danom stupanja na 

snagu ovoga zakona obavljat će svoju dužnost do isteka svog mandata i ne mogu biti birani na funkciju 

dekana za treći uzastopni mandatni period. 

(14) Direktor instituta se bira u skladu sa odredbama ovog Zakona koje se odnose na izbor rukovodioca 

organizacione jedinice, a što će se preciznije urediti statutom visokoškolske ustanove. 

(15) Radni odnos u punom radnom vremenu iz stava (2) ovog člana preciznije se definira statutom 


(1) Dekanu/direktoru prestaje mandat: 

a) istekom perioda na koji je biran; 

b) ostavkom; 

c) prijevremenim razrješenjem; 

Član 134. 

(Prestanak mandata rukovodioca organizacione jedinice) 

d) izborom na neku drugu funkciju nespojivu sa funkcijom dekana. 

(2) Vijeće može donijeti odluku o razrješenju dekana /direktora i prije isteka perioda na koji je 

imenovan:

a) ako ostvaruje loše poslovne rezultate; 

b) ako bude pravosnažno osuđen za krivično djelo; 

c) ako ne izvršava zadatke predviđene zakonom i statutom ili ih izvršava protivno njima; 

d) prekorači ovlaštenja i time nanese štetu organizacionoj jedinici odnosno visokoškolskoj ustanovi; 

e) zbog odsutnosti ili spriječenosti da u neprekidnom periodu dužem od tri mjeseca obavlja dužnost; 

f) ako svojim ponašanjem povrijedi ugled funkcije dekana/direktora. 

(3) Obrazložen prijedlog za razrješenje dekana/direktora, zbog jednog ili više razloga navedenih u st. (1) i 

(2) ovog člana, vijeću može podnijeti: 

a) osnivač visokoškolske ustanove; 

b) najmanje jedna trećina članova upravnog odbora visokoškolske ustanove, 

c) najmanje jedna trećina članova senata; 

d) rektor; 

e) najmanje jedna trećina članova vijeća organizacione jedinice. 

(4) Dekan/direktor je dužan sazvati sjednicu vijeća najkasnije petnaest dana od dana prijema prijedloga iz 

stava (3) ovog člana i o tome obavijestiti rektora i osnivača, odnosno Ministarstvo. 

(5) O prijevremenom razrješenju dekana/direktora vijeće odlučuje tajnim glasanjem pri čemu je za 

donošenje odluke o razrješenju potrebna natpolovična većina od ukupnog broja članova vijeća 


(6) Na istoj sjednici vijeća organizacione jedinice, nakon donošenja odluke o razrješenju 

dekana/direktora, donosi se odluka o imenovanju vršioca dužnosti dekana/direktora. Prijedlog za vršioca 

dužnosti dekana/direktora može podnijeti svaki član vijeća. Vršioca dužnosti dekana/direktora bira vijeće 

tajnim glasanjem, natpolovičnom većinom članova vijeća na vremenski period do šest mjeseci. 

(7) U slučajevima donošenja odluke iz st. (5) i (6) ovog člana vijeće obavezno na istoj sjednici donosi i 

odluku o raspisivanju konkursa za izbor novog dekana/direktora po proceduri iz člana 133. ovog Zakona. 

(8) U slučaju razrješenja dekana prije isteka mandata, mandat prodekana prestaje izborom novih 

prodekana na prijedlog novoizabranog dekana. 

DIO DESETI - FINANSIRANJE 

Član 135. 

(Finansiranje visokokoškolske ustanove kao javne ustanove) 

(1) Visokoškolska ustanova čiji je osnivač ili suosnivač Kanton, finansira se ili sufinansira iz Budžeta po 

osnovu kriterija za finansiranje visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova, koje na prijedlog 

Ministarstva utvrđuje Vlada.

(2) Sredstvima iz stava (1) ovog člana se osigurava: 

a) dio plaće i naknade akademskog osoblja i ostalih zaposlenika u visokoškolskoj ustanovi; 

b) dio materijalnih troškova; 

c) minimalno tehničko opremanje visokoškolske ustanove; 

d) radni i životni standard studenata. 

(3) U slučaju da je Kanton suosnivač visokoškolske ustanove sufinansiranje se reguliše posebnim 

ugovorom. 

(4) Sredstva koja obezbjeđuje Kanton utvrđuju se u skladu sa kriterijima iz stava (1) ovog člana, zavisno 

od prirode, značaja i finansijskih zahtjeva nastavnih programa koji se realiziraju na visokoškolskoj 

ustanovi, općih pretpostavki za ostvarivanje prihoda visokoškolskih ustanova iz sopstvenih izvora, statusne 

strukture studenata i nastavnog osoblja te drugih parametara. 

(5) S ciljem promoviranja funkcionalnosti organizacione jedinice, statutom visokoškolske ustanove kao 

javne ustanove precizira se na koji način i u kojem omjeru organizacione jedinice imaju akademska i 

finansijska ovlaštenja unutar te visokoškolske ustanove. Statutom se preciznije uređuju pitanja rada 

organizacionih jedinica, način i mogućnost nastupa organizacione jedinice na tržištu u okviru njene 

registrirane djelatnosti a u skladu sa važećim zakonskim propisima. 

Član 136. 

(Izvori prihoda) 

Osim prihoda iz člana 135. ovog Zakona visokoškolska ustanova može sticati prihod i iz: 

a) realizacije naučnoistraživačkog i umjetničkog rada; 

b) pružanja intelektualnih odnosno naučnih, stručnih i umjetničkih usluga; 

c) izdavačke djelatnosti; 

d) postupaka nostrifikacije i ekvivalencije javnih isprava; 

e) autorskih prava i patenata; 

f) donacija pravnih i fizičkih lica; 

g) legata, poklona i zavještanja; 

h) sredstava koje uplaćuju studenti na svim ciklusima studija za bilo koju vrstu obrazovnih, 

administrativnih i drugih usluga u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima visokoškolske ustanove; 

i) školarine za sve cikluse studija; 

j) djelatnosti njenih laboratorija, centara, instituta, podorganizacionih jedinica i drugih organizacionih 

struktura visokoškolske ustanove; 

k) dijagnostičke i druge stručne usluge za potrebe humanog i animalnog zdravstva;

l) drugih izvora u skladu sa zakonom i registriranom djelatnošću visokoškolske ustanove. 

Član 137. 

(Školarina) 

(1) Na prijedlog senata visokoškolske ustanove kao javne ustanove, Vlada utvrđuje školarinu kao vrstu 

participacije troškova studija koju su obavezni plaćati studenti u visokoškolskim ustanovama kao javnim 

ustanovama. 

(2) Školarina iz stava (1) ovog člana može da se odredi u različitoj visini za organizacione jedinice 

visokoškolske ustanove kao javne ustanove i u okviru njih, za različite studijske programe, zavisno od 

troškova njihove realizacije. 

Član 138. 

(Odluka o participaciji) 

(1) Odluku o vrsti usluga koje studentima pruža visokoškolska ustanova utvrđuje Vlada na prijedlog 


(2) Odluku o visini cijena za usluge iz stava (1) ovog člana za visokoškolsku ustanovu kao javnu 

ustanovu donosi Vlada, a za visokoškolsku ustanovu kao ustanovu osnivač. 

(3) Visokoškolska ustanova kao ustanova svoju odluku iz stava (2) ovog člana obavezna je dostaviti 

Ministarstvu. 

Član 139. 

(Način korištenja sredstava) 

(1) Sredstva iz čl. 135. i 136. ovog Zakona koriste se u skladu sa namjenom za koju su stečena. 

(2) Osim budžetskog finansiranja visokoškolska ustanova se može finansirati samo iz onih izvora koji ne 

ugrožavaju njenu institucionalnu autonomiju i ne umanjuju akademsku autonomiju odnosno ne 

ograničavaju njene akademske slobode. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima čija vrsta i 

obim ne ugrožavaju osnovnu djelatnost visokoškolske ustanove. 

(3) Isplata plaća akademskom osoblju i drugim zaposlenicima na visokoškolskoj ustanovi kao javnoj 

ustanovi se vrši u skladu sa jedinstvenim pravilnikom o plaćama koji usvaja upravni odbor visokoškolske 

ustanove na prijedlog senata. 

(4) Okvirna norma akademskog osoblja na visokoškolskoj ustanovi je propisana Standardima i 

normativima i jedinstvena je na nivou visokoškolske ustanove te ne može biti izmijenjena i definirana po 

organizacionim jedinicama univerziteta izvan predviđenog normativnog okvira. 

Član 140. 

(Utvrđivanje kriterija za raspodjelu budžetskih sredstava) 

Vlada na osnovu Standarda i normativa utvrđuje kriterije te propisuje metodologiju za raspodjelu 

budžetskih sredstava za nastavni, naučnonastavni, umjetnički, umjetničkonastavni, i naučnoistraživački rad, 

polazeći od zadatog kvaliteta obrazovanja i specifičnosti određenih nastavnih programa koji se realiziraju 

od strane visokoškolske ustanove. 

Član 141. 

(Utvrđivanje broja studenata koji se finansiraju iz Budžeta Kantona)

Vlada, u skladu sa kriterijima iz ovog Zakona, određuje broj studenata koji se finansiraju iz Budžeta 

Kantona za određeni studijski program i to u okviru prvog i drugog ciklusa studija. 

Član 142. 

(Samofinansiranje studenata) 

(1) Pored broja studenata iz člana 141. ovog Zakona, Vlada odobrava i broj studenata kao i visinu 

troškova studija za studente koji sami finansiraju svoj studij ili čiji studij finansiraju drugi subjekti, vodeći 

računa da taj broj zajedno sa brojem studenata iz člana 141. stav (1) ne može biti veći od broja studenata za 

koji je visokoškolska ustanova licencirana. 

(2) Posebnim aktom, koji na prijedlog Ministarstva donosi Vlada, uredit će se pitanja kreditiranja 

studenata kao jednog od vidova finansiranja studija, i to u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu 


Član 143. 

(Sufinansiranje naučnoistraživačke djelatnosti) 

(1) Za visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu osnivač obezbjeđuje dio sredstava za sufinansiranje 

razvoja naučnoistraživačkog rada, u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona 


(2) Dio sredstava isključivo za naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne projekte, za učešće na naučnim 

skupovima, stvaranju vlastitih referentnih izdanja, publikacija osigurat će visokoškolska ustanova kao javna 

ustanova putem namjenskog izdvajanja sredstava na jedinstveni račun u visini od 10% ukupnih vlastitih 

prihoda svih organizacionih jedinica univerziteta. 

(3) Način izdvajanja i korištenja sredstava iz prethodnog stava uredit će se posebnim pravilnikom koji na 

inicijativu i prijedlog senata, usvaja upravni odbor visokoškolske ustanove kao javne ustanove i to u roku 

od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona. Primjena ovog pravilnika počinje od dana integracije 

univerziteta. 

Član 144. 

(Budžetska i vanbudžetska sredstva) 

(1) Budžetska sredstva obezbijeđena od strane osnivača koriste se u skladu sa namjenom za koju su 

dodijeljena a prema finansijskom planu koji na prijedlog senata usvaja upravni odbor visokoškolske 

ustanove kao javne ustanove. 

(2) Vanbudžetska sredstva troše se u skladu sa Pravilnikom o utrošku vanbudžetskih sredstava koji 

donosi Ministarstvo u saradnji sa Ministarstvom finansija Kantona Sarajevo na prijedlog upravnog odbora 

visokoškolske ustanove i u skladu sa finansijskim planom iz stava (1) ovog člana. 

(3) Rektor je obavezan dostaviti šestomjesečni i godišnji izvještaj o utrošku budžetskih i vanbudžetskih 

sredstava upravnom odboru visokoškolske ustanove. 

(4) Upravni odbor u skladu sa svojim pravima i obavezama putem Ministarstva podnosi Vladi 

šestomjesečni i godišnji izvještaj o radu visokoškolske ustanove sa izvještajem o finansijskom poslovanju. 

Član 145. 

(Sticanje statusa pridružene članice i mogućnost finansiranja visokoškolske ustanove kao ustanove)

(1) Fakulteti, akademije i centri kao ustanove, mogu biti u sastavu univerziteta kao javne ustanove u 

svojstvu pridružene članice, uz uvjet podrške senata i saglasnost osnivača Univerziteta kao javne ustanove. 

(2) Cjelokupna procedura sticanja statusa iz stava (1) ovog člana se preciznije uređuje statutom 

Univerziteta. 

(3) Kanton može, ukoliko postoji društveni interes i potreba za obrazovanjem određenog broja 

deficitarnih kadrova konkretnog naučnog, umjetničkog ili stručnog profila te ako visokoškolska ustanova 

kao javna ustanova potvrdi da nije u mogućnosti da školuje deficitarne kadrove iz ovog člana, a u skladu sa 

članom 50. ovog Zakona, i ako mogućnosti to dozvoljavaju, visokoškolskim ustanovama kao ustanovama 

koje obrazuju takve kadrove na području Kantona obezbijediti dio sredstava za obrazovanje navedenih 

kadrova, što se regulira posebnim ugovorom. 

(4) Postojanje društvenog interesa iz stava (3) ovog člana utvrđuje se posebnom odlukom Skupštine. 

DIO JEDANAESTI - DOKUMENTACIJA, EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE 

Član 146. 

(Dokumentacija i evidencija) 

(1) Visokoškolska ustanova obavezna je voditi matične knjige: 

(a) studenata i lica koja su stekla višu odnosno visoku stručnu spremu, stručni stepen specijaliste, naučni 

stepen magistra odnosno doktora nauka. 

(b) 

studenata koji su završili prvi, drugi i treći ciklus po bolonjskom studiju. 

(2) Pored dokumentacije iz stava (1) ovog člana, visokoškolska ustanova je obavezna voditi i evidenciju o 

ispitima, uspjehu studenata i ostalu evidenciju utvrđenu zakonom, statutom i drugim općim aktima 


(3) Matične knjige i evidencije o izdatim diplomama trajno se čuvaju. 

(4) Propis o sadržaju i izgledu, načinu vođenja matičnih knjiga i evidencije o izdatim diplomama donosi 

Ministarstvo. 

(5) Propise kojima se preciznije utvrđuje postupak i način vođenja i čuvanja ostalih vrsta evidencija 

odnosno dokumentacije donosi visokoškolska ustanova. 

Član 147. 

(Javne isprave) 

(1) Javne isprave, u smislu ovog Zakona, su: diploma o stečenom naučnom stepenu doktora nauka, 

odnosno stepenu magistra, diploma o stečenom stepenu stručne spreme i zvanju i dodatak diplomi, indeks, 

ispisnica, uvjerenje o diplomiranju, uvjerenje o položenim ispitima, uvjerenje o uspjehu u studiju, uvjerenje 

o učešću u pojedinim oblicima stručnog usavršavanja i permanentnog obrazovanja i druge javne isprave u 

skladu sa zakonom. 

(2) Diplomu o stečenoj visokoj stručnoj spremi, kao i diplomu o stečenom stepenu magistra, odnosno 

doktora nauka, izdaje isključivo visokoškolska ustanova.

(3) Pravilnik o sadržaju javnih isprava, sa izuzetkom diplome i dodatka diplomi čiji će sadržaj i forma biti 

uređeni uputstvom Agencije shodno članu 50. Okvirnog zakona, u smislu ovog Zakona, donosi 

Ministarstvo. 

(4) Javne isprave, u smislu ovog Zakona, koje izdaju visokoškolske ustanove za studente koji su studij 

okončali po bolonjskom studiju su: diploma, dodatak diplomi, uvjerenje o završenom stepenu ciklusa 

studija, uvjerenje o prepisu ocjena, studentska prijava po osnovu mobilnosti i druge javne isprave u skladu 

sa zakonom, statutom i drugim općim aktima visokoškolske ustanove. 

Član 148. 

(Priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija) 

(1) Nostrifikacija i ekvivalencija odnosno priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije (u daljem 

tekstu: priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija) je formalno potvrđivanje vrijednosti inostrane 

visokoškolske obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo u 

svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju. 

(2) Stručno priznavanje je priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije u svrhu zapošljavanja. 

(3) Akademsko priznavanje je priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije u svrhu nastavka 

obrazovanja. 

(4) U postupku priznavanja u svrhu zapošljavanja imaocu inostrane visokoškolske kvalifikacije utvrđuje 

se nivo i vrsta studija, kao i stručni, akademski, odnosno naučni naziv, bez upoređivanja nastavnih planova 

i programa. 

(5) U postupku priznavanja radi nastavka obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja imaocu inostrane 

visokoškolske kvalifikacije utvrđuje se pravo na nastavak započetog visokog obrazovanja, odnosno pravo 

na uključivanje u nivoe visokog obrazovanja, kojim se priznaje ravnopravnost sa odgovarajućom 

visokoškolskom kvalifikacijom na način da se vrši vrednovanje inostranog studijskog programa. 

(6) U postupku priznavanja radi nastavka obrazovanja, vrednovanje se vrši na osnovu podataka o 

inostranoj visokoškolskoj ustanovi na kojoj se studijski program izvodi, sistemu obrazovanja u zemlji u 

kojoj je stečena inostrana visokoškolska kvalifikacija, nivoa i vrste postignutih znanja i vještina, prava koja 

ta kvalifikacija daje u državi u kojoj je stečena i drugim okolnostima značajnim za priznavanje. 

(7) Jednom izvršeno pozitivno vrednovanje određenog inostranog studijskog programa važi za sve 

buduće slučajeve kada je riječ o istom studijskom programu. 

Član 149. 

(Nadležnost u postupku priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija) 

(1) Stručno priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija vrši univerzitet i visoka škola. 

(2) Akademsko priznavanje vrši univerzitet, putem fakulteta i akademija, i visoka škola. 

(3) Podnosilac zahtjeva je obavezan u svom zahtjevu naznačiti da li zahtjev za priznavanjem inostrane 

visokoškolske kvalifikacije podnosi u svrhu zapošljavanja ili u svrhu nastavka obrazovanja. 

(4) U postupku obrade i razmatranja podnesenog zahtjeva za priznavanjem inostrane visokoškolske 

kvalifikacije, kao i u postupku njegovog rješavanja, tijela univerziteta i visoke škole odnosno fakulteta i 

akademija su obavezna postupati u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine 

Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 2/98 i 48/99).

(5) Postupak provođenja priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija preciznije se uređuje 

pravilnikom kojeg donosi senat visokoškolske ustanove, a na koji saglasnost daje Ministarstvo. 

(6) Visokoškolska ustanova može vršiti priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija nakon 

stupanja na snagu pravilnika iz stava (5) ovog člana. 

Član 150. 

(Provođenje postupka akademskog priznavanja) 

(1) Zahtjev za akademskim priznavanjem inostrane visokoškolske kvalifikacije podnosi se organizacionoj 

jedinici odnosno fakultetu ili akademiji koja dodjeljuje iste ili odgovarajuće visokoškolske kvalifikacije u 

odnosu na stranu visokoškolsku kvalifikaciju čije se priznavanje traži. 

(2) Vijeće organizacione jedinice je obavezno donijeti odluku o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog 

člana u roku od 30 dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva, na osnovu koje rukovodilac organizacione 

jedinice odnosno dekan fakulteta ili akademije izdaje rješenje. 

(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba senatu visokoškolske ustanove u roku od 

15 dana od dana dostavljanja rješenja. 

(4) Žalba se podnosi organizacionoj jedinici odnosno fakultetu ili akademiji iz stava (1) ovog člana, koja 

je razmatrala zahtjev u prvom stepenu. Rukovodilac organizacione jedinice odnosno dekan fakulteta ili 

akademije je obavezan, u roku od tri dana od dana prijema žalbe, cjelokupni predmet sa žalbom proslijedi 

senatu na rješavanje. 

(5) Senat visokoškolske ustanove je obavezan odluku o žalbi donijeti u roku od 60 dana od dana 

zaprimanja žalbe. 


u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke. 

Član 151. 

(Provođenje postupka stručnog priznavanja i priznavanja u slučaju multidisciplinarnosti/interdiciplinarnosti 

studijskog programa) 

(1) Kada se radi o zahtjevu za stručnim priznavanjem inostrane visokoškolske kvalifikacije ili kada se u 

postupku razmatranja podnesenog zahtjeva utvrdi da se radi o multidisciplinarnom/interdisciplinarnom 

programu za koji ne postoji odgovarajuća organizaciona jedinica, odnosno fakultet ili akademija postupak 

priznavanja provodi univerzitet odnosno visoka škola. 

(2) Za provođenje postupka iz stava (1) ovog člana senat visokoškolske ustanove imenuje posebnu 

komisiju sastavljenu od članova iz naučne/umjetničke oblasti odnosno disciplina koje su zastupljene u tom 

studijskom programu. 

(3) Komisija iz stava (2) ovog člana o provedenom postupku sačinjava izvještaj koji dostavlja senatu 

visokoškolske ustanove na razmatranje i odlučivanje. 

(4) Senat visokoškolske ustanove donosi odluku na osnovu koje rektor izdaje rješenje. 


u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

(6) Univerzitet i visoka škola, kao i akademije i fakulteti su obavezni voditi Registar zaprimljenih i 

riješenih zahtjeva za priznavanjem inostranih visokoškolskih kvalifikacija. 

(7) Odluku o cijeni provođenja postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija na području 

Kantona donosi Vlada na prijedlog visokoškolske ustanove. 

(8) U postupku priznavanja inostrane visokoškolske kvalifikacije mogu se vrednovati samo elementi na 

osnovu kojih se stiče kvalifikacija čije se priznavanje traži, a što će se preciznije urediti pravilnikom iz 

člana 149. stav (5) . 

(9) Organizaciona jedinica odnosno fakultet ili akademija koja vrši akademsko priznavanje inostrane 

visokoškolske kvalifikacije nakon provedenog stručnog priznavanja, podnosiocu zahtjeva može naplatiti 

samo novčani iznos koji predstavlja razliku između cijene utvrđene za akademsko priznavanje i cijene 

utvrđene za stručno priznavanje u odluci iz stava (7) ovog člana. 

DIO DVANAESTI - NADZOR 

Član 152. 

(Nadzor nad provođenjem zakona) 

(1) Nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje na visokoškolskim 

ustanovama vrši Ministarstvo na način predviđen zakonom. 

(2) U vršenju nadzora Ministarstvo može, u cilju utvrđivanja relevantih činjenica i okolnosti u svakom 

konkretnom slučaju, zatražiti od nadležne inspekcije provođenje radnji u skladu sa zakonom i dostavljanje 

informacije o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama. 

(3) Nadležna inspekcija za pitanja obrazovanja je obavezna, u posljednjoj sedmici mjeseca septembra za 

proteklu studijsku godinu, dostaviti Ministarstvu informaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, o 

utvrđenom stanju, pojavama i problemima, kao i o preduzetim mjerama, sa prijedlogom mjera i aktivnosti 

koje bi trebalo preduzeti za preveniranje, kao i otklanjanje utvrđenog nezakonitog ponašanja. U informaciji 

se obavezno moraju obraditi vidovi, oblici i načini kršenja zakona i drugih propisa, nedostaci u propisima i 

predložiti u kojem bi smislu trebalo mijenjati važeća zakonska rješenja kao i provedbene propise. 

Član 153. 

(Nadzor nad zakonitošću rada) 

(1) Nadzor nad zakonitošću rada visokoškolskih ustanova vrši Ministarstvo, u skladu sa zakonom. 

(2) Ministarstvo je obavezano poništiti odnosno obustaviti od izvršenja odluku tijela visokoškolske 

ustanove, ako je protivna zakonu, podzakonskim i provedbenim aktima navedenim u zakonu. 

(3) Nakon postupanja Ministarstva na način iz stava (2) ovog člana dalji postupak se provodi u skladu sa 

zakonom. 

(4) Odgovorna tijela visokoškolske ustanove obavezna su na zahtjev Ministarstva u zahtijevanom roku 

dostaviti sve tražene informacije i dokumente potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti. 

Član 154. 

(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona, provedbenih propisa, kao i akata i odluka 

tijela/organa visokoškolskih ustanova donesenih u cilju izvršenja obaveza utvrđenih ovim Zakonom vrši 

nadležna inspekcija, u skladu sa zakonom. 

(2) Kada u vršenju inspekcijskog nadzora nadležna inspekcija za oblast obrazovanja utvrdi da 

visokoškolska ustanova ne ispunjava uvjete za rad propisane ovim Zakonom i Standardima i normativima, 

odredit će primjeren rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka i o tome obavijestiti osnivača visokoškolske 

ustanove kao ustanove, odnosno Ministarstvo ukoliko se radi o visokoškolskoj ustanovi kao javnoj 

ustanovi. 

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana nadležna inspekcija može zabraniti visokoškolskoj ustanovi upis 

novih studenata, kao i preduzimanje i provođenje drugih aktivnosti čije zakonito obavljanje je uslovljeno 

prethodnim otklanjanjem utvrđenih nedostataka i nepravilnosti. 

(4) Ukoliko visokoškolska ustanova nakon isteka utvrđenog roka iz stava (2) ovog člana ne otkloni 

utvrđene nepravilnosti nadležna inspekcija će o tome dostaviti obavijest Ministarstvu s ciljem donošenja 

rješenja o zabrani daljeg rada i brisanja visokoškolske ustanove iz Registra akreditiranih i licenciranih 


(5) Ministarstvo će, nakon pribavljenog očitovanja Agencije o utvrđenim nepravilnostima, kao i 

postupanju visokoškolske ustanove dok je trajao rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka iz stava (2) ovog 

člana, donijeti rješenje o zabrani daljeg rada i po službenoj dužnosti izvršiti brisanje visokoškolske 

ustanove iz Registra akreditiranih i licenciranih visokoškolskih ustanova. 

(6) Kada nadležna inspekcija za oblast obrazovanja utvrdi nepravilnosti u radu visokoškolske ustanove 

koje ne sprečavaju dalji rad visokoškolske ustanove, odnosno kada utvrdi da visokoškolska ustanova ne 

postupa ili postupa nepravilno ili nepotpuno prema obavezama koje su joj određene propisima, obavezna je 

prema utvrđenom činjeničnom stanju naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: 

a) narediti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim 

Zakonom ili ukoliko takav rok nije propisan odrediti primjereni rok u skladu sa zakonom; 

b) narediti preduzimanje odgovarajućih upravnih radnji i mjera radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ili 

nedostatka koje je visokoškolska ustanova obavezna preduzeti u roku i na način kako je naloženo; 

c) narediti visokoškolskoj ustanovi nalaganjem odgovarajućih upravnih mjera potpunu i pravilnu 

primjenu ovog Zakona, drugih propisa i akata donesenih na osnovu ovog Zakona; 

d) zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa ovim Zakonom, provedbenim 

propisima i aktima donesenim u cilju provođenja ovog Zakona; 

e) izdati prekršajni nalog; 

f) podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; 

g) podnijeti izvještaj nadležnom organu o učinjenom krivičnom djelu; 

h) preduzeti druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlaštena. 

(7) Inspekcija za oblast obrazovanja upravne mjere nalaže rješenjem. Protiv rješenja inspekcije može se 

izjaviti žalba Ministarstvu. 

(8) Žalba na rješenje iz stava (7) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

DIO TRINAESTI - KAZNENE ODREDBE 

Član 155. 

(Kazne za prekršaje visokoškolske ustanove) 

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj visokoškolska 

ustanova, ako: 

1) propusti preduzeti radnje iz člana 7. stav (4); 

2) izvrši osnivanje ili obavlja djelatnosti suprotno propisima iz člana 18.; 

3) počne sa radom prije pravosnažnosti rješenja iz člana 25. stav (1); 

4) vrši osnivanje organizacionih ili podorganizacionih jedinica ili izmjenu njihovih naziva ili provodi 

statusne promjene suprotno članu 27. ili suprotno članu 35.; 

5) vrši prijem i upis studenata ili obavlja druge zabranjene aktivnosti dok traje rok utvrđen za otklanjanje 

nepravilnosti u skladu sa članom 28. stav (6); 

6) vrši statusne promjene ili otvaranje novih odjeljenja suprotno članu 28. stav (8); 

7) ne obezbijedi finansijska sredstva i ne osigura trajno čuvanje javnih isprava, dokumentacije i 

evidencije, arhiva i druge dokumentacije u skladu sa članom 35. st. (7) i (8); 

8) stiče ili upravlja ili koristi imovinu suprotno članu 42.; 

9) organizira studij sa domaćom ili inostranom visokoškolskom ustanovom ili utvrdi cijenu za navedeni 

studij suprotno članu 44.; 

10) izvodi studij, utvrđuje nastavne predmete i donosi nastavne planove i programe suprotno čl. 45., 46. i 

47; 

11) utvrdi cijenu za studij trećeg ciklusa suprotno članu 44. stav (7); 

12) vrši izmjene nastavnog plana i programa suprotno članu 51.; 

13) ne uspostavi sistem kvaliteta i ne dostavi Ministarstvu izvještaj u skladu sa čl. 52. i 53.; 

14) utvrdi cijenu studija iz člana 59. stav (5) suprotno stavu (6) člana 59; 

15) ne donese odluku iz člana 56. stav (3) ili vrši njene izmjene suprotno stavu (4) člana 56.; 

16) izdaje certifikate o završenim necikličnim vidovima obrazovanja suprotno članu 78.; 

17) raspiše odnosno objavi konkurs za upis studenata suprotno članu 83.; 

18) provede provjeru znanja kandidata za upis u prvu godinu studija suprotno članu 83.; 

19) dodjeljuje akademska zvanja ili vrši izbor akademskog osoblja koje ne ispunjava uvjete za izbor 

propisane članovima od 96. do 98.;

20) ne zaključi ili zaključi ugovor o radu sa članom akademskog osoblja suprotno članu 95 stav (4); 

21) ne utvrdi Program ili ne podnese izvještaj u skladu sa članom 95. st. (6) i (7); 

22) ne definira sadržaj pojmova iz člana 100. stav (3); 

23) u postupku izbora u akademska zvanja prihvati objavljene naučne redove suprotno članu 101.; 

24) raspiše konkurs za izbor akademskog osoblja ili utvrdi nastavnu potrebu kao osnov za raspisivanje 

konkursa suprotno članu 103.; 

25) ne raspiše konkurs za izbor u akademska zvanja u skaldu sa članom 104. stav (3); 

26) izvrši angažman akademskog osoblja sa druge domaće ili strane visokoškolske ustanove suprotno 

članu 104.; 

27) vijeće ili rukvodilac organizacione jedinice ili senat visokoškolske ustanove ne postupaju u rokovima 

iz člana. 109. ili iz člana 110.; 

28) omogući sudjelovanje u nastavnom procesu ili u izvršavanju aktivnosti, za koje nije zakonom 

ovlašten, profesoru emeritusu suprotno članu 117.; 

29) omogući sudjelovanje u nastavnom procesu akademskom osoblju koje nije izvršilo ljekarski pregled 

u skladu sa članom 118.; 

30) ne izvrši obavezu iz člana 121. st. (5) i (6); 

31) izvrši izbor dekana ili direktora suprotno uvjetima ili proceduri iz člana 133.; 

32) naplaćuje školarinu ili utvrdi vrstu ili visinu cijene za usluge koje pruža studentima suprotno čl. 137. i 

138.; 

33) utvrdi broj studenata ili izvrši upis studenata suprotno čl. 141. i 142.; 

34) ne vodi uredano i potpuno, odnosno na propisani način, dokumentaciju i evidenciju iz člana 146.; 

35) ne izvrši i ne provede pojedine radnje u postupku priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija u 

propisanim rokovima ili provodi propisani postupak ili pojedine faze postupka suprotno čl. 148., 149. i 

150.; 

36) utvrdi cijenu o provođenju postupka priznavanja stranih visokoškolskih kvalifikacija suprotno članu 

151.; 

37) ne izvrši naloženu upravnu mjeru u roku i na način kako je naloženo rješenjem nadležne inspekcije za 

oblast obrazovanja. 

Član 156. 

(Kazne za prekršaje odgovornih lica) 

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj visokoškolska ustanova, 

ako:

a) ne donese ili vrši izmjenu ili ne izvrši objavljivanje odluke iz člana 56. st. (3) i (4); 

b) ne provede postupak utvrđivanja odgovornosti i sankcionisanja člana akdemskog osoblja koji postupa 

suprotno članu 56. stav (5); 

c) ne osigura da akademsko osoblje ličnim prisustvom i angažmanom u potpunosti realizira utvrđeni 

nastavni plan i program u skladu sa članom 61. stav (1) ili ne osigura izvršavanje obaveza u skladu sa 

članom 62. stav (8); 

d) ne utvrdi metode iz člana 61. stav (4); 

e) ne provede postupak utvrđivanja odgovornosti i sankcionisanja člana akademskog osoblja za kojeg se 

utvrdi da nije utvrdio ili da ne provodi konsultacije u skladu sa članom 62. stav (5); 

f) ne preduzme potrebne radnje da spriječi provođenje provjera znanja suprotno članu 64. stav (8) ili ne 

donese odluku iz člana 64. stav (9); 

g) omogući realizaciju ili provođenje završnog ispita ili nastavnih aktivnosti suprotno članu 65. stav (8); 

h) omogući studentu upis u narednu studijsku godinu suprotno članu 68. stav (1); 

i) izvrši prijem i upis studenta suprotno članu 80. stav (2); 

j) omogući sticanje statusa studenta suprotno članu 84. st. (6) i (7); 

k) imenuje komisiju za pripremanje prijedloga za izbor suprotno članu 105.; 

l) ne osigura da se propisane radnje u postupku izbora akademskog osoblja provedu u rokovima 

propisanim u čl.106., 107., 108. i 109.; 

m) ne provede postupak utvrđivanja odgovornosti u skladu sa članom 112. st. (3) i (4); 

n) ne predzme radnje i ne osigura da akademsko osoblje izvršava nastavne i druge obaveze u skladu sa 


o) dozvoli i omogući angažman člana akademskog osoblja u okviru visokoškolske ustanove ili na drugoj 

organizacionoj jedinici ili drugoj visokoškolskoj ustanovi suprotno uvjetima iz člana 115.; 

p) ne utvrdi postupak za praćenje i evidentranje redovnog i urednog izvršavanja obaveza u skladu sa 


r) omogući i dozvoli angažman i sudjelovanje u nastavnom procesu članu akademskog osoblja suprotno 

članu 116. stav (1). 

Član 157. 

(Kazne za prekršaje odgovornih lica) 

Za prekršaj iz čl. 155. i 156. ovog Zakona kaznit će se organ rukovođenja i odgovorno lice u 

visokoškolskoj ustanovi, odnosno organizacionoj jedinici u iznosu od 1000 KM do 5000 KM. 

DIO ČETRNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 158. 

(Rok za donošenje podzakonskih akata) 

(1) Propisi za provođenje ovog Zakona bit će doneseni najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana njegovog 

stupanja na snagu, osim ako ovim Zakonom nije izričito drugačije određeno. 

(2) Do donošenja propisa iz stava (1) ovog člana primjenjivat će se propisi koji su važili do stupanja na 

snagu ovog Zakona, u dijelu koji nije u suprotnosti sa ovim Zakonom. 

(3) Do dana integracije univerziteta kao javne ustanove primjenjuju se odredbe internih akata univerziteta 

odnosno fakulteta i akademija sa pravnim subjektivitetom koje se odnose na pokretanje i provođenje 

procedure raspisivanja konkursa za izbor akademskog osoblja, izbor rektora, rukovodioca organizacione 

jedinice/direktora i upis studenata. 

(4) Odredbe ovog Zakona, koje se odnose na ispunjavanje propisanih uvjeta za izbor iz stava (3) ovog 

člana, primjenjuju se zajedno sa internim aktima univerziteta kao i fakulteta odnosno akademija sa pravnim 


(5) U slučaju kolizije između odredbi ovog zakona kojima su propisani uvjeti i rokovi za izbor i internih 

akata univerziteta odnosno fakulteta i akademija sa pravnim subjektivitetom primjenjuju se odredbe ovog 



univerziteta, shodno se primjenjuju i na nadležnost fakulteta i akademija sa pravnim subjektivitetom. 

(7) Rokovi utvrđeni ovim Zakonom za usvajanje odnosno donošenje provedbenih propisa stupanjem na 

snagu izmjena i dopuna zakona produžavaju se za taj period, ukoliko ovim izmjenama i dopunama nije 

predviđen poseban rok. 

Član 159. 


(1) Visokoškolskim ustanovama upisanim u registar koji vodi Ministarstvo priznaje se akreditacija i 

licenca propisana u skladu sa ovim Zakonom za studijske programe koje su imali na dan stupanja na snagu 


(2) Postupak reakreditacije studijskih programa iz stava (1) ovog člana izvršit će se najkasnije do 15. 

augusta 2012. 

Član 160. 

(Usklađivanje rada visokoškolskih ustanova sa zakonom) 

(1) Visokoškolske ustanove iz člana 159. stav (1) na kojima se ostvaruje visoko obrazovanje u skladu sa 

propisima koji su bili na snazi do donošenja ovog Zakona, kao i druge ustanove čija je djelatnost u funkciji 

realizacije visokog obrazovanja obavezne su da usklade svoju organizaciju, rad i opće akte sa ovim 

Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. 

(2) Univerzitet u Sarajevu kao javna ustanova će najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na 

snagu ovog Zakona donijeti statut. Elaborat o integraciji Univerziteta u Sarajevu pripremit će Univerzitet u 

Sarajevu u saradnji sa Ministarstvom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a isti 

će biti dostavljen Skupštini na razmatranje i usvajanje.

(3) U postupku izrade Elaborata iz stava (2) ovog člana posebna pažnja će se posvetiti statusu i modelima 

integracije članica Univerziteta koje pored nastavne i naučne djelatnosti kao osnovne registrirane 

djelatnosti imaju i specifične djelatnosti utvrđene drugim zakonima, pri čemu cjelokupan proces integracije 

zajedno sa izradom i usvajanjem Elaborata ne može trajati duže od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog 


(4) Danom stupanja na snagu Statuta Univerziteta u Sarajevu prestaju da važe pravila dosadašnjih 


Član 161. 

(Status visokoškolskih ustanova kao javnih ustanova u sastavu Univerziteta) 

(1) Postojeće visokoškolske ustanove kao javne ustanove, koje su u sastavu Univerziteta u Sarajevu, za 

koje je Kanton preuzeo osnivačka prava Zakonom o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona 

Sarajevo", broj 9/07 - Prečišćeni tekst), zadržavaju svojstvo pravnog lica do roka utvrđenog u članu u članu 

160. stav (3) ovog Zakona. 

(2) Nakon isteka roka utvrđenog u Elaboratu o integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Službene novine 

Kantona Sarajevo", broj 37/09) visokoškolskim ustanovama kao javnim ustanovama iz stava (1) ovog člana 

prestaje dosadašnje svojstvo samostalne javne ustanove, odnosno pravnog lica i postaju organizacione 

jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa nadležnostima koje će biti definirane statutom, a 

djelovat će pod nazivima: 

1. Univerzitet u Sarajevu - Akademija likovnih umjetnosti; 

2. Univerzitet u Sarajevu - Akademija scenskih umjetnosti; 

3. Univerzitet u Sarajevu - Arhitektonski fakultet; 

4. Univerzitet u Sarajevu - Ekonomski fakultet; 

5. Univerzitet u Sarajevu - Elektrotehnički fakultet; 

6. Univerzitet u Sarajevu - Fakultet sporta i tjelesnog odgoja; 

7. Univerzitet u Sarajevu - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije; 

8. Univerzitet u Sarajevu - Fakultet političkih nauka; 

9. Univerzitet u Sarajevu - Farmaceutski fakultet; 

10. Univerzitet u Sarajevu - Fakultet za saobraćaj i komunikacije; 

11. Univerzitet u Sarajevu - Fakultet zdravstvenih studija; 

12. Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet; 

13. Univerzitet u Sarajevu - Građevinski fakultet; 

14. Univerzitet u Sarajevu - Mašinski fakultet; 

15. Univerzitet u Sarajevu - Medicinski fakultet;

16. Univerzitet u Sarajevu - Muzička akademija; 

17. Univerzitet u Sarajevu - Poljoprivredno-prehrambeni fakultet; 

18. Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet; 

19. Univerzitet u Sarajevu - Prirodno-matematički fakultet; 

20. Univerzitet u Sarajevu - Pedagoški fakultet; 

21. Univerzitet u Sarajevu - Stomatološki fakultet sa klinikama; 

22. Univerzitet u Sarajevu - Šumarski fakultet; 

23. Univerzitet u Sarajevu - Veterinarski fakultet. 

Član 162. 

(Nastavak rada naučnoistraživačkih instituta) 

Danom stupanja na snagu ovog Zakona, naučnoistraživački instituti kao javne ustanove, nad kojima je 

Kanton Sarajevo preuzeo osnivačka prava Zakonom o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona 

Sarajevo", broj 9/07 - Prečišćeni tekst), zadržavaju svojstvo pravnog lica do roka utvrđenog u Elaboratu o 

integraciji Univerziteta u Sarajevu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj:37/09), a nakon toga 

nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove sa 

nadležnostima koje će biti definirane statutom, a djelovat će pod nazivima: 

1) Institut za historiju; 

2) Orijentalni institut; 

3) Institut za jezik; 

4) Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju; 

5) Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 

Član 163. 

(Klinički centar) 

(1) Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Klinički centar) se uključuje u nastavni 

proces organizacionih jedinica visokoškolske ustanove kao javne ustanove, koje pripadaju grupaciji 

medicinskih nauka kao nastavne baze ovih fakulteta za sticanje praktičnih znanja i vještina. 

(2) Položaj i funkcije Kliničkog centra iz stava (1) ovog člana preciznije će se regulirati statutom 

Univerziteta kao javne ustanove. 

(3) Finansiranje nastavne, naučnonastavne i naučnoistraživačke djelatnosti visokoškolske ustanove kao 

javne ustanove, koja se realizira na Kliničkom centru, vrši se iz sredstava visokoškolske ustanove. 

Član 164. 

(Nacionalna i Univerzitetska biblioteka)

(1) Nacionalna i Univerzitetska biblioteka u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Biblioteka), u dijelu nastavne i 

naučnoistraživačke djelatnosti je u neposrednoj vezi sa djelatnošću visokog obrazovanja. 

(2) Položaj i funkcija Biblioteke iz stava (1) ovog člana preciznije će se regulirati statutom Univerziteta 

kao javne ustanove. 

Član 165. 

(Studentski centar) 

(1) Studentski centar u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Centar), u dijelu kojim obezbjeđuje studentski 

standard je u neposrednoj vezi sa djelatnošću visokog obrazovanja. 

(2) Položaj i funkcija Centra preciznije će se regulirati statutom Univerziteta kao javne ustanove. 

(3) Finansiranje djelatnosti Centra vrši se iz sredstava korisnika usluga i dijelom iz sredstava Budžeta 

Kantona. 

Član 166. 

(Položaj visokoškolskih ustanova teoloških nauka) 

(1) Odredbe ovog Zakona se odnose i na teološke fakultete, visoke teološke škole i teološke akademije, 

osim u onim dijelovima čija bi primjena ugrozila specifičnosti ukupne društvene funkcije ovih ustanova. 

(2) Ustanove iz stava (1) ovog člana mogu biti u sastavu univerziteta kao pridružene članice, što se 

regulira posebnim ugovorom. 

(3) Kanton može, kada to mogućnosti dozvoljavaju, ustanovama iz stava (1) ovog člana koje djeluju na 

području Kantona obezbijediti dio sredstava za njihov rad, što se regulira posebnim ugovorom. 

(4) Kanton će u skladu sa mogućnostima ustanovama iz stava (1) ovog člana koje imaju status 

pridruženih članica Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove i koje djeluju na području Kantona, 

obezbijediti dio sredstava za njihov rad, što se regulira posebnim ugovorom. 

Član 167. 

(Prestanak rada upravnih i nadzornih odbora Univerziteta u Sarajevu i visokoškolskih ustanova u sastavu 

Univerziteta u Sarajevu) 

Mandat članova upravnih i nadzornih odbora Univerziteta u Sarajevu i postojećih visokoškolskih ustanova 

u sastavu Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove te naučnoistra- živačkih instituta zatečenih na 

dužnosti na dan stupanja na snagu ovog Zakona produžuje se do dana imenovanja upravnog odbora 

integriranog Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove. 

Član 168. 

(Interna revizija) 

(1) Svaka postojeća visokoškolska ustanova kao javna ustanova je obavezna da organizira internu reviziju 

poslovanja, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a u cilju stvaranja preduvjeta za 

uspješnu integraciju Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove. 

(2) Statutom visokoškolske ustanove kao javne ustanove bliže će se urediti pitanje uspostave i provođenja 

interne revizije.

Član 169. 

(Brisanje iz registra) 

(1) Ministarstvo i Vlada Kantona Sarajevo u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu, na osnovu Elaborata o 

integraciji ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 37/09), preduzet će sve potrebne mjere i aktivnosti, 

te osigurati potrebna sredstva za početak rada Univerziteta kao integrirane visokoškolske ustanove. 

(2) Postojeće visokoškolske ustanove kao javne ustanove u sastavu Univerziteta, koje u integriranom 

Univerzitetu gube svojstvo pravnog lica, brišu se iz Registra i sudskog registra, nakon što budu izvršene 

sve potrebne radnje da mogu u potpunosti obavljati svoje osnovne, specifične i prateće djelatnosti, o čemu 

konačnu odluku donosi osnivač na prijedlog Senata Univerziteta u Sarajevu. 

(3) Postojeće visokoškolske ustanove kao javne ustanove u sastavu Univerziteta, do konačne integracije 

Univerziteta nastavljaju sa radom prema dosadašnjoj registraciji, u skladu sa Zakonom i statutom. 

Član 170. 

(Osnivanje novih visokoškolskih ustanova) 

(1) Nakon stupanja na snagu ovog Zakona osnivanje visokoškolskih ustanova i odsjeka ne može se vršiti 

do donošenja Strategije razvoja visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo. 

(2) Postupci osnivanja kao i druge statusne promjene visokoškolskih ustanova i odsjeka započete prema 

odredbama propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima. 

Član 171. 

(Stečena prava) 

(1) Lica koja su prije stupanja na snagu ovog Zakona stekla akademsku titulu, odnosno naučno i stručno 

zvanje zadržavaju pravo njihovog korištenja u skladu sa propisima prema kojima su ove titule i zvanja 

stečeni. 

(2) Lica iz stava (1) ovog člana mogu podnijeti zahtjev visokoškolskoj ustanovi odnosno organizacionoj 

jedinici na kojoj su stekli akademsku titulu, odnosno naučno i stručno zvanje da im u postupku i pod 

uvjetima predviđenim zakonom i općim aktom visokoškolske ustanove izda uvjerenje o tome da ranije 

stečena akademska titula, odnosno naučno i stručno zvanje odgovara nekoj od akademskih titula, odnosno 

naučnih i stručnih zvanja u skladu sa Pravilnikom o korištenju akademskih titula, sticanju naučnih i 

stručnih zvanja iz člana 74. st. (1) i (2) ovog Zakona. 

(3) Ministarstvo određuje visokoškolsku ustanovu koja odlučuje o zahtjevu iz stava (2) ovog člana 

ukoliko visokoškolska ustanova na kojoj je stečena akademska titula, odnosno naučno i stručno zvanje ili 

njen pravni sljednik ne postoji. 

(4) U slučaju da stečena akademska titula, odnosno naučno i stručno zvanje ne odgovara nazivu koji se 

stiče prema Pravilniku iz člana 74. st. (1) i (2) ovog Zakona, zbog razlike u nastavnom programu, trajanju 

studija ili zbog drugih razloga, visokoškolska ustanova može odbiti zahtjev iz stava (2) ovoga člana ili 

odrediti dodatne ispite i izradu završnog rada ukoliko je on predviđen aktuelnim nastavnim planom i 

programom. 

(5) Lica koja su stekla naučni stepen doktora nauka prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na 

snagu ovog Zakona imaju ista prava kao i lica koja su doktorat nauka stekla prema ovom Zakonu. 

(6) Lica koja su stekla naučno zvanje magistra nauka/umjetnosti ili su započela studij za sticanje tog 

zvanja po propisima koji su važili prije uspostave studiranja po bolonjskom studiju imaju pravo na

visokoškolskim ustanovama započeti postupak za sticanje naučnog stepena doktora nauka prema 

odredbama ranijih propisa zaključno sa krajem studijske 2010./2011. godine, s tim da se naučni stepen 

doktora nauka na ovaj način može steći zaključno sa 30.09.2015. godine. 

(7) Lica koja su započela postdiplomski studij za sticanje naučnog stepena magistra nauka prema 

propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona, imaju pravo steći naučni stepen 

magistra nauka zaključno sa 30.09.2015. godine. 

(8) Lica koja su stekla naučni stepen magistra nauka/umjetnosti prema propisima koji su bili na snazi 

prije stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo nastaviti studij trećeg ciklusa studija po bolonjskom 

studiju na visokoškolskoj ustanovi u Kantonu. 

(9) Licima iz stava (8) ovog člana visokoškolska ustanova priznaje 60 E(CTS) studijskih bodova-kredita, 

a njihov status odnosno prava i obaveze u nastavku studija utvrđuje visokoškolska ustanova posebnim 

aktom. 

(10) Članovi akademskog osoblja koji su u zvanje asistenta i višeg asistenta prvi put birani u skladu sa 

odredbama Zakona o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 9/07 - Prečišćen 

tekst) imaju pravo, nakon isteka izbornog perioda, ostati u tom zvanju, bez provođenja konkursne 

procedure, najviše tri odnosno četiri godine. Nakon isteka perioda od šest godina nakon prvog izbora za 

asistenta odnosno osam godina nakon prvog izbora za višeg asistenta, status takvih lica se uređuje u skladu 

sa ovim Zakonom. 

(11) Lica zatečena u zvanju naslovnog docenta imaju pravo biti birana u zvanje docenta, a potom i u viša 

akademska zvanja prema odredbama ovog Zakona. 

(12) Lica zatečena u zvanju predavača zadržavaju zvanje predavača do 30.09.2012. godine. 

(13) U slučaju izmjene naziva nastavnog predmeta ili naučne/umjetničke oblasti, senat visokoškolske 

ustanove je obavezan na prijedlog vijeća organizacione jedinice, najkasnije u roku od 30 dana za izvršene 

izbore u akademska zvanja prije stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti odluku o ekvivalenciji izvršenih 

izbora. Izvršena ekvivalencija važi do isteka izbornog perioda koji je propisan ovim Zakonom za 

odgovarajuće akademsko zvanje. U postupku ekvivalencije izvršeni izbor za nastavni predmet ne može se 

zamijeniti izborom na naučnu odnosno umjetničku oblast. 

U postupku provođenja ekvivalencije, izvršeni izbor na naučnu oblast može obuhvatiti i nastavne 

predmete koji prilikom donošenja odluke o izboru nisu pripadali predmetnoj naučnoj/umjetničkoj oblasti za 

koju je izvršen izbor. 

(14) Fakulteti i akademije mogu organizirati postdiplomski studij za sticanje naučnog zvanja magistra 

zaključno sa početkom 2011./2012. studijske godine, a upisani studenti imaju pravo steći naučni stepen 

magistra nauka zaključno sa 31.12.2016. godine. 

(15) Član akademskog osoblja koji je navršio 65 godina života, a koji je imenovan za mentora ili člana 

komisije za ocjenu i odbranu magistarskog odnosno doktorskog rada prije navršenih 65 godina života, ima 

pravo ostati mentorom odnosno članom komisije dok kandidat ne stekne naučno zvanje magistra odnosno 

doktora nauka. 

(16) Izabrani članovi akademskog osoblja, do uspostave integriranog univerziteta, ugovor o radu zaključuju 

sa fakultetom/akademijom koji je pokrenuo postupak raspisivanja konkursa za izbor člana akademskog 

osoblja.

Član 172. 

(Uvođenje novog studija) 

Svi univerziteti registrirani na području Kantona obavezni su studije trećeg ciklusa (doktorski studij) uvesti 

najkasnije sa početkom studijske 2011./2012. godine. 

Član 173. 

(Prestanak važenja) 

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o visokom obrazovanju ("Službene novine 

Kantona Sarajevo", broj 9/07 - Prečišćeni tekst). 

Član 174. 

(Stupanje na snagu) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". 

Komisija za izbor i imenovanja i 

administrativna pitanja

Zakon visoko obrazovanje.pdf - SkupÅ¡tina Kantona Sarajevo - Vlada ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?