You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hrane. Prema spoznajama, u SAD je došla<br />
iz Kine i to drvenom ambalažom u<br />
kojoj su bili transportirani strojevi.<br />
Drugi izuzetno opasan štetnik je borova<br />
nematoda – Bursaphelenchus xylophilus<br />
(Steiner et Buhrer). Nematoda<br />
napada različite vrste borova (Pinus sp.)<br />
od kojih su za područje Europe i naše<br />
krajeve najznačajnije vrste Pinus nigra,<br />
Pinus sylvestris i Pinus pinaster. Postoje<br />
oprečni podaci o opasnosti od nematode<br />
za vrste iz porodice Larix, Abies i<br />
Picea. Važno je naglasiti da u širenju te<br />
opasne nematode važnu ulogu imaju<br />
vektori iz porodice Monochamus spp.<br />
koji su prenosnici nematode.<br />
Posljednjih desetak godina različite<br />
vrste karantanskih štetnika počele su<br />
se sve češće pojavljivati daleko od svojih<br />
uobičajenih areala. Tako su vrste karakteristične<br />
za središnju i istočnu Aziju<br />
dijagnosticirane na istoku SAD-a i Kanade,<br />
vrste iz Europe, Afrike u Australiji,<br />
na Novom Zelandu i sl. Pojačanim praćenjem<br />
novounesenih vrsta primijećeno<br />
je da je glavni vektor istih – drvena<br />
ambalaža, odnosno drveni<br />
materijal za pakiranje.<br />
Radionica o<br />
mjerama zaštite<br />
u Kanadi<br />
Budući da se povećao intenzitet<br />
interkontinentalnog<br />
širenja karantenskih štetnih<br />
organizama na bilju i biljnim<br />
proizvodima, prvenstveno<br />
putem drvene ambalaže nad<br />
kojom nije bio nikakav nadzor,<br />
Međunarodna organizacija<br />
za zaštitu bilja (IPPC) je<br />
početkom 2002. godine u suradnji<br />
sa Svjetskom trgovinskom<br />
organizacijom (WTO),<br />
Svjetskom organizacijom za<br />
hranu i poljoprivredu (FAO)<br />
i 9 regionalnih Organizacija<br />
za zaštitu bilja pripremila i<br />
usvojila Međunarodni standard<br />
za fitosanitarne mjere<br />
broj 15 (ISPM No. 15). Njima<br />
se propisuju minimalne fitosanitarne<br />
mjere drvenog materijala<br />
za pakiranje i regulira<br />
prometovanje istim u međunarodnom<br />
prometu.<br />
U cilju razmjene saznanja i iskustava,<br />
te pružanja tehničke pomoći zemljama<br />
u razvoju u izgradnji kapaciteta za praktičnu<br />
primjenu ISPM No. 15, u razdoblju<br />
od 28. veljače do 4. ožujka <strong>2005</strong>. godine<br />
u Kanadi (Vancouver), održana je u<br />
organizaciji Međunarodne organizacije<br />
za zaštitu bilja (IPPC), Kanadske šumarske<br />
službe, Uprave za poljoprivredu<br />
SAD (APHIS) i Kanadske agencije za<br />
inspekciju hrane međunarodna radionica<br />
s tematikom »Praktična primjena<br />
međunarodnog standarda za fitosanitarne<br />
mjere broj 15: Vodič za postupanje<br />
s drvenim materijalom za pakiranje<br />
u međunarodnom prometu«.<br />
Radionica je okupila 200 predstavnika<br />
nacionalnih vlada, drvne industrije i<br />
međunarodnih organizacija (FAO, IPPC,<br />
EPPO, NAPPO, APPPC, CPPC, OIRSA) iz<br />
86 zemalja svijeta. Ista je osmišljena<br />
u vidu prezentacija, radnih skupina,<br />
vježbi, rasprava i praktične terenske<br />
demonstracije. Tematika prezentacija<br />
je obuhvaćala razvoj standarda i poteškoće<br />
u njegovoj implementaciji, prikaz<br />
implementacije u svijetu, znanstvene<br />
osnove odobrenih tretiranja, ulogu<br />
NPPO-a u primjeni standarda, praktična<br />
primjena u industriji, te uvozno/<br />
izvozne kriterije regija, dok je terenski<br />
Karantenskim štetnim organizmom prema<br />
odredbi važećeg Zakona o zaštiti bilja smatra<br />
se štetočinja koja je potencijalno štetna za<br />
gospodarstvo zemlje, koja još ne postoji<br />
u Republici Hrvatskoj ili je ograničeno<br />
proširena.<br />
Prema podacima, u svijetu dva najvažnija i<br />
najopasnija karantenska štetna organizma<br />
su Anoplophora glabripennis (Motschulsky)<br />
– »zvjezdano nebo« i Bursaphelenchus<br />
xylophilus (Steiner & Buhrer) – borova<br />
nematoda, a prvenstveno se prenose<br />
drvenim materijalom za pakiranje.<br />
Odrednice standarda se od 2003. godine<br />
primjenjuju prilikom unošenja robe u<br />
Australiju, Novi Zeland i Indiju, a od 1.<br />
ožujka <strong>2005</strong>. godine primjenjuju ga i članice<br />
Europske unije. Za SAD, Kanadu, Meksiko i<br />
Kolumbiju standard će se početi primjenjivati<br />
od 15. rujna <strong>2005</strong>. godine, dok će za većinu<br />
ostalih zemalja potpisnica Međunarodne<br />
konvencije o zaštiti bilja primjena standarda<br />
započeti početkom 2006. godine.<br />
dio podrazumijevao praktični prikaz<br />
primjene standarda u tri tvrtke koje se<br />
bave tretiranjem drvenog materijala za<br />
ambalažu i njihovim označavanjem.<br />
U radu navedenog skupa sudjelovao<br />
je i predstavnik Republike Hrvatske<br />
dipl. ing. šumarstva Goran Videc,<br />
stručni suradnik za zaštitu šuma u<br />
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnoga gospodarstva, ujedno i<br />
zamjenik predsjednika Povjerenstva<br />
za izradu Pravilnika o uvjetima kojima<br />
mora udovoljavati drveni materijal za<br />
pakiranje u međunarodnom prometu.<br />
Sukladno ISPM 15, ako to zahtijeva<br />
zemlja uvoznica, drveni materijal za<br />
pakiranje (palete, sanduci, kutije, okviri,<br />
nosači, pregrade, obloge i svi drugi<br />
proizvodi koji tijekom primarne prerade<br />
nisu bili podvrgnuti zagrijavanju,<br />
tlaku ili lijepljenju) mora udovoljavati<br />
minimalnim fitosanitarnim mjerama<br />
koje propisuje standard.<br />
Radi uništavanja štetnih organizama<br />
u drvenom materijalu za pakiranje<br />
propisani su postupci tretiranja kojima<br />
se oni uništavaju, a u cilju onemogućavanja<br />
prijenosa štetnih organizama<br />
na velike udaljenosti. Trenutno su na<br />
temelju znanstvenih istraživanja odobrena<br />
samo dva postupka tretiranja, i<br />
to toplinsko tretiranje (heat treatment)<br />
te fumigacija metilbromidom.<br />
Toplinsko<br />
tretiranje<br />
Toplinsko tretiranje (međunarodna<br />
oznaka – HT) je<br />
postupak kojim se drvo postepeno<br />
zagrijava sve dok se<br />
ne postigne minimalna temperatura<br />
u sredini elementa<br />
od 56°C i to najmanje u trajanju<br />
od 30 minuta. Navedena<br />
temperatura i vrijeme rezultat<br />
su višegodišnjih istraživanja<br />
i predstavljaju letalnu<br />
temperaturu u minimalnom<br />
vremenskom trajanju izloženosti<br />
za većinu porodica karantenskih<br />
štetnih organizama<br />
(Anobiidae, Bostrichidae,<br />
Buprestidae, Cerambycidae,<br />
Curculionidae, Isoptera, Lyctidae,<br />
Oedemeridae, Scolytidae,<br />
Siricidae i dr.)<br />
Fumigacija metilbromidom<br />
(međunarodna oznaka<br />
– MB) je postupak koji se<br />
provodi u zatvorenom prostoru<br />
u kontroliranim uvjetima,<br />
gdje se u određenom<br />
vremenskom intervalu drveni<br />
materijal izlaže djelovanju određene<br />
koncentracije metilbromida, u<br />
cilju sterilizacije ambalaže (tablica 1.).<br />
Prilikom obavljanja fumigacije metilbromidom<br />
potrebno je udovoljiti uvjetima<br />
da temperatura ne bude niža od<br />
10°C, ni vrijeme tretiranja kraće od 16<br />
sati. Ta metoda službeno je potvrđena<br />
Tablica 1. Minimalne dozvoljene koncentracije pri određenoj temperaturi u vremenskom intervalu<br />
Minimalna koncentracija (g/m³) pri:<br />
Temperatura Doza (g/m³)<br />
0,5h 2h 4h 16h<br />
21ºC ili više 48 36 24 17 14<br />
16ºC ili više 56 42 28 20 17<br />
11ºC ili više 64 48 32 22 19<br />
14<br />
Broj <strong>102</strong> • lipanj <strong>2005</strong>.<br />
<strong>HRVATSKE</strong> <strong>ŠUME</strong>
Change language