Book 1.indb - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

Martin Raguž, kandidat HDZ 1990 i HSP BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH HDZ BiH je precijenio svoj značaj Imam dvotrećinski legitimitet i prihvatljiv sam na širem području FBiH. Smatram da sam sa programskim iskorakom, ne konfrontiranja nego harmoniziranja odnosa u BiH, civilizacija, religija i kvaliteta, jer te različitosti nam ne smiju biti hendikep nego mogućnost i izazov za stvaranje nove vrijednosti Zašto želite biti član Predsjedništva BiH? - Pa nakon 18 godina intenzivnog bavljenja politikom, a od 1992. sam prošao sve etape u razvoju BiH, i dobro i zlo i tokom rata i u poslijeratnom periodu, smatram da sam odgovoran ponuditi jednu vrstu programa, iskoraka i vizije da bi se stanje u BiH počelo mijenjati. Ono je sada vrlo složeno i s ovim političkim odnosima i odnosom međunarodne zajednice, dakle bez ozbiljnih promjena, doći će samo do dodatnog slabljenja svih nas i kada sam vidio ponuđene kandidate, shvatio sam da nemam pravo oklijevati i smatrao sam dijelom vlastite odgovornosti da se kandidiram. Ali koliko jedan član Predsjedništva BiH može uticati na cijeli taj sklop odnosa? - Može. Predsjedništvo ima dosta velike ovlasti, ne samo u vanjskoj politici i obrani, i ja smatram da Predsjedništvo BiH treba biti lider u svim pozitivnim procesima, ali ove posljednje četiri godine Predsjedništvo BiH kao institucija je više bilo mjesto konfrontiranja nego dijaloga i harmoniziranja ili inicijative. Sama činjenica da sam izrazio spremnost da to mijenjam nakon 3.10. to pokazuje, Idem hrabro, nudim program i garanciju da će u Predsjedništvu BiH biti bolje. Ako ne bude - neka ljudi ocijene, ali smatram da postojeće stanje nije dobro i da ga sa odlučnošću treba mijenjati. Šta je Vaša prednost u odnosu na druge kandidate? - Mislim da imam kapacitet i kredibilitet koji pravi razliku. Ja sam se posljednji kandidirao i za samo 50 dana sam iz jedne inferiorne pozicije, po istraživanjima i utiscima sa terena, postigao da je moja kandidatura dobro prihvaćena u BiH i to ne samo u hrvatskoj javnosti. Imam dvotrećinski legitimitet i prihvatljiv sam na širem području FBiH. Smatram da sam sa programskim iskorakom, ne konfrontiranja nego harmoniziranja odnosa u BiH, civilizacija, religija i kvaliteta, jer te različitosti nam ne smiju biti hendikep nego mogućnost i izazov za stvaranje nove vrijednosti. Mislim da je vrijeme za takvu poruku. BiH ima pravo na novi Ustav i to joj niko ne smije osporiti. Dayton jeste povijesni dokument jer je zaustavio rat, ali nije ponudio trajna i funkcionalna rješenja i vrijeme je da sagledamo njegove pozitivne i negativne strane i da otklanjamo limite, da idemo naprijed. To je ozbiljan izazov, ali s ovim odnosima vidimo da smo po svim parametrima duboko na dnu ljestvice, zemlje u regiji nas prestižu jer BiH nema upravljiv sistem koji polazi od ustavne strukture i diktira odgovornost i pokreće resurse. Smatram da je nužno puno hrabrije ući u promjene i tu vidim svoj potencijal, ali ne samo svoj nego cijele opcije koju predstavljam. Koga najradije vidite u Predsjedništvu BiH? - Ne kalkuliram... Smatram da će ova kampanja, pogotovo kada počne službeni dio, dodatno isprofilirati kapacitete kandidata, a ja sam iskoristio vrijeme ljetnih odmora da obiđem teren i pošaljem poruke. Mislim da sam uzeo vrijeme prije svih. Vodim pozitivnu kampanju, ne bavim se personalno drugim kandidatima, ali ovo je vrijeme za promociju programa i vrijednosti 24 www.startbih.info
Osnivač liberala Vi ste bili liberal? - Da, jedan od osnivača te stranke... Zašto ste istupili iz te političke opcije? - Moj prvi politčki angažman nije bio u omladinskoj organizaciji, kako mnogi misle. Tamo sam bio stručni savjetnik profesionalno zaposlen i nisam imao političku funkciju, ali kada su počela politička gibanja, prvenstveno u Sloveniji, mi smo bili prva alternativa jer smo smatrali da je nužno da se otvara prostor i stvara pluralno društvo. Ja sam Liberalnu stranku sa svojim tadašnjim kolegama uveo u Vladu demokratskog jedinstva i bio prvi ministar, ostao u Sarajevu, a napustio sam ih koncem 1992. jer se pokušalo manipulirati tom političkom partijom. Kako Vam oni danas izgledaju? - Bilo bi dobro da BiH ima jaku liberalnu stranku, postoji prostor za nju, ali u BiH ima mnogo manipulacija političkim opcijama i to bi tražilo poseban razgovor jer se danas mnogi nazivaju socijaldemokratima, liberalima ili multietničkim strankama, ali se ne ponašaju tako kada treba donijeti određene odluke. Ali ostao sam u dobrim odnosima sa svima. Održavate li komunikaciju sa Rasimom Kadićem? - Da. Uostalom, u svom političkom radu sam se često bunio i plaćao političku cijenu, a to pokazuje da je ostalo nešto od tih dana. jer je ova zemlje željna pozitivnih poruka. Ali koga vidite uz sebe u Predsjedništvu? - Sve ih respektiram, ali mislim da bi dobro bilo da dođe do promjena jer aktuelni sastav nije iskoristio šansu. Osobno imam izvrsne kontakte sa Mladenom Ivanićem i njegov izbor u Predsjedništvo BiH bi donio novu dinamiku i kvalitetu na poziciju srpskog naroda u toj ključnoj instituciji. Time ne dovodim u pitanje osobne kvalitete Nebojše Radmanovića, ali on je imao prigodu da pokaže te kapacitete, a mi vidimo da Predsjedništvo nije ono što je moglo biti. Kod bošnjačkih kandidata nikada nije bila žešća utakmica i svi imaju dobre reference. Haris Silajdžić ima bogato iskustvo, s njima sam bio u Vladi 1992. i on ima taj liderski potencijal, ali kada je u pitanju usklađivanje odnosa unutar BiH - tu na bošnjačkoj političkoj sceni ima prostora za mnogo više inicijative. Ostaje da se vidi da li će Bakir Izetbegović sa pozicije najjače stranke to moći artikulirati i šta će uraditi Fahrudin Radončić, koji dolazi kao sasvim novo lice u politici, što samo po sebi može generirati svoje kvalitete. Ali mislim da oni nisu još jasno artikulirali svoje programe i prioritete. Tu ne mislim samo na bošnjačke političke prioritete, nego unutarnje odnose u BiH, na što sam ja stavio poseban akcenat jer mislim da je tu moguće praviti najjače pomake. Borjana Krišto, Vaša najozbiljnija ili najzanimljivija konkurentkinja jer ste donedavno bili u istoj stranci, obilazi Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru... Istovremeno je predsjednica FBiH i čini se da je malo zapostavila svoje obaveze... - Gospođa Borjana Krišto je imala priliku da protekle četiri godine kao šefica izvršne vlasti pokaže kapacitete da zaustavi negativne trendove, da pokaže viziju i iskorak, ali stanje u FBiH se nije popravilo, nego se dodatno pogoršalo, a uz to nisu ni utvrđeni prioriteti ni naznake rješenja i mislim da već to limitira Krišto na putu na višu stepenicu. Njen pokušaj da svoju kandidaturu ojača lobiranjem u regiji je više posljedica vlastite nesigurnosti nego mogućnosti da to lobiranje presudi. Birači u BiH će presuditi i ja im vjerujem jer odgovornost treba locirati u BiH. Nama treba dobra komunikacija sa svima, i ja sam imao razgove sa Josipovićem, ali nisam tražio podršku za kandidaturu. Ipak mislim da je moj pristup dobro prihvaćen kod birača. Ali i Vi ste išli u Hrvatsku. Da li to znači da tražite podršku tamošnjeg političkog vrha? - To su susreti koji imaju svoju težinu kroz razmjenu informacija. Rekao sam im što je moja namjera, prioriteti i to je dovoljno ako želimo biti partnerske i prijateljske zemlje, ali je logično je odgovornost preuzimaju ljudi koji se ovdje kandidiraju, a ne da to rješava neko izvana. Ali inače sam otvoren za komunikaciju, i ovdje i van, jer morate osluškivati što se zbiva i u regiji i u svijetu. IDEM HRABRO, NUDIM PROGRAM I GARANCIJU DA ĆE U PREDSJEDNIŠTVU BIH BITI BOLJE Činjenica je da i Vi i Vaši protukandidati odete u Zagreb i sretnete se sa tamošnjim političkim vrhom a ne pomenete otvorena pitanja poput sporazuma o imovinskim odnosima, imovine preduzeća... - Pa ja sam trenutno samo član Parlamenta i nemam poziciju s koje se pregovara, ali dok sam bio član Kolegija i dok sam bio u Vijeću ministara, napravljeni su strahoviti pomaci u odnosima ove dvije zemlje i sigurno ću dolaskom u Predsjedništvo BiH, koje ima mandat da vodi vanjsku politiku, dobiti prostor za to. Ja sam za sada pokazao spremnost da rješavam te probleme. Nije sramota imati probleme, ali je sramota ne rješavati ih i ne pokazati spremnost. Mislim da nema ni jednog razloga da sva ta pitanja sa Hrvatskom ne završimo, pogotovu zato što će ona za dvije godine biti u EU i na granici sa Hrvatskom mi ćemo imati granicu sa Europom, a nama nije interes da je to tvrda granica i šengenski zid, nego nam je cilj da budemo odmah nakon Hrvatske na tim vratima i da iskoristimo priliku i pokažemo inicijativu. Čitava ta priča se vrti jer domaći lideri nemaju dovoljno ličnog samopouzdanja za ispunjenja strateških ciljeva za ovu zemlju. Je li to nesigurnost ili tragovi prošlosti u kojoj je bilo izmaštanih planova da dio BiH bude dio Hrvatske, dio BiH pripadne Srbiji...? - Jedno je mašta, a drugo realnost. Politika je umjetnost mogućeg i od referenduma za neovisnost 1992., kada su se Hrvati jasno opredijelili, sve drugo poput teza da Hrvati u BiH ne znaju što hoće ili da imaju figu u džepu su stereotipi koje moj program snažno miče. U čije ime govorite? - Pa u ime onih koji me podržavaju, ali imamo i Kreševsku deklaraciju koju su potpisale sve stranke sa hrvatskim predznakom... Ali iz tih stranaka kažu da ona više ne postoji? - Nitko je nije stavio van snage, to je potpisan dokument... Ali, mnogi potpisnici su je izigrali, ne pridržavaju je se... - To je dokument koji obvezuje, ali je druga stvar to što se neko ne pridržava ili nije spreman na iskorake. Nju nitko ne može unilateralno dovesti u pitanje, a ja govorim u ime onih koji su me izabrali na prošlim izborima kada sam dobio najviše od svih hrvatskih kandidata iako smo tada egzistirali svega par mjeseci kao stranka. Tada se pokazalo da ovo što ja zagovaram ima podršku, a drugo - u ovom trenutku je jasno da najmanje dvije trećine hrvatskih birača podržava mene... Ali mediji pišu da Željko Komšić ima najozbiljnije šanse? - Ja govorim o kantonima sa hrvatskom većinom i postoje jasni podaci koliko uporište ima koji kandidat i jasno je da Komšić tu nema podršku. Ima je u Sarajevu i Tuzli, ali moja podrška je sve veća i u tim gradovima, a kampanja tek dolazi i mislim da on više ne može biti ekskluzivac ni tog prostora. Trebaju li hrvatski političari iz BiH ići po pamet u Zagreb ili tražiti rješenja u korist BiH koja čak mogu ići i na štetu Hrvatske? - Ne znam tko tamo ide po pamet, ja ne idem. Mi smo stranka bosanskohercegovačke političke odgovornosti i sve drugo su stereotipi. BiH treba da izgradi samosvijest da ima pravo na demokratski ustav i nisu problem Hrvati i odnos sa Zagrebom, nego treba graditi sistem koji će valorizirati vijednosti koje imamo jer naš mladi svijet sjajno funkcionira kud god da ode i ne mislim da treba ići bilo gdje po pamet, ali treba korisititi dobra i provjerena rješenja drugih zemalja u tranziciji. Da preformulišem: da li kod krupnih odluka treba konsultovati politički vrh Hrvtaske ili gledati isključivo interes BiH? - Pa Hrvatska je potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma i sva pitanja vezana za to trebaju biti diskutirana sa Hrvatskom. Sada smo u razgovoru fokusirani na Hrvatsku, a u BiH svaki tjedan imamo ministra vanjskih poslova Turske i ja to ne vidim kao nešto loše nego kao prijateljski pokušaj da se pomogne ovoj zemlji. Uvjeren sam da je Hrvatska veliki prijatelj ovoj zemlji. Da li su Hrvati u BiH ugroženi? - Na to pitanje postoje dva odgovora. Ako gledamo samo ustavnu poziciju – jesu, a ako govorimo o stvarnoj poziciji – ugroženi su svi građani jer imamo neupravljiv sistem, diskriminatorski ustav, neefikasnu strukturu i skupu i neodgovornu administraciju. Ako gledamo proces odlučivanja i kada su u pitanju kolektiviteti, Hrvati su u neravnopravnoj poziciji jer se u oba doma Parlamenta BiH svaka odluka može osporiti entitetskim glasanjem, a Hrvati nemaju tu mogućnosti. Hrvati nemaju način da samostalno utječu na bilo koji zakon ili odluku koja se tiče vitalnog nacionalnog interesa, a Bošnjaci mogu čak i prostom većinom. I u Domu naroda ne možete ni prostom većinom svog kluba da na nešto utječete samostalno, nego opet entitetsko glasanje. Kod travanjskog paketa, kada je trebalo da se pod krinkom ustavnih promjena verifikuje ovakva podjela zemlje jer Dayton nije dobio legitimitet u Parlamentu BiH, entitetsko glasovanje je ostalo i to će biti najvažnije pitanje na kom ću inzistirati u kampanji. Nejednakopravnost Hrvata se pokazala i kod zakona o javnoj televiziji, kada su bili preglasani i ministri i zastupnici i delegati i sudije Ustavnog suda BiH, a to govori o realnoj poziciji kada se govori o vitalnom nacionalnom interesu. Mi smo bili spremni na kompromis oko ustavne reforme, ali da se to popravi i tada nije bilo spremnosti, a svaka ozbiljna izmjena Ustava BiH mora krenuti od načela da se standardiziraju prava građanina, ali i kolektiviteta. Kako oko toga pomiriti tri nacionalna interesa i mnogo političkih partija? - Pa nije jednostavno i zato i jeste toliko zahtjevno i zato i nemamo ozbiljan proboj na ustavnoj reformi, ali, ako se sjetitmo – prije nekoliko godina je izmjena ustava bila tabu tema, Srbi su napuštali sjednice, a sada imamo pomak, diskutira se o tome, a imamo i presudu Sejdić-Finci koja nas primorava da nešto uradimo. Dakle, to nas čeka. Kako Vi lično gledate na javnu televiziju – treba li hrvatski kanal? - Javni servis treba da bude organiziran u skladu sa europskom konvencijom, treba da bude pluralan i sa jezicima i sa identietima, bez zatvaranja i propisivanja jer ovoj zemlji treba otvorenost i samopriznanje. Možete li konkretnije? - Trenutno imamo elaborat koji je pokrenut od resornog ministarstva i ide u pravcu da je moguće imati više kanala, iako su ranije to osporavali... Ali i OHR i Evropska komisija su protiv trećeg kanala? - Vidjet ćemo. Ja pričam o tome da se govorilo da nema tehničkih mogućnosti, ali ne vidim što je sporno u tome da se jedan kanal emitira na hrvatskom jeziku. Istina, to su stručna pitanja i ja nisam netko tko će tvrditi da može samo jedno rješenje, ali javna TV mora biti u funkciji svih građana, a mi vidimo u šta se ova zemlja pretvara - u jaz između Sarajeva i Banja Luke, a govorimo o tome da su Hrvati problem, iako su Hrvati ključ rješenja. Nema rješenja krize u BiH bez pozitivne uloge Hrvata i njenom jačanja u smanjenju jaza između Sarajeva i Banja Luke, bez srednjeg puta između izdvajanja i dominacije i centralizacije. U posljednje vrijeme Vi i predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić sve češće pozivate na patriotizam prema BiH. Je li to neki zaokret ili ...? - Mislim da su nas samo analitičari konačno počeli ozbiljnije promatrati. Mi smo oduvijek stranka bh. političke odgovornosti, ali koja vodi računa o interesu hrvatskog naroda i to je nužnost ove zemlje, ali i vrijednost i veliki izazov. Mi smo iskoračili i spremni smo na koncenzus, dijalog i kompromis, ali smatramo da hrvatsko pitanje u smislu institucionalne ravnopavnosti nije moguće riješiti ako se ne riješi BiH u cjelini i možda kroz 25
Page 1 and 2: B E S P L A T N O Ovako su govorili
Page 3 and 4: Uvodnik www.startbih.info NOVINA GO
Page 5 and 6: Čini mi se da su federalne vlasti,
Page 7 and 8: Bez dobrih kuća se može, bez drž
Page 9 and 10: Zadnji put sam popio ’84. Koliko
Page 11 and 12: DoDiKoVo RaSpoLoŽENjE Ne postoji p
Page 14 and 15: Borjana Krišto, kandidatkinja za h
Page 16 and 17: Ja imam petero djece i ne želim da
Page 18: 18 Da je po NDI-u, SDP bi bio odavn
Page 21 and 22: og člana Predsjedništva BiH Ukida
Page 23: tom i prodao štampanje Avaza i mi
Page 27 and 28: eklama 27
Page 29 and 30: Na Ugru se ništa ne radi Da li će
Page 31 and 32: SNSD-ovih računovođa. Sem toga, d
Page 33 and 34: Gas nije za sirotinju Dokle ćemo m
Page 35 and 36: www.startbih.info35
Page 37 and 38: u Parlamentu BiH NE VJERUJEM DA ĆE
Page 39 and 40: okupu, uprkos ovakvim vlastima. Mis
Page 41 and 42: možemo ostvariti tamo negdje bez B
Page 44 and 45: Željko Komšić, član Predsjedni
Page 46 and 47: Politička provokacija u bivšoj Do
Page 48: eklama 48 www.startbih.info

Book 1.indb - Magazin Start

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?