Book 1.indb - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Pobijedit će, nara Ranko Laco: Mogu li se niti fašistički pokreti u BiH? zabra- - Pa mogu, ako u Parlamentu BiH u idućem sazivu bude dovoljno normalnih ljudi i političkih opcija koje će glasati za ono što je normalno. Midhat Žganj: Da li može ovu zemlju izvesti na pravi put? - Nikada jedan čovjek u politici ne može sam uraditi bilo šta. To nije stvar jednog čovjeka nego opšte volje, pameti i normalnosti u politici. START: Na šta mislite pod opšta volja? - Pa, na to da se mi, kao ljudi koji živimo u BiH, u svojim glavama opredijelimo šta nam je cilj. Je li to sve ono što se sada pomalo i demagoški ponavlja, a to su euroatlanske integracije kao NA- TO i EU, da počnemo da se bavimo svojim poslom, onim od čega živimo... Je li govorite o običnim ljudima ili političarima? - Ma o svima nama. Mi smo donedavno imali opšti koncenzus oko ulaska u NATO, dosadan sam sa tim jer mislim da je to jedna životno važna stvar koju ne smijemo ispustiti, a sada se iz iracionalnog razloga počinje stvarati javno mnijenje koje že da nećemo u NATO. ka- Ali Srbija je rekla da to ugrožava odnose sa Rusijom, a za mnoge iz Srbije RS je srpska zemlja? - Ali zar to o čemu govorite nije iracionalno? Zar nije iracionalno da ja koji živim u BiH mislim šta Beograd misli? Ali ako srpski narod razmišlja o dobrim odnosima sa Rusijom kao strateškom interesu... - Šta sprečava dobre odnose s Rusijom? Ovdje je bio ministar vanjskih poslova Rusije i dva puta je, drugi put na insistiranje gospodina Radmanovića, ponovio da će Rusija, ako je NATO naš izbor - to poštovati. Šta o ovom pitanju kažu drugi članovi Predsjedništva BiH? - Ja sa gospodinom Radmanovićem i gospodinom Silajdžićem nemam problema oko ovog stava. Ali, Radmanović ima problema jer će izaći na izbore u RS, a tamo raste otpor prema NATOu. On nema dilemu da li mi svi trebamo biti u NATO-u. Barem tako meni kaže. Ali taj novi stav javnog mnijenja u RS-u neko je morao izgraditi? - Tačno. Vladajuća stranka tamo je, bar do sada, na nivou načela, bila opredijeljena za NATO. Ali, naprimjer, kada smo sada odlučivali o slanju našeg kontigenta vojnika u Afganistan, imali smo više ponuda od članica NATOa, Radmanović je rekao da neće glasati da niti jedan naš vojnik ide u sastav turskog kontigenta. To je za mene bilo šokantno. Rekao sam mu: Kako misliš u NATO ako nećeš s nekim ko je već u NATO-u? Time dokazuješ da nisi spreman za NATO jer ne možeš sutra ući u NATO i birati. Da ne govorimo koliko šovinizma ima u toj rečenici. Turci su pokazali razumijevanje i rekli idite s kim hoćete, i odaberemo Dansku. Dakle, odluka jeste donesena i to je ono što se vidi. Stiče se utisak da stranci imaju mnogo više razumijevanja za nas nego mi jedni za druge? - U pravu ste, a to je i moj utisak poslije susreta sa predstavnicima međunarodne zajednice. Oni imaju mnogo više razumijevanja za ono što mi radimo ili ne radimo i često nam gledaju kroz prste. Ima, naravno, i onih malicioznih, ali njihovi razlozi za to su druga priča. Mnogo je ljudi koji vide da mi neke osnovne ri između sebe nismo uredili, da stvasmo na osnovu tog Dejtonskog mirovnog sporazumna napravili neracionalnu i nefunkcionalnu državu. Meri Mehmedagić: Da li će i poslije pobjede na izborima ostati pravi čovjek i političar? - Pa suviše sam star da se mijenjam. Valjda sam do sada izgrađena ličnost. Mislim da se nisam promijenio u odnosu na ono prije, samo sam malo iskusniji i mudriji. Muša Dedajić: Da li će se opet kandidovati za člana Predsjedništva BiH? - Hoću. Čelik: Ako ga opet izaberemo, šta će učiniti na poboljšanju opšteg stanja u državi? - S pozicije člana Predsjedništva BiH možeš uraditi ono što ti je ustavna nadležnost, a ono što možeš na osnovu svog političkog djelovanja, kao ličnost, jeste ljude ubjeđivati da, nemojte me pogrešno shvatiti, da budemo normalni, da pokušamo jedni druge razumjeti, bez obzira da li se slažemo ili ne slažemo oko nečeg kao ljudi, kao pripadnici naroda ili litičkih opcija, simpatizeri...da pose složimo oko jedne stvari: ovo je naša zemlja i hajdemo je praviti kako treba, sa institucijama koje imaju sve normalne države, i da uređujemo odnose između sebe. To doživljavam kao svoj zadatak. Maid Delić: Koje će stranke pobijediti na izborima i kakvi su izgledi SDP-a? - Pogrešnog čovjeka pitate. Ja vjerujem da će SDP pobijediti. Ako ste očekivali da kažem nešto drugo, onda je to greška jer ja vjerujem u pobjedu SDP-a. Sabrija Sejdiu: Kao borac zašto je kao član Predsjedništva BiH dozvolio da generali imaju penziju 2.000 KM, a da desetine hiljada boraca leži na birou? - E, Komšić to nije dozvolio jer se to rješava u Vladi FBiH i njih to treba pitati. Odnosno, treba pitati političke stranke koje imaju vlast u FBiH jer su one na račun boračke populacije kupovale izbore, dijelili šakom i kapom dok je bilo para, MA ZNATE LI VI KAKVE MI MLADE LJUDE IMAMO? ČUDO PRAVO, DA SE OSJEĆAŠ POSRAMLJEN I PONIŽEN KADA VIDIŠ ŠTA ZNAJU, KAKO SE PONAŠAJU, KAKO KOMUNICIRAJU, IZGLEDAJU U BiH treba da se složimo oko jedne stvari: ovo je naša zemlja i hajdemo je praviti kako treba, sa institucijama koje imaju sve normalne države 44 www.startbih.info
vno, SDP! Možete to vidjeti na slučaju zakona o prebivalištu. Mi smo molili hrvatske vlasti da budu pažljivi s tim, iz istih razloga iz kojih i smo govorili o boračkim populacijama u BiH. Ali interes bh. Hrvata jeste samo BiH i jačanje države BiH. Kako onda objašnjavate uznemirenost bh. Hrvata oko ukidanja mogućnosti dvojnog prebivališta? - Prvo, to je zahtjev Brisela prema Hrvatskoj. Drugo, i Hrvatska je u krizi i ima probleme sa budžetom, nema para i mora nešto uraditi. Zato je i došlo do šoka sa tim zakonom o prebivalištu, ali oni to moraju rediti zbog sebe i uredit će. Istina, pitanje duplih prebivališta se može riješiti na način da se pomoć iz Hrvatske ne veže za prebivalište, ali je pitanje da li će Hrvatska pristati na to zbog svojih problema i troškova koje ima. Njihovo je suvereno pravo da odluče o tome. Mi možemo moliti da imaju razumijevanja i senzibilnosti pri takvim odlukama, ali ne možemo to tražiti od njih. A šta sa ovima koji imaju primanja i u BiH i u Hrvatskoj? - Ma to nije pitanje patriotizma, nego ljudske naravi. Ne možete očekivati da se neko odrekne prava ako ima priliku i ako mu je neko to dao. To je za mene sasvim ljudsko ponašanje. Da se vratimo na pitanje uslovnog MAP-a i nepokretne vojne imovine... - To može biti i komplikovano jer u političkim bitkama koje mi vodimo pravo ne pije vode. Ta imovina je sukcesijom pripala BiH i nosi i statusnu i funkcionalnu oznaku državne imovine. U zemljišnim knjigama stoji da je to državna svojina, a da pravo raspolaganja ima Socijalistički savez narodne odbrane Jugoslavije. Sada imamo sporazum o sukcesiji i to je pripalo BiH, ali se otvorila priča ko je nosilac vlasništva iako je to riješeno. Ko će raspolagati time drugo je pitanje. Da ima reda, prava i normalnog zakonitog ponašanja, sva ta imovina koja je pripala BiH u zemljišnim knjigama bi ostala državna svojina, a knjižila bi se na Ministarstvo odbrane BiH. Ali pošto za zakon, pravo i red niko ne haje, nego se umiješala politika, pojavljuju se oni koji kažu da država ne može biti vlasnik ičega. Moje pitanje je zašto ne bi mogla, ako je to u skladu sa propisima koji važe i u FBiH i u RS? Iza svega toga stoji nastojanje da se iz zemljišnih knjiga izbriše država kao vlasnik i uvede vlasništvo entiteta koje ne postoji kao pravna kategorija. Pitanje vojne imovine je po našim propisima riješeno, samo visoki predstavnik treba da ukine svoju zabranu raspolaganja, komisija koja sada postoji postaje nepotrebna i imovina se knjiži na institucije. Za kasarne je logično da idu na Ministarstvo odbrane. Ali, postoje stranci koje sve dodatno komplikuju jer kažu da to ne može taa sada kada novca nema - režu davanja i to na vrlo interesantan način, na najmanje brojnim boračkim grupama, i tu bacaju kamen razdora među borce. START: Kako komentarišete demonstracije koje su se dogodile prije nekoliko dana pred zgradom Vlade FBiH? - Pa sad sam vam rekao. Šta ćete očekivati kada nekom nešto date i hoćete da mu uzmete? Naravno da to neće dozvoliti, pogotovo ako mu je to izvor egzistencije. Kada je usvajan zakon o nezaposlenim borcima, pred prošle izbore, mi smo gvorili: nemojte tako, hajdemo ljude zapošljavati, niko nije htio slušati. Išlo se na to da idu izbori, da ima para i daj da to podijelimo. Bivše Vijeće ministara BiH je otjeralo MMF koji je i tada upozoravao. A sada je kriza i šta ćemo? Niko nije pošao od toga da sebi reže platu, nego tamo gdje traži MMF: socijalne grupe, a borci su kod nas socijalna kategorija. A sve je urađeno selektivno, krenulo se od najmanjih grupa, jer veće grupe prave veći probem. To je, za mene, licemjerje. Naravno da ne odobravam vandalizam... Kako komentarišete tezu da iza svega stoji jedna politička stranka? - Znam na šta mislite, ali ja vjerujem da je manipulacija daleko šira i ne samo od jedne, nego od mnogih stranaka i to nije samo sa zadnjim protestima, nego otkako se rat završio. Omer Ovčina: Kako omogućiti zaposlenje mladim ljudima? - Ja sam često bio meta kritike zbog toga što sam jednom mladom čovjeku koji je pošten, obrazovan, čestit i vrijedan dodijelio jednu vrlo odgovornu funkciju želeći da pokažem da mladi ljudi imaju šansu. Treba im dati šansu i to ne u zapećku, nego pravo, važno mjesto i neka se dokažu. START: Možda je pitanje ko im treba dati šansu? - Ma znate li vi kakve mi mlade ljude imamo? Čudo pravo, da se osjećaš posramljen i ponižen kada vidiš šta znaju, kako se ponašaju, kako komuniciraju, izgledaju. Ako su obrazovaniji i sposobniji od tebe i što ih ne bi pustili, gurnuli i u diplomatiju. Ja u kabinetu imam mladog čovjeka koji je pravi ekspert za EU jer ga to interesuje i što mu ne dati šansu? Je l’ zato što je mlad i neprovjeren? Što nije opran kroz medije bezbroj puta? Imajte hrabrosti, mladim ljudima dajte šansu i stanite iza njih, preuzmite odgovornost i za njihove greške i recite: da, ja sam progriješio. Šejla Rakić: Kojim se sportom bavi? - Uh, nekad sam izgledao bolje, bio sam mršaviji. Volim skijanje i, nažalost, ne mogu se cijele godine baviti time, a sada, kada je lijepo vrijeme, imam malo dijete i najvažniji sport je trči za njom. Hajrudin Kapidžić: Zašto BiH još uvijek nije dobila bezvizni režim? - Tu ima mnogo, mnogo duple igre. Mi smo, za divno čudo, ispunili sve postavljene uvjete, 174 ih je bilo. Niko nije ispunjavao toliko uvjeta, ali rekli su nam da to nije političko pitanje nego pitanje standarda i mi smo to sve ispunili, a sada kažu da sačekamo. Na pitanje zašto, oni kažu da treba provesti mnogo proceduralnih stvari da bi dobili liberalizaciju, a druga vrsta prigovora, što je odmah sumnjivo jer nemaju svi iste razloge i objašnjenja, je da Albanija zaostaje. Čovjek se osjeća ljut jer Srbija je prošle godine dobila bezvizni režim iako nije ispunila sve uvjete, a nije ih ni imala ovoliko kao mi. Zašto tada niste rekli da BiH nije spremna pa da je Srbija sačeka? START: Šta je, po Vama, pravi razlog? - Ne možete strancima objasniti da pitanje liberalizacije ovdje nikome neće donijeti izbore ili će ih neko izgubiti, nego da je to pitanje osjećaja slobode. Neće to da čuju. Ja imam svoje odgovore koji su vrlo hipotetičke naravi, ali to bi trebalo pitati ambasadora Evropske komisije u Sarajevu. A strah od najezde nezadovoljnih... - Ma kakve najezde? U Srbiji su otvorili turističke aranžmane, kao svi bi u Evropu, i ni 20 posto toga nije iskorišteno, jer ljudi nemaju para. Neće ni odavde pohrliti u Evropu. Liberazlizacija viznog režima nije pravo na rad u Evropi, to nisu radne dozvole... Kakva najezda? Čega najezda? Nema šanse da neko dobije privremeni boravak. Svako ko bi nešto pokušao, bit će odmah deportovan. A baze terorista u BiH ... - Ma kakve baze terorista! 650 policajaca i policijska akcija na Gornju Maoču, na 35 ljudi i ništa nisu našli. Gdje su ti teroristi? Ja ne kažem da nema budala, ali ih je daleko više i daleko su bolje organizovani u tim istim zapadnim zemljama. Ovdje je svako ko je pod bilo kakvom sumnjom pod višestrukom kontrolom. I ja živim ovdje i hodam i bez pratnje, s rukama u džepovima ili sa svojim djetetom i ne vidim ih. Ako je imati bradu i kratke hlače sinonim za terorizam, onda je sve đavo odnio. Da li to znači da sigurnosne službe rade mnogo više nego što mi znamo? - Da. Kada su te osobe u pitanju - rade daleko više i to ne rade sami, to rade i strane službe. Mensura Jahić: Da li je imao pozitivno iskustvo u radu Predsjedništva i je li to razlog njegove ponovne kandidature? - Ne mogu govoriti ni o pozitivnim ni o negativnim iskustvima. To su tri čovjeka, tri različite osobe, političke opcije, mentalna sklopa, ali ja mogu da prihvatim da radim sa apsolutno različitim ljudim, koji mi ne moraju biti prijatelji. Tako je svuda, u svakoj firmi. Moj razlog za ponovnu kandidaturu, iako sam imao dilemu, je nešto u tebi što te tjera da ideš dalje, da ti neko ne kaže da si odustao prelako. Hoću da sam pred sobom čist, da sam siguran da sam uradio koliko sam mogao, htio, imao namjeru i sve što sam znao. Mogao sam bolje živjeti da nisam ovo što jesam, ne bi mi se porodica toliko brinula, ali to je kao da te neko pita zašto ideš u rat ako si znao da možeš poginuti. Da li možda želite dokazati da prošli put niste slučajno pobijedili? - Ne želim ja ništa dokazati. Samo želim da, ako išta mogu da uradim, doprinesem da ova zemlja bude bolja. To je iz vrlo sebičnih razloga. Imam namjeru umrijeti u ovoj zemlji i hoću da, kada dođe taj dan, znam da je mom djetetu dobro. Kako komentarišete haos koji je nastao među strankama sa hrvatskim predznakom? - Privatno bih volio da oni nađu jednog kandidata, bez obzira šta bude na kraju, pa da i to vidimo, da ta priča jednom završi, da vidimo gdje smo. Il’ si bos il’ si hadžija. Mislim da je to izmišljeni problem jer ako Hrvati u BiH imaju samo jedan problem, a to sam ja, Željko Komšić, onda su oni najsretniji narod u Evropi. Ovo što rade te političke stranke je njihovo legitimno pravo. Šta ja imam s tim? Iz vrha HDZ-a 1990 je nedavno za naše novine rečeno da ste, bez obzira na to što Vas Hrvati nisu birali, do sada najbolji hrvatski član Predsjedništva BiH? - Jedan veliki čovjek, mrtav je nažalost, fra Petar Anđelović je, kada su ga pitali da li je fratar ili Hrvat ili katolik ili Bosanac, rekao da je on ono što mu u tom trenutku najviše napadaju. To je za mene antologijska mudrost koju često ponavljam. Dakle, ja sam sve to, ali ću braniti ono što u tom trenutku najviše napadaš jer ja jesam i čovjek i Hrvat i sve drugo. To što ja politički mislim drugačije od onih političara koji sebe zovu hrvatskim, dopustite da je to moje lično i političko pravo. Evo, recimo, ja mislim da treći kanal nije rješenje za Hrvate u BiH. Ako imaš kulturu, jezik, tradiciju kojom se ponosiš, što se onda zatvaraš? Kome ćeš to pokazivati? Idi na javni servis i traži paritet u uredničkim mjestima, organima upravljanja. Jeste li Vi sa takvim stavom u većini ili u manjini? - Ma znate šta... baš me briga. Ja sam takav kakav sam i prestar sam da bih se mogao mijenjati. Možda bih nešto promijenio u svom bivšem životu, možda se ne bih bavio ovim nego nečim drugim, ali se ne namjeravam mijenjati. Da li sam manjina ili većina - ne znam, ali hoću da živim normalno, da imam svoj posao, da mi dijete ide u normalnu školu, da mogu da zaradim i otplatim kredite i šta ja to želim? Vjerovatno ono što velika većina normalnih ljudi želi, pa vi mene po tom svrstajte u manjinu ili većinu, ali vjerujem da je u ovoj zemlji 90 posto normalnih ljudi. Nažalost, nekada jedan posto budala napravi toliko problema da svi ostali to ne mogu da isprave. Kako uopšte komentarišete hrvatsku politiku u BiH? - Polako dolazi do otrežnjenja i u hrvatskoj politici u BiH. Dugo je podgrijavana priča da je Zagreb glavni grad Hrvata. Od prije nekoliko godina, od Stjepana Mesića, to je polako počelo da se razvodnjava i da se ljudima stavlja do znanja, barem iz Zagreba, da bh. Hrvati imaju svoj glavni grad i svoju domovinu. Tu politiku nije pratila politika Vlade Hrvatske, ali sada je sasvim druga situacija. Josipović i Kosor, bez obzira na njihov međusobni odnos ili probleme koje imaju, imaju jasno izražen stav prema BiH. Sve to jeste jasna poruka da je domovina bh. Hrvata - BiH. To je dobro, ali zahtijeva otrežnjenje u glavama ljudi. Zanemareni blog i plata od 5.300 KM Što ne pišete blog redovno? - Ne stižem. U jednom od posljednjih postova ste napisali da imate više velikih kredita? - I šta je tu problem? Znate li kolika mi je plata? 5.300 KM i ja imam zaduženja u skladu sa svojim mogućnostima. I žirant sam prijateljima. Ali malo ko od običnih građana može dobiti više velikih kredita? Sve sam na blogu objasnio za šta je koji kredit i ko hoće da čita – vidjet će. Jeste li se pokajali što ste odbili da živite u kući sa posebnim obezbjeđenjem i ostali u svom stanu u neboderu? - Nisam se pokajao, tamo mi je ipak najljepše jer to je moje. 45
Page 1 and 2: B E S P L A T N O Ovako su govorili
Page 3 and 4: Uvodnik www.startbih.info NOVINA GO
Page 5 and 6: Čini mi se da su federalne vlasti,
Page 7 and 8: Bez dobrih kuća se može, bez drž
Page 9 and 10: Zadnji put sam popio ’84. Koliko
Page 11 and 12: DoDiKoVo RaSpoLoŽENjE Ne postoji p
Page 14 and 15: Borjana Krišto, kandidatkinja za h
Page 16 and 17: Ja imam petero djece i ne želim da
Page 18: 18 Da je po NDI-u, SDP bi bio odavn
Page 21 and 22: og člana Predsjedništva BiH Ukida
Page 23 and 24: tom i prodao štampanje Avaza i mi
Page 25 and 26: Osnivač liberala Vi ste bili liber
Page 27 and 28: eklama 27
Page 29 and 30: Na Ugru se ništa ne radi Da li će
Page 31 and 32: SNSD-ovih računovođa. Sem toga, d
Page 33 and 34: Gas nije za sirotinju Dokle ćemo m
Page 35 and 36: www.startbih.info35
Page 37 and 38: u Parlamentu BiH NE VJERUJEM DA ĆE
Page 39 and 40: okupu, uprkos ovakvim vlastima. Mis
Page 41 and 42: možemo ostvariti tamo negdje bez B
Page 46 and 47: Politička provokacija u bivšoj Do
Page 48: eklama 48 www.startbih.info

Book 1.indb - Magazin Start

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?