Book 1.indb - Magazin Start

More documents

Recommendations

Info

Adis Arapović, projekt menadžer i konsultant za javno zagovaranje u CCI-ju Prosječna biračka apstinencija od 50 posto broj je zbog kojeg svi treba da se zamislimo, jer, prosječno, manjina od 25-30 posto birača koji izglasaju neku vlast, nametne volju većini koja glasa suprotno ili ne glasa uopšte Koliko ljudi je u prvih nedjelju dana posjetilo stranicu www. vlastibih.com? - U prvih sedam dana, bez ikakvog marketinga koji bi pratio ovako velik projekat, osim jedne prezentacije za novinare, zabilježili smo nekoliko hiljada posjeta. Znamo iz pristiglih pisanih komentara da je veliki dio tih posjeta od strane političara na različitim nivoima vlasti, što je dokaz da su itekako zainteresirani za ono što je sadržaj stranice. Ostatak su naravno posjete profesionalaca i građana, od kojih nismo dobili niti jedan negativan komentar, nego čak naprotiv. Šta bi oni trebali da zaključe iz podataka koji su tamo prezentirani? - Svako će zaključivati prema vlastitom nahođenju, što i jest dio naše namjere, a to je bilo da ljudi imaju relevatne informacije o radu vlasti i da na temelju toga sami zaključuju i grade vlastite stavove o strankama, političarima, vladama i parlamentima. Drugi dio naše namjere jeste da potaknemo profesionalce, prije svega novinare, istraživače, političare, da se još detaljnije i obuhvatnije od nas pozabave ovim aspektom upravljanja državom, a to je efikasnost rada vlada i parlamenata i pojedinaca u njima. Šta sa onima koji nemaju internet? - To je pitanje za vlasti u našoj zemlji – zašto smo društvo sa gotovo najnižom stopom korištenja interneta u Evropi? CCI već godinama svoje poruke šalje preko masovnih medija, a internet smo dodali paleti naših aktivnosti upravo zbog neograničenog prostora koji nam nudi za predstavljanje rezultata našeg rada, čime, nadam se, potičemo i informatičko opismenjavanje. Takođe, CCI će u narednim mjesecima naći način da sve relevantne informacije koje smo predstavili u bazi, dođu i do onih koji ne koriste internet. Kako ste uopšte prikupljali podatke za ovaj projekat? - Portal vlastibih.com baza je svih podataka koje je u protekle tri godine CCI prikupljao i periodično predstavljao javnosti. Gotovo cijeli sadržaj portala je autentični materijal naših ljudi koji rade monitoring vlada i parlamenata i rijetki su primjeri u svijetu ovako sadržajne, funkcionalne i jednostavne baze podataka o funkcioniranju vlasti neke zemlje. Kada radite analizu učinka vlasti ili pojedinih političara da li je prava mjera rada broj izlazaka za govornicu ili je to NVO sektor bez pravog utjecaja Kako ocjenjujete angažman nevladinog sektora u BiH? - Odgovor je jednak ocjeni angažmana akademske zajednice i medija, s tim da ovdje mogu iskazati veću (samo)kritiku, jer nevladin sektor još uvijek nije shvaćen kao relevantan društveni i politički subjekt proporcionalno svom angažmanu, snazi i resursima, što je najvećim djelom krivica samih ljudi anagažiranih u ovom sektoru. Mislim da postoji veliki nepopunjen prostor utjecaja koji nevladin sektor još nije zauzeo. Znate li možda koliko novca se vrti u nevladinom sektoru? - Nekoliko istraživanja je u posljednjih par godina rađeno na ovu temu, i sume variraju od 50 do 200 miliona KM na godišnjem nivou, pri čemu je najveći dio tih sredstava iz domaćih budžetskih izvora i to za socijalno servisiranje, sport, kulturu i slično. Najmanji dio tog novca ide za razvoj civilnog društva, zagovaračke kampanje od širokog društvnog zanačaja ili poticanje učešća građana u procesu odlučivanja, što su CCI-jevi prioriteti. Novac bi mogao biti pametnije, racionalnije i transparentnije iskorišten, čime bi i rezultati bili neuporedivo veći. NEKO MORA SNOSITI ODGOVORNOST ZA BLATO U KOJEM SE VALJAMO I ZA TO MORA BITI KAŽNJEN TAOCI SM neodgovoro ipak možda preuprošteno? - Preuprošteno je pitanje zato što, naprimjer, baza vlastibih.com daje obilje drugih informacija koje kumulativno sigurno mogu dati pravu sliku učinka institucija vlasti i pojedinaca. Koliko građani BiH stvarno koriste svoja biračka prava? - Biračko pravo u BiH je suočeno s ozbiljnim izazovima. S jedne strane, pasivno biračko pravo, tj. pravo da se bude biran, reducirano je i diskriminirajuće, dok je aktuelnom presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci BiH označena kao zemlja nedovršenih političkih sloboda, što bez ikakvih opravdanja mora biti ispravljeno. S druge strane, aktivno biračko pravo ili pravo biranja, zbog antipolitike koja dominira našim političkim prostorom koja prijeti da destruira demokratiju kao vrijednosni i društveno-politički sistem, takođe je dovedeno u pitanje. Prosječna biračka apstinencija od 50 posto broj je zbog kojeg svi treba da se zamislimo, jer, prosječno, manjina od 25-30 posto birača koji izglasaju neku vlast, nametne volju većini koja glasa suprotno ili ne glasa uopšte. Time je čin neglasanja najgori politički potez koji birač može napraviti. Zašto je to tako? Da li se slažete sa tezom da nacionalne osjećaje stavljaju ispred svog praznog stomaka? - Mislim da je to tek djelimično razlogom ovog stanja. Legitimno je glasati i iz razloga kojeg ste nazvali nacionalnim emocijama. Mislim da je veći problem izuzetno veliki broj ljudi koji ne glasaju zbog apatije, inata, manjka izbora, nevjerovanja u demokratiju i slično. Racionalni izbor bi diktirao da ljudi glasaju zbog vlastitog dostojanstva i u potrazi za osvarivanjem vlastitih interesa. Naši birači još uvijek glasaju iz straha i dominantno vođeni emocijama, koje ne mogu rezultirati recionalnim ishodom. Kako cijenite ponašanje akademske zajednice u BiH? - Nemojte upasti u zamku generaliziranja. Kao što ima izuzetno vrijednih, stručnih i aktivnih članova akademske zajednice koji ne iskazuju klijentelizam i oportunizam, isto toliko, ako ne i više, ima i onih potpuno drugačijih. Zato svako o sebi govori najviše. A ponašanje medija? - Približno jednako prethodnom odgovoru, ali s obzirom na utjecaj medija, moderno doba od njih traži veću odgovornost i nezavisnost. Kako generalno opisujete angažman vlasti na svim nivoima od prošlih izbora do sada? - Svi pokazatelji govore da je učinak vlasti u protekle tri i po godine izuzetno loš. Država i društvo su taoci nerada, neodgovorosti i neznanja, što pomiješano s korupcijom, lošom ekonomskom i socijalnom politikom, antidržavnim djelovanjem i militantnom retorikom kreira stanje ozbiljne političke i svake druge krize. Ukoliko izdvojimo nekoliko 4 www.startbih.info
Čini mi se da su federalne vlasti, a posebno Parlament FBiH najviše doprinijeli ovako lošim ocjenama. Nekoliko kantona može im biti jaka konkurencija u ukupnim lošim rezultatima, poput naprimjer Hercegovačko-neretvanskog kantona. O nerada, sti i neznanja poklona međunarodne zajednice, poput Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i uslovnog prijema u NATO MAP, protekle četiri godine su godine najvećeg poslijeratnog neuspjeha BiH, za šta isključivu odgovornost snose vladajuće stranke. Koliko ili šta je urađeno od obećanog u septembru 2006. godine? Može li se govoriti o tome gdje ili na kom nivou vlasti je najgore stanje? - Od obećanja je ispunjeno malo ili ništa. Čak možemo govoriti o regresiji životnog standarda, unutrašnje političke situacije, PROTEKLE ČETIRI GODINE SU GODINE NAJVEĆEG POSLIJERATNOG NEUSPJEHA BIH ZA ŠTA ISKLJUČIVU ODGOVORNOST SNOSE VLADAJUĆE STRANKE Nova vlast mora ubrazati tempo prema EU Kako ocjenjujete ukupnu političku situaciju u BiH? - Ovo je suviše složeno pitanje za odgovor koji neće biti površan i paušalan. Dakle, površan i paušalan odgovor je da je ukupna politička situacija vrlo složena, da je ta složenost generirana objektivnim razlozima poput složenog sistema odlučivanja, nefunkcionalnog aparata vlasti, manjkom mehanizama odgovornosti političkih elita i institucija, nekoherentnom politikom međunarodne zajednice spram BiH, a s druge strane, dominantnije, domaćim subjektivnim razlozima i nespremnošću, nesposobnošću i neznanjem političkih predstavnika da odgovore izazovima koji su pred njih stavljeni. U takvoj situaciji građani BiH su taoci onih koje su izabrali na izborima, a potonjima je prioritet da održe vlastite pozicije, često po cijenu rušenja države, narušavanja dostojanstva i ugrožavanja egzistencije ogromne većine građana. Kakav je značaj skupova kao što je bio nedavni ministarski samit zemalja članica EU i regiona? - To je bio ministarski sastanak manje formalnog karaktera, što za razliku od samita spada u niži rang međunarodnog skupa. Odsustvo šefova diplomatije ili visokih delegacija Njemačke, Francuske, Turske i Rusije umanjilo je kapacitet, a možda i potencijalni domet ovog skupa. Dobra je vijest da je skup ipak održan i da nije doživio neuspjeh skupa u Brdu kod Kranja i da je sa skupa odaslana jedinstvena poruka o spremnosti EU za nastavak proširenja i na zemlje zapadnog Balkana, što je, u ovom trenutku kolebanja eurozone i jačanja skepticizma spram novih proširenja, važna poruka. Loša je vijest da brzina i progres integracija ovise isključivo od poteza vlasti svake države potencijalnog ili aktuelnog kandidata za članstvo u EU, a aktuelna vladajuća garnitura nije pokazala kapacitet da i praktično bude proevropska vlast. Može se očekivati da će nova vlast, koja se bude formirala nakon izbora, učiniti mnogo više na ubrzavanju euroatlantskog tempa naše zemlje. Tri ključna posla CCI-ja Na čemu sve trenutno rade CCI? - CCI je u javnosti prepoznat po tri ključna posla kojim se bavi: nadgledanjem i ocjenom rada vlasti, sprovođenjem niza kampanja od širokog društvenog značaja, te finansiranjem projekata niza drugih nevladinih organizacija koje dijele naše vrijednosti i ciljeve. Postoje i neki naši manji i lokalni projekti, te međunarodne aktivnosti. U narednom periodu CCI će se aktivno uključiti u predizbornu kampanju na način da motivira građane da glasaju, ali da prije toga imaju što više relevatnih infomacija koje će im pomoći pri izboru. S druge strane, od stranaka ćemo tražiti čiste izborne liste, konkretna obećanja i civiliziranu kampanju. Paralelno, CCI je ovih dana ostvario veliki uspjeh kada je Parlament FBiH, nakon dvije godine od pokretanje naše inicijative, usvojio izmjene Zakona o igrama na sreću kojim je sada omogućeno finansiranje humanitarnih organizacija, osoba s invaliditetom, djece oboljele od teških bolesti, narodnih kuhinja, žrtava nasilja, pedofilije i prosjačenja, borbe protiv droga i ovisnosti, te finasiranje inovacija i razvoja civilnog društva. Takođe, javnosti je poznata naša kampanja za uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja, što ćemo zagovarati i u budućnosti. Zatim kampanja za neposredni izbor direktora osnovnih škola od strane roditelja, koja u Kantonu Sarajevo treba biti pretočena u zakon i, naravno, kampanja za donošenje adekvatnih politika za zbinjavanje ambalažnog otpada, konkrento za reciklažu PET ambalaže. Ovo je samo dio onog što trenutno radimo. Kako obezbjeđujete novac za svoje projekte? - Na međunarodnom tržištu ideja i projekata. Najveći dio našeg finansiranja je iz evropskih i američkih fondova, pri čemu smo u konkurenciji sa stotinama sličnih organizacija širom svijeta. međunarodnog imidža naše zemlje... Socijalno ugrožene kategorije, penzioneri, nezaposleni, pa čak i privrednici, trenutno trpe posljedice neispunjenih obećanja iz 2006. Kada poredimo različite nivoe vlasti, možemo samo govoriti o lošim i vrlo lošim rezultatima. Međutim, s obzirom na obim nadležnosti i budžet koji imaju na raspolaganju, čini mi se da su federalne vlasti, a posebno Parlament FBiH najviše doprinijeli ovako lošim ocjenama. Nekoliko kantona može im biti jaka konkurencija u ukupnim lošim rezultatima, poput naprimjer Hercegovačko-neretvanskog kantona. Može li se iko izdvojiti po dobrom kvalitetu svog rada? - Ne. Ukoliko posmatrano odnos planiranog i ostvarenog, nijedna vlada i nijedan parlament nemaju ostvarenja od 100 posto planiranog, za šta su bili plaćeni. Ima pojedničnih slučajeva ministara ili zastupnika koji mogu biti dobri primjeri. Može li se još išta dobrog očekivati do oktobra ove godine i opštih izbora? - Promjene su ono što nam je dato kao mogućnost. Ukoliko se budemo vodili zdravim razumom, upoređujući stanje danas sa stanjem od prije četiri odine i upoređujući napredak naše sa susjednim zemljama, prosti zaključak je da neko mora snositi odgovornost za blato u kojem se valjamo i da za to mora biti kažnjen. Demokratija je prostor između očekivanja i razočarenja. Duboko smo zaglibili u ovom drugom i za to su neophodne promjene, nadam se nabolje. Šta se može očekivati tokom ovogodišnje predizborne kampanje? - S obzirom da su ulozi povećani, a da je mnogo više igrača u igri, može se očekivati mnogo agresivnija, prljavija i nedemokratičnija kampanja. Dobra je vijest da se dešava blokovsko ukrupnjavanje političke scene formiranjem nekoliko koalicija. To bi trebalo olakšati izbor biračima i pomoći lakšem formiranju vlasti nakon izbora. Loše će biti ukoliko na listama budu oni koji su u proteklom mandatu dokazali da ne trebaju biti zastupnici naroda ni na koji način, pri čemu CCI zagovara takozvani čist parlament, dakle vrhovne institucije oslobođene neradnika, neznalica, neodgovornih i korumpiranih pojedinaca koji štetu nanose i svojim strankama i cijelom društvu. Na šta bi građani posebno trebali obratiti pažnju? - Na sebe. Na to kako žive danas i kako su očekivali da će živjeti. I posebno kako očekuju da će živjeti u narednim godinama. Da na temelju važnih informacija i ispravnog rezonovanja, a ne emocija, donesu odluku prije ulaska u glasačku kabinu.• 5
Page 1 and 2: B E S P L A T N O Ovako su govorili
Page 3: Uvodnik www.startbih.info NOVINA GO
Page 7 and 8: Bez dobrih kuća se može, bez drž
Page 9 and 10: Zadnji put sam popio ’84. Koliko
Page 11 and 12: DoDiKoVo RaSpoLoŽENjE Ne postoji p
Page 14 and 15: Borjana Krišto, kandidatkinja za h
Page 16 and 17: Ja imam petero djece i ne želim da
Page 18: 18 Da je po NDI-u, SDP bi bio odavn
Page 21 and 22: og člana Predsjedništva BiH Ukida
Page 23 and 24: tom i prodao štampanje Avaza i mi
Page 25 and 26: Osnivač liberala Vi ste bili liber
Page 27 and 28: eklama 27
Page 29 and 30: Na Ugru se ništa ne radi Da li će
Page 31 and 32: SNSD-ovih računovođa. Sem toga, d
Page 33 and 34: Gas nije za sirotinju Dokle ćemo m
Page 35 and 36: www.startbih.info35
Page 37 and 38: u Parlamentu BiH NE VJERUJEM DA ĆE
Page 39 and 40: okupu, uprkos ovakvim vlastima. Mis
Page 41 and 42: možemo ostvariti tamo negdje bez B
Page 44 and 45: Željko Komšić, član Predsjedni
Page 46 and 47: Politička provokacija u bivšoj Do
Page 48: eklama 48 www.startbih.info

Book 1.indb - Magazin Start

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?