Konferencija podrÅ¡ke razvoju turizma u Bosni i Hercegovini

EVROPSKA UNIJA

Autor: 

Una Bejtović 

Fotografije: 

www.europa.ba 

www.bhtourism.ba 

www.aneks8komisija.com.ba 

www.vladars.net 

www.sff.ba 

www.bihac.org 

www.seebiz.eu 

www.etno-selo.com 

Prijevod i lektorisanje: 

Oxford prevodi Banja Luka 

Dizajn i štampa: 

Arch Design 

Tiraž: 500 

Sarajevo, decembar 2008. 

Ovu publikaciju finansira Evropska unija. Nalazi, zaključci i tumačenja iznesena u ovom dokumentu autorova su i ne treba 

ih shvatiti kao mišljenja Evropske unije. Publikacija se zasniva na informacijama iz raznih izvora čija se tačnost nije mogla 

uvijek u potpunosti provjeriti. Autor ove publikacije je imao iskrenu namjeru da obezbijedi tačnost i pouzdanost informacija 

i preporuka koje se u njemu nalaze. Međutim, Evropska unija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakva 

nepodudaranja, netačne podatke ili druge previde koji se eventualno nalaze u publikaciji. Evropska komisija ne preuzima 

nikakvu odgovornost za postupke trećih lica koji proizilaze iz zaključaka i preporuka ove publikacije.

Sarajevo, 23. septembar 2008. godine 

S T E Č E N A I S K U S T V A I N O V E P E R S P E K T I V E

2 Stečena iskustva i nove perspektive 

Konferencija podrške razvoju turizma u Bosni i Hercegovini 


SADRŽAJ 

Nekoliko uvodnih riječi... 3 

1. IZ UVODNIH OBRAĆANJA 5 

2. TURIZAM U BiH – INTERDISCIPLINARNI UVID 9 

2.1. Izvještaj o procjeni potreba u oblasti turizma u Bosni i Hercegovini 9 

2.2. Pravni okvir u turizmu BiH 10 

2.3. Brojevi u službi razvoja turizma u BiH 12 

2.4. Komisija/povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 13 

2.5. BiH kao vrhunski brand – svi u službi promocije 15 

3. TURIZAM U BiH – PRIČE O USPJEHU 17 

3.1. Gradovi 17 

3.1.1. SARAJEVO - Najistočnija tačka Zapada – najzapadnija tačka Istoka 17 

3.1.2. BIHAĆ – inicijator razvoja turizma unutar malih i srednjih preduzeća 18 

3.1.3. TUZLA – Turizam kao glavna poluga daljeg razvoja općine 19 

3.2. Sport kao pokretač turizma 20 

3.2.1. Zimski turizam na Kupresu - Čajuša 20 

3.2.2. Adrenalin u dodiru s prirodom - rafting 21 

3.3. Autohtoni krajevi 21 

3.3.1. Vinske ceste Bosne i Hercegovine 22 

3.3.2. Etno-selo Stanišići 23 

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE 24

Stečena iskustva i nove perspektive 



3 

Nekoliko uvodnih riječi... 

Razumije se sâmo po sebi da je turizam glavni izvor prihoda miliona ljudi u Evropi i svijetu. On je, ipak, 

mnogo više od jedne od privrednih grana jer povezuje ljude, ’briše’ granice tako što jača razumijevanje 

između naroda i kultura, te time doprinosi njihovom jedinstvu i raznolikosti – putokazu koji treba pratiti 

na putu ka Evropskoj uniji. 

Kada se govori o održivosti turizma, to podrazumijeva očuvanje i obogaćivanje kulturnog i prirodnog 

naslijeđa naše svjetske zajednice, jačanje doprinosa ove dinamične industrije ekonomskom razvoju i 

otvaranju novih radnih mjesta, unapređenje lokalnog razvoja ulaganjem u infrastrukturu za razvoj 

turizma. Iz svih ovih i mnogih drugih razloga, turizam zaslužuje našu brigu i pažnju, kao i političku 

podršku. 

Kao što možemo vidjeti u praksi, turizam je preuzeo vodeću ulogu u održivom ekonomskom razvoju 

cijelih regiona. U cilju očuvanja i podrške takvim trendovima, ovogodišnji Svjetski dan turizma proslavljen 

je u Evropi u skladu sa sloganom „turizam obogaćuje“, pozvavši na učvršćena partnerstva između svih 

interesnih strana u turizmu kroz promociju konkurentnosti i razvoja. 

Trenutno su perspektive i potrebe turizma u Evropi i širom svijeta ogromne i izazovne sa sve većom 

konkurencijom izvana, povećanjem potreba potrošača za specijalizovanijim turizmom i potrebom za 

uspješnijom praksom koja poštuje pitanja životne sredine. 

Bosna i Hercegovina, zemlja zadivljujućih prirodnih ljepota i trajnog istorijskog i kulturnog naslijeđa, 

posvećena pristupanju porodici EU, proslavila je Svjetski dan turizma organizovanjem Konferencije za 

podršku razvoju turizma u Bosni i Hercegovini. Ona je rezultat inicijative lokalnih vlasti Bosne i Hercegovine 

sa državnog, entitetskih nivoa kao i Brčko Distrikta, predvođenih Ministarstvom vanjske trgovine i 

ekonomskih odnosa BiH i Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini. 

Delegacija Evropske komisije u BiH je potpomogla organizaciju pomenute konferencije uz tehničku 

podršku Projekta treninga i konsultacija za mala i srednja preduzeca EU TAC kojeg je finansirala Europska 

unija i koji je više of 2,5 godine predano radio na povećanju konkurentnosti i izgradnje kapaciteta sektora 

malih i srednjih preduzeća u BiH. Iskrene riječi zahvalnosti upućujemo osoblju koje je radilo na realizaciji 

pomenutog projekta i pružilo profesionalnu i kvalitetnu podršku u organizaciji pomenute Konferencije.




Konferencija za podršku razvoju turizma u Bosni i Hercegovini okupila je interesne skupine iz cijele zemlje 

i mnoge lokalne i međunarodne kolege koji su dali jasnu poruku: 

šta ova zemlja posjeduje – impresivne mogućnosti i resurse kojih ima u izobilju, 

šta se mora poboljšati – ujednačeniji pravni, politički i strateški okvir, da bi se omogućio usklađeniji 

plasman i promocija turističkih bogatstava, sistematski razvoj odgovarajuće turističke 

infrastrukture, modernizovana statistika i obrazovanje u ovom sektoru u BiH, 

šta može postati održivo u postojećim okolnostima – najbolji primjeri iz prakse, koji pokazuju kako 

se neka ideja može pretočiti u projekat, provesti u praksi i trajati kao održiva struktura, 

šta je potrebno uraditi – sve odgovarajuće vlasti moraju dogovoriti zajednički pristup utvrđenim 

nedostacima koji sprečavaju razvoj ovog sektora. 

Kako se Bosna i Hercegovina bliži integracijama EU, od vitalne je važnosti da BiH ubrza zakonodavnu i 

reformu politike u skladu sa zahtjevima i najboljim primjerima iz prakse EU. To će takođe imati i pozitivan 

uticaj na razvoj turističke industrije, konkuretnost i ekonomski razvoj u zemlji. 

U skorijoj budućnosti, nema sumnje da će sve interesne sfere i skupine nastaviti davati podršku ovoj 

zemlji u bavljenju utvrđenim prioritetima, ali motor treba ’pokrenuti’ jedan snažan, odlučan potez svih 

interesnih skupina vlasti ove zemlje dok gorivo treba crpiti iz privatnog sektora i građanskog društva. 

Delegacija EK očekuje da se poslije Konferencije preduzmu konkretnije radnje koje su orijentisane na 

mjere napretka koje imaju uporište u planovima djelovanja, kako bi iste bile temelj budućih inicijativa 

vezanih za napredak u turističkom sektoru BiH na njenom putu ka ulasku u Evropsku uniju...




5 

1. IZ UVODNIH OBRAĆANJA... 

“Zgrabimo zajedno razvojnu šansu Bosne i 

Hercegovine!” 

Tarik Sadović, Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća 

Ministara/ Ministar civilnih poslova BiH 

„...Iskreno se nadamo da ćemo procjene Svjetske turističke 

organizacije (očekuje se da će aktivnosti putovanja i turizma BiH 

za period 2006-2015. godine imati realan godišnji rast od 5,2%), 

prevazići kvalitetnijom organizacijom, zakonskim i 

institucionalnim jačanjem turističkog sektora. 

Radna grupa za turizam u Bosni i Hercegovini, u povodu 

obilježavanja Svjetskog dana turizma već drugu godinu zaredom 

mobilizira i organizira kompletnu turističku strukturu u namjeri 

da osnaži turizam i proizvede pozitivne efekte na ukupna 

privredna kretanja u BiH. 

Ova Konferencija pokazuje želju za jedinstvenim djelovanjem 

turističke strukture BiH, ona identificira ključne potrebe za 

unaprjeđenje turizma, i sve sa ciljem izgradnje efikasnijeg 

sistema djelovanja. 

Današnja konferencija je primjer pozitivnog pristupa i 

zajedničkog djelovanja svih subjekata u turizmu, pa zaslužuje 

priznanje i podršku Vijeća ministara BiH. 

Čestitam svim turističkim radnicima i organizacijama predstojeći 

Svjetski dan turizma, sa željom da postižu još bolje rezultate u 

narednom periodu. 

Prioriteti: 

Pokretanje procesa izrade Strategije razvoja 

turizma; 

Zakonsko i institucionalno jačanje turizma BiH i 

usklađivanje sa evropskim standardima; 

Uspostavljanje povoljnijeg ambijenta za razvoj 

privatnog sektora u turizmu; 

Internacionalizacija turizma BiH i prevazilaženje 

parcijalnih djelovanja koja zatvaraju turizam u 

lokalne okvire; 

Popravljanje imidža Bosne i Hercegovine na 

način reprezentativnog turističkog 

predstavljanja na međunarodnim turističkim 

tržištima. 

www.mcp.gov.ba




Ono što Bosnu i Hercegovinu čini 

jedinstvenom turističkom 

destinacijom je mješavina 

kulturnog i prirodnog naslijeđa u 

zemlji. 

Dimitris Kourkoulas, Ambasador i Šef 

Delegacije Evropske komisije u BiH 

“Veliko mi je zadovoljstvo što prisustvujem okupljanju relevantnih 

lokalnih i međunarodnih interesnih strana u njihovim nastojanjima 

da pronađu efikasnije mjere za promociju turizma u BiH. 

Naša podrška do sada je imala za rezultat 60 projekata za pomoć 

razvoju malih i srednjih preduzeća i turizma ukupne vrijednosti 

preko 10 miliona evra. Od pomenutog ukupnog broja, bilo je 19 

projekata namijenjenih razvoju turizma koji su imali za cilj 

otvaranje novih radnih mjesta u sektoru turizma kroz poboljšanje 

konkurentnosti sektora razvijanjem novih turističkih ponuda i 

unapređenjem znanja i vještina ljudskih resursa. Svih 60 projekata 

realizovali su lokalne nevladine organizacije i/ili turistička 

udruženja. 

Službeni statistički podaci potvrđuju da je turizam jedan od sektora 

BiH koji se najbrže razvijaju. S obzirom na važnost sektora turizma 

za ukupni ekonomski razvoj, mi iz Evropske komisije namjeravamo 

da nastavimo da se bavimo prioritetima za podršku razvoja ovog 

sektora. 

Ono što Bosnu i Hercegovinu čini jedinstvenom turističkom 

destinacijom jeste mješavina kulturnog i prirodnog naslijeđa u 

zemlji. Pored toga, veliki prirodni resursi zemlje daju joj 

konkurentnu prednost u oblasti ekoturizma. 

Evropska komisija vjeruje da ova Konferencija predstavlja odličan 

primjer da ova zemlja može da napreduje i izgradi bolju budućnost 

uprkos problemima i razlikama, i mi smo tu da vam pomognemu 

u tim nastojanjima.“ 

www.europa.ba




7 

“Uživati u onome što nam je podarila priroda, a preci 

ostavili u naslijeđe” 

Mladen Zirojević, Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 

„Turizam je prepoznat kao persepktivna privredna djelatnost i s 

pravom se posmatra kao razvojna šansa BiH. Naš plan je da 

istaknemo ključne prioritete i potrebe za unaprjeđenje ovog 

sektora. Prilika je svakako da istaknemo pozitivna dostignuća u 

turističkoj privredi te da definišemo smjernice za djelovanje u 

narednom periodu. 

Nastojaćemo da se organizacija i regulacija turističkog sektora 

unaprijedi u skladu sa postojećim zakonskim okvirima, te da se 

usaglasi nivo zajedničkih aktivnosti uvažavajući postojeći zakonski 

okvir, a sve u skladu sa našim centralnim opredjeljenjem u pravcu 

Evropske unije. 

www.mvteo.gov.ba 

„BiH – lijepa zemlja, bogate povijesti, sastavljena na 

tradiciji različitih kultura“ 

Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

„..Učinci turizma u ukupnom gospodarskom sustavu zemlje ovise 

s jedne strane o ponudi, sadržaju i kvaliteti samog turističkog 

proizvoda te neposrednih turističkih usluga, ali s druge strane i o 

tome koliko je ostalo gospodarstvo zemlje u mogućnosti osigurati 

proizvode i usluge koje ulaze u sferu turističke potrošnje. 

Naš cilj je kroz prepoznatljiv turistički proizvod s jedne strane štititi 

prirodno i kulturno naslijeđe, a s druge strane omogućiti 

kontrolirano ostvarivanje svekolike gospodarske koristi.“ 

Izgradnja pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine zadaća je svih 

nivoa vlasti, nevladinog sektera, eksperata i svakog građanina 

ponaosob.“ 

www.fmoit.gov.ba 

Temeljni turistički resursi Bosne i Hercegovine: 

Izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor 

Bogata povijesna baština i 

Suživot kultura




„Turizam mora biti na drugom ili trećem mjestu kao 

privredni potencijal BiH“ 

Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Republike Srpske 

„U 2009. očekujemo Strategiju razvoja turizma u Republici Srpskoj 

koja treba da bude tzv. Ustav u turizmu i imamo da uradimo tri 

Master plana. Uvjerio sam se na nekoliko međunarodnih sajmova 

da imamo toliko kapaciteta, toliko lijepih stvari da pokažemo 

svijetu, a mi prije svega se bojimo i strah nas je pokazati to što 

imamo. Nekako smo stidljivi da nastupimo prema međunarodnoj 

sceni. 

Mi na visokom nivou moramo razgovarati o instituciji koja se zove 

– turizam. Ukoliko u javnosti ne pokrenemo tu mašineriju da se 

turizam kao jedan od privrednih potencijala bude na drugom i 

trećem mjestu, taj točak će ići sporo. 

Mi želimo da BiH, entiteti i Brčko Distrikt budu prepoznatljivi. Jer 

ono što mi imamo, stvarno moramo svi da priznamo da to u 

okruženju niko nema. Zbog toga želim da ova konferencija uspije, 

a da zaključci budu obavezujući.“ 

www.vladars.net 

„Imamo prirodno naslijeđe koje je turistički potencijal“ 

Đuro Tankosić, Glavni koordinator Vlade Distrikta Brčko 

Činjenica je da u Brčko Distriktu nemamo impresivno historijsko 

naslijeđe, ali da imamo prirodno naslijeđe koje je turistički 

potencijal. Svjesni smo da je to dug put, da su potrebna značajna 

sredstva da postanemo turistička destinacija. Zbog toga je u ovoj 

fazi najvažnije jeste da zaštitimo naše resurse. 

Ukoliko ne zaštitimo resurse, kada budemo imali mogućnosti raditi 

nešto na tom planu, bit će nemoguće razviti bilo šta ukoliko te 

resurse ne zaštitimo, kao što je slučaj već u nekim sredinama u 

Bosni i Hercegovini. Zbog toga ćemo zaključke ove Konferencije 

uzeti kao vrlo ozbiljnu osnovu za ono što namjeravamo raditi u 

budućnosti. 

www.bdcentral.net




9 

2. TURIZAM U BiH – INTERDISCIPLINARNI UVID 

2.1. Izvještaj o procjeni potreba u oblasti turizma u Bosni i Hercegovini 

Evropska komisija je uložila značajna sredstva u razvoj i unapređenje sektora turizma 

kroz sufinansiranje bespovratne pomoći regionalnih razvojnih projekata u privredi 

koje su predložili i realizovali lokalni partneri u ovoj oblasti. 

Kako bi prilagodila svoju pomoć prioritetima u zemlji, prošle godine Evropska 

komisija je uložila 50,000 eura za procjenu potreba u sektoru turizma. Rezultat toga 

je bio izvještaj koji je Evropskoj komisiji pružio strateške smjernice i preporuke za 

usmjeravanje pomoći Evropske unije, kroz novi finansijski instrument predpristupne 

pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession). 

Izvještaj su završile i odobrile odgovarajuće međunarodne i zainteresovane strane 

i partneri u BiH u decembru 2007. 

Izazovi su bili veliki, kao što su sljedeći: 

Statistički podaci navode da je u sektoru turizma direktno potrošeno manje 

novca nego što zaista jeste, kao i u mnogim sektorima koje on pomaže; 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Višestruki slojevi administracije i zakonodavstva u zemlji, i nepostojanje pojačane koordinacije na 

nivou države; 

Nepostojanje koordinisane državne politike i strategije za razvoj turizma; 

Efikasnost i produktivnost institucionalnih odnosa; 

Rascjepkan zakonski okvir i pristup razvoju i kontroli turizma; 

Nedosljedan pristup klasifikaciji i stepenovanju turističkih djelatnosti, posebno smještajnih 

kapaciteta; 

Relativno uska osnova proizvoda sa srazmjerno malim brojem pokretača potražnje; 

Neadekvanta promocija i nivoi ulaganja u turistički proizvod; 

Nepostojanje sveobuhvatne strategije plasmana i promocije za BiH kao cjelinu; 

Potreba za usklađivanjem postojećeg zakonodavstva sa pravilima i propisima EU po pitanju 

turizma; 

Ali su utvrđeni i vrlo impresivni potencijali ovog sektora kao što su: 

Sinergija između kulturnog i prirodnog naslijeđa u zemlji; 

Velika prirodna bogatstva zemlje daju joj jasnu konkurentnu prednost u sektoru ekoturizma. Ova 

kombinacija, kao i činjenica da je 65 odsto stanovništva ruralnog tipa, predstavlja potencijal Bosne 

i Hercegovine da postane vodeća ekoturistička destinacija u regionu. 

Obilježja koja su ostavile razne kulture, čine Bosnu i Hercegovinu jedinstvenom destinacijom sa 

„Vašoj zemlji se sigurno dive 

zbog njene ljepote i bogatog 

kulturnog naslijeđa.“ 

Dr. Johan Hesse, prvi sekretar i šef 

odjela za ekonomsku reformu i 

prirodne resurse, Delegacija 

Evropske komisije u BiH




 

 

 

kulturnim naslijeđem. Ljudi moraju uvidjeti snagu u toj raznolikosti a ne razlike, kako bi se izbjegli 

mogući negativni efekti na turizam; 

Dalji razvoj bosanskog identiteta koji njeguje ideju multietničkog društva, pri tome čuvajući i 

poštujući različite entičke grupe koje BiH nazivaju svojoj rodnom zemljom; 

Kultura planinskog gorja koja i dalje njeguje tradicionalni pastirski način života predstavlja veliko 

bogatstvo za dalji razvoj ruralnog/seoskog turizma, te za dodavanje vrijednosti velikom potencijalu 

BiH kao ekskluzivnoj destinaciji za ekoturizam; 

I film i muzika su međunarodno priznati zbog svog kvaliteta i privlačnosti. Kreativna industrija u 

BiH trebalo bi da se koristi ne samo kao sredstvo brandiranja, nego i kao katalizator za dodavanje 

faktora kvaliteta u posjeti ovoj zemlji. 

Iz svega pomenutog, ono sto je postalo evidentno je da: 

Mogućnosti strukture za podršku turizmu BiH moraju se ojačati u cilju poboljšanja sposobnosti da 

se zadovolje potrebe turista i međunarodnih turoperatera, te da se postave temelji za razvoj održive 

turističke industrije u pripremama za članstvo u EU. 

Ovaj doprinos će doći do izražaja u smislu povećane potrošnje posjetilaca, rasta deviznih zarada 

od turizma, rasta direktnog i indirektnog zapošljavanja u turizmu, rasta prihoda od poreza za 

vladu, povećanog nivoa ulaganja u sektor turizma i povećanja udjela sektora turizma u BDP-u. 

Ove dobiti u privredi doprinijeće i smanjenju siromaštva. 

U druge očekivane dobiti spada unapređena integracija turizma u opšte razvojne planove, 

povećanje ulaganja u infrastrukturu i objekte, mogućnost sticanja širih znanja i vještina, uža 

saradnja i integracija između javnog i privatnog sektora, zajednica i građanskog društva, razvijenija 

ekološka svijest i zaštita, i bolje mogućnosti za ekonomski razvoj koji se zasniva na zajednici. 

„Evropska komisija namjerava da nastavi pomagati ovoj zemlji da ispuni ustanovljene uslove i prioritete, ali 

motor mora ’upaliti’ neki snažan, odlučan potez svih interesnih strana vlasti ove zemlje, a gorivo moraju 

biti privatni sektor i građansko društvo.” 

2.2. Pravni okvir u turizmu BiH 

John Dowes, pravni ekspert –International Travel Law konsultant 

Ako je vladavina zakona temelj demokratskog društva, onda i svaki segment života da bi bio uređen na 

najbolji mogući način, te kako bi pružio najbolje svojim korisnicima treba biti uređen na efikasan i 

progresivan način da reflektira stvarne potrebe društva, a da se istovremeno naslanja na realne kapacitete. 

Zbog toga je od iznimne važnosti u sektoru turizma revidirati pravni okvir koji ga uređuje u BiH, a po 

uzoru na EU politike, kako bi proces harmonizacije sa evropskim standardima tekao što jednostavnije. 

Ovaj dio nudi kratak pregled nedostataka postojećeg pravnog okvira u BiH u sektoru turizma, te nudi i 

relevantne preporuke koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom donošenja novih zakonskih akata u ovom 

sektoru.




11 

Aktuelni pravni okvir je zastario, nekompletan, ne podstiče 

razvoj turizma niti promovira partnerstvo. 

Analizirajući zakonski okvir kojim je uređena oblast turizma u BiH, 

nameće se nekoliko ključnih zaključaka, među kojima je i onaj koji 

govori o potrebi kreiranja snažnijeg institucionalnog okvira. Tim više 

jer je aktuelni zakonski okvir neodređen i ostavlja puno prostora za 

netransparentnost. Također, ovaj zakonski okvir obiluje 

neadekvatnim odredbama za upravljanje kvalitetom i razvojem. 

Nadalje, turistički odbori ne odražavaju aktuelne trendove kao što 

je definirano Izvještajem Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih 

naroda o ulozi Nacionalnih turističkih administracija. 

Iz ovoga se da zaključiti da novi Zakon treba pružiti mogućnost novoj 

Nacionalnoj turističkoj administraciji da ima stratešku i olakšavajuću 

ulogu. Regulacija pružatelja turističkih usluga i turističkih transakcija 

također je nužno da bude definirana na adekvatan način. 

Postojeći zakonski okvir: 

NEobezbjeđuje institucionalni i 

zakonodavni okvir za čvrstu vlast i 

stvaranje pozitivnog ambijenta za 

ulaganje. 

NEpoštuje principe poštenog postupka. 

NEodražava postojeću praksu. 

NEodražava međunarodne standarde. 

NEobezbjeđuje okvir potreban za državnu 

strategiju za turizam. 

NEobezbjeđuje čvrst okvir za saradnju 

javnog i privatnog sektora. 

Novi Zakon o turizmu treba biti baziran na Nacionalnoj strategiji turizma 

Analizirajući aktuelni pravni okvir u oblasti turizma, te promišljajući nužnost definiranja novih pravnih 

propisa kojima bi se uredila ova oblast u Bosni i Hercegovini, prirodno se nameće potreba da novi Zakon 

o turizmu nužno treba reflektirati ne samo potrebe privatnog sektora, nego da uredi odnose između 

javnog i privatnog sektora tako da se ovi odnosi razvijaju u skladnom međuodnosu. 

Također, nužno je da u kompleksnoj strukturi vlasti novi Zakon o turizmu nađe jednostavniji put 

komunikacije i uređenja odnosa između različitih nivoa vlasti nadležnih u oblasti turizma, kao i da uskladi 

odnose između državnih i lokalnih turističkih institucija. 

Kreiranje novog Zakona o turizmu - Temeljni principi 

Polazeći od činjenice da novi Zakon treba da bude u suglasju sa Ustavnim i pravnim 

okvirom u Bosni i Hercegovini, te da bude temelj i podrška razvoju turizma u BiH, prilikom 

kreiranja novog Zakona nužno je voditi se i slijedećim principima: 

Stvarati strukture za podršku privatnog sektora 

Jasno definirati turističku industriju 

Ažurirati pravne procedure za poduzetništvo u turizmu 

Pomoći razvoj profesionalnih standarda 

Da je u skladu sa Globalnim etičkim kodom u turizmu Svjetske turističke 

organizacije Ujedinjenih naroda




2.3. Brojevi u službi razvoja turizma u BiH 

Maida Hasanbegović, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 

Statistika u svakom sektoru pruža osnovni temelj za jasnu, objektivnu analizu određene problematike, 

te daje sliku zasnovanu na činjenicama, koje potkrepljuje brojevima. Samo na osnovu ovakvih podataka 

može se steći realan uvid u stanje u određenoj oblasti, te sukladno tome kreirati suvisle, osmišljene 

strategije i akcijske planove kako bi se stanje unaprijedilo. 

Osnovni cilj i predmet istraživanja statistike 

turizma 

Turizam kao sredstvo za poticanje 

razvitka nacionalne ekonomije 

Kapacitet i popunjenost turističkog 

smještaja 

Turistička potražnja 

Satelitski turizam kao predmet 

istraživanja statistike u oblasti turizma 

Kao što je spomenuto u Izvještaju o procjeni potreba u oblasti turizma 

u BiH, nedostatak adekvatne statistike u turizmu daje nerealnu sliku o 

količini novca potrošenog direktno u turističkom sektoru, kao i u 

mnogim sektorima kojih se dotiče. Zbog ovoga nije moguće s visokom 

pouzdanošću definirati ključne probleme u ovoj oblasti, niti imati uvid 

u sve pozitivne pomake koji se dogode poslije određenih afirmativnih 

akcija. 

Imajući u vidu gore navedeno, jasno je da se nameće potreba 

reguliranja oblasti statistike turizma kroz zakonske okvire koji će biti i 

u skladu sa međunarodnim propisima, te imati regulativu kako na 

nivou države, tako i na nivou entiteta. 

U ovoj oblasti važan je i pojam „statistike smještaja“, koji za osnovni 

cilj i predmet istraživanja ima pružanje informacija potrebnih za 

mjerenje sezonskih uticaja ponude i potražnje turističkih smještajnih 

kapaciteta. 

Općenito, u ovoj oblasti nužno je i dalje istrajavati na definiranju mehanizama koji će omogućiti 

prikupljanje što preciznijih kvalitativnih i kvantitativnih podataka na osnovu kojih će se moći dalje razvijati 

posebni segmenti u oblasti turizma. Također, nužno je i dalje usklađivanje sa preporukama EUROSTAT-a 

(EUROSTAT predstavlja Ured za statistiku Evropske zajednice. Zadatak tog Ureda je da Evropskoj uniji 

obezbjeđuje statističke pokazatelje na evropskom nivou. ) 

Broj noćenja po godinama 

Noćenja stranih 

turista u 

hiljadama 

Noćenja domaćih 

turista u 

hiljadama 

700 

600 

500 

400 

Izvor: Agencija za statistiku BiH 

300 

200 

Noćenje 

100 

0 

Godina 

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 

www.bhas.ba




13 

2.4. Komisija/povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 

Mirela Mulalić-Handan, Izvršna dužnosnica Komisije/Povjerenstva za očuvanje 

nacionalnih spomenika BiH 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH vrijedno radi kako bi 

ljepote bogatog historijskog naslijeđa promovirala, te nominirala za listu 

svjetskog naslijeđa. 

Djelujući u skladu sa svojom misijom i mandatom, Komisija je realizirala 

projekte poput projekta Hercegovina (EU RED - program zaštite, 

prezentacije i integracije kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa u 

turistički sektor hercegovačke regije) i Blagaj (Podrška turističkom razvoju 

Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim 

naslijeđem zone). 

Integrirana i aktivna održiva zaštita 

bosanskohercegovačkog naslijeđa i 

očuvanje identiteta države Bosne i 

Hercegovine. 

Implementacija Aneksa 8 Općeg 

mirovnog okvira u Bosni i Hercegovini 

Od posebne važnosti je projekat nominacije kulturnog dobra - historijskog 

gradskog područja grada Jajca na listu svjetskog naslijeđa. 

Kulturna baština obuhvata osjetljiva dobra, čije propadanje može 

teći i sporo i brzo, kao posljedica djelovanja ljudskih i prirodnih 

faktora. 

Zona stare gradske jezgre oko Starog 

mosta u Mostaru i Most Mehmed-paše 

Sokolovića u Višegradu znamenitosti su 

koje s ponosom predstavljaju Bosnu i 

Hercegovinu na UNESCO-voj listi svjetske 

baštine.




Na koji način možete doprinijeti očuvanju ovoga naslijeđa za buduće generacije? 

 

 

 

 

 

 

 

 

prihvatite određene zabrane (ne dodirujte, ne fotografirajte, ne trčite) ili restrikcije (zatvaranje 

određenih mjesta, obavezni pravci kretanja, predstavljanje umjetničkih djela naizmjenično, 

ograničeni broj posjetitelja itd). 

Imajte na umu da svaki dodir, pa i najbezazleniji, lagano drmanje postaju štetni kad ih ponovi 

1.000, 10.000 ili 100.000 ljudi. 

Kad se nađete u zatvorenome i popunjenome prostoru, kao što su grobnica, kapela s freskama ili 

turbe, obratite pozornost na svoj ruksak: može se desiti da se očešete o zidove i uništite freske. 

Statue, spomenici i stari zidovi ne predstavljaju stjenovite površine za penjanje. Oni su dotrajali kroz 

stoljeća, stari su i krhki; mogu se srušiti pod težinom Vašega tijela. Izbjegavajte da se penjete na 

njihov vrh da fotografirate ili da Vas fotografiraju. 

Oduprite se iskušenju da urežete svoje ime ili izrazite osjećanja na stupovima, spomenicima, 

freskama i oslikanim zidovima na mjestima koja posjećujete. 

Svako ko ukloni kulturno dobro bilo koje vrste (komadić mramora, mala vaza od terakote, kovani 

novčić itd.) otvara kanal sistematske krađe i nedopuštene trgovine umjetničkim djelima. 

Izbjegavajte kupovinu predmeta nepoznatoga porijekla i ne pokušavajte da ih iznesete iz zemlje; 

u najvećem broju zemalja rizikujete da budete ozbiljno kažnjeni. 

Povijesna i arheološka područja nisu kante za smeće. Ponesite sa sobom svoje otpatke! 

Poštujte ambijent koji vlada na mjestima koja potiču na meditaciju i tišinu, izbjegavajući svako 

bučno skrnavljenje (viku, trubljenje, radijske zvuke, mobilne telefone itd.) 

Zaštita kulturnoga naslijeđa ovisi o svakome od nas i tiče se svih nas. 

www.aneks8komisija.com.ba




15 

2.5. BiH kao vrhunski brand – svi u službi promocije 

David T. King, Ph.D., Emerging Markets Group 

Koliko nas zna za Coca-Colu, Nike ili McDonalds? No, to su robne marke i prirodno je da se putem 

marketinga promoviraju širom planete. Ali, kada pomislite na recimo Italiju odmah vam se pojavi slika 

špageta, a ženama vjerovatno vrhunskih kožnih cipela. Ili se pri spomenu Francuske stvore asocijacije na 

umjetnost i sofisticiranu kuhinju. To nije slučajno. Pravljenje branda od države odavno je ozbiljan segment 

marketinga, zato i naša zemlja treba uhvatiti priključak sa svjetskim trendovima. 

Na projektu USAID-a, Cluster Competitiveness Activity, kreirana je 

kampanja “Enjoy life” kojom se Bosna i Hercegovina predstavila 

svijetu kao zemlja poželjna za život u najširem mogućem smislu. 

Iako hvale vrijedan projekat kojim smo se predstavili globalnoj 

publici putem emitiranja i na CNN kanalu, tu se ne smije i ne može 

stati. 

Definirati našu zemlju kao vrhunski brand, te strateški realizirati 

ciljane promotivne kampanje zadatak je svih segmenata društva, 

ali prije svega države koja treba prepoznati nužnost i važnost ovakvih 

projekata i potrebe da ih realiziraju stručnjaci iz oblasti marketinga. 

Tek tako možemo postati konkurentni na svjetskom turističkom 

tržištu na kojem svaka zemlja ima neku svoju posebnost koju nudi 

kao ključni recept nezaboravnog doživljaja. 

Brendiranje BiH predstavlja proces stvaranja identiteta zemlje – 

njenu jedinstvenu osobnost, njenu “trajnu suštinu” 

Marketing BiH predstavlja proces promocije zemlje i njenih proizvoda 

u cilju privlačenja investicija i povećanja prodaje 

Brend postoji u očima posmatrača – on mora biti istinit i realan 

Ključne vrijednosti branda Bosne i 

Hercegovine 

Priroda 

netaknute planine i čiste rijeke, more 

rafting, planinarenje, skijanje, sunce 

Kultura 

Arheologija, religija, istorija, arhitektura 

Gostoljubivost 

hrana 

kafići 

toplina, duhovitost, čar 

Da sve nije tako pozitivno govore istraživanja stranih agencija, koja pokazuju da postoje i negativni 

aspekti bh. branda poput aktuelnog problema sa minama, političkom situacijom, te osrednjom kvalitetom 

usluga/proizvoda. No, važnije od toga je činjenica da ne postoji svijest o tome šta sve BiH može da ponudi. 

Stoga, pozitivno brendiranje BiH možemo potpomoći kroz dobru marketinšku strategiju. 

Okvir strateškog marketinga 

Identificirati gdje leže glavne marketinške prilike za bh. turizam 

Planirati način na koji iskoristiti te prilike i kojim redom u pogledu prioriteta 

Uporediti sa drugim zemljama i njihovim najboljim primjerima 

Procijeniti i opredjeliti se za adekvatan budžet za marketing




Kombinacija marketinga 

Kako bi svi marketinški poduhvati urodili plodom, potrebno je na više različitih nivoa intenzivno i 

kontinuirano koristiti se i ključnim pomoćnim materijalima kao što je bh. web stanica koja sadrži linkove 

za rezervaciju aranžmana i smještaja preko Interneta, kao i online foto galerija za putopisce i strane touroperatore 

kojima bi se trebala organizirati i putovanja radi upoznavanja. 

Neophodno je uspostaviti dobre odnose sa ključnim inostranim medijima kojima bi se osigurao 

kontinuirani izvor informacija kroz biltene i saopštenja za javnost o aktuelnostima turističke ponude u 

našoj zemlji. Također, preporučljivo bi bilo organizirati posjetu putopisaca iz raznih krajeva svijeta našoj 

zemlji, koji bi pišući kroz vlastito iskustvo bili relevantni izvori informacija o našoj zemlji u svojim 

sredinama. Sa željom da se kompletna slika i pozitivni image o BiH održava na ključnim stranim tržištima, 

potrebno bi bilo angažirati PR agenciju. 

Povećanje broja mjesta i načina prikazivanja “Enjoy Life” videa su samo neke od aktivnosti koje bi bilo 

nužno poduzeti, kao što je i neophodna njihova distribucija na svjetskim sajmovima, poput WTM London, 

ITB Berlin, ali i regionalnim sajmovima za industriju kao i onima otvorenima za potrošače. 

Iz ovoga se da zaključiti da u promociji Bosne i Hercegovine kao branda trebaju učestvovati 

svi segmenti društva kako bi brand zaista u očima posmatrača bio istinit i realan. 

www.usaidcca.ba




17 

3. TURIZAM U BiH – PRIČE O USPJEHU 

3.1. Gradovi 

Pariz – Ajfelov toranj, Rim – Koloseum, New York – Empire State Building, glavne su asocijacije pri 

spominjanju imena svjetskih metropola. Kako bismo predstavili ljepote naše zemlje svijetu na način 

poželjan kako potencijalnim turistima, tako i potencijalnim investitorima, trebamo s ponosom pogledati 

u gradove naše zemlje i odgovoriti na pitanje: Šta je to što ovaj grad izdvaja od drugih? 

3.1.1. SARAJEVO - Najistočnija tačka Zapada – najzapadnija tačka Istoka 

Nekoliko različitih pojmova bez sumnje asociraju na 

glavni grad Bosne i Hercegovine, svaki za sebe vežući se 

za specifičnosti po kojima je Sarajevo poznato diljem 

planete. Pored multireligijskog i multikulturalnog 

životnog koncepta, koji je nesumnjivo najveći ponos 

Sarajeva, nećete pogriješiti spomenete li Olimpijadu, a 

volite li historiju možete reći da je ovdje počeo I svjetski 

rat, atentatom Gavrila Principa na austro-ugarskog 

prijestolonasljednika Franca Ferdinanda. 

Ukoliko volite noviju historiju, radoznalom turisti ispričat 

ćete priču o tome kako je svakog avgusta ovaj grad 

regionalni centar filmske industrije jer se tada održava 

sada već iznimno utjecajni Sarajevo Film Festival. Upravo 

je ovaj Festival klasičan primjer kako jedan značajan 

događaj kreira image grada, generirajući oko sebe ne 

samo pozitivnu energiju, nego i svake godine 

multiplicirajući broj turista. Na taj način popularni SFF 

ne samo da u danima održavanja čini grad centrom 

sedme umjetnosti, nego i mjestom gdje mladi ljudi žele 

doći, osjetiti čari noćnog života, provoditi se uz prateće 

sadržaje, te tako doživjeti nezaboravno iskustvo i što je 

najvažnije – poželjeti se vratiti! 

Činjenica je da uprava Grada, zajedno sa ostalim 

relevantnim administrativnim segmentima planski i kontinuirano treba raditi na profiliranju Sarajeva 

kao poželjne turističke destinacije, pri tome vodeći računa, kao što je rečeno u poglavlju o brandiranju 

države, da ono što se projicira kao image korespondira i sa realnom slikom, jer brend postoji u očima 

posmatrača – on mora biti istinit i realan. 

www.sarajevo.ba




3.1.2. BIHAĆ – inicijator razvoja turizma unutar malih i srednjih preduzeća 

Amarildo Mulić, Savjetnik načelnika općine Bihać 

Plan za naredni period: 

Izgradnja turističkog aerodroma Bihać 

Izgradnja sportsko-rekreacionog i ski centra 

Duga Luka na Plješevici 

Izgradnja termalno-kontinentalne rivijere 

zasnovane na kapacitetima lječilišta Banja 

Gata 

Projekt plinifikacije grada Bihaća 

Općina Bihać je u posljednje 4 godine smišljenim aktivnostima 

lokalne uprave, na temelju evidentnih prirodnih i drugih 

potencijala stvorila ključne pretpostavke za razvoj turizma, a 

posebno njegovih selektivnih oblika kao što su sportskorekreacioni 

turizam, eko – turizam, lovni turizam, te kulturno 

istorijski turizam. 

Stručnim planiranjem i dosljednom implementacijom od 

jedne statične i prosječne turističke destinacije općina Bihać je 

u kratkom vremenskom periodu pretvorena u jednu od top 

turističkih destinacija u BiH, koju krasi rijeka Una – brend bh. 

turizma, sa izraženim rastom ulaganja u sektor turizma i 

povećanjem zaposlenosti u ovoj grani privrede. 

Općina Bihać je sačinila i implementira projekt formiranja 

jedinstvene turističke ponude i zajedničke marketing 

strategije u čijoj realizaciji učestvuju svi ključni pružaoci 

turističkih usluga u Bihaću. Općina Bihać direktno je podržala 

nekoliko poslovnih planova u oblasti turizma čiji nosioci su 

mladi ljudi. 

Bihać je danas jedna od najpopularnijih destinacija 

kontinentalnog turizma u BiH s posebno razvijenim selektivnim 

oblicima kao što su: sportsko-rekreacioni turizam gdje dominiraju 

rafting, jedriličarstvo, padobranstvo, biciklizam, ribolovni i lovni 

turizam, eko-turizam, te kulturno-istorijski turizam. 

Na primjeru Općine Bihać može se vidjeti pozitivan utjecaj lokalne uprave, kojoj turizam kao strateški 

pravac nije ostao samo na deklarativnoj izjavi. Naprotiv, stvarajući formalne pretpostavke, izgradnjom 

lokalne infrastrukture, te izgradnjom i obnovom turističkih destinacija, Općina Bihać uveliko je doprinijela 

promociji turizma i podizanju svijesti javnosti o njegovoj važnosti, a kod privrednika razvila interes za nova 

ulaganja. 

Među rezultatima koji idu u prilog pozitivnom angažmanu lokalne uprave i ostalih aktera u oblasti 

turizma u Bihaću su i donošenje Zakona o nacionalnom parku Una. Ovim se razvio pozitivan imidž rijeke 

Une, koja se nameće kao turistički brand. Sve pomenuto rezultat je planskog djelovanja u sektoru turizma, 

sa sviješću da samostalne ad-hoc aktivnosti nikada ne mogu polučiti toliko efekta koliko sinergija između 

svih segmenata društva. Kako se ne bi stalo na do sada postignutom i realiziranom, Općina Bihać usvojila 

je jasan plan daljeg razvoja turizma sa listom kapitalnih projekata, što može poslužiti kao iznimno 

pozitivan primjer drugim općinama u Bosni i Hercegovini. 

www.bihac.org




19 

3.1.3. TUZLA – Turizam kao glavna poluga daljeg razvoja općine 

Maid Porobić, Direktor J.K.P. Pannonica 

U samo nekoliko godina konkretni projekti realizirani u 

Tuzli promijenili su imidž rudarsko-energetskog centra u 

značajnu turističku destinaciju. Budući razvoj turizma u 

Općini Tuzla je definiran dokumentom o strateškom razvoju 

turizma Općine Tuzla u narednih 10 godina kroz Projekat 

„Culture“ koji u osnovi postavlja rekreativno-zdravstveni, 

kulturni i kongresni turizam kao glavne pravce razvoja 

turističke djelatnosti tuzlanske općine 

Priča o početcima značajnijeg razvoja turizma u Tuzli, 

počela je 2003. godine. Gradska administracija došla je na 

ideju da se iskoristi prirodni resurs u neposrednoj blizini 

kompleksa – slana voda, u cilju izgradnje vodene 

akumulacije u formi slanog jezera sa ljekovitim svojstvima vode u funkciji gradskog otvorenog kupališta. 

Na taj način je spoj prirodnog resursa, ljudske ideje i ljudske ruke, stvorio kompleks Panonskih jezera kao 

vrhunskog ekološkog projekta jedinstvenog na prostorima jugoistočne Europe, projekta koji će služiti na 

dobrobit svih građana grada Tuzle, našeg regiona i naše države. 

Kapaciteti kompleksa su znatno povećani izgradnjom drugog slanog jezera, a krajem septembra 2008.g., 

završena je izgradnja Slanih slapova. Već naredne godine, turistička ponuda kompleksa Panonskih jezera 

će biti obogaćena Muzejom Panonskog mora, Dječijim zabavnim parkom i Fitness centrom na otvorenom. 

Turistička ponuda grada je obogaćena uređenjem užeg gradskog jezgra kroz realizaciju projekata izgradnje 

pješačkih zona, rekonstrukcije fasada zgrada i izgradnju gradskih trgova. 

Kompleks Panonskih jezera sa svojom turističkom djelatnošću presudno je uticao na donošenje odluke 

o nagradi Općini Tuzla u izboru za najbolji turističku grad u BiH – Zlatna ruža za prošle tri sezone kao i 

nagrade Zlatna Ugostiteljska Kruna u kategoriji posebnog njegovanja odnosa prema tradicionalnim 

kulturno-istorijskim vrijednostima BiH. 

Stalno povećanje broja lokalnih gostiju i gostiju iz svih krajeva naše zemlje svake sezone, razvoj novih 

sadržaja infrastrukture i usluga, odgovorno rukovođenje kompleksom Panonskih jezera i stalna podrška 

šire društvene zajednice, su ključni objektivni indikatori vezani za uspjeh realizacije spomenutog općeg 

cilja projekta. 

www.tuzla.ba 

www.panonika.ba




3.2. Sport kao pokretač turizma 

Nije nepoznanica da zaljubljenici u sport svoje godišnje odmore provode na destinacijama u aktivnom 

odmoru, koristeći se bogatom ponudom izabrane destinacije. Vodeći se tim ciljem u BiH postoji nebrojeno 

mnogo lokaliteta koji povezujući sportske sadržaje, klimu i druge pogodnosti mogu postati primamljivi 

i najprobirljivijim turistima. Ovo su izdvojene priče o uspjehu i u ovom segmentu. 

3.2.1. Zimski turizam na Kupresu - Čajuša 

Zvonko Bagarić, Direktor SKI Centar Čajuša 

Na jugozapadnim obroncima Kupreške visoravni, 

na pola puta između Sarajeva (150km) i Splita 

(140km) od Sarajeva, na 1250m nadmorske 

visine nalazi se zimski sportsko-rekreativni centar 

Čajuša. Koristeći se planinsko-alpskim klimatskim 

prilikama ovog podneblja diktiranim 

nadmorskom visinom, sa prosječnom godišnjom 

temperaturom od 5,7C, Čajuša se razvila u 

primamljivu turističko-rekreativnu destinaciju. 

Ne prepuštajući ništa slučaju, Čajuša pruža 

kompletan ugođaj za turiste željne aktivnog 

zimskog odmora, koji imaju priliku skijati na 

jednoj od četiri staze (ukupne dužine od 13km) na koje se mogu prevoziti uz četiri ski-lifta ukupnog 

kapaciteta 5000 skijaša na sat. Za početnike na snijegu organizirana je i škola skijanja, čime je zaokružena 

zimska sportska ponuda. Također, idući korak dalje u želji da se na jednom mjestu nađe što više 

pogodnosti, izgrađen je i nogometni teren, na kojem se trava njeguje tokom cijele godine, što Čajušu uz 

svu ostalu ponudu čini poželjnom destinacijom za pripreme profesionalnih sportaša. 

Pored zaokružene ugostiteljsko-rekreativne ponude, Čajuša nudi sadržaje kojim se nameće i u oblasti 

kongresnog turizma, obzirom na solidne smještajne kapacitete, koji osim adekvatnih uslova za 

organiziranje seminara i sličnih skupova, mogu ponuditi izvrsne uslove za sve popularniji tzv. teambuilding, 

kada organizacije žele svojim uposlenicima upriličiti neformalna druženja na atraktivnim 

lokacijama. 

Imajući u vidu sve gore rečeno, Čajuša predstavlja pozitivan primjer kako od anonimne destinacije uz 

smišljenu turističko-ugostiteljsku viziju, koristeći se prirodnim prednostima i poželjnim geografskim 

položajem jedna sredina može postati turistički atraktivna, te samim tim doprinijeti razvoju lokalne 

zajednice. 

www.adriaski.net




21 

3.2.2. Adrenalin u dodiru s prirodom - rafting 

Aleksandar Pastir, Predsjednik Rafting saveza BiH 

Zaljubljenici u sportove na vodi u Bosni i Hercegovini 

itekako imaju gdje uživati u idealnoj kombinaciji 

omiljenog sporta i jedinstvenog prirodnog okruženja. 

Prepoznavši u ovome potencijal za razvoj sportskog 

turizma, entuzijasti Rafting kluba„Kanjon“ iz Banje Luke 

organizirat će Svjetsko prvenstvo u raftingu 2009., koje će 

biti najveći sportski događaj u toj godini u našoj zemlji. 

Ovaj događaj imat će trostruki efekat u promociji Bosne i 

Hercegovine koji se ogleda u sportskom, ekološkom i 

turističkom aspektu. 

Sportski aspekt ogleda se u činjenici da će na pripreme i 

takmičenje doći ekipe iz 50 zemalja, u ovom sportskom 

segmentu učinit će u koncentriranom vremenskom periodu Bosnu i Hercegovinu najpoznatijom 

destinacijom u Evropi. Ekološki aspekt prirodno proizlazi iz promocije zdravog života, koncepta„aktivnog“ 

odmora, te očuvanja životne sredine. Posebnu dimenziju turističkom aspektu ovaj događaj dat će kroz 

činjenicu da će uz takmičare, Bosnu i Hercegovinu posjetiti predstavnici sponzora, BiH će se naći na mapi 

turističkih i avanturističkih vodiča, dok će vlasnici i predstavnici touroperatora i turističkih agencija uvrstiti 

našu zemlju u svoju ponudu. 

Kompletna organizacija Svjetskog prvenstva u raftingu 2009. predstavlja realnu platformu za razvijanje 

avanturističkog turizma i u našoj zemlji. Iako tek u razvoju i u svijetu, ovaj segment turizma postaje sve 

popularniji, a u prilog tome ide i činjenica da nisu neophodna velika početna ulaganja. Također, prirodni 

resursi BiH idu u prilog raznovrsnosti potencijala u razvijanju ove interesantne sportsko-turističke grane. 

Zbog toga će u Banjoj Luci biti organiziran Sajam avanturističkog turizma kako bi se razmijenila iskustva, 

te kreirala pozitivna energija da se kroz ovaj segment iskoristi šansa za razvoj turizma u Bosni i 

Hercegovini. 

www. 2009wrc.com 

3.3. Autohtoni krajevi 

Biti drugačiji, poseban, nuditi nešto što nema niko drugi ono je što izdvaja turističke destinacije iz mnoštva 

njima sličnih. U Bosni i Hercegovini raznovrsna je ponuda autohtonih elemenata, jer se svaki kraj odlikuje 

nekim značajkama u kojima se kriju potencijali za razvoj turizma kakav je moguće ponuditi samo ovdje. 

Ovo su uspješne priče o takvim projektima, koji imaju ono što nemaju drugi i na tome grade svoju 

turističku ponudu.




3.3.1. Vinske ceste Bosne i Hercegovine 

Krešimir Miličević, koordinator projekta Vinska cesta Bosne i Hercegovine 

Projekt vinska cesta Hercegovine je proveden od strane 

Turističke zajednice HNK i Udruge vinogradara i vinara 

Hercegovine u razdoblju od decembra 2005. do aprila 

2007. Projekt je financiran od strane EU (200 000 €) i 

Turističke zajednice HNK (20 000 €). Najviši cilj ovoga 

projekta bio je stvaranje novog imagea Hercegovine, kao 

turističke regije u kojoj se proizvodi vino dobiveno od 

autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Isto tako, kreiranjem 

ovoga turističkog proizvoda, kreira se novi oblik prodaje 

hercegovačkih vina te se daje poticaj razvoju 

poljoprivrede, agro turizma i turizma uopće na području 

Hercegovine. 

Prva aktivnost - definiranje elemenata ponude (22 podruma i vinoteke, restorani, hoteli, muzeji i 

galerije, stari gradovi, rijeke, jezera, slapovi, tradicionalna kuhinja, vinske i ostale manifestacije) 

Druga aktivnost - izrada marketinške analize i kreiranje marketinškog koncepta 

Treća aktivnost - označavanje vinske ceste 

Četvrta aktivnost - objavljivanje iskustava proisteklih iz provedbe projekta 

Turistički proizvod Vinska cesta Hercegovine 

Nakon realizacije projekta, Hercegovina, i Bosna i Hercegovina uopće, dobila je vjerojatno najzanimljiviji 

regionalni turistički proizvod. On je obuhvatio sve atrakcije Hercegovine koje su u funkciji. Kao takav, 

ovaj turistički proizvod je već prepoznat na tržištu. Procjenjuje se da ovakvi proizvodi daju najbolje 

rezultate u srednjoročnom razdoblju dok za nekih desetak godina postižu svoj vrhunac. 

Pozitivni (vidljivi) učinci 

 

 

 

 

 

Vinari uvidjeli nove mogućnosti u agro turizmu 

Razvijanje svijesti o važnosti vinogradarstva i turizma 

Hercegovački krš se kultivira i pretvara u poljoprivredno zemljište 

Porast ulaganja u podrume 

Počeci izgradnje smještajnih kapaciteta 

Vinska cesta je primjer kako kreirati posebne oblike turizma na ovome području. Aktivnosti nekih udruga 

i državnih organizacija na području Hercegovine, koje trenutno pokušavaju razviti i neke druge oblike 

turizma ovdje, svjedoče o pozitivnom utjecaju projekta Vinska cesta Hercegovine na okruženje. 

www.vinskacesta.ba




23 

3.3.2. Etno-selo Stanišići 

Boris Stanišić, direktor Etno-sela Stanišić 

Etno selo Stanišići, izvan sadašnjeg vremena i prostora, vraća nas precima i prirodi, budi u nama divljenje 

prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje premenitiji 

ali i mudriji slušajući žuborenje potokoa i rad vodenice. 

Etno selo “Stanišići” osnovano je 2003. godine. Više od nekoliko godina njegov osnivač, Boris Stanišić je 

putovao po selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o 

jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selo 

u sred semberske ravnice. 

U selu se izdvajaju dvije cjeline. Jedna prikazuje 

svjetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je 

drvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im je 

vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane 

kamene staze, a u centru sela su dva jezera. Druga 

cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je 

srednjevjekovnom arhitekturom građenom u 

kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i 

religijskog značaja. 

Pored kombiniranog ugostiteljsko-smještajnog 

kapaciteta (smještaj je moguć u savremenom 

hotelu ili u etno kućama), želeći svojim 

posjetiteljima pružiti kompletan doživljaj, u 

etno selu razvijene su i dodatne aktivnosti i sadržaji. Suvenirnica nudi unikatne proizvode od drveta, kao 

i stare predmete rađene kao i prije mnogo godina. Etno selo organizira vožnje fijakerom ili lovačkim 

saonicama. Također, tu su i radionice starih zanata, dok se kao poseban sadržaj izdvaja mogućnost 

obilježavanja pravoslavnih vjerskih praznika sa posebnom programom. 

Imajući u vidu specifičnosti ponude etno sela Stanišić, prirodnom se čini činjenica da je ovo selo dobitnik 

nagrade Zlatna turistička ruža 2008. To je jedna u nizu nagrada, koje su dale podstrek drugim vizionarima 

da naprave spoj dobre ideje, kreativnog sadržaja i da je pretvore u jedinstvenu turističku ponudu koja 

mami turiste željne jedinstvenih iskustava sa karakterom prošlosti i autentičnosti. 

www.etno-selo.com




ZAKLJUČCI KONFERENCIJE 

Hamza Ajanović, predsjedavajući Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u sektoru turizma BiH prije 

nego je prezentirao usaglašene zaključke, ukratko se osvrnuo na sve što je rečeno i prezentirano u 

okviru Konferencije. Napominjući da su u BiH brojni pozitivni primjeri u razvoju turizma, posebno je 

istakao glavni problem – nedostatak Zakona o turizmu na državnom nivou, što uveliko otežava 

ostvarenje jedinstvenog turističkog proizvoda. 

Zaključci koji su predstavljeni na kraju održane Konferencije su slijedeći: 

1. Sektor turizma u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta i Brčko Distriktu, urediti u skladu sa direktivama 

Evropske unije i usaglasiti sa standardima koji se primjenjuju u zemljama Evropske unije; 

2. U sektoru turizma urediti njegovu organizaciju i regulaciju u skladu sa pozitivnim zakonskim 

propisima i usaglasiti nivo zajedničkih aktivnosti, uvažavajući postojeći zakonski okvir, kako bi 

pomenuto doprinijelo uspostavi jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini, što je 

jedan od ključnih prioriteta Evropskog partnerstva; 

3. Uspostaviti efikasan regulatorni okvir u sektoru turizma na način da se ojačaju nadležnosti postojećih 

institucija i utvrde nadležnosti turističkih asocijacija u Bosni i Hercegovini; 

4. Osigurati efikasan i koordiniran rad turističke strukture Bosne i Hercegovine, a vodeći računa o: 

• trenutnim potrebama u turizmu i iznalaženju odgovarajućih modaliteta zadovoljenja istih, 

• obezbjeđenju usaglašenih pravila za funkcionisanje sistema uprave i razvoja sektora turizma i 

• harmonizaciji budućeg razvoja gore pomenutog sistema, imajući u vidu sadašnje nedostatke, 

razvojne planove unutar Bosne i Hercegovine, ali i regionalne i evropske planove razvoja. 

5. Iznaći adekvatniji i učinkovitiji organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu na nivou Bosne 

i Hercegovine, s naglaskom na definiranje i usaglašavanje prioriteta u turističkom sektoru u skladu 

sa regulativama i standardima Evropske unije. 

6. Zaključke u prihvaćenom obliku uputiti: 

• Parlamentarnim skupštinama i Vladama na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta, 

• Turističkim asocijacijama u Bosni i Hercegovini, 

• Strukovnim udruženjima u turističkom sektoru BiH, 

• Delegaciji Evropske komisije u BiH i 

• Međunarodnim organizacijama koje djeluju u oblasti turizma u BiH. 

Sarajevo, 23.09.2008.godine

Konferencija podrÅ¡ke razvoju turizma u Bosni i Hercegovini

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?