vi. ostvarivanje prava i rad stručne službe zavoda - Hrvatski zavod ...

Izvješće 2001.
HZMO
VI.
OSTVARIVANJE PRAVA I RAD STRUČNE SLUŽBE
ZAVODA
1. RJEŠAVANJE O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
I DOPLATKA ZA DJECU U UPRAVNOM POSTUPKU
Poslovi rješavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja odnose se na rješavanje predmeta, odnosno
donošenje rješenja kojima se odlučuje o pravima iz mirovinskog osiguranja – tuzemno osiguranje (o
pravu na mirovinu, doplatak za tuđu pomoć i njegu, novčanu naknadu za tjelesno oštećenje) i
inozemno osiguranje te doplatak za djecu.
Tablica 1 - Pregled ukupnog broja vođenih postupaka u Zavodu prema vrstama
Red.
broj
Vrste
zahtjeva
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno na
rješavanju
Ukupno riješeno
Ostalo
neriješeno
Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 8 10
1.
Mirovinsko
osiguranje 54 942 174 492 229 434 193 080 84,2 36 354 15,8
- tuzemno
2.
Mirovinsko
osiguranje 12 058 14 428 26 486 17 607 66,5 8 879 33,5
- inozemno
3.
Doplatak za
djecu
31 759 439 936 471 695 468 224 99,3 3 471 0,7
4. Ukupno 98 759 628 856 727 615 678 911 93,3 48 704 6,7
Tablica 2 - Pregled ukupnog broja vođenih postupaka – upravni postupak
Red.
broj
POSTUPCI
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno
na
rješavanju
= 100%
Ukupno
riješeno
Broj
neriješenih
zahtjeva krajem
godine
Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 9 10
1. Prvi stupanj 91 388 599 034 690 422 651 566 94,4 38 856 5,6
2. Drugi stupanj 7 371 29 822 37 193 27 345 73,5 9 848 26,5
3. Ukupno 98 759 628 856 727 615 678 911 93,3 48 704 6,7
63

Izvješće 2001.
HZMO
Slika 1 - Prikaz broja podnijetih zahtjeva u
2000. i 2001. godini
Slika 2 - Prikaz broja zahtjeva na rješavanju i
broja riješenih zahtjeva
700000
600000
500000
400000
300000
578645
2000 2001
628856
800000
600000
400000
200000
0
650018
549603
727615 678911
2000 2001
Broj zahtjeva na
rješavanju
Broj riješenih
zahtjeva
Tijekom 2001. bilo je riješavano ukupno 727 615 zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog
osiguranja u prvom i drugom stupnju. Riješeno je 678 911 zahtjeva ili 93,3%, a neriješenih je ostalo
48 704 zahtjeva ili 7,0%.
Prema istom razdoblju prethodne godine, u 2001. na rješavanju je bilo 77 597 zahtjeva više nego u
istom razdoblju 2000., a broj riješenih zahtjeva (129 308) povećan je sa 84,6% na 93,3%,
U većini zahtjeva, koji su registrirani kao neriješeni, postupak se vodi, te su donesena privremena
rješenja o predujmu mirovine. Privremena rješenja o priznanju prava na mirovinu donesena su i
osiguranicima koji su dio staža navršili na području država, bivših republika SFRJ s kojima nije
sklopljena konvencija o socijalnom osiguranju (SRJ).
Povećanju priljeva zahtjeva najviše je doprinijela primjena novog Zakona o doplatku za djecu, kao i
Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim
razdobljima. 1)
U razdoblju od siječnja do rujna 2001. oko trećine zaposlenih na rješavanju o pravima iz mirovinskog
osiguranja bilo je usmjereno na poslove rješavanja zahtjeva za doplatak za djecu, kao prioriteta, radi
okončanja započetih postupaka, budući da zbog 70% povećanja poslova provedbe doplatka za djecu
ne bi bilo moguće obaviti poslove rješavanja novih zahtjeva i poslove prevođenja prava korisnika
doplatka za djecu od 1. ožujka 2001. Stoga je odlučeno da, uz referente doplatka za djecu, te poslove
do okončanja svih postupaka doplatka za djecu, obavlja dio referenata prvostupanjskoga mirovinskog
postupka. To je dovelo do znatnog poboljšanja ažurnosti u rješavanju predmeta doplatka za djecu, a
time, s obzirom na udio ovih predmeta u ukupnom broju predmeta, do znatno boljih rezultata stručne
službe u rješavanju zahtjeva.
Veći dio poslova vezan uz ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja već je niz godina informatički
podržan. Uz redovite poslove održavanja tekućih obrada, realiziranja zahtjeva za korištenje podataka,
održavanja banaka podataka umirovljenika, obračuna obveze države, obavljeni su i poslovi
informativnog izračuna mirovine prema odredbama ZOMO, izrada projektnih zadataka za ostvarivanje
prava na doplatak za djecu prema novom Zakonu o doplatku za djecu, prevođenje doplatka za djecu i
1)
Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima – "Narodne novine",
broj 127/00
64

Izvješće 2001.
HZMO
povezivanje s Ministarstvom financija, izrada automatskih rješenja o prevođenju, povezivanju BPDD s
BPA, prevođenje novčanih naknada za tjelesno oštećenje u naknadu za tjelesno oštećenje prema
odredbama ZOMO po službenoj dužnosti, izrada dodatne banke umirovljenika radi praćenja novih
mirovina za projekt provedbe sporazuma - ugovora s državama bivše SFRJ, provedba Zakona o
povećanju mirovina radi otklanjanja razlike u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, izrađen
je projekt određivanja mirovine korisnicima mirovina prema povoljnijim uvjetima, a prema odredbama
Zakona o dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. 2) te
projekt vezan uz novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. 3)
1.1. Rješavanje o pravima iz mirovinskog osiguranja (tuzemno osiguranje) 4)
Tablica 3 - Pregled rješavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja (tuzemno osiguranje)
Red.
broj
Postupci
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno na
rješavanju
Ukupno riješno
Riješeno do 2
mjeseca
Ostalo
neriješeno
Broj % Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Prvi stupanj 47 980 146 330 194 310 166 757 85,8 82 829 50,0 27 553 14,2
2. Drugi stupanj 6 967 28 193 35 160 26 381 75,0 15 792 60,0 8 779 25,0
3. Ukupno 54 942 174 492 229 434 193 080 84,2 98 590 51,1 36 354 15,8
Pregled rješavanja o pravima u prvom stupnju
U izvještajnom razdoblju ukupno su podnesena 174 492 zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog
osiguranja u prvom stupnju pa su s neriješenim zahtjevima iz 2000. (njih 54 942) na rješavanju bila
ukupno 229 434 zahtjeva. Ukupno je riješeno 193 080 zahtjeva ili 84,2%, od toga 98 590 zahtjeva ili
51,1% u roku do 2 mjeseca, a neriješenih je ostalo 36 354 ili 15,8%.
Analizom broja vođenih postupaka u prvom stupnju uočeno je smanjenje broja podnesenih svih vrsta
zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja u kojima je bilo potrebno medicinsko
vještačenje, te prvih i drugih zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, zahtjeva za
utvrđivanje mirovinskog staža.
Sve su vrste zahtjeva rješavane približno istom dinamikom kao i prošle godine. Većina zahtjeva
riješena je u zakonskom roku do 2 mjeseca. Broj neriješenih zahtjeva je manji (36 354 zahtjeva ili
15,8%) nego u prošloj godini (54 274 zahtjeva ili 22,5%).
2)
Zakon o dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. – "Narodne novine", broj 127/00
3)
Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – "Narodne novine", broj 94/01
4) Nisu uključeni podaci za doplatak za djecu
65

Izvješće 2001.
HZMO
Rješavanje “prvih” zahtjeva iz mirovinskog osiguranja
Iz podataka se vidi da su u 2001. na rješavanju bila 84 544 “prva” zahtjeva svih vrsta prava koja se
osiguravaju propisima iz mirovinskog osiguranja. Riješeno je 71 714 zahtjeva ili 84,8%, a ostalo je
neriješenih 12 930 zahtjeva ili 15,2%.
Tablica 4 – Pregled rješavanja "prvih" zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja –
Sveukupno mirovine i mirovinska primanja
B R O J R I J E Š E N I H Z A H T J E V A
Broj
Broj Broj neriješenih
neriješenih podnesenih Ukupno Broj zahtjeva
zahtjeva zahtjeva na riješenih Postotak Od Više krajem Postotak
Redni PODRUČNA početkom tijekom rješavanju zahtjeva riješenih Do 2 2 do 6 od 6 UKUPNO razdoblja neriješenih
broj SLUŽBA U razdoblja razdoblja (2+3) (7+8+9) zahtjeva mjeseca mjeseci mjeseci Pozitivno Negativno (10+11) (4-5) zahtjeva
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
1 BJELOVARU 376 2514 2890 2504 86,64 1287 851 366 1848 656 2504 386 13,36
2 DUBROVNIKU 152 1507 1659 1449 87,34 1101 266 82 1224 225 1449 210 12,66
3 GOSPIĆU 461 1011 1472 921 62,57 307 187 427 756 165 921 551 37,43
4 KARLOVCU 309 2041 2350 1946 82,81 818 810 318 1683 263 1946 404 17,19
5 KOPRIVNICI 23 1886 1909 1881 98,53 1420 432 29 1546 335 1881 28 1,47
6 OSIJEKU 989 4928 5917 5382 90,96 2970 1367 1045 3925 1457 5382 535 9,04
7 POŽEGI 43 769 812 719 88,55 442 248 29 610 109 719 93 11,45
8 PULI 1889 4400 6289 4817 76,59 862 2899 1056 3405 1412 4817 1472 23,41
9 RIJECI 716 5651 6367 5729 89,98 3595 1518 616 4378 1351 5729 638 10,02
10 SISKU 804 2987 3791 2913 76,84 1144 1068 701 2005 908 2913 878 23,16
11 SL. BRODU 450 2929 3379 2872 85,00 1523 798 551 2186 686 2872 507 15,00
12 SPLITU 1312 6243 7555 6365 84,25 2849 2679 837 4413 1952 6365 1190 15,75
13 ŠIBENIKU 634 1722 2356 1649 69,99 621 431 597 1273 376 1649 707 30,01
14 VARAŽDINU 670 2436 3106 2718 87,51 1278 841 599 2121 597 2718 388 12,49
15 VUKOVARU 2505 2401 4906 3793 77,31 575 1113 2105 2548 1245 3793 1113 22,69
16 ZADRU 408 2603 3011 2550 84,69 1383 756 411 2206 344 2550 461 15,31
17 ZAGREBU 7858 18917 26775 23506 87,79 13746 6924 2836 19621 3885 23506 3269 12,21
UKUPNO
19599 64945 84544 71714 84,82 35921 23188 12605 55748 15966 71714 12830 15,18
Postupak je trajao duže u onim slučajevima u kojima su zahtjevi trebali biti kompletirani dokazima o
visini plaće za izračun mirovinske osnovice ili mirovinskog staža, naročito za osobe s bivših okupiranih
područja R. Hrvatske, prognanike te osiguranike čija su poduzeća zbog likvidacije ili stečaja prestala
raditi, djelatnike Hrvatske vojske, te u slučajevima dodatne obrade osiguranika pri vještačenju radne
sposobnosti, što je djelomično utjecalo na opću ažurnost.
Intenziviranjem poslova na konvalidaciji rješenja o pravu na mirovinu prema Zakonu o konvalidaciji 5) i
članku 5. Uredbe za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno područje rada, zapošljavanja,
mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i zaštite vojnih i civilnih invalida
rata 6) , od ukupno podnijetih 12 441 zahtjeva riješeno je 12 337, a neriješena su ostala 104 zahtjeva.
Rješavanje "drugih" zahtjeva – sveukupno mirovine i mirovinska primanja
Drugi zahtjevi uglavnom se odnose na ponovno određivanje mirovina zbog naknadno utvrđenog
mirovinskog staža, pribavljenih novih dokaza o visini plaće, promjene broja korisnika za obiteljsku
5)
Zakon o konvalidaciji - "Narodne novine", broj 104/97
6) Uredba za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno područje rada, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja,
doplatka za djecu, socijalne skrbi i zaštite vojnih i civilnih invalida rata - "Narodne novine", broj 51/98
66

Izvješće 2001.
HZMO
mirovinu ili stjecanje nove svote mirovine koja pripada ili se određuje prema službenoj dužnosti u
skladu sa Zakonom.
Tablica – 5 Pregled rješavanja "drugih" zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja –
Sveukupno mirovine i mirovinska primanja
B R O J R I J E Š E N I H Z A H T J E V A
Broj
Broj Broj neriješenih
neriješenih podnesenih Ukupno Broj zahtjeva
zahtjeva zahtjeva na riješenih Postotak Od Više krajem Postotak
Redni PODRUČNA početkom tijekom rješavanju zahtjeva riješenih Do 2 2 do 6 od 6 UKUPNO razdoblja neriješenih
broj SLUŽBA U razdoblja razdoblja (2+3) (7+8+9) zahtjeva mjeseca mjeseci mjeseci Pozitivno Negativno (10+11) (4-5) zahtjeva
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
1 BJELOVARU 265 2633 2898 2668 92,06 1414 559 695 1617 1051 2668 230 7,94
2 DUBROVNIKU 148 569 717 582 81,17 301 160 121 362 220 582 135 18,83
3 GOSPIĆU 360 1966 2326 1928 82,89 425 649 854 1563 365 1928 398 17,11
4 KARLOVCU 300 1532 1832 1374 75,00 353 294 727 1060 314 1374 458 25,00
5 KOPRIVNICI 4 841 845 835 98,82 450 258 127 527 308 835 10 1,18
6 OSIJEKU 896 4395 5291 4883 92,29 1968 1070 1845 3191 1692 4883 408 7,71
7 POŽEGI 36 833 869 787 90,56 340 297 150 657 130 787 82 9,44
8 PULI 1460 2726 4186 3248 77,59 1291 617 1340 2474 774 3248 938 22,41
9 RIJECI 719 3643 4362 3921 89,89 1472 1573 876 2596 1325 3921 441 10,11
10 SISKU 115 505 620 475 76,61 202 177 96 281 194 475 145 23,39
11 SL. BRODU 118 1234 1352 1259 93,12 550 492 217 1056 203 1259 93 6,88
12 SPLITU 1037 3529 4566 4094 89,66 1076 1363 1655 3158 936 4094 472 10,34
13 ŠIBENIKU 282 910 1192 832 69,80 268 269 295 620 212 832 360 30,20
14 VARAŽDINU 396 2746 3142 2818 89,69 555 566 1697 2231 587 2818 324 10,31
15 VUKOVARU 243 827 1070 967 90,37 420 153 394 705 262 967 103 9,63
16 ZADRU 133 991 1124 1002 89,15 365 321 316 688 314 1002 122 10,85
17 ZAGREBU 4724 7890 12614 10941 86,74 4380 2578 3983 7874 3067 10941 1673 13,26
UKUPNO
11236 37770 49006 42614 86,96 15830 11396 15388 30660 11954 42614 6392 13,04
Tijekom godine na rješavanju je bilo ukupno 49 006 zahtjeva, riješeno je 42 614 zahtjeva ili 87,0%, a
neriješena su ostala 6 392 zahtjeva ili 13,0%.
Ostala prava iz mirovinskog osiguranja
Ovi zahtjevi odnose se na ostvarivanje prava na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, doplatak
za pomoć i njegu, prava iz invalidskog osiguranja na osnovi preostale radne sposobnosti i zaštitni
dodatak uz mirovinu. Navedena prava osiguravala su se Zakonom o mirovinskom i invalidskom
osiguranju koji je prestao važiti 31. prosinca 1998. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju ova se
prava više ne osiguravaju. Osiguranici koji su ta prava stekli zadržavaju ih i dalje.
U izvještajnom razdoblju bila su na rješavanju 694 zahtjeva za priznanje prava na zaštitni dodatak,
riješena su 653 zahtjeva, pozitivno 378, a negativno 275 zahtjeva, dok je 41 zahtjev ili 5,9% ostao
neriješen.
Zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu bilo je na rješavanju 108, riješen je 101,
a neriješenih je ostalo 7 zahtjeva ili 6,5%.
Zakonom o mirovinskom osiguranju može se steći pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje
koje iznosi najmanje 30%, a posljedica je ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Korisnici koji su
pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje uzrokovano bolešću ili ozljedom izvan rada stekli,
prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998.,
zadržavaju to pravo i dalje.
67

Izvješće 2001.
HZMO
Na rješavanju je bilo 4 034 zahtjeva za priznanje prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje.
Riješeno je 3 586 zahtjeva ili 88,9% i to pozitivno 1 807, a negativno 1 779 zahtjeva. Neriješeno je
ostalo 448 zahtjeva ili 11,1%.
Profesionalna rehabilitacija
Preostalu radnu sposobnost stječe osiguranik kod kojega je utvrđena profesionalna nesposobnost za
rad i preostala radna sposobnost, odnosno osiguranik koji se profesionalnom rehabilitacijom može
osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Tijekom 2001. rješavano je 478 zahtjeva za priznanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Riješeno
je 368 zahtjeva ili 77% i to pozitivno 223, a negativno 145, dok je neriješeno ostalo 110 zahtjeva ili
23%.
U izvještajnom razdoblju na rješavanju je bilo 3 497 “prvih” zahtjeva, riješeno je 1 848 zahtjeva i to
pozitivno 987, a negativno 861 zahtjev. Neriješeno je ostalo 1 649 zahtjeva .
Utvrđivanje mirovinskog staža
Tijekom izvještajnog razdoblja na rješavanju su bila 20 004 zahtjeva za utvrđivanje mirovinskog staža.
Od toga su 9 984 ostala neriješena iz prijašnjeg razdoblja, a 10 020 zahtjeva podneseno je tijekom
2001. Od ukupnog broja riješeno je 13 439 zahtjeva ili 67,2%, od toga 3 560 zahtjeva u roku do 2
mjeseca, a neriješeno je ostalo 6 565 zahtjeva ili 32,8%.
Većina zahtjeva odnosi se na konvalidaciju staža osiguranja. Zahtjevi nisu bili kompletni, a kontakti sa
strankama teško su se uspostavljali jer većina živi izvan teritorija Republike Hrvatske. Osim toga,
prednost u radu dana je konvalidaciji rješenja o mirovini radi materijalne zaštite osiguranika. Ipak, i tu
su dodatnim intenziviranjem rada, od ukupno podnijeta 26 724 zahtjeva, riješena 22 130, a neriješeno
je ostalo 4 594 zahtjeva.
Pregled rješavanja o pravima u drugom stupnju
Broj vođenih postupaka u drugom stupnju u izvještanom razdoblju povećao se u odnosu prema 2000.
U 2001. na rješavanju su bila ukupno 37 193 predmeta, a u istom razdoblju prošle godine na
rješavanju je bilo 34 057 predmeta. Riješeno je ukupno 27 345 zahtjeva ili 73,5%. Ukupna ažurnost u
rješavanju spisa, tj. održavanje roka do 2 mjeseca u kojem žalba, prema zakonu, treba biti riješena,
neznatno je pala i iznosila je 59,2%. Broj neriješenih spisa veći je u odnosu prema istom razdoblju
prošle godine i povećao se sa 6 782 neriješena spisa u 2000. godini ili 19,9% na 9 848 neriješenih
spisa ili 26,5% u 2001.
Smanjen je broj žalbi na rješenja o utvrđivanju mirovinskog staža, a povećan je broj podnesenih tužbi.
Na porast broja postupaka u drugom stupnju utjecao je porast broja žalbi gotovo svih vrsta prava, a
najveći broj žalbi odnosi se na rješenja o ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja.
68

Izvješće 2001.
HZMO
U posljednjih pet godina, stalno i intenzivno raste priljev žalbi na rješenja o ostvarivanju prava iz
mirovinskog osiguranja.
Povećanje broja žalbi posljedica je:
- uvođenja mjera pooštrenih kriterija pri ocjeni radne sposobnosti vještaka
- sve lošijeg materijalnog položaja i osiguranika i korisnika mirovina
- primjene Zakona o konvalidaciji
- primjene Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlike u razini mirovina ostvarenih u
različitim razdobljima kojim nije predviđeno povećanje granične svote najnižega mirovinskog
primanja, minimalne mirovine i najviše mirovine individualnih poljoprivrednika
- primjene Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba 7) ,
koji na nepovoljniji način uređuje uvjete i način utvrđivanja visine mirovine od prethodnih propisa
prema kojima su ovi osiguranici ostvarili pravo iz mirovinskog osiguranja
- pooštrenja kriterija Povjerenstva za reviziju Ministarstva obrane pri reviziji ocjena o utvrđenoj
invalidnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Tijekom 2002. očekuje se novo povećanje priljeva žalbi i to u vezi s primjenom:
- Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba. Budući da
ovaj novi Zakon na nepovoljniji način regulira i uvjete i način utvrđivanja visine mirovine od
prijašnjih propisa, prema kojima su ovi osiguranici ostvarili prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja, valja očekivati veći broj žalbi ovih osiguranika
- Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, budući da se, u pravilu, novim
zakonom smanjuju prava osiguranika.
Zakonom o konvalidaciji i člankom 5. Uredbe za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno
područje rada, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i
zaštite vojnih i civilnih invalida rata uređen je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja i doplatka za djecu, na temelju pojedinačnih akata i odluka konvalidiranih na
temelju članka 1. Zakona o konvalidaciji donesenih ili izdanih od strane tijela mirovinskog i invalidskog
osiguranja koja su djelovala na područjima Republike Hrvatske, koja su bila pod zaštitom ili upravom
Ujedinjenih naroda (područja oslobođena u akcijama Hrvatske vojske i policije “Bljesak” i “Oluja” i
područje hrvatskog Podunavlja). Svako rješenje o priznanju prava iz mirovinskog osiguranja,
doneseno u postupku konvalidacije, podliježe ocjeni je li doneseno u skladu sa zakonskim propisima
Republike Hrvatske, odnosno propisima mirovinskih fondova. Stoga je u 2001. obavljena, po pravu
nadzora, kontrola i revizija rješenja donesenih u postupku konvalidacije i to rješenja o priznanju
mirovinskog staža kao staža osiguranja i rješenja o ostvarivanju prava na mirovinu u područnim
službama u Osijeku, Vukovaru, Bjelovaru, Karlovcu, Gospiću, Sisaku, Rijeci i u Zadru. U područnim
službama u Osijeku, Vukovaru, Karlovcu, Bjelovaru, Gospiću i Sisku obavljena je uz reviziju i
instruktaža te su dane odgovarajuće upute o spisima predmeta. Po pravu nadzora pregledano je
3 513 rješenja donesenih u postupku konvalidacije, a obavljena je i revizija rješenja o utvrđivanju
mirovinskog staža na temelju odredaba članka 123. Zakona o mirovinskom osiguranju u 5 855
predmeta.
7) Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba – "Narodne novine, br. 128/99,
129/00, 16/01 i 22/02
69

Izvješće 2001.
HZMO
Medicinsko vještačenje u mirovinskom osiguranju
Medicinsko vještačenje u mirovinskom osiguranju odnosi se na davanje nalaza i mišljenje zakonom
određenih tijela (vještaka, viših vještaka, Povjerenstva za reviziju) 8) uz sudjelovanje zaposlenika i
drugih profila (pravnika, socijalnih radnika, psihologa i dr.) o postojanju temelja za stjecanje prava iz
mirovinskog osiguranja (invalidnost – profesionalna nesposobnost za rad, opća nesposobnost za rad i
dr.), na osnovi prikupljenih činjenica (medicinska dokumentacija, opisa radnog mjesta, obrade
Stručnog tima i dr.).
Poslove vještačenja obavljaju vještaci u prvom stupnju u područnim službama, viši vještaci u
Središnjoj službi – Zagreb, te članovi Stručnog povjerenstva za reviziju iz redova liječnika (specijalista
medicine rada, specijalista opće medicine, internista, neuropsihijatra, kirurga i dr.) s najmanje pet
godina iskustva u svojoj specijalnosti. Svi vještaci na medicinskom vještačenju su zaposlenici Zavoda.
Vještaci uz poslove predviđene Zakonom o mirovinskom osiguranju te Uredbom o medicinskom
vještačenju 9) obavljaju i druge poslove iz njihove nadležnosti. Na dan 31. prosinca 2001. u Zavodu je
poslove obavljalo 59 liječnika vještaka. U radu vještaci obavljaju i poslove medicinskog vještačenja
pripadnika oružanih snaga HV sa svim svojim pravnim i medicinskim specifičnostima.
Tablica 6- Pregled medicinskog vještačenja (tuzemno osiguranje)
Red.
broj
Postupci
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno na
rješavanju
Riješeno
Riješeno do 2
mjeseca
Ostalo
neriješeno
Broj % Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Prvi stupanj 1 982 34 908 36 890 33 484 90,8 32 897 98,2 3 406 9,2
2. Drugi stupanj 690 5 728 6 418 5 877 91,6 5 877 100,0 541 8,4
3.
Stručno
povjerenstvo 116 7 474 7 590 7 375 97,2 7 375 100,0 215 2,8
4. Ukupno 2 788 48 110 50 898 46 736 91,8 46 149 98,7 4 162 8,2
U izvještajnom razdoblju vještaci su, u prvom stupnju, imali ukupno 36 890 zahtjeva od čega su
riješili 33 484 zahtjeva ili 90,8% i to najveći broj u roku do 2 mjeseca 32 879 ili 98,2% i 605 zahtjeva ili
1,8% u roku od 2 do 6 mjeseci. Na kraju godine ostalo je ukupno neriješena 3 406 zahtjeva ili 9,2% od
ukupnog broja zahtjeva na rješavanju. Broj neriješenih zahtjeva na kraju 2001. (3 406) je, istina, veći
od broja neriješenih zahtjeva na kraju 2000. (1 982), ali je to posljedica povećanja broja podnijetih
zahtjeva za 4476.
Stručno medicinsko vještačenje u drugom stupnju obavljalo je u 2001. godini 5 viših vještaka i
načelnik Odjela medicinskog vještačenja i revizije. Riješeno je 5 877 zahtjeva ili 91,6% s naslova
žalbenog postupka od ukupnog broja zaprimljenih predmeta 6 418. U roku do 2 mjeseca riješeno je
svih 5 877 zahtjeva. Neriješen je ostao 541 zahtjev ili 8% od ukupnog broja zahtjeva na rješavanju.
8)
Odluka o osnivanju Privremenog stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti – "Narodne novine, br.
48/99 i 55/99
70

Izvješće 2001.
HZMO
Stručno povjerenstvo za reviziju ocjena invalidnosti djelovalo je u sastavu načelnice Povjerenstva
i 10 medicinskih vještaka. Ukupno na rješavanju bilo je 7 590 zahtjeva, od toga je riješeno 7 375
zahtjeva ili 97,2% i to sve u roku do 2 mjeseca. Ostalo je na rješavanju 215 zahtjeva ili 2,8% od
ukupnog broja zahtjeva na rješavanju.
1.2. Provedba međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju
U području međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i njihovoj provedbi tijekom 2001., u
suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi, rađeni su nacrti ugovora o socijalnom osiguranju i
administrativni sporazumi o provedbi ugovora o socijalnom osiguranju te davani prijedlozi i mišljenja
na nacrte ugovora o socijalnom osiguranju, primljenih od drugih država.
Predstavnici Zavoda su sudjelovali, kao članovi izaslanstva Vlade Republike Hrvatske, na državnim
pregovorima o sklapanju ugovora o socijalnom osiguranju i administrativnih sporazuma o provedbi
ugovora o socijalnom osiguranju kao glavni nositelji toga posla, kako u pripremi tj. pri izradi tekstova
međunarodnih ugovora, tako i na samim državnim pregovorima. Također, nakon okončanja pregovora
cijeli administrativno-tehnički posao, nakon stručnog usklađivanja tekstova međunarodnih ugovora,
obavljen je u Zavodu, a odnosio se na pripreme i suradnju s nadležnim ministarstvima (rada i socijalne
skrbi i vanjskih poslova), potpisivanje tih ugovora, kao i na izradu nacrta zakona o potvrđivanju
ugovora o socijalnom osiguranju, te odluka o objavljivanju administrativnih sporazuma.
U 2001. godini okončani su pregovori u vezi sa sklapanjem ugovora i administrativnih sporazuma o
provedbi ugovora s Turskom, Luksemburgom, Bugarskom, a s Danskom samo ugovor o socijalnom
osiguranju. Započeti su pregovori s Poljskom, a nastavljeno je pisano usklađivanje okončanih tekstova
ugovora s Australijom, V. Britanijom, Mađarskom, a administrativni sporazumi, osim s navedenim
državama, usklađeni su, odnosno u tijeku je završno usklađivanje teksta s Italijom, Češkom,
Francuskom, Luksemburgom i Belgijom.
Zavod je za potrebe Ministarstva rada i socijalne skrbi izradio i ažurirao usporedne tabele sustava
socijalnog osiguranja za Vijeće Europe (10. izdanje) te dao cjelokupnu pomoć pri provedbi
međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju za potrebe Ministarstva rada i socijalne skrbi,
Ministarstva vanjskih poslova, te drugih Vladinih tijela, a i Hrvatskog sabora.
Nadalje, Zavod, je kao tijelo za vezu, obavio sljedeće poslove:
- pripremu konačnog teksta Administrativnog sporazuma tijela za vezu s područja osiguranja za
slučaj nesreće na poslu unutar provedbe Ugovora o socijalnom osiguranju sa SR Njemačkom
- razgovori tijela za vezu radi provedbe Ugovora s Italijom u Zagrebu
- održavanje razgovora hrvatskog i njemačkog tijela za vezu (LVA – Landshut) u Zagrebu
- održavanje razgovora tijela za vezu za provedbu Sporazuma sa Slovenijom u Ljubljani i Zagrebu
- održavanje razgovora s bosanskohercegovačkim tijelima za vezu i utvrđene dvojezične tiskanice u
Zagrebu
9) Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju – "Narodne novine", br. 52/99, 145/99, 24/00 i 52/00
71

Izvješće 2001.
HZMO
- izradu odgovarajuće upute za provedbu Ugovora o socijalnom osiguranju s BiH
- izradu nove dvojezične tiskanice za provedbu Ugovora s Quebecom
- izradu tiskanica za provedbu novih ugovora koji još nisu stupili na snagu
- pružanje svakodnevnih pravnih savjeta osiguranicima i korisnicima
- sudjelovanje na hrvatsko-austrijskim informativnim danima za osiguranike i korisnike mirovine (u
Hrvatskoj i Austriji
Tablica 7 - Pregled rješavanja o pravima, primjenom međunarodnih ugovora
Red.
broj
Postupci
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno na
rješavanju
Ukupno
riješno
Riješeno do 2
mjeseca
Ostalo
neriješeno
Broj % Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Prvi stupanj 11 894 13 981 25 875 17 222 66,6 3 855 22,4 8 653 33,4
2.
3.
4.
Drugi
stupanj
Medicinsko
vještačenje
Ukupno
(1+2)
164 447 611 385 63,0 178 46,2 226 37,0
211 3 841 4 052 3 806 93,9 2 610 68,5 246 6,1
12 058 14 428 26 486 17 607 66,5 4 033 22,9 8 879 33,5
Pregled rješavanja o pravima u prvom stupnju
U 2001. godini u provedbi međunarodnih ugovora bilo je ukupno na rješavanju 25 875 zahtjeva. Od
toga je 11 894 zahtjeva ostalo iz 2000. godine, a 13 981 zahtjev je primljen u 2001.
Od ukupnog broja riješeno je 17 222 ili 66,6% zahtjeva, a neriješeno je ostalo 8 653 zahtjeva ili 33,
4%, što znači da je znatno smanjen broj neriješenih zahtjeva u odnosu prema neriješenim zahtjevima
iz 2000. (11 894).
Tablica 8 – Pregled rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju
prema vrstama prava
B R O J R I J E Š E N I H Z A H T J E V A
Broj
Broj Broj neriješenih
neriješenih podnesenih Ukupno Broj zahtjeva
zahtjeva zahtjeva na riješenih Postotak Od Više krajem Postotak
Redni VRSTA početkom tijekom rješavanju zahtjeva riješenih Do 2 2 do 6 od 6 UKUPNO razdoblja neriješenih
broj PRAVA razdoblja razdoblja (2+3) (7+8+9) zahtjeva mjeseca mjeseci mjeseci Pozitivno Negativno (10+11) (4-5) zahtjeva
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
1 Starosna mirovina 6261 7249 13510 9036 66,9 1884 1476 5676 7872 1164 9036 4474 33,1
2 Invalidska mirovina 3796 3550 7346 4654 63,4 728 369 3557 3287 1367 4654 2692 36,6
3 Obiteljska mirovina 1768 2985 4753 3313 69,7 1147 691 1475 2808 505 3313 1440 30,3
4 Sveukupno mirovine 11825 13784 25609 17003 66,4 3759 2536 10708 13967 3036 17003 8606 33,6
5 Ostala prava 69 197 266 219 82,3 96 3 120 170 49 219 47 17,7
UKUPNO (4+5) 11894 13981 25875 17222 66,6 3855 2539 10828 14137 3085 17222 8653 33,4
Analizom podataka o broju primljenih i riješenih zahtjeva, ukupnom broju zahtjeva na rješavanju,
riješenih i neriješenih zahtjeva u 2001. u odnosu prema 2000. vidljiv je pad broja podnesenih zahtjeva
u 2001. godini (13 981) prema (15 893) u 2000., kao i pad broja zahtjeva koji su ukupno bili na
72

Izvješće 2001.
HZMO
rješavanju u 2001. godini (25 875) prema 2000. godini (26 429), te povećanje broja riješenih zahtjeva
u 2001. godini (17 222) prema 2000. godini (14 535), što upućuje na pozitivne rezultate napora za
smanjenje broja neriješenih zahtjeva s 45,0 % u 2000. na 33,4% neriješenih zahtjeva u 2001.
Inače, postupci za priznavanje prava, primjenom međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju traju
znatno dulje od postupaka u tuzemnom osiguranju, jer je trajanje postupka uvjetovano potvrđivanjem
staža osiguranja navršenog u inozemstvu od strane inozemnog nositelja osiguranja.
Pregled rješavanja o pravima u drugom stupnju
U drugostupanjskom postupku, rješenja o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenom
međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, donosi Žalbeno vijeće koje, prema Statutu Zavoda,
imenuje Upravno vijeće Zavoda.
Tijekom 2001. Žalbeno vijeće Upravnog vijeća Zavoda rješavalo je 575 žalbi, od toga je riješeno 327
žalbi (56,9%), a ostalo neriješeno 248 žalbi (43,1%).
Na rješavanju je bilo i 36 odgovora na tužbu Upravnom sudu, a riješeno je 31 (86,1%).
Pregled rada vještaka koji vještače na temelju medicinske dokumentacije
primjenom međunarodnih ugovora
U sklopu medicinskog vještačenja primjenom međunarodnih ugovora je u 2001. ukupno na
vještačenju bilo 4 052 zahtjeva od čega je riješeno 3 806 (93,9%), a ostalo neriješeno 246 (6,1%).
Poslovi medicinskog vještačenja obavljani su ažurno i korektno. Od problematike u postupku
vještačenja za inozemnog nositelja osiguranja postoje velike teškoće u vezi s plaćanjem medicinske
obrade osiguranika, tj. onima kojima inozemni nositelj ne refundira troškove Zavodu, što pričinja
velike, najviše financijske teškoće u prikupljanju medicinske dokumentacije i obradi, kako to zahtijeva
inozemni nositelj mirovinskog osiguranja.
Prema Uredbi iz 1999. svaku opću ili profesionalnu nesposobnost za rad moralo je potvrditi Stručno
povjerenstvo s time da je, prema odredbi Uredbe za sve invalidske mirovine, utvrđen kontrolni pregled
najkasnije u roku od 4 godine. S obzirom na to da se radi o siguranicima koji uglavnom žive u
inozemstvu te da kontrolni pregled mora obaviti inozemni nositelj osiguranja, troškovi potrebne
medicinske obrade u inozemstvu predstavljat će značajno financijsko opterećenje za Zavod. Zbog
toga se postavlja pitanje mogućnosti žurne izmjene propisa, te je u tom smislu Zavod već dao
prijedlog za izmjenu i dopunu članka 113. stavka 2. ZOMO-a.
Isplata mirovina u inozemstvo
Tijekom 2001. Zavod je isplatio u inozemstvo mirovine za 26 501 korisnika. Od toga broja najviše ih je
bilo koji žive na području Bosne i Hercegovine i to 12 953 korisnika, od toga 10 021 korisnik na
području Federacije Bosne i Hercegovine. U Sloveniju je isplaćeno mirovina za 2 680 korisnika i za
675 korisnika u Makedoniju.
73

Izvješće 2001.
HZMO
U ostale europske i izvaneuropske države isplaćene su mirovine za 10 193 korisnika koji su ostvarili
pravo na mirovinu ili primjenom ugovora o socijalnom osiguranju ili bez primjene ugovora o socijalnom
osiguranju. Za 26 501 korisnika ukupno prosječno mjesečno isplaćuje se oko 6,685.000,00 EURA, od
čega se na područje Bosne i Hercegovina isplaćuje oko 4,435.000,00 EURA ili 49,734.000,00 kn, a na
područje Federacije BiH od te svote 33,000.000,00 kn.
1.3. Rješavanje o pravima na doplatak za djecu
Porast broja zahtjeva za priznanje prava na doplatak za djecu uzrokovan je primjenom Zakona o
doplatku za djecu koji je stupio na snagu 1. listopada 2000., prema kojem je proširen krug korisnika na
obrtnike, poljoprivrednike i nezaposlene osobe. No budući da je u Zavodu u 2001. godini
poslovima provedbe Zakona o doplatku na djecu, s obzirom na socijalno-zaštitni karakter ovog
davanja, dan poseban prioritet i značaj, to je dovelo do izuzetnih rezultata u provedbi, kako u
rješavanju zaostataka iz 2000. tako i u ažurnosti rješavanja novopodnesenih zahtjeva.
Tablica -9 Pregled rješavanja o pravima o doplatku za djecu
Red.
br.
1.
Postupci
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Ukupno na
rješavanju
Ukupno riješno
Riješeno do 2
mjeseda
Ostalo neriješeno
Broj % Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Prvi
stupanj
31 514 438 723 470 237 467 587 99,4 85 011 18,2 2 650 0,6
2.
Drugi
stupanj
245 1 213 1 458 637 43,7 244 38,3 821 56,3
3. Ukupno 31 759 439 936 471 695 468 224 99,3 85 255 18,2 3 471 0,7
Slika 3 - Prikaz broja podnijetih zahtjeva u
2000. i 2001. godini
Slika 4 - Prikaz broja zahtjeva na rješavanju i
broja riješenih zahtjeva
500000
400000
300000
376501
439936
500000
400000
300000
200000
100000
471695
380984
346897
468224
Broj zahtjeva na
rješavanju
Broj riješenih
zahtjeva
200000
2000 2001
0
2000 2001
74

Izvješće 2001.
HZMO
Pregled rješavanja o pravima u prvom stupnju
U izvještajnom razdoblju na rješavanju je bilo 470 237 zahtjeva, od tog broja riješeno je 467 587
zahtjeva ili 99,4%. U roku do 2 mjeseca riješeno je 85 011 zahtjeva. Neriješenih je ostalo 2 650
zahtjeva ili 0,6%.
Pregled rješavanja o pravima u drugom stupnju
U izvještajnom razdoblju na rješavanju je bilo ukupno 1 458 žalbi na doplatak za djecu. Od toga broja
riješeno je je 637 žalbi ili 43,8%. Neriješena je ostala 821 žalba i 56,3%. Postotak riješenih žalbi do
dva mjeseca iznosio je 38,3%. Povećanje broja žalbi posljedica je znatnijeg rasta broja predmeta u
primjeni Zakona o doplatku za djecu.
2. MATIČNA EVIDENCIJA OSIGURANIKA I STAŽ OSIGURANJA
KOJI SE RAČUNA S POVEĆANIM TRAJANJEM
Zavod je, na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju i Pravilnika o vođenju matične evidencije 10)
obvezan voditi matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima
prava iz mirovinskog osiguranja. U 2001. u matičnoj evidenciji bilo je evidentirano 1 402 102 aktivnih
osiguranika (radnika, poljoprivrednika i obrtnika).
U matičnoj evidenciji obrađuju se podaci koji se odnose:
- na početak, prestanak i promjene tijekom poslovanja obveznika plaćanja doprinosa
- na početak, prestanak i promjene podataka tijekom osiguranja
- na podatke o utvrđenom stažu osiguranja, plaći, osnovici osiguranja, naknadi plaće za vrijeme
bolovanja iz zdravstvenog osiguranja i stažu osiguranja nakon prestanka zaposlenja
- na promjene podataka o stažu osiguranja, plaći, osnovici osiguranja i naknadi plaće za vrijeme
bolovanja iz zdravstvenog osiguranja
- na podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.
Obveznici podnošenja prijava dužni su podatke za vođenje matične evidencije dostavljati Zavodu u
zakonom propisanim rokovima.
Tijekom 2001. poslove matične evidencije i provedbu osiguranja u stručnoj službi Zavoda obavljalo je
prosječno 720 (22%) od ukupnog broja zaposlenika. U prvom stupnju obavljaju se poslovi kontrole i
obrade prijava na osiguranje, donošenja rješenja o priznavanju i prestanku svojstva osiguranika,
donošenja rješenja o stažu, kontrolu staža, plaća i doprinosa za pravne i fizičke osobe, utvrđivanja
beneficiranog staža, mikrofilmska obrada i korištenje snimljene dokumentacije, izdavanje potvrda
osiguranicima i inozemnim nositeljima osiguranja te kompletiranje spisa s podacima o utvrđenom
stažu osiguranja, plaći, osnovicama osiguranja i naknadama plaće. O točnim i pravodobno
prikupljenim podacima ovise gotovo sve daljnje aktivnosti priznanja svojstva osiguranika, zaduženje i
10)
Pravilnik o vođenju matične evidencije – "Narodne novine", broj 2/99
75

Izvješće 2001.
HZMO
kontrola doprinosa, platni nalozi, opomene, utuženja, utvrđivanje staža i plaća koje služe za izračun
buduće mirovine, pregledi staža za inozemne nositelje osiguranja, kao i podaci za statistiku i druge
strateške odluke vezane uz broj aktivnih osiguranika i osnove osiguranja.
Poslovi matične evidencije osiguranika i provedba osiguranja
U izvještajnom razdoblju održavane su banke podataka (Registra obveznika uplate doprinosa,
osiguranika, poljoprivrednika, obrtnika, kodeksa djelatnosti i zanimanja). Obavljena su sva planirana
korištenja i obrade navedenih banki podataka za potrebe Zavoda. Ostvarena je poslovna suradnja i
razmjena podataka s REGOS-om, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Državnim zavodom za
statistiku, Zavodom za platni promet, Državnim inspektoratom. Za 35 pravnih subjekata pokrenut je
postupak preuzimanja podataka s prijave M-4 putem magnetnih medija. Do sada su putem magnetnih
medija, prikupljene i ažurirane u banci podataka aktivnih osiguranika 48 942 prijave M-4.
U drugoj polovici godine pretežni dio poslova odnosio se na organizaciju i utvrđivanje poslova vezanih
uz mirovinsku reformu i poslovnu suradnju s REGOS-om. Zavod je u 2001. aktivno sudjelovao na
poslovima razmjene podataka između Zavoda i REGOS-a, te surađivao s REGOS-om, ZAP-om
(FINA), Ministarstvom rada i socijalne skrbi, Poreznom upravom i u projektnim timovima osnovanima
za potrebe poslova vezanih uz REGOS. Poslovi podržavanja razmjene podataka s REGOS-om i
usklađivanju podataka u banci podataka aktivnih osiguranika (BPA) s podacima iz drugih baza
(REGOS, MUP i dr.) i to prilagodbom postojećih transakcija za prikaz podatka o slogu poslanom u
REGOS, datumu pristupanja u II. mirovinski stup, datumom obrade podatka za slanje u REGOS,
izradom novih transakcija za pripremu slanja pojedinačnog sloga osiguranika i/ili obveznika, izrada i
rad prema kontrolnim listovima i dr., imali su prioritet.
Do 31. prosinca 2001. obrađena su ukupno 38 373 rješenja, od toga 19 423 o prijavi na osiguranje te
18 617 o prestanku osiguranja i 333 rješenja o promjeni. Navedena rješenja prilagođavaju se
potrebama vođenja poslova evidencija samostalnih obveznika doprinosa u uvjetima mirovinske
reforme i poslovne suradnje s REGOS-om.
Definirani su postupci za spajanje prijavno-odjavnih podataka osiguranika Zavoda i Ministarstva
obrane te postupci za daljnje vođenje matične evidencije u jedinstvenoj BPA Zavoda. Podaci su
obrađeni i prebačeni u BPA te je određen način njihovog korištenja.
Radi bržeg i racionalnijeg postupanja u provedbi osiguranja izrađeno je više ispisa s popisom
osiguranika zaposlenih u poslovnim jedinicama s područja Republike Slovenije, BiH i Srbije, te se u
vidu pravne pomoći razmjenjuju podaci za obveznike. Za potrebe postupka ostvarivanja prava
primjenom međunarodnih ugovora, kompletirano je 13 786 spisa s podacima o stažu i plaćama
osiguranika. U 2001. zaprimljeno je 2 754 upita područnih službi, poslodavaca, osiguranika i dr. U
2001. riješena je problematika osiguranika koji su bili zaposleni u poslovnim jedinicama poslodavca
čije je sjedište na teritoriju neke od bivših republika SFRJ.
Poslovi projektiranja i razvoja novih aplikacija pretežno su se odnosili na na primjenu Zakona o
mirovinskom osiguranju i na provedbu Pravilnika o vođenju matične evidencije.
76

Izvješće 2001.
HZMO
Ažurirani su podaci u banci aktivnih osiguranika s automatski ispisanim prijavama M-4 za 1999. za
samostalne obveznike i za radnike zaposlene kod privatnih poslodavaca. Za poljoprivrednike
automatskim putem je izrađen M-4 i popunjena banka aktivnih osiguranika od 1980. do 1990. za
prosječno 120 317 osiguranika s ukupno 1 323 484 M-4.
Obavljena je instruktaža za prikupljanje i usklađivanje podataka za veće obveznike uplate doprinosa.
Zbog nepovezanosti sustava vođenja podataka u Zavodu i HZZO, uočene su teškoće u razmjeni
podataka o bolovanjima i provedbi Uredbe o platnom prometu, te su i predložene mjere radi
rješavanja uočenih problema.
Tijekom 2001. u okviru matične evidencije obrtnika obavljeni su poslovi kontrole, utvrđivanja i upisa
staža u radnu knjižici za 356 pasivnih osiguranika – obrtnika, uspostavljanja 1 177 nedostajućih
prijava matične evidencije za pasivne osiguranike, kompletiranja 1 497 zahtjeva i ažurirana BPA
prema zahtjevima područnih službi te poslovi pripreme i obrade pasivnih kartica 3 294 kao i rješavanje
pogrešaka na M-4 793.
U okviru poslova izdavanja potvrda i mikrofilmskih preslika izdano je 14 200 potvrda o stažu i plaći i
71 986 preslika prijava matične evidencije i očevidnika. Ovi poslovi su u stalnom porastu, zbog
rješavanja zahtjeva iz republika bivše SFRJ, a najviše iz SRJ, Slovenije i BiH. Povećan je i rad na
istraživanju starih filmova, zbog izdavanja mikrofilmskih preslika pojedinim tvrtkama koje su bile na
okupiranom području, radi rekonstrukcije staža i ponovnog unosa prijava M-4. S tim u vezi za unos je
pripremljena 34 731 mikrofilmska preslika prijava te kao, izvanredni posao, priprema dokumentacije za
ponovni unos i mikrofilmiranje 46 298 obrazaca.
U okviru poslova koordinacija i kontroliranje rada područnih služba provodila se kontrola Uputa za
primjenu Pravilnika za vođenje matične evidencije i jedinstvenih metodoloških načela za vođenje
matične evidencije o osiguranicima i obveznicima uplaćivanja doprinosa. Neriješeni su ostali problemi
kontrole doprinosa i utvrđivanja staža u malim privatnim tvrtkama (do 20 zaposlenika) i onima u
stečaju i likvidaciji.
I nadalje su prisutne teškoće u provedbi osiguranja neučinkovite suradnje s mjerodavnim mirovinskim
fondovima republika bivše SRJ.
Prema članku 123. ZOMO na poslovima revizije staža i priznatog svojstva osiguranika u izvještajnom
razdoblju riješeno je 2 153 spisa. Budući da su posao revizije obavljali pretežno isti zaposlenici koji
rade na žalbama, osjetno je smanjena ukupna ažurnost rješavanja žalbi na prvostupanjska rješenja o
svojstvu osiguranika i stažu.
Poslovi staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem
Staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem utvrđen je Zakonom i drugim općim aktima, a
njegova primjena uvjetovana je osobitostima poslova, odnosno njihovom težinom i štetnim utjecajima
za zdravlje i radnu sposobnost radnika, uz uvjet da se ti utjecaji ne mogu otkloniti primjenom zaštitinih
mjera. Institut “beneficiranog staža” je, po svojoj suštini, preventivni institut zbog toga što omogućava
stjecanje prava na starosnu mirovinu radnicima kod kojih bi zbog težine i štetnosti radnog mjesta,
77

Izvješće 2001.
HZMO
odnosno zbog nemogućnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, navršenjem određenih godina
života, nastupio potpuni i trajni gubitak sposobnosti za rad.
Nakon donošenja Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem 11) uočena je pojava da se
“povećni staž” za pojedine kategorije osiguranika (primjerice vatrogasci, pirotehničari i najnovija
inicijativa radnika u azbestno-tekstilnoj industriji) rješava donošenjem posebnih zakonskih propisa.
Navedena rješenja i inicijative s obzirom na postojeći Zakon nisu primjereni, te “povećani staž” u
sustavu mirovinskog osiguranja gubi svoj smisao i svrhu koja mu je namijenjena.
Sve bi te inicijative trebalo rješavati u okviru važećih propisa, što nalaže i sam Zakon (članak 6.).
Prisutni su i brojni problemi vezani uz primjenu Zakona, odnosno tumačenje uvjeta iz članka 4.
Zakona koji se odnose na primjenu općih i posebnih mjera zaštite na radu, odnosno tehničkotehnološka
primjena pravnih propisa koji se odnose na staž osiguranja s povećanim trajanjem.
U izvještajnom razdoblju provedeno je 112 postupka revizije staža osiguranja s povećanim trajanjem
te odgovoreno na sve upite područnih službi i obveznika uplate doprinosa.
3. IMOVINSKO-PRAVNO POSLOVANJE U VEZI S NAPLATOM
ŠTETE, PREPLATOM TE POPISOM I PRIJAVOM RATNE ŠTETE
Imovinsko-pravno poslovanje stručne službe Zavoda obuhvaća rješavanje predmeta naknade štete u
vezi s nesrećama na poslu i izvan posla, predmeta naknade štete s inozemnom oznakom (INZ),
predmeta naknade štete kao posljedice rata (ratne štete), nepripadajućih isplata mirovinskih primanja,
naplate doprinosa, radne i ostale pasivne postupke, postupke u vezi s otpustom iz državljanstva
Republike Hrvatske te revizije imovinsko-pravnih poslova u područnim službama i poslove vezane uz
naknadu štete.
Predmeti naknade štete u vezi s nesrećama na poslu i izvan posla su predmeti u kojima se rješavaju
odštetni zahtjevi, odnosno tužbe, prema odgovornima za štetu (osiguravajućim društvima,
poslodavcima, fizičkim osobama) koju trpi Zavod, isplatom invalidske i obiteljske mirovine, kada je
invalidnost ili smrt osiguranika nastupila štetnom radnjom treće osobe (npr. ozljeda na radu, prometna
nesreća i slično), a još uvijek se vode i predmeti naknade štete s osnove isplate za tjelesno oštećenje
prema mirovinskim propisima koji su bili na snazi do 31. prosinca 1998.
Predmeti naknade štete s inozemnom oznakom (INZ) obuhvaćaju predmete u kojima se rješavaju
odštetni zahtjevi uz postojanje inozemnog elementa, tj. kada se nesreća dogodila u inozemstvu ili ju je
u Hrvatskoj uzrokovao strani državljanin - osiguranik inozemnog osiguravajućeg društva. Odštetni
zahtjevi se podnose izravno stranom osiguravajućem društvu ili poslodavcu, odnosno podnose se
Hrvatskom uredu za osiguranje ili nekom hrvatskom osiguravajućem društvu, ovisno o odredbama
Zakona o osiguranju. Ovu vrstu predmeta rješava samo Središnja služba Zavoda.
11)
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - “Narodne novine”, broj 71/99
78

Izvješće 2001.
HZMO
Predmeti naknade štete kao posljedice rata (ratne štete) su predmeti koji se rješavaju na temelju
Zakona o utvrđivanju ratne štete i Upute Ministarstva financija za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne
štete. Ratnom se štetom smatra i šteta koja je nanesena republičkim fondovima priznanjem i isplatom
obiteljskih i invalidskih mirovina te naknada za tjelesno oštećenje i ostalih davanja iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja, kada su smrt, nesposobnost za rad i tjelesno oštećenje nastupili kao posljedica
ratnog stanja i neprijateljstava. Do polovine 1999. ratna šteta prijavljivana je županijskim komisijama
za ratnu štetu, odnosno Državnoj komisiji za ratnu štetu, a nakon toga, budući da su te komisije
prestale s radom, u dogovoru s predstavnikom Državne komisije za ratnu, štetu prijava se dostavlja i
pohranjuje u Hrvatskom državnom arhivu.
Na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju te prijašnjih mirovinskih propisa Zavod ima pravo
naplatiti štetu nastalu nepripadnom isplatom svih mirovinskih primanja osiguranika - korisnika.
Nepripadna isplata se pokušava prvenstveno naplatiti izvansudskim putem, a ako se u tome ne uspije
podižu se tužbe protiv onih koji su nepripadnu isplatu primili. Odjeli pravnih poslova ne ispituju, već
postupaju prema internoj dojavi Odjela isplate mirovinskih primanja Središnje službe Zavoda.
Kod naplate doprinosa radi se o predmetima u kojima se doprinosi naplaćuju zaključivanjem
izvansudskih nagodbi (uz odobrenje Ministarstva financija), ovršnim postupcima, parničnim
postupcima (tužbama) i u stečajnom ili likvidacijskom postupku. Od 1. siječnja 1999. pokreću se
isključivo ovršni postupci na temelju pravomoćnog upravnog akta - rješenja o naplati doprinosa, ali su
još uvijek u tijeku i parnični i ovršni postupci pokrenuti prema propisima koji su bili na snazi do 31.
prosinca 1998. (tada su parnični postupci bili češći zbog tada važećih odredbi Zakona o mirovinskom i
invalidskom osiguranju).
Kod nepripadajuće isplate s oznakom INZ radi se o predmetima nepripadne isplate mirovinskih
primanja Zavoda i inozemnih nositelja mirovinskog osiguranja, a u skladu s konvencijama o
socijalnom osiguranju. Na temelju konvencija Zavod naplaćuje u izvansudskom ili sudskom postupku
potraživanja inozemnih nositelja mirovinskog osiguranja s te osnove, a oni to isto čine za Zavod.
U skupinu predmeta radnih i ostalih pasivnih postupaka, osim radnih sporova koje su pokrenuli bivši
zaposlenici stručne službe Zavoda, spadaju i svi predmeti u kojima je Zavod tuženik ili ovršenik u
sudskom sporu. To su sporovi zbog neisplaćenih mirovina za vrijeme ratnih zbivanja na okupiranim
područjima Republike Hrvatske zbog nepostupanja prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske i
slično.
Postupci u kojima se primjenjuje trgovačko pravo odnose se u najvećem dijelu na predmete u vezi s
poslovanjem "Hrvatskog mirovinskog osiguranja" d.o.o. i Hrvatskog mirovinskog investicijskog
društva" d.o.o. Najveći broj predmeta odnosi se na sudsku naplatu dužne dividende koju Odjelu
dojavljuje "HMO". Dio predmeta su sudski sporovi u kojma je "HMO" tuženik radi isplate bivšem kupcu
dionica ili dioničkih udjela, a nakon raskida ugovora o kupoprodaji dionica. U ovu skupinu spadaju i svi
ostali raznovrsni predmeti,sporovi i poslovi u vezi s trgovačkim pravom i Sudskim registrom. Svi
navedeni poslovi obavljaju se u Središnjoj službi, a radi se i o aktivnim i o pasivnim sporovima.
79

Izvješće 2001.
HZMO
Na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, a nakon interne provjere, Odjel pravnih poslova priprema
potvrde za državljane Republike Hrvatske koji traže otpust iz državljanstva o tome ima li Zavod
potraživanja prema tim osobama.
Odjel pravnih poslova Središnje službe obavlja kontrolu imovinsko-pravnog poslovanja u svim
područnim službama, osim u Područnoj službi u Zagrebu (jer poslove za tu područnu službu obavlja
sam Odjel). Revizija ujedno uključuje i instruktažu u vezi s imovinsko-pravnim poslovanjem. Na
temelju plana kontrole, svaka područna služba obuhvaćena je revizijom najmanje jednom u godini i
pol, a ako se uoče veći nedostaci koji se trebaju otkloniti i ponovno prekontrolirati i češće. Uz poslove
kontrole obavljaju se, primjenom Tablica aktuarske matematike, poslovi obračuna jednokratne
naknade štete kao i obračun naknade štete na temelju Zakona o osiguranju.
Uz navedene poslove obavljaju se i ostali poslovi davanja mišljenja ili izrade nacrta ugovora, davanje
mišljenja na nacrte zakona i uputa za rad te pružanje pravne pomoći - davanje mišljenja na upite
područnih službi te poslovi obračuna jednokratne naknade štete kao i obračuna naknade štete na
temelju Zakona o osiguranju primjenom Tablica aktuarske matematike.
Imovinsko-pravno poslovanje se u stručnoj službi Zavoda obavlja u posebnom Odjelu pravnih poslova
Središnje službe, koji ove poslove obavlja za Središnju službu i Područnu službu u Zagrebu, dok se ti
poslovi u svim ostalim područnim službama obavljaju u odjelima pravnih, kadrovskih i općih poslova.
Imovinsko-pravni poslovi vezani su uz rad drugih odjela stručne službe Zavoda kao i uz ažurnost rada
sudova i drugih državnih tijela te ovise o njihovoj ažurnosti i suradnji.
Predmeti su u određenom dijelu vrlo složeni i vode se u nekoliko “etapa” (npr. prikupljanje
dokumentacije prije pokretanja sudskog postupka, njegovo pokretanje, prikupljanje dokumentacije
tijekom sudskog postupka, dobivanje prvostupanjske presude ili ovršnog rješenja, praćenje postupka
tijekom drugostupanjskog parničnog postupka ili ovršnog postupka tijekom pljenidbe sredstava
dužnika, koordinacija rada s drugim službama u vezi s utvrđivanjem činjenice je li uplata stigla itd.).
Radi toga, u osnovi, u svakom predmetu protekne duže vrijeme dok se predmet može smatrati
riješenim, pa se zbog trajanja postupka (postupak se pokreće u jednoj godini, a završava u drugoj ili
tek za nekoliko godina) imovinsko-pravni poslovi u predmetima obavljaju kroz više godina.
Tablica 10 - Pregled imovinsko-pravnog poslovanja
Red.
broj
VRSTE
POSTUPAKA
Broj
neriješenih
zahtjeva
početkom
godine
Broj
podnijetih
zahtjeva
tijekom
godine
Broj spisa u
postupku
rješavanja
krajem godine
Broj
neriješenih
zahtjeva krajem
godine
Ukupno
na
Ukupno
riješeno
rješavanju
= 100% Broj % Broj % Broj %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1.
Naknada štete u
vezi s nesrećama
789 714 1 503 937 62,3 546 36,3 20 1,6
2. Pretplate MIO i DD 3 279 8 138 11 417 8 228 72,1 2 935 25,7 254 3,4
3. Doprinosi MIO i DD 2 157 4 373 6 530 5 293 81,1 1 230 18,8 7 0,1
4. Ukupno 6 225 13 225 19 450 14 458 74,3 4 711 24,2 281 1,4
5. Popis i prijava štete 475 480 955 941 98,5 14 1,5 - -
80

Izvješće 2001.
HZMO
Iz podataka o radu se vidi da je tijekom 2001. na rješavanju bilo ukupno 19 450 spisa, od čega je
riješeno 14 458 ili 74,3% od čega 3 509 u Središnjoj službi, a 10 949 u područnim službama. U
postupku rješavanja ostalo 4 711 ili 24,2% spisa, od čega 1 249 Središnjoj službi i 3 462 u područnim
službama, a neriješeno je ostalo ukupno 281 ili 1,4% spisa. Ako se promatraju mjesečni prosjeci
proizlazi da je u Zavodu mjesečno bilo na rješavanju 1 620 spisa različitih imovinsko-pravnih
postupaka, a riješeno je u prosjeku 1 204 spisa mjesečno ili 74,3%. U ovim podacima nisu sadržani
spisi vezani uz popis i prijavu ratne štete.
U strukturi ukupnog broja spisa na rješavanju tijekom 2001. spisi vezani uz nepripadne isplate za MIO
i DD (preplate) sudjeluju s 58,7%, spisi doprinosa za MIO i DD s 33,5%, a spisi naknade štete u vezi s
ozljedama na i izvan posla sa 7,8%.
Tijekom 2001. riješen ukupno 941 spis ratnih šteta ili 98,5% i to samo u Središnjoj službi, dok u
područnim službama nema ovih spisa. U postupku rješavanja ostalo je 14 spisa ili 1,5%. Broj ovih
spisa je u stalnom opadanju što je u vezi s činjenicom da su ukinute županijske komisije, te državna
komisija za popis i prijavu ratne štete. U skladu s dogovorenim, obavljena je kampanja prijave ove
štete, tj. polaganja prijave ratne štete u Državni arhiv Republike Hrvatske.
4. PREDSTAVKE I PRITUŽBE OSIGURANIKA I KORISNIKA
MIROVINE
Problematika predstavki i pritužbi osiguranika i korisnika mirovina u Zavodu je regulirana Pravilnikom
o postupku s predstavkama i pritužbama 12) . Pod predstavkama, pritužbama i prijedlozima osiguranika i
korisnika mirovina smatraju se molbe, pritužbe, prijedlozi i drugi podnesci te evidentirane usmene
izjave, osim onih koji se odnose na radnje u postupku ostvarivanja prava u upravnom postupku,
upućene radi ostvarivanja zaštite prava te pravnih interesa iz mirovinskog osiguranja, odnosno radi
pokretanja inicijativa od šireg značaja i interesa u sklopu provedbe mirovinskog osiguranja i drugih
prava koja se ostvaruju u Zavodu. Predstavke i pritužbe jedan su od kontrolnih i zaštitnih instituta u
sustavu mirovinskog osiguranja, koji omogućava osiguranicima i korisnicima mirovina da uz redoviti
postupak u ostarivanju prava iz mirovinskog osiguranja upozore na propuste, pogreške, nekorektnost i
kršenje ustavnih prava i sl. u radu Zavoda, njegovih tijela i stručne službe.
Tablica11 - Pregled broja predstavki i pritužbi
Red.
broj Stručna služba Osiguranici
Korisnici
mirovina
Broj riješenih
Broj
zahtjeva
zahtjeva na
rješavanju Broj %
Stanje 31. prosinca 2001.
Broj Broj
zaposleniksenih
podne-
stručne predstavki
službe
0 1 2 3 4 5 6 7 8
1 Područne službe 1 402 102 1 032 120 690 422 651 566 94,4 2 346 301
2 Središnja služba 37 193 27 345 73,5 919 1 889
3 Ukupno 1 402 102 1 032 120 727 615 678 911 93,3 3 265 2 190
12)
Pravilnik o postupku s predstavkama i pritužbama – "Narodne novine" broj 142/99
81

Izvješće 2001.
HZMO
Tijekom 2001. bilo je podneseno ukupno 2 190 predstavki i pritužbi. Od toga broja 1 684 predstavki i
pritužbi uputili su osiguranici i korisnici koji svoja prava ostvaruju u skladu sa Zakonom o mirovinskom
osiguranju a 504 uputili su osiguranici i korisnici mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja, koji
svoja prava ostvaruju na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji. Sve pristigle predstavke i pritužbe obrađene su u skladu s važećim propisima i
odgovori na njih poslani su podnositeljima i mjerodavnim tijelima. Prema opravdanosti bilo je 304
opravdanih (18%) i 1380 neopravdanih (82%) predstavki i pritužbi.
Kada se u odnos stavi broj podnesenih predstavki i pritužbi i broj predmeta na rješavanju, odnosno
riješenih predmeta, vidi se da je, na ukupni broj predmeta, podneseno 0,3% predstavki i pritužbi. Udio
predstavki i pritužbi je relativno malen, ali problemi na koje se u tim predstavkama upozorava, su
značajni za osiguranike i korisnike prava iz mirovinskog osiguranja.
Prema vrsti prava najveći je broj predstavki i pritužbi osiguranika i korisnika mirovine u Zavodu,
upućen zbog ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu (27,7%), na starosnu mirovinu (17,3%), na
doplatak za djecu (15,9%), na ostvarivanje prava primjenom međunarodnih sporazuma (9,9%),
prijevremenu starosnu mirovinu (8,9%), obiteljsku mirovinu (8,1%) a preostali manji broj na druga
prava koja se ostvaruju u Zavodu.
Predstavke su najvećim dijelom upućivane zbog pooštrenih kriterija pri ocjeni radne sposobnosti od
strane vještaka. U postupku ocjene invalidnosti osiguranika uveden je postupak revizije nalaza i
mišljenja vještaka o invalidnosti, što je postrožilo ostvarivanje prava na osnovi invalidnosti.
Uvjeti za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju povećavaju se
svake godine za 6 mjeseci, što mnogim osiguranicima onemogućava ostvarivanje spomenutih prava,
a razlog su upućivanja predstavki i pritužbi.
Razlog upućivanja predstavki bio je i ostarivanje prava na doplatak za djecu.
Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu najvećim dijelom su se javljale udovice koje su u
trenutku stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju bile mlađe od 50 godina i nemaju
mogućnosti nikada ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, osim u slučaju promjene Zakona.
Prema sadržaju najveći se broj odnosio na isplatu primanja (55,7%), zatim na sporost u rješavanju
zahtjeva (35,5%), na nezakonitost (6,6%) i na nekorektnost (2,2%).
Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim
razdobljima nije predvidio povećanje granične svote najnižega mirovinskog primanja, minimalne
mirovine, mirovine individualnih poljoprivrednika kao i najniže mirovine. Zato je izazvao veliku
ogorčenost ove kategorije korisnika, budući da se radi (osim kod korisnika najviše mirovine) o
primanjima koja graniče s egzistencijalnim minimumom.
Korisnici mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
nezadovoljni su visinom utvrđene mirovine (bez obzira o kojoj se vrsti mirovine radi) budući da se
povećalo obračunsko razdoblje (u ovoj godini 16-godišnji prosjek).
82

Izvješće 2001.
HZMO
Radi sporosti u rješavanju zahtjeva posebno u provedbi Zakona o konvalidaciji upućivane su
predstavke i pritužbe i to osobno ili putem različitih udruga za obranu ljudskih prava. U postupku
konvalidacije rješenja parafonda o priznanju prava na mirovinu, potrebno je istodobno konvalidirati i
staž osiguranja navršen na okupiranom području Republike Hrvatske. Rješenja o konvalidaciji staža
podliježu reviziji pa se tek nakon donošenja i revizije rješenja o konvalidaciji staža osiguranja može
nastaviti postupak rješavanja zahtjeva za priznanje prava na mirovinu, što utječe na dužinu postupka i
razlog je nezadovoljstva ove kategorije osiguranika i korisnika.
Predstavke su upućivane i radi dugotrajnosti postupka primjenom Sporazuma o socijalnom osiguranju
sa Slovenijom ali i zbog sporazuma s Bosnom i SR Jugoslavijom. Naime, Sporazum s Bosnom i
Hercegovinom stupio je na snagu 1. studenoga 2001., a sa SR Jugoslavijom još nisu razmijenjene
note. Upravo se iz tih područja javlja najveći broj osiguranika, koji tek njegovom primjenom mogu
ostvariti pravo na mirovinu. Radi dugotrajnosti postupka, primjenom sporazuma sa Slovenijom,
također su upućene pritužbe, jer u većini slučajeva slovenski nositelj ne priznaje u potpunosti cijeli
staž navršen na njihovu području.
Zbog nezakonitosti u radu pristiglo je 6,6% pritužbi. U smislu podnositelja predstavki, nezakonitost u
radu znači nezadovoljstvo zbog odbijenog nekog od prava iz mirovinskog osiguranja ili zbog toga što
podnositelji smatraju da je došlo do pogrešne primjene zakona u postupku ostvarivanja prava.
Spomenuti podnositelji predstavki uglavnom koriste sva pravna sredstva, što uključuje i podnošenje
tužbi protiv rješenja u drugom stupnju.
Radi nekorektnosti zaposlenika prema osiguraniku i korisniku, pristiglo je 2,2% predstavki. Međutim,
nekorektnost ne znači to uvijek u doslovnom smislu riječi, budući da pojedini korisnici i osiguranici
smatraju da je zaposlenik nekorektan ako dobiju odgovor koji nije u njihovom interesu za ostvarivanje
pojedinog prava iz mirovinskog osiguranja.
Osiguranici i korisnici mirovine Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja obratili su se izravno
ravnatelju, stručnoj službi Zavoda, Odboru za predstavke i pritužbe ili preko Hrvatskog sabora, Vlade i
Ministarstva rada i socijalne skrbi s ukupno 504 predstavke i pritužbe.
Prema vrstama prava najveći je broj upućen zbog invalidske mirovine (49%), zatim obiteljske
mirovine (14,9%), zapošljavanja i rehabilitacije (10,4%), doplatka za djecu (9,6%), a preostali manji
broj zbog ostalih prava.
Osiguranici i korisnici mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja, podnosili su predstavke zbog
teškoća i sporosti u realizacji svojih prava prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Većina nije bila zadovoljna ocjenom radne sposobnosti,
koju donose mjerodavni vještaci Zavoda i ovlašteno Povjerenstvo Ministarstva obrane Republike
Hrvatske.
Prema sadržaju, najveći se broj predstavki odnosio na isplatu primanja (76,3%), zatim na sporost u
rješavanju zahtjeva (18,5%), na nezakonitosti u radu (3%) te na nekorektnost (2,2%). Podnositelji
predstavki smatraju da se njihova stečena prava iz godine u godinu sve više smanjuju. Međutim, ako
nije utvrđen status hrvatskog branitelja, status ratnog vojnog invalida ili ako nedostaju podaci o činu i
83

Izvješće 2001.
HZMO
ustrojbenom mjestu u obrani suvereniteta (o kojima ovisi visina mirovine), odnosno dokumentacija,
Zavod ne može završiti postupak. Revizija ocjene invalidnosti hrvatskih branitelja koju obavlja
Povjerenstvo za reviziju Ministarstva obrane Republike Hrvatske traje dugo, od jedne do dvije godine,
što stvara teškoće pri ostvarivanju prava hrvatskih branitelja prema spomenutom Zakonu.
Budući da se radi o vrlo osjetljivoj kategoriji osiguranika i korisnika prava, prema kojima treba
postupati maksimalno korektno i obzirno štiteći njiihovo ljudsko dostojanstvo, potrebno je ubuduće
poduzeti sve raspoložive mjere da se postotak opravdanih predstavki i pritužbi što više smanji.
5. JAVNOST RADA ZAVODA
Jedna od značajnijih funkcija Zavoda jest i njegov sustav informiranja. Taj sustav obuhvaća nekoliko
dijelova od kojih su najznačajniji javnost rada Zavoda, odnos Zavoda prema javnosti i medijima, te
obavještavanje zaposlenika stručne službe Zavoda (tzv. interna komunikacija).
Javnost rada Zavoda regulirana je Zakonom i Statutom Zavoda, a provodi se osiguravanjem
izvještavanja najmanje jednom godišnje Hrvatskog sabora, osiguranika i korisnika prava iz
mirovinskog osiguranja o radu Zavoda, objavom Statuta Zavoda i drugih općih akata Zavoda,
izdavanjem stručno-informativnih publikacija iz djelatnosti Zavoda, objavom podataka i informacija u
sredstvima javnog priopćavanja te otvaranjem za javnost sjednica Upravnog vijeća Zavoda.
Odnosi s javnošću već su dugo sastavni dio upravljačkih procesa odgovornih za uspješnost i
učinkovitost rada ustanove s jedne strane i odnosa s javnošću s druge strane. Najznačajniji dio
javnosti Zavoda su osiguranici i korisnici mirovina pa u sklopu uspostave i njegovanja tih odnosa
važno mjesto zauzima rješavanje predstavki i pritužbi građana, te otvaranje Zavoda modernijim
načinima komunikacije prema javnosti tj. osiguranicima i korisnicima mirovina, te ostalim
zainteresiranim građanima i institucijama, za područje koje svojim radom pokriva Zavod.
Uspostava bolje komunikacije između Zavoda i građana – javnosti ostvarena je tijekom 2001. godine
stavljanjem u funkciju “Otvorenog telefona”, preko kojega korisnici mogu izravno dobiti sve tražene
informacije iz područja mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu kao i odgovore na konkretne upite,
besplatno. To je jedan od modernijih i suvremenijh oblika izravne komunikacije Zavoda s građanima.
“Otvoreni telefon” je u Zavodu u funkciji od 1. listipada 2001. U tri mjeseca primljeno je ukupno 1 675
pitanja (prosječno mjesečno 558) i na pitanja su većim dijelom dani izravni odgovori, a na ona pitanja
na koja nije bilo moguće odgovoriti, odgovori su pripremljeni i dani za dva do tri dana. U ovom
razdoblju, najčešća pitanja su se odnosila na aktualne teme, primjerice, uvjeti za odlazak u mirovinu,
mirovinska reforma, način ulaska u II. stup mirovinskog osiguranja osiguranika s beneficiranim
stažem, poljoprivredne mirovine (izlazak iz osiguranja, niže mirovine od onih od 1.1.1999.), primjedbe
vezane uz Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, uvjeti za
odlazak u prijevremenu, odnosno starosnu mirovinu uz trajno umanjenje mirovine zbog godina života,
84

Izvješće 2001.
HZMO
obračunsko razdoblje i informativni izračun osnovice te dvojbe vezane uz uključivanje u II. stup
mirovinskog osiguranja osoba između 40 i 50 godina života.
Otvoreni telefon je dobro primljen u javnosti, a naročito stoga što su na pitanja građana u pojedine
dane odgovarali najviši dužnosnici Zavoda, uključujući i ravnatelja Zavoda.
Osnivanjem i stavljanjem u funkciju WEB stranica Zavoda, kao još jednog od suvremenih oblika
komunikacije tj. prezentiranja Zavoda putem Interneta, željela se postići veća otvorenost Zavoda
prema javnosti, te osigurati jednostavan, brz i suvremeni pristup informacijama o Zavodu i iz Zavoda,
kao i brže komuniciranje s različitim javnostima (osiguranici, korisnici prava, državne i javne ustanove,
novinari, znanstvene institucije i sl.). WEB stranice Zavoda su javnom prezentacijom, krajem 2001.,
puštene u rad, i u javnosti su dobro primljene. Slijedi njihovo razvijanje i dogradnja kako bi se Zavod
na maksimalno jednostavan i brz način približio cijeloj javnosti i učinio dostupnim sve tražene
informacije i podatke vezane uz djelatnost mirovinskog osiguranja I. stupa (primjerice informativni
izračun mirovine, pregled kretanja spisa i sl.).
Nadalje, radi bolje otvorenosti Zavoda prema javnosti, tijekom 2001., činjeni su napori na proaktivnom
djelovanju Zavoda prema svim nadležnim institucijama, na uspostavi aktivnog odnosa Zavoda prema
medijima te na osiguravanju dostupnosti podataka i informacija sredstvima javnog priopćavanja, kako
izravnim kontaktima tako i organiziranjem i održavanjem konferencija za novinare. O radu i
poslovanju Zavoda, radu njihovih tijela i o radu stručne službe Zavoda javnost je bila redovito
informirana preko službenih priopćenja odgovornih i ovlaštenih osoba.
Obavještavanje zaposlenika stručne službe Zavoda, kao veoma važnog dijela unutar cjelovitog
pristupa odnosima s javnostima, osiguravala se izdavanjem posebnih biltena, zbirki akata, uputa i sl.
namijenjenih zaposlenicima Zavoda. Također je osiguravana stalna stručna pomoć svim
zainteresiranim zaposlenicima Zavoda.
U svim dijelovima sustava informiranja u Zavodu u 2001. vodila se briga za unapređivanje rada kako
bi se poboljšavala slika Zavoda u javnosti, i komunikacija s javnostima pri čemu je naročita pozornost
bila usmjerena na poboljšanje odnosa i komunikacije s osiguranicima, kao i zaposlenicima Zavoda,
što je jedan od osnovnih strateških ciljeva i zadataka u restrukturiranju Zavoda i provedbi reforme
javnoga mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, utvrđenih na tematskoj konferenciji o
strateškim smjerovima razvoja sustava mirovinskog osiguranja i presutroju Zavoda.
85