EiM - repetitorij [2009] (2.4 MB) - Katedra - Fsb

Struktura materije
se mijenja i položaj omotača u odnosu na jezgru.
Atomi različitih elemenata me ¯dusobno se razlikuju po broju protona u jezgri i
broju elektrona u omotaču. Tako atom vodika kao najjednostavniji ima jedan proton
u jezgri i jedan elektron u omotaču. Atom helija ima dva protona i dva elektrona,
litija tri protona i tri elektrona itd.
Atomi istog elementa mogu se me ¯dusobno razlikovati samo po broju neutrona.
Pritom imaju isti atomski broj jer posjeduju isti broj protona, ali se razlikuju u masi
zbog različitog broja neutrona. Takvi atomi se nazivaju izotopi. Najsloženiji atom je
izotop urana U koji ima 146 neutrona, 92 protona i 92 elektrona. Neke jednostavnije
primjere modela atoma prikazuje slika 1.2.
Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona, dok jezgre svih ostalih
atoma pored protona sadrže i neutrone.
Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku energiju. S obzirom na sadržaj energije
pojedinih elektrona u atomu, elektroni se mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka
ili ovojnica.
e
e
p
L
K
p
n
p
n
e
vodik 1 1 H
helij He
litij Li
SLIKA 1.2: Modeli jednostavnih atoma (e-elektron, p-proton, n-neutron)
Te se ljuske prema svojem redoslijedu označavaju slovima K , L, M, N , O, P i
Q, pri čemu se ljuska najbliža jezgri označava s K , a najudaljenija s Q. Elektroni u
ljuskama bližim jezgri imaju energiju manju od onih u udaljenijim ljuskama. Vanjska
ljuska sadrži najviše do 8 elektrona, a unutrašnje do 2 · n 2 , gdje je n broj ljuske
računajući od jezgre. Na slici 1.2 prva dva atoma imaju jednu, a treći dvije ljuske.
1.1.1 ELEMENTARNI NABOJ
U prirodi, dakle, postoje dvije vrste elementarnih naboja, jednima je dogovorno
pridodan naziv ’pozitivni’ (kod protona), a drugima ’negativni’ (kod elektrona).
Iako je masa protona veća od mase elektrona, njihov naboj je po apsolutnom iznosu
jednak i iznosi:
Q 0 = 1,6 · 10 −19 As
3