EiM - repetitorij [2009] (2.4 MB) - Katedra - Fsb

2. ISTOSMJERNA STRUJA
a, +
a
V ab > 0
I
V ab < 0
I
b
b, +
SLIKA 2.2: Označavanje naponskih i strujnih veličina
orijentacijom od točke višeg prema točki nižeg potencijala i u spojnim shemama
najčešće se označuje strelicom (slika 2.2).
2.3 ELEKTRIČNA STRUJA
Me ¯du raznoimenim nabojima, razdvojenim na priključnicama izvora, vlada privlačna
sila. Ako se priključnice izvora vodljivo spoje, izme ¯du naboja se uspostavi
vodljivi put, kroz koji nastaje usmjereno gibanje naboja, koje se zove električna
struja.
Uzrok struje je električno polje, a smjer struje jednak je smjeru polja, dakle
smjeru kojim bi se gibali pozitivni naboji. Glavna značajka električne struje je njena
jakost. Jakost struje jednaka je omjeru količine naboja koja pro ¯de presjekom vodiča
u nekom vremenu i tog vremena.
i = dQ
d t
(2.2)
gdje je dQ diferencijal (djelić) naboja, a d t diferencijal vremena. Mjerna jedinica
jakosti struje je amper [A]. Za stalnu istosmjernu struju izraz (2.2) postaje:
I = Q t
Instrument za mjerenje jakosti struje zove se ampermetar. Kao i naponi, struje
mogu biti istosmjerne i izmjenične. Istosmjerna struja teče stalno istim smjerom,
dok se kod izmjenične struje smjer s vremenom mijenja.
Gustoća struje definirana je kao kvocijent iznosa struje i površine okomitog presjeka
kroz koji teče:
J = I A
[A/m 2 ]
2.4 ELEKTRIČNI OTPOR
34