EiM - repetitorij [2009] (2.4 MB) - Katedra - Fsb

More documents

Recommendations

Info

1. ELEKTROSTATIKA ¯denja ili dovo ¯denja naboja nekom tijelu) bio je trenjem. Analiza uočenih sila dovela je do zaključka da u električnim pojavama postoje dvije električne veličine: naboj i polje. Električni naboj javlja se kao svojstvo čestica, a električno polje se zamjećuje kao polje sila oko nabijenih čestica, oko naboja. A. Coulomb je još 1785. godine uočio i formulirao osnovni zakon o sili izme ¯du električki nabijenih tijela. Coulombova sila oblikom se izraza podudara s Newtonovom gravitacijskom silom, samo što u njoj umjesto masa dolaze električni naboji, a s obzirom da mogu biti i pozitivni i negativni, slijedi da se elektrizirana tijela mogu i odbijati, a ne samo privlačiti. Zakon se može eksperimentalno potvrditi samo za silu izme ¯du vrlo malih električnih tijela, koja se mogu smatrati matematičkim točkama (tzv. točkasti naboj ili test-naboj; eksperimentalno: nabijena kuglica). Isto tako prilike postaju jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj na ¯de u okolišu velikog, na primjer metalnog, nabijenog tijela (slika 1.4). Neka se pretpostavi da su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem. Pokusom se opaža da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos Q naboja kojim je nabijena i to u bilo kojoj točki prostora. P 2 + P 3 + + + + + + + P 1 + + SLIKA 1.4: Elektična sila u okolišu nabijenog tijela Ako se pak, uz neizmjenjen naboj kuglice, mijenja njezin položaj oko metalnog tijela (P 1 , P 2 , P 3 ,. . . ) sila na kuglicu imat će općenito različitu veličinu i smjer. Sila ovisi dakle i o fizikalnoj veličini stvorenoj prisutnošću nabijenog tijela. Ta se veličina zove električno polje nabijenog tijela i njen iznos označuje se s E. Sila na točkasti naboj može se prema tome izraziti umnoškom dviju nezavisnih veličina: gdje su: Q - naboj [As] E - jakost električnog polja [V/m] F = Q · E [N ] (1.1) Električno polje zamjećuje se dakle, kao polje sila oko nabijenih čestica. Kad se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja, tada se ukupna sila na taj 6
Električno polje naboja naboj može dobiti superpozicijom, tj. dodavanjem pojedinih sila svakog od okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj). Električno polje je rezultat djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog naboja u taj prostor mijenja se i polje). Jakost električnog polja E, u nekoj točki jednaka je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q, a smjer polja jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu točku. J Jakost polja u odre ¯denoj točki prostora može se odrediti, poznavajući silu F na naboj Q (doveden u tu točku) s pomoću jednadžbe E = F Q [V /m] Jedinica za jakost električnog polja je volt po metru (V /m). Silnice električnog polja su linije po kojima bi se, pod djelovanjem električne sile u polju, gibao pozitivni naboj. Silnice izlaze (izviru) iz pozitivnih naboja i usmjerene su prema negativnim nabojima u kojima završavaju (poniru). Gustoća silnica razmjerna je gustoći električnog polja. Obično se pod pojmom ’električno polje’ misli na ’jakost električnog polja’, tj. na iznos vektora. Budući da se sila u svakoj točki općenito mijenja (po smjeru i/ili iznosu), znači da se i polje mijenja. Odredi li se polje u svakoj točki prostora, može se izravno iz izraza (1.1) izračunati sila na bilo koji električni naboj koji se dovede u bilo koju točku tog prostora. Odavde se razabire praktična korist električnih polja, koja se zbog toga i grafički predočuju. Električno polje nije rezultat samo nabijenog tijela, nego i svakog naboja posebno. Budući da predstavlja polje sila, dakle vektorsko polje, može se predočiti linijama polja ili silnicama. Smjer električnog polja jednak je smjeru djelovanja električne sile na pozitivan naboj (slika 1.5), pa je u okolišu pozitivnog naboja suprotan od onog u okolišu negativnog naboja. To se vidi po vektoru sile na test naboj koji je doveden u njihov okoliš. a) električno polje pozitivnog naboja b) električno polje negativnog naboja SLIKA 1.5: Električno polje jednog naboja 7
Page 1: Digitalni udžbenik M. Essert, J. G
Page 4 and 5: PREDGOVOR programi omogućuju da ko
Page 6 and 7: SADRŽAJ 2.6 Kirchhoff-ovi zakoni .
Page 8 and 9: SADRŽAJ 5.6 Snaga i faktor snage .
Page 10 and 11: POPIS SLIKA 2.11 Leclanché-ov elem
Page 12 and 13: POPIS SLIKA 5.19 Napon i struja kro
Page 14 and 15: 1. ELEKTROSTATIKA Najsitnije su če
Page 16 and 17: 1. ELEKTROSTATIKA Veličinu element
Page 20 and 21: 1. ELEKTROSTATIKA Električno polje
Page 22 and 23: 1. ELEKTROSTATIKA jenog) jednaka je
Page 24 and 25: 1. ELEKTROSTATIKA Budući da je ε
Page 26 and 27: 1. ELEKTROSTATIKA Prema tomu, ako s
Page 28 and 29: 1. ELEKTROSTATIKA Izraz (1.12) je u
Page 30 and 31: 1. ELEKTROSTATIKA jena u dielektrik
Page 32 and 33: 1. ELEKTROSTATIKA V + − + C 1 + C
Page 34 and 35: 1. ELEKTROSTATIKA i Q C + − + −
Page 36 and 37: 1. ELEKTROSTATIKA SLIKA 1.19: Apple
Page 38 and 39: 1. ELEKTROSTATIKA L Θ T m, q mg SL
Page 40 and 41: 1. ELEKTROSTATIKA 1.7 ZADACI 1.1 Dv
Page 43 and 44: 2 POGLAVLJE ISTOSMJERNA STRUJA Elek
Page 45 and 46: Električni izvori Termoelementi: i
Page 47 and 48: Električni otpor Pri toku struje k
Page 49 and 50: Ohm-ov zakon pa je R ϑ = R 20 · [
Page 51 and 52: Kirchhoff-ovi zakoni Budući da je
Page 53 and 54: Električni otpor u strujnom krugu
Page 55 and 56: Električni otpor u strujnom krugu
Page 57 and 58: Električna struja u ioniziranom pl
Page 59 and 60: Elektrokemijske pojave u otopini ne
Page 61 and 62: Elektrokemijske pojave Elektroda Zn
Page 63 and 64: Elektrokemijske pojave trošilo I +
Page 65 and 66: Jednostavni strujni krug Općenito,
Page 67 and 68: Složeni strujni krug i to obično
Page 69 and 70:
Realni naponski izvori IZVOR R u R
Page 71 and 72:
Realni naponski izvori Serijski spo
Page 73 and 74:
Mjerenje struje, napona i otpora E
Page 75 and 76:
Mjerenje struje, napona i otpora Ka
Page 77 and 78:
Mjerenje struje, napona i otpora a
Page 79 and 80:
Appleti Snaga se može odrediti tak
Page 81 and 82:
Appleti SLIKA 2.32: Jednostavni str
Page 83 and 84:
Appleti SLIKA 2.35: Serijski spoj o
Page 85 and 86:
Zadaci 2.16 ZADACI 2.1 Odredite jak
Page 87:
Zadaci Rješenje: a) - b) 0,04 A, 8
Page 90 and 91:
3. MAGNETIZAM netskih pojava nastal
Page 92 and 93:
3. MAGNETIZAM slijedi: H = I l = I
Page 94 and 95:
3. MAGNETIZAM N S SLIKA 3.6: Magnet
Page 96 and 97:
3. MAGNETIZAM je za drugu grupu, tz
Page 98 and 99:
3. MAGNETIZAM +B [T] 1.0 +B [T] 1.0
Page 100 and 101:
3. MAGNETIZAM I φ l I φ B 1 ,µ 1
Page 102 and 103:
3. MAGNETIZAM F=QvB F=QvB· sinα B
Page 104 and 105:
3. MAGNETIZAM Dobro je uočiti da f
Page 106 and 107:
3. MAGNETIZAM Izme ¯du dva vodiča
Page 108 and 109:
3. MAGNETIZAM (jakost polja i broj
Page 110 and 111:
3. MAGNETIZAM 3.7.1 LENZ-OVO PRAVIL
Page 112 and 113:
3. MAGNETIZAM i 1 d φ d t e 1 ,e s
Page 114 and 115:
3. MAGNETIZAM struja raste s priras
Page 116 and 117:
3. MAGNETIZAM Ako se iznos izmjeni
Page 118 and 119:
3. MAGNETIZAM • B (LOWER) - gusto
Page 120 and 121:
3. MAGNETIZAM Klizači služe za na
Page 122 and 123:
3. MAGNETIZAM Rješenje: a) 1,4 T b
Page 124 and 125:
4. PRIJELAZNE POJAVE Energija nabij
Page 126 and 127:
4. PRIJELAZNE POJAVE v V nabijanje
Page 128 and 129:
4. PRIJELAZNE POJAVE Inducirani nap
Page 130 and 131:
4. PRIJELAZNE POJAVE zavojnici indu
Page 132 and 133:
Ovo nije baš dobra slika, ali se s
Page 134 and 135:
4. PRIJELAZNE POJAVE SLIKA 4.9: RL-
Page 136 and 137:
4. PRIJELAZNE POJAVE 4.6 ZADACI 4.1
Page 138 and 139:
5. IZMJENIČNE STRUJE i t SLIKA 5.2
Page 140 and 141:
5. IZMJENIČNE STRUJE i V + − SLI
Page 142 and 143:
5. IZMJENIČNE STRUJE a kružna fre
Page 144 and 145:
5. IZMJENIČNE STRUJE Efektivna vri
Page 146 and 147:
5. IZMJENIČNE STRUJE V,i T 2 T π
Page 148 and 149:
5. IZMJENIČNE STRUJE y V,i V ω i
Page 150 and 151:
5. IZMJENIČNE STRUJE I 2 I 1 I ϕ
Page 152 and 153:
i R ϕ = 0 5. IZMJENIČNE STRUJE To
Page 154 and 155:
5. IZMJENIČNE STRUJE V,i V C i C i
Page 156 and 157:
5. IZMJENIČNE STRUJE V,i V L i L
Page 158 and 159:
5. IZMJENIČNE STRUJE Dijeljenjem s
Page 160 and 161:
5. IZMJENIČNE STRUJE induktivitetu
Page 162 and 163:
5. IZMJENIČNE STRUJE Hipotenuza ov
Page 164 and 165:
5. IZMJENIČNE STRUJE I C I L |I C
Page 166 and 167:
5. IZMJENIČNE STRUJE ω = 1 L ·C
Page 168 and 169:
5. IZMJENIČNE STRUJE Jedinica V Ar
Page 170 and 171:
5. IZMJENIČNE STRUJE V V 1 V 2 V 3
Page 172 and 173:
5. IZMJENIČNE STRUJE SLIKA 5.43: E
Page 174 and 175:
5. IZMJENIČNE STRUJE 5.9 ZADACI 5.
Page 176 and 177:
5. IZMJENIČNE STRUJE e) pri kojoj
Page 178 and 179:
A. WEB-ADRESE APPLET-A 3. Faraday-e
Page 181 and 182:
INDEKS akumulator dobrota, 52 kapac
Page 183:
s otpornicima, 41 paraleleno, 42 se
show all

EiM - repetitorij [2009] (2.4 MB) - Katedra - Fsb

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?