FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive - Hrvatske šume
FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive - Hrvatske šume
FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
povijest pilanarstva<br />
Piše: Vesna Pleše<br />
Foto: Arhiva<br />
Prvom reorganizacijom<br />
drvne industrije 1947.<br />
odvaja se iskorištavanje<br />
šuma od pilanske<br />
proizvodnje, pa su<br />
tako osnovana dva<br />
poduzeća »Risnjak«<br />
Delnice (u čijem su sastavu<br />
radile sve pilane<br />
na području Gorskoga<br />
kotara) i Poduzeće za<br />
iskorištavanje šuma u<br />
Gorskomu kotaru.<br />
Radin Ravna Gora (pilana)<br />
Unatoč oskudici i poteškoćama,<br />
goransko stanovništvo,<br />
radništvo i<br />
GORSKI KOTAR<br />
kirijaši s velikom su se<br />
voljom i zalaganjem uključili u<br />
šumsku i pilansku proizvodnju<br />
dajući svoj puni doprinos obnovi<br />
u II. svjetskom ratu razrušene<br />
zemlje. U Gorskomu kotaru radile<br />
su pilane koje su od osnovnih<br />
proizvodnih strojeva imale željezne<br />
jarmače (gatere), a neke još<br />
i drvene jarmače (venecijanere).<br />
Godine 1945. osnovano je Poduzeće<br />
za iskorištavanje šuma i pilansku<br />
proizvodnju u Delnicama u<br />
čijem su sastavu radile sve pilane<br />
s područja Gorskoga kotara, Hrvatskoga<br />
primorja i Like. Početak<br />
rada bio je težak, jer je manjkalo<br />
opreme. Predratni pilanski kadar<br />
popunjavao se pretežno mladima<br />
koji su se za novi posao osposobljavali<br />
na tečajevima. Zadaci<br />
Tv“<br />
su bili veliki. Dnevno je trebalo<br />
napraviti oko 2000 m 3 trupaca,<br />
koji su se vozili na pilane i pilili.<br />
Radilo se i po šesnae<br />
U II. svjetskom ratu mnoge pilane u<br />
Hrvatskoj i Gorskom kotaru bile su uništene,<br />
popaljene, minirane, ili demolirane. Ratnim<br />
je razaranjima uništeno 31 posto, a oštećeno<br />
36 posto pogona. Zbog potreba obnove<br />
sjekle su se sve veće količine drva, a trećina<br />
proizvedenih drvnih sortimenata se izvozila,<br />
zbog premalo pilanskih kapaciteta. U tako<br />
nepovoljnim uvjetima trebalo je ponovno<br />
pokrenuti propalu proizvodnju, što je<br />
iziskivalo posebne napore<br />
Detalj iz Tvornice<br />
namještaja Vrbovsko<br />
Gradovima je trebalo preko tisuću<br />
metara ogrjevnog drva. Uvedene<br />
su udarničke nedjelje i prekovremeni<br />
rad, u pilanama se radilo u<br />
dvije smjene po desetak sati. Od<br />
Ujedinjenih naroda – Uprave za<br />
pomoć i obnovu dobiveni su kamioni,<br />
deset tonski tegljači marke<br />
Federal i MAC. Kamionima su se<br />
vozili trupci s pomoćnih stovarišta<br />
u šumi na pilane i željezničke<br />
postaje, te građa s pilana na željezničke<br />
postaje. Kamioni su radili i<br />
po šesnaest sati dnevno. I dalje su<br />
samaraši tovarnim konjima iznosili<br />
prostorno drvo iz <strong>šume</strong>, a kirijaši<br />
izvlačili trupce volovima i konjima.<br />
Kamioni su se utovarivali ručno. Za<br />
sve to trebalo je mnogo radnika,<br />
pa su se uz domaću radnu snagu<br />
zapošljavali ljudi iz drugih krajeva<br />
Like, Korduna, Bosne i sl.<br />
U takvim uvjetima u Gorskomu<br />
kotaru dolazi u mjestu Vrata<br />
do organizirane prve poslijeratne<br />
finalne prerade drva. Stolari<br />
iz Fužina, Vrata i okolnih naselja<br />
vlastitom stolarskom opremom i<br />
alatom krenuli su u proizvodnju<br />
kuhinja, spavaćih soba, građevne<br />
stolarije, baraka i sl.<br />
Prvom reorganizacijom<br />
drvne industrije 1947. odvaja<br />
se iskorištavanje šuma od pi-<br />
32 Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME
Change language