Dopunjena Studija o procjeni utjecaja na okoliÅ¡ - Federalno ...

JAVNO PREDUZEĆE “ KOMUNALAC” d.d. 

GRADAČAC 

Studija o procjeni uticaja na okoliš za 

deponiju „Višnjik“ Gradačac- dopuna 

- dopuna - 

Sarajevo, decembar 2012. godine

Studija utjecaja na okoliš za deponiju „Višnjik“ Gradačac - dopuna - 

Naziv: 

STUDIJA O PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠA ZA DEPONIJU 

„VIŠNJIK“ GRADAČAC - dopuna - 

Investitor: 

JP KOMUNALAC, GRADAČAC 

Jezik: 

Bosanski 

Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR d.o.o. 

Sarajevo 

Put života bb 

Izvršilac: 

BA, 71000 Sarajevo 

Tel: +387 33 563 580 

Fax: +387 33 205 725 

E-mail: info@ceteor.ba 

Obrađivač: 

CETEOR d.o.o. Sarajevo 

Vrijeme 

Izrade: 

februar/mart 2012. godine 

decembar 2012. godine 

Interna 

kontrola: 

Broj: 

CETEOR d.o.o. Sarajevo 

03/P-1062/12 

2


SADRŽAJ 

UVOD .......................................................................................................................................................................... 5 

1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA .......................................................................................................................... 8 

1.1 OPIS FIZIČKIH KARAKTERISTIKA CIJELOG PROJEKTA I USLOVI UPOTREBE ZEMLJIŠTA U TOKU GRADNJE I RADA DEPONIJE KAO I 

POSTROJENJA PREDVIĐENIH PROJEKTOM .................................................................................................................................. 8 

1.2. OPIS LOKALITETA I PRIRODNI RESURSI OPŠTINE GRADAČAC .......................................................................................... 17 

1.3. LOKACIJA DEPONIJE I OPIS POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................... 19 

1.4. IZVODI IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE ...................................................................................................... 24 

2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ............................................................................. 27 

2.1. OPIS PEJZAŽA ..................................................................................................................................................... 27 

2.2. STANOVNIŠTVO .................................................................................................................................................. 28 

2.3. FLORA I FAUNA ................................................................................................................................................... 30 

2.4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA .................................................................................................................... 30 

2.5. VODE ............................................................................................................................................................... 31 

2.5.1. Vode u odnosu na lokalitet deponije ......................................................................................................... 32 

2.6. PRIRODNO NASLJEĐE ........................................................................................................................................... 33 

2.7. INFRASTRUKTURA ................................................................................................................................................ 34 

2.7.1. Elektroenergetika ...................................................................................................................................... 34 

2.7.2. Saobraćaj i veze ......................................................................................................................................... 34 

2.8. GEOLOŠKE I HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE ................................................................................................................ 35 

2.9. ZRAK ................................................................................................................................................................ 38 

2.10. ZEMLJIŠTE.......................................................................................................................................................... 39 

2.10.1. Površine pod minama ........................................................................................................................... 40 

2.11. KLIMATSKE KARAKERISTIKE PODRUČJA ..................................................................................................................... 41 

2.12. KULTUNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE ........................................................................................................................... 42 

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ ............................................................................ 43 

3.1. UTICAJ NA ZRAK .................................................................................................................................................. 43 

3.2. UTICAJ NA MIKROKLIMU ....................................................................................................................................... 43 

3.3. UTICAJ NA FLORU I FAUNU .................................................................................................................................... 45 

3.4. UTICAJ NA PEJZAŽ ................................................................................................................................................ 45 

3.5. UTICAJ NA NIVO BUKE .......................................................................................................................................... 45 

3.6. UTICAJ NA PRIRODNA I KULTURNA BOGATSTVA .......................................................................................................... 45 

3.7. IDENTIFIKACIJA I OPIS UTICAJA DEPONIJE NA POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE ................................................................... 45 

3.8. IDENTIFIKACIJA I OPIS UTICAJA NA TLO ..................................................................................................................... 46 

3.9. IDENTIFIKACIJA I OPIS UTICAJA DEPONIJE U VANREDNIM USLOVIM (SEGMENTI VODE I TLO) ................................................. 46 

3.10. POPLAVE, KIŠE VELIKOG INTENZITETA, VISOKI SNIJEG I SNIJEŽNI NANOSI .......................................................................... 46 

3.11. POTRESI, KLIZANJE I ODRONJAVANJE ZEMLJIŠTA, SLIJEGANJE ZEMLJIŠTA .......................................................................... 47 

3.12. IZUZETNO VISOKE ILI NISKE TEMPERATURE ZRAK, SUŠA ................................................................................................ 47 

3.13. EKSPLOZIJE PLINA, POŽAR, RADIOAKTIVNO ZAGAĐIVANJE ............................................................................................. 47 

3.14. UTICAJ NAKON ZATVARANJA DEPONIJE .................................................................................................................... 48 

4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA NA OKOLIŠ ................................................................... 49 

4.1. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA ZRAK ............................................................................................................... 49 

4.2. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA MIKROKLIMU..................................................................................................... 49 

4.3. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA FLORU I FAUNU .................................................................................................. 49 

4.4. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA PEJZAŽ ............................................................................................................. 50 

4.5. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA NIVO BUKE ........................................................................................................ 50 

4.6. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE I SPRJEČAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA DEPONIJE VIŠNJIK (SEGMENTI VODE I TLO) .................... 50 

3


4.6.1. Prekrivni materijal ..................................................................................................................................... 53 

4.6.2. Mjere za odabir zona deponovanja i raščišćavanje terena ....................................................................... 54 

4.7. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTICAJA NA SAOBRAĆAJNICE ................................................................................................. 54 

4.8. MJERE U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA ............................................................................................................... 55 

4.9. OSTALE MJERE .................................................................................................................................................... 55 

5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA..................................................................................................................... 57 

6. NETEHNIČKI REZIME ......................................................................................................................................... 58 

OSTALE MJERE .................................................................................................................................................................. 70 

PREKOGRANIČNI UTICAJ ...................................................................................................................................................... 70 

7. PRILOZI ............................................................................................................................................................ 71 

LITERATURA .............................................................................................................................................................. 72 

4


UVOD 

JP „Komunalac“ je organizacijakoja je počela koristiti deponiju Višnjik 1965 godine. Jedna od 

osnovnih djelatnosti je i prikupljanje, odvoz i deponovanje čvrstog otpada. JP „Komunalac“ 

općina Gradačac nije u mogućnosti odvoziti otpad na regionalnu deponiju jer su aktivnosti 

oko izgradnje regionalne deponije Lukavačka rijeka u Tuzlanskom kantonu obustavljene. 

Stoga se i prikupljeni otpad odlaže na postojeću općinsku deponiju Višnjik. Postojeća 

deponija „Višnjik“ nije uređena niti je okolinski prihvatljiva, te se može svrstati u kategoriju 

"divljih deponija“. Deponijom „Višnjik“ upravlja općinsko preduzeće JP "Komunalac" 

Gradačac. JP „Komunalac“ je izradilo Plan prilagođavanja za pomenutu deponiju. Plan 

prilagođavanja je 05.07.2011. godine dostavljen pod brojem UP-I/05-23-5-174/11 

Federalnom minstarstvu okoliša i turizma. i isti je odobren 13.07.2011. godine. Utvrđeno je 

da je Plan izrađen u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i da je izrađen u 

skladu sa zahtjevima člana 2. Pravilnikao sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom 

za postojeća postorojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnosti koje poduzima nadležni 

organ. Operator je imenovao Huseinbašić Fuada, rukovoditelja RJ Komunalije JP Komunalac 

kao odgovornu osobu za provođenje ovog Plana. 

Federalna strategija zaštite okoliša u segment upravljanja otpadom postavila je strateške 

ciljeve razvoja sektora upravljanja otpadom na području FBiH i propisala mjere za njihovo 

dostizanje. Principi prikazani u njoj definiraju osnovnu platformu koncepta upravljanja 

otpadom, koja se temelji na hijerarhiji postupaka tretmana otpada, koji su sastavni dio 

integralnog sistema upravljanja otpadom. Federalni plan upravljanja otpadom, kao 

provedbeni dokument Strategije, u potpunosti je usklađen sa strateškim ciljevima. Federalni 

plan upravljanja otpadom se sa svim svojim aspektima uklapa u zahtjeve lokalnog 

zakonodavstva po pitanjima upravljanja otpadom. 

Općinske deponije komunalnog otpada, kakva je i deponija komunalnog otpada u Gradačcu, 

su većinom otvorenog tipa i to su najčešće prostori koji ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih 

deponija niti su propisno pripremljeni za tu namjenu. Na ovim odlagalištima otpada ne 

postoje sistemi za zaštitu voda, zemljišta ili zraka. Mali je broj ovakvih deponija na kojima su 

izvršeni sanacioni poduhvati, odnosno regulisanje procjednih voda i gasova nije urađeno. 

U tome smislu, a u skladu sa članom 55. Zakona o upravljanju otpadom (''Sl. novine FBiH'', 

broj: 33/03 i 72/09), JKP „Komunalac“ Gradačac (u daljem tekstu Operator) dobio je Rješenje 

o odobravanju Plana prilagođavanja upravljanja otpadom za komunalnu deponiju Višnjik na 

lokalitetu Zrnići, od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ovim rješenjem 

operator se obavezao da će u skladu sa zakonom ispuniti minimum uvjeta za ovu deponiju 

(izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, drenažni sistem za upravljanje podzemnim vodama, 

sistem upravljanja deponijskim plinom, pripremiti nekorištene površine deponije, realizirati 

postupke upravljanja otpadom, te planirati i izraditi potrebnu dokumentaciju). Na ovaj način 

će Operator postepeno ući u postupak zatvaranja ove deponije i pristupiti postupku 

rješavanja zbrinjavanja komunalnog otpada putem Regionalnih (međuopćinskih) centara 

upravljanja komunalnim otpadom a što su i osnovni ciljevi Strategije upravljanja otpadom, 

Akcionog plana i Federalnog plana upravljanja otpadom. 

5


Važno je navesti činjenicu da je Federalno ministarstvo okoliša obavijestilo Mjesnu zajednicu 

VIDA II o cijelom procesu, dopisom UP I/05-23-1/09, dana 09.11.2011. godine u kojem je 

navedeno da JP Komunalac treba izraditi Sutdiju o procjeni uticaja na okoliš, u skladu sa 

članom 56. Zakona o zaštiti okoliša, zatim Plan o upravljanju otpadom i izraditi Studiju za 

izdavanje prethodne vodne saglasnosti u skladu sa odredbama člana 112. Zakona o vodama 

a sve u svrhu dobijanja okolinske dozvole. 

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je dopisom od 20.09.2011 definiralo procjenu uticaja 

na okoliš i to u skladu sa članom 3. i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je 

obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima i koji mogu biti pušteni u rad 

samo ako imaju okolinsku dozvolu i deponija „Višnjik“ spada u grupu pogona i postrojenja za 

koje je potrebna obavezna procjena uticaja na okoliš. U cilju pokretanja upravnog postupka 

izdavanja okolinske dozvole Federalno ministarstvo okoliša i turizma je tražilo od Operatera 

podnošenje Studije o procjeni uticaja na okoliš u skladu sa članom 56 Zakona o zaštiti 

okoliša i članu 18 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša. U skladu sa 

navedenim i s obzirom da deponija nema upotrebnu dozvolu izrađena je Studija o procjeni 

uticaja na okoliš za aktivnosti sanacije postojeće divlje deponije Višnjik i nastavak rada, 

odnosno odlaganja komunalnog otpada za period važenja okolinske dozvole (5 godina). Po 

završetku rada deponije, odnosno prestanka odlaganja otpada potrebno je pokrenuti ponovo 

postupak za okolinsku dozvolu jer će doći do modifikacije u radu pogona i postrojenja. 

S obzirom na stanje deponije, općinsko rukovodstvo je odlučno u namjeri da se poboljša i 

bitno promijeni sadašnje izrazito nepovoljno stanje trajnog odlaganja komunalnog otpada. U 

tom cilju, naručeni i urađeni su: 

Geodetski elaborat, Tuzla, mart 2010, Metrix – inženjering d.o.o., 

Elaborat o geomehaničkim istraživanjima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla, 

Elaborat o geološkim istražnim radovima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla i 

Idejni projekat «Sanacija deponije komunalnog otpada u Gradačcu i pretvaranje te 

iste u sanitarnu deponiju», Institut za ekološki inženjering d.o.o., Maribor, novembar 

2010. 

Tehnološki elaborat za sanaciju postojeće deponije komunalnog otpada Višnjik na 

lokalitetu Zrnići i izgradnju pratećih objekata prilagođenih regionalnom konceptu 

odlaganja, ENOVA, novembar 2012. 

Nakon izrade navedene projektne dokumentacije uslijedila je i izrada Studije o procjeni 

uticaja na okoliš i Plana o upravljanju otpadom. 

U periodu marta do novembra 2012. godine Operater je pokrenuo aktivnosti na izradi 

Glavnog projekta i Tehnološkog eleborata i ova dopunjena Studija o procjeni uticaja na okoliš 

je uključila i rješenja koja su predviđena navedenim dokumentima. Za potrebe izrade Studije 

o procjeni uticaja na okoliš nisu rađena mjerenja, a korišteni su postojeći podaci. 

6


Prilog: Rješenje UP-I/05-23-5-174/11; Federalno minstarstvo okoliša i turizma(13.07.2011.) 

Prilog: Rješenje UP-I/05-23-5-174-1/11; Federalno minstarstvo okoliša i turizma 

(20.09.2011.) 

Prilog: Odgovor mjesnoj zajednici, UP I/05-23-1/09, ( 09.11.2011.) 

Prilog: Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti UP-I-25-1-40-076-4/12(Agencija za vodno 

područje rijeke Save, Sarajevo, 21.02.2012) 

7


1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA 

1.1 Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi 

upotrebe zemljišta u toku gradnje i rada deponije kao i 

postrojenja predviđenih projektom 

Postojeća deponija komunalnog otpada „Višnjik“ nalazi se u sjevero-zapadnoj rubnoj zoni 

općine i to u neposrednoj blizini regionalnog puta Gradačac-Modriča. Ova deponija je po 

svojim trenutnim karakteristikama zapuštena i neuređena, tako da je predviđeno da se izvrši 

njena sanacija te pretvaranja iste u deponiju sa istovremenim proširenjem njenih kapaciteta. 

Postojeća deponija je počela da se koristi od 1965.godine i trenutno zauzima površinu od 3,2 

ha, a visina odlaganja otpada kreće se od 3,0 do 5,0 m u odnosu na okolni teren. 

Idejnim projektom «Sanacija deponije komunalnog otpada u Gradačcu i pretvaranje te iste u 

sanitarnu deponiju» koji je izradio Institut za ekološki inženjering d.o.o., Maribor, novembar 

2010. godine predviđena je sanacija postojeće deponije komunalnog otpada u Gradačcu i 

njeno pretvaranje u deponiju za naredni period, sa obuhvatom od 45.000 stanovnika. Idejnim 

projektom je predviđeno uređenje i izgradnja svih objekata koji osiguravaju kvalitetno i 

sigurno funkcioniranje deponije tako da će ista udovoljavati regulativama Bosne i 

Hercegovine i Evropske unije. Nakon ovog perioda pristupilo bi se zatvaranju i potpunoj 

sanaciji ove deponije u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša. 

Svi radovi u sklopu sanacije deponije udovoljavali bi tehničkim uslovima koji su zapisani u 

Pravilniku o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za 

tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ (Sl. novine FBiH, 

broj 33/03). 

Već tokom rada ove deponije predviđa se uspostavljenje sortirnice otpada, kompostane za 

biološki otpad i reciklažno dvorište, a nakon zatvaranja i završne rekultivacije dodatno će se 

uspostaviti pretovarna stanica za odvoz otpada, koji se ne može obraditi ili ponovo 

upotrijebiti. 

U Prostornoj osnovi Prostornog Plana općine Gradačac 1 analizirana je postojeća lokacija 

gradske deponije čvrstog otpada na lokalitetu „Višnjik“ i utvrdeno da njen položaj i stanje 

uređenosti nisu prihvatljivi za Općinu Gradačac (ne samo sa stanovišta narušavanja vizuelne 

osobenosti ovog područja, nego i sa stanovišta zaštite okoliša). 

Deponija je predviđena za odlaganje inertnog otpada odnosno bezoopasnog otpada tako da 

bi se na deponiji odlagao isključivo komunalni otpad iz kućanstava i privredno-komercijalnog 

sektora. 

Na osnovu izrađnog i odobrenog Plana prilagođavanja planira se slijedeći načain rada 

kompleksa rada sanitarne deponije. 

Aktivnosti na deponiji koje će se odvijati u skladu sa odobrenim Planom prilagođavanja: 

1 Prostorni plan općine Gradačac-nacrt 

8


Sakupljeni otpad od strane komunalne službe će se na deponiju dovoziti sa kamionima 

„smećarima“ i kamionima podizačima kontejnera. Na ulaznom dijelu gdje bi se trebala 

nalaziti portirnica i kolna vaga otpad će se vagati i bilježit će se količine dovezenog otpada. 

Zatim će se otpad odvoziti na deponiju gdje će se istresati i pomoću kompaktora nabijati u 

slojeve po 0,5 m. Nakon što se otpad rasporedi i nabije kompaktorom u sloj od 0,5 m vrši se 

njegovo prekrivanje sa inertnim materijalom. Inertni materijal će biti poslije detaljnije opisan. 

Otpad koji dovoze stanovnici u reciklažni centar morat će proći kontrolu. Radnik koji vrši 

vizuelnu kontrolu i nadzor u reciklažnom dvorištu je smješen u upravnoj zgradi. Skupljeni 

otpad bi se u reciklažnom dvorištu obrađivao i skladištio na platou za privremeno 

skladištenje odvojeno prikupljenog otpada u kontejnerima. 

Da bi se izvršila sanacija deponije u Gradačcu potrebno je uraditi niz mjera i aktivnosti što 

uključuje izgradnju svih objekata koji osiguravaju kvalitetno i sigurno funkcioniranje deponije, 

kako bi izgrađeni objekat udovoljavao regulativi BiH i Evropske unije. Cilj projekta je sanirati 

postojeću deponiju za prihvat otpada kojeg će stvarati cca. 45.000 stanovnika na način da se 

sav stari otpad trajno izolira i ne utiče na okoliš. 

Da bi se moglo započeti sa sanacijom deponije potrebno je pripremiti teren što znači očistiti 

ga. U sklopu čišćenja terena potrebno je posjeći stabla i žbunje te ih ukloniti. Isto tako, 

potrebno je skupiti sav stari otpad, privremeno ga deponirati na lokaciji tako da neće utjecati 

odnosno smetati građevinskim radovima za izgradnju deponije za stari otpad. Prije izgradnje 

potrebno je drenirati cijelu površinu na kojoj se nalazi stari otpad i postojeće procjedne vode 

skupljati u privremenom bazenu za procjedne vode. Uporedo s tim, potrebno je pristupiti 

izgradnji saobraćajnica za pristup mehanizacije, uvođenju komunalne infrastrukture (dovod 

el. energije, pitke vode, odvod kanalizacije i dr). Prilikom početka radova treba pristupiti i 

izgradnji ograde oko lokacije deponije. 

Sanacije postojeće deponije vrštiti će se u dvije faze. U prvoj fazi će se sanirati cijelo 

područje postojeće deponije. Za potrebe uklanjanja/prebacivanja starog otpada potrebno je 

izgraditi polje za odlaganje. Prije izgradnje tog polja potrebno će biti ukloniti sav stari otpad 

sa područja izgradnje tog polja te ga formirati u veliku hrpu. Na području izgradnje polja 

položiti će se privremene drenaže za dreniranje procjednih voda iz starog otpada. Tek kad se 

teren osuši započeti će se sa izgradnjom polja za stari otpad. Polje će biti površine 0,83 ha i 

imat će kapacitet od oko 71.000 m3 (procijenjena visina odloženog kompaktiranog otpada 

iznosi 9m ). Količina starog otpada procjenjuje se na 115.000 m3. Obzirom da će se stari 

otpad pri vraćanju na polje sabijati sa kompaktorom, te da će se pomoću rotacionog sita vršiti 

izdvajanje određene količine otpada i da će se vršiti kompostiranje jednog dijela dodatno će 

se smanjiti njegov volumen do najmanje cca. 35 % nakon čega će iznositi oko 75.000 m3. 

Planirana ploha za stari otpad može primiti oko 71.000 m3, površinu plohe nije moguće 

proširiti zbog ograničenosti površine zemljišta. Nakon popunjavanja plohe za stari otpad, 

višak starog otpada će se smjestiti unutar plohe za novi otpad. Formiranje dna deponije je 

zasnovano sa plitkim iskopom u stalnu osnovu do dubine cca. 5m, tj. na apsolutnim kotama 

nadmorske visine između 139,7 i 135,3 gdje se prema podacima geoloških istraživanja 

nalazi žuto-smeđa glina. Deponija za stari otpad se mora prethodno pripremiti što uključuje 

planiranje, izgradnju brtvenih slojeva, sistem za dreniranje procjedne vode, sistem za 

otplinjavanje i sl. Zatim se stari otpad prebacuje na pripremljeno polje i odlaže u slojevima od 

9


4 m do ukupne visine od oko 10 m. Pri prebacivanju starog otpada korisno je iz otpada 

odvojiti vrijedne materije (uglavnom metal, staklo i plastiku), što će vršiti pomoću mobilnog 

sanatora deponija. Pokosi odloženog otpada će se formirati u nagibu od 1:2,5. Na svakih 4 m 

visine formirat će se berme (interni putevi) u širini od 2 m. Zbog lakšeg održavanja dužina 

pokosa po završetku odlaganja visina ne bi trebala iznositi više od 10 m. Na unutrašnjoj 

strani berme će se položiti kanalete, koje će odvajati površinske oborinske vode. Ove vode 

će se odvoditi preko šahta sa taložnicom u lagunu za skupljene oborinske. Isto tako se u 

prvoj fazi izgradnje moraju izgraditi svi objekti koji su potrebni za kvalitetno i neometano 

funkcioniranje deponije. 

U drugoj fazi izgradit će se deponijsko polje površine 0,6 ha sa kapacitetom od oko 50.000 

m 3 . Faze izgradnje prikazane su na situaciji na sljedećoj Slika 1. 

10

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA DEPONIJU „VIŠNJIK“ GRADAČAC - DOPUNA - 

Slika 1.Situacija sanirane deponije 

11


Prilikom vraćanja i odlaganja starog otpada na prethodno pripremljenu plohu, vršiti će se izdvajanje 

korisnog materijala iz njega. Za ovu vrstu aktivnosti predviđena je nabavka uređaja za redukciju 

otpada - Mobilni sanator deponija. 

Zona za odlaganje novog otpada se locira neposredno uz tijelo starog otpada tako da po 

zatvaranju čini s njim jednu cjelinu. Predviđeno polje za odlaganje novog otpada je površine 0,6 

ha i može primiti oko 50.000 m3. Polje treba takođe, pripremiti za sanitarno deponiranje što znači 

izgradnju svih sistema za zaštitu voda i zraka (procjedne vode, otplinjavanje, odvodnja površinske 

vode i dr). U ovoj fazi izgradnje moraju se izgraditi svi objekti koji su potrebni za kvalitetno i 

neometano funkcioniranje deponije. Na ovom polju se takođe, predviđa odlaganje otpada do visine 

oko 10 m. 

Kada se dostigne visina od 10 m, pristupa se popunjavanju prostora između plohe za stari i plohe 

za novi otpad. Nakon što se popuni međuprostor stvoriti će se uslovi za nastavak odlaganja otpada 

u ukupnoj visini od 4 m, tako da će ukupna visina deponije iznositi oko 14 m. Nakon toga se treba 

pristupiti izgradnji završnog brtvenog (pokrivnog) sloja i rekultivacionog sloja. Navedeno će 

doprinijeti povećanju kapaciteta deponije, tako da će stvarni kapacitet za odlaganje novog otpada 

iznositi oko 92.000 m3. Unutar plohe za novi otpad planira se smjestiti i količina starog otpada koja 

će ostati kao višak nakon popunjavnja plohe za stari otpad, ova količina otpada se procjenjuje na 

vrijednost od oko 4.000 m3. To znači da se u ovom slučaju raspolaže sa prostorom od oko 88.000 

m3 za odlaganje novog otpada. 

Prosječni godišnji dotok otpada na deponiju „Višnjik“ za narednih 5 godina se procjenjuje na 

12.250 t/god. Prema prikazanoj analizi sastava otpada, moguće je izdvojiti maksimalno 41,1% 

korisnog materijala iz novog otpada. Međutim, nerealno je za očekivati da će se uspjeti izdvojiti 

ukupna količina korisnog materijala čak uz primjenu planirane sortirnice za miješani komunalni 

otpad. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, stepen izdvajanja korisnog materijala iz komunalnog 

otpada u sortirnici iznosi oko 30%. Ako uzmemo u obzir navedeno, procijenjena količina novog 

otpada odloženog na deponiju u toku godine iznosi oko 8.600 t/god. 

Prilikom odlaganja otpada, njegova zapremina će se dodatno smanjiti kompaktiranjem primjenom 

kompaktora. Na deponiji „Višnjik“ otpad će se moći odlagati još naredne 4 godine. U slučaju da se 

do tada ne izgradi regionalana sanitarna deponija, investitor mora obezbijediti dodatni prostor na 

kojem bi se izgradila još jedna ploha za novi otpad, kapacitet te plohe će zavisiti od datuma 

izgradnje i puštanja u pogon regionalne sanitarne deponije. 

Prateći objekti 

Predviđeni prateći objekti koji će se izgraditi za potrebe kompleksa deponije u Gradačcu su: 

Reciklažno dvorište, 

Prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada (metali, gume, staklo, 

plastika, papir i td) 

Kompostana za zeleni otpad 

Portirnica 

Kolna vaga 

Sortirnica otpada 

12


Objekat s kancelarijama, prostorijama za radno osoblje, sanitarne prostorije itd. 

Garaža sa nadstrešnicom za održavanje radnih strojeva i priručno skladište 

Skladište za kontejnere 

Reciklažni centar - dvorište 

Da bi se uspješno iskoristio korisni otpad i ujedno minimizirao prostor za deponovanje, predviđena 

je izgradnja reciklažnog dvorišta ili centra. Ovdje će se prihvaćati sav korisni otpad koji će građani 

dovoziti ili koji će se skupljati u sklopu akcija komunalnog poduzeća. Predviđeno je da se u 

reciklažnom dvorištu prihvaća čvrsti i tekući otpad. Prihvaćat će se čvrsti otpad kao što su na 

primjer: kabasti/krupni otpad, namještaj madraci, električni i elektronični otpad, staklo, plastika, 

papir, gume, itd. Od tečnog otpada će se prihvaćati motorna ulja i maziva, tekuća goriva, boje, 

lakovi, razređivaći, razne hemikalije i td.Takav otpad će se privremeno skladištiti u posebne 

kontejnere, spremnike, rezervoare ili neke druge odgovarajuće posude. Objekat će se izgraditi 

kao montažna konstrukcija od čeličnih profila i prekrit će se sa nadstrešnicom. 

Ispod nadstrešnice će se postaviti 7 kontejnera kapaciteta po 20 m 3 . Izvana se može postaviti još 

jedan zatvoreni kontejner za skupljanje odjeće. 

Frakcije koje će skupljati su : 

Papir i karton svih vrsta, uiključujući otpadnu papirnu ambalažu, 

Staklo svih veličina i oblika, uključujći otpadnu ambalažu od stakla, 

Plastika, uključujući otpadnu ambalažu od plastike ili sličnog materijala, 

Metalni otpad 

Drvo, uključujući otpadnu ambalažu od drveta, 

Tekstil, 

Komadni otpad, 

Odjeća, 

Zeleni otpad, 

Građevinski otpad. 


Sortirnica otpada bi se koristila za prikupljanje odvojenih frakcija otpada, za soritiranje komunalnog 

otpada u svrhu smnajenja količina otpada za odlaganje. Sortirnica je zamišljena kao hala sa svom 

potrebnom tehnologijom i sortirnim kabinama za potrebe izdvajanja korisnog dijela otpada i 

njegovo sortiranje. 

13



U okviru kompleksa buduće deponije predviđena je izgradnja manjeg pogona za kompostiranje 

zelenog otpada tzv. kompostana. U kompostani će se kompostirati isključivo zeleni biološki otpad 

u koji spada: 

Pokošena trava ili neke druge vrste bilja, 

Otpad od orezivanja drveća ili voćki i 

Drugi zeleni otpad. 

Količine zelenog otpada su za sada procjenjene na oko 2 % od ukupne količine odloženog otpada 

što čini oko 350 t/god. Ova količina će se iz godine u godinu povećavati. Zbog malih količina, 

zeleni otpad će se kompostirati prirodnim putem, na način da se formira u redove. Podloga 

kompostane će biti izvedena kao nepropusna sa odvodom vode u sabirni bazen procjednih 

voda. Zeleni otpad bi se kod ulaza na deponiju morao vagati a količine zabilježene. Po 

vizuelnoj kontroli zeleni otpad se odvozi na kompostanu za zeleni otpad gdje će se 

kompostirati u kompostnim redovima. 

Proces kompostiranja će se sastojati od slijedećih tehnoloških operacija: 

Prijem materijala 

mehanička obrada materijala (mljevenje) 

proces aerobne razgradnje (higijenizacija-aktivno sazrijevanje), 

proces naknadnog sazrijevanja 

finalizacija produkta ( mehanička obrada, skladištenje) 

Za potrebe kompostiranja potrebno je izgraditi slijedeće objekte: 

plato za sazrijevanje komposta 

nadstrešnica za strojeve i skladištenje komposta, pakiranje, 

betonski boks za prijem zelenog otpada 

ovoreno skladište za strukturni materijal. 

Za kompostanu ovog tipa potrebno je nabaviti i određenu mehanizaciju. 

Portirnica 

Na ulazu u kompleks obavezna je izgradnja portirnice. Objekat bi trebao biti oko 10 m 2 . Predlaže 

se portirnica tipske kontejnerske izrade sa nadstrešnicom. Portirnica treba biti locirana tako da se 

iz nje može vršiti kontrola ulaza i izlaza iz deponije i evidentirati vaganje kamiona na kolnog vagi. U 

portirnici se takođe, obavlja čuvarska služba nakon radnog vremena. 

14


Kolska vaga 

Kolska vaga će se postaviti neposredno na samom ulazu u kompleks sanitarne deponije uz 

portirnicu. Vaga će biti elektronski povezana sa mjernim mjestom (kompjuterska kontrola, 

registracija prolaza) koji će biti lociran u portirnici. Instalacije za vezu portirnice sa vagom moraju 

se smjestiti u HDPE cijevi. Pristupna staza do vage i nakon vage treba biti asfaltirana i širine 

najmanje 3 m. Detaljniji opis svih objekata će biti dat u glavnom projektu. 

Upravna zgrada i parking 

Kod ulaza na kompleks deponije predviđena je izgradnja upravne zgrade. Zgrada će sadržavati 

najmanje dvije kancelarije, te prostorije za radnike kao što su : prostorija za presvlačenje, prostorija 

za objedovanje, te sanitarne prostorije ( WC i tuševi). Obzirom da se rad deponije predviđa na 5 

godina, nije potrebno graditi zidani objekat. Puno ekonomičnije je postaviti kontejnerski tip zgrade, 

gdje se svaki kontejner radi u tvorinici i onda se transportuje na predviđeno mjesto gdje se onda 

sklapaju u cjelinu. Takva zgrada je puno jeftinija a vrijem gradnje puno kraće u odnosu na klasičnu 

gradnju. Ispred zgrade osigurat će se mjesto za parking. 

Garaža za radne strojeve sa skladištem 

Garaža je namijenjena za garažiranje i servisiranje kompaktora i ostalih radnih mašina. U garaži će 

se također, nalaziti i priručno skladište za skladištenje rezervnih dijelova i alata. Objekat će biti 

montažni. U garaži se ne predviđa grijanje. Potreban je priključak na struju za potrebe rasvjete. 

Procjena količina i sastava otpada 

Projektnim zadatkom za izrađen Idejni projekat zadate su bile projektne veličine i to: 

organiziranim odvozom otpada se obuhvaća 45.000 stanovnika 

dnevna količina otpada po stanovniku iznosi 0,7 kg 

dnevna količina otpada iznosi 31,5 t, odnosno 12.000 t otpada godišnje 

odloženi otpad će biti mase 400 kg/m 3 , odnosno za 1 tonu odloženog otpada predviđa se 

potreban volumen od 2,5 m 3 . 

Za izradu Idejnog projekta sanacije uzete su u proračun ipak, nešto veće vrijednosti budući da se u 

BiH već računa sa produkcijom otpada od 1 kg po stanovniku na dan (Federalno ministarstvo 

okoliša i turizma BiH). Također, predviđa se da će masa kvalitetno ugrađenog odloženog otpada 

iznositi 600 kg/m 3 sa godišnjim prirastom ukupne količine otpada od 1 % godišnje. 

Tabela 1. je pretpostavljena količina i struktura otpada za odlaganje u Gradačcu. 

15


Tabela 1. Struktura i količine otpada za općinu Gradačac 

STRUKTURA OTPADA ZA 2010. GODINU –GRADAČAC 

SASTAV 

Udio frakcija u komunalnom otpadu % tona 

Papir i karton, uključivo ambalaža od papira i kartona 35 5.404 

Prirodno drvo, kora drveća, slama i ostala zelena biomasa 4 618 

Kuhinjski otpad 14 2.162 

Obrađeno drvo, uključivo drvena ambalaža 3 463 

Plastika i drugi materijali od plastike, takstil 27 4.169 

Staklo, metali i druge negorive materije, elektro ooprema, 

baterije i sl. 

17 2.625 

Udio biološki razgrad. sastojaka 56 

Ukupan udio svih frakcija 100 15.440 

KOMUNALNI OTPAD UKUPNO 94 15.440 

ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD 

Otpad iz vrtova i parkova 2 329 

Glomazni otpad ( frižideri, namještaj, madraci i dr) 2 329 

Ostalo 2 329 

UKUPNO ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD 6 986 

UKUPNO SAV PRIKUPLJENI OPAD OPĆINE GRADAČAC 100 16.425 

BROJ STANOVNIKA GRADAČAC cca 45.000 

Iz 

Tabela 1. je vidljivo da su količine otpada veće nego pretpostavljene u projektnom zadatku i iznose 

16.425 tona godišnje. Sa pretpostavkom da se od toga oko 6% prikupi odvojeno, količina za 

odlaganje iznosi 15.440 t/god. Prema tome, pretpostavlja se da će se uključujući godišnji prirast u 

toku 5 godina odložiti: 78.759 tona otpada što bi zauzelo zapreminu od 131.265 m3 (računajući na 

zbijenost sa kompaktorom na masu od 600 kg/m3). Ta količina će se još smanjiti uz primjenu 

selektivnog skupljanja otpada na mjestu nastanka. Za to je predviđeno reciklažno dvorište. Na taj 

način će se povećati odvojeno skupljanje otpada u gradu. Idući korak koji će voditi smanjenju 

količine odloženog otpada na deponiji. Odvajanjem korisnog otpada u reciklažnom dvorištu i 

sortirnici moći će se iz otpada izdvojiti najmanje 20-30 %. Na taj način, za odlaganje ostaju manje 

količine što može dodatno produžiti vijek deponije. Isto tako će se već postojeći „stari otpad“ 

presortirati, izvadit će se korisni dio, a poslije će se ugraditi i odložiti na pripremljeno novo dno 

16


deponije. Na taj način kubatura starog otpada mogla bi se smanjiti za 25% iz sadašnjih 85.000 m3 

na 63.750 m3. Nova deponija morala bi imati kapacitet od 195.000 m3. Otpad će na deponiji biti 

odložen u prosječnom sloju od 10 m u kojem će biti ugrađeni slojevi zemlje ili građevinskog 

materijala. Prema izračunu potrebna površina deponije iznosi ca. 2 ha. Prema tome, opštinska 

deponija u Gradačcu ima sasvim dovoljan kapacitet da primi predviđene količine otpada u 

planiranih narednih pet godina pa i znatno duže u koliko bi to bilo potrebno. 

Kroz Glavni projekat i Tehnološki elaborat biće definirani uslovi za: 

- Prikupljanje procjednih voda (filtrata) iz tijela deponije 

- Tretman procjednih voda (filtrata) 

- Sistem za dreniranje procjednih voda 

- Bazen za procjedne vode 

- Odvodnja površinske vode 

- Odvodnja fekalne (sanitarne) vode 

- Hidrantna mreža za gašenje požara i laguna za vodu 

- Konstrukcija obodnih kanala 

- Odvođenje deponijskih gasova 

- Dimenzioniranje multibarijernog sistema sanitarne deponije. 

1.2. Opis lokaliteta i prirodni resursi opštine Gradačac 

Općina Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH, u Tuzlanskom 

kantonu. Općina Grdačac zahvata južni i jugoistočni dio srednje Posavine koja se proteže na dio 

sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i Trebave i zauzima prostor od 218 km 2 . Tačnije, 

Općina Gradačac se prostire na cca 21.440,00 m 2 a deponija Višnjik zauzima cca 3.290,00 m 2 . 

Reljef područja na kojem se nalazi općina dijeli se u dvije zone: ravničarsku i zona uspona. 

Ravničarska zona pripada Posavini. 

Zona uspona nastavlja se na ravničarsku zonu, a završava se na padinama Majevice i 

Trebave. Zonu uspona čine tri mikro zone: valovito - talasasta, brežuljkasta i bregovita. 

Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. 

Gradačac se nalazi na 129 m nadmorske visine. Prije rata površina općine iznosila je 420 km 2 . 

Dejtonskim sporazumom oko 50% teritorije dodijeljen je Republici Srpskoj (općina Pelagičevo i 

općina Modriča). Lokacija općine je geografski povezana ne samo sa općinama Federacije i 

Republike Srpske, Brčko Distrikta, već i sa Republikom Hrvatskom, a preko nje i svim djelovima 

centralne i istočne Evrope. Saobraćajnu vezu sa navedenim područjima općina uglavnom 

ostvaruje kopnenim putem. Na lokalitetu Ormanice koji se nalazi na 14 km udaljenosti od centra 

općine, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - Županja i puta za Gračanicu, koja je od Gradačca 

udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom Beograd - 

Zagreb. U Gradačac je također moguće doći asfaltnim putevima iz četiri pravca: 

17


Modriče, 

Bosanskog Šamca, 

Orašja i 

Ormanice. 

Premda je područje Tuzlanskog kantona oduvjek bilo poznato po svojim mineralnim bogatstvima 

naročito energetskim (ugalj) i nemetalnim (kamena sol), na području općine Grdačca, izuzev termo 

- mineralanih voda, nema poznatih raspoloživih ležišta mineralnih sirovina. Prirodni resursi na 

kojima temelji svoj ekonomski razvoj su: zemljišni resursi, prirodno i kulturno - historijsko nasiljede. 

Od ukupno 218 km 2 prostora, poljoprivredno zemljište zahvata 124 km 2 . Iz pedološke karte 

zemljišta vidljivo je da je zemljište ovog područja svrstano u dvije grupe: dolinska i bregovita. 

Dolinska zemljišta, zemljišta riječnih dolina do prvih terasa pogodna su za industrijsko - intenzivnu 

poljoprivrednu proizvodnju, a bregovita dobrim dijelom svoje površine za rentabilnu voćarsku i 

vinogradarsku proizvodnju. Ovo područje po hidrotermičkim koeficijentima zadovoljava zahtjeve 

uspješne voćarske proizvodnje. 

Intenzitet vjetrova je slab, mrazevi samo izuzetno predstavljaju opasnost, grad zahvata samo uže 

pojaseve i rijetko se pojavljuje dva ili više puta na istom području u toku godine. 

Raspoloživost poljoprivrednih površina, povoljne agropedološke karakteristike i povoljni klimatski 

uslovi obezbijedili su ovoj općini jedno od vodećih mjesta u oblasti poljoprivredne proizvodnje na 

Tuzlanskom kantonu, posebno u oblasti voćarstva i proizvodnji i preradi povrća. 

Gradačac je sa svojom okolinom uvijek važio kao poznati voćarski kraj. Dominira proizvodnja šljive 

i trešnje a u posljedne vrijeme proizvodnja jabuka te se, po broju stabala i po količinama koje se 

proizvode, svrstava u jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara ovog voća u Bosni i 

Hercegovini. 

Površine pod šumama zahvataju 23% ukupne zemljišne površine (96,22% svih šuma je u privatnoj 

svojini). Šume ovog kraja oduvijek su bile poznate ne samo po vrlo lijepoj vegetacije već i brojnim 

životinjskim vrstama koje su tu nastanjene. Lokalitet Turić, udaljen 9 km od Gradačca, je kao 

lovište za nisku pernatu divljač i zečeve, prije rata bio uvršten u registar lovnih područja u Bosni i 

Hercegovini te sa „Fazanerija – Lanište“ d.o.o. Gradačac, pruža izvanredne mogućnosti za daljnji 

razvoj lovnog turizma koji je već prepoznatljiv na širem području BiH i susjednih država. 

Kompleks starog grada – Gradina sa kulom Husein Kapetana Gradaščevića iz 18 vijeka, Husejnija 

džamija sagrađena 1826. godine i Sahat kula sagrađena 1824. godine ubrajaju se u vrijedne 

spomenike bosansko-hercegovačke prošlosti. U Gradačcu je 1882. godine na izvorištu vrlo 

kvalitetne termalne vode sagrađen prvi banjski objekat, banjsko lječilište Ilidža. Temperatura vode 

je 29,3 °C. Vještačka jezera Vidara površine oko 7 km 2 i Hazna površine oko 1 km 2 sa uređenim 

plažama za kupanje pored turističke ponude pružaju dobre mogućnosti za ribolov i druge sportske 

aktivnosti na vodi. 

Površinske vode se, prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. 

kategorije i vode II. kategorije. Jezera Vidara i Hazra su prema Zakonu o vodama FBiH svrstana u 

vode I kategorije - Vještačke akumulacije. Prema navedenom, vodno dobro uključuje priobalni 

pojas širine 15 metara od granice obale. 

18


1.3. Lokacija deponije i opis postojećeg stanja 

Deponija „Višnjik“ u Gradačcu predstavlja jedinu deponiju na koju se odlaže otpad sa područja 

općine Gradačac.. 

Postojeći ulaz u deponiju se nalazi na koordinatama: 

44°53'38.622"N 

18°24'16.159"E 

Općinska deponija Gradačac je locirana na sjevero-zapadnoj rubnoj zoni Gradačca u FBiH, dijelom 

neposredno pored regionalnog puta Gradačac-Modriča. Udaljenost od gradskog centra iznosi oko 

3,0 km. Najbliže naselje, zaseok Zrnići sa nalazi jugozapadno od deponije, na relativno maloj 

udaljenosti. Sa ostalih strana kompleks deponije je omeđen uglavnom njivama i nižim šumskim 

pojasom. Teren na kome se nalazi deponija je dijelom ravan, a dijelom vrlo blago valovit. 

Prema geodetskom snimanju, otpad je do sada odlagan na površini od oko 26.000 m 2 . Visina 

slojeva otpada je različita i procjenjuje se na 3,0 – 5,0 m u odnosu na površinu okolnog terena. 

Procjenjuje se da je do sada na deponiji deponovano oko 85.000 m 3 otpada. Otpad nije zbijan 

prilikom njegova odlaganja nego je samo razastiran pomoću buldožera. Također, deponirani otpad 

se ne prekriva zemljanim ili drugim inertnim materijalom. Postojeće stanje je prikazano na slikama 

2 i 3. 

Na Slika 2. je prikazana lokacija deponije u odnosu na grad i okolna naselja. 

19


Slika 2. Šira lokacije deponije 

20


Slika 3. Šira lokacija deponije otpada "Višnjik", M 1 : 25 000 

21


U nastavku su date slike postojećeg stanja (januar 2012. godine) na deponiji „Višnjik“. 

Slika 4. Ulaz na deponiju 

Slika 5. Deponovani otpad-postojeće stanje 

22


Od mehanizacije, na deponiji postoji samo buldožer kojim se vrši razastiranje otpada. Deponija je 

potpuno neuređena, ograda je djelimično uništena, kao što je prikazano na slikama. Na ulazu 

postoji samo neuređena kapija i kućica za dežurnog radnika. Dosadašnji način odlaganja otpada je 

vrlo jednostavan i okolinski neprihvatljiv. Kamion smećar dovozi otpad na plato gdje istresa otpad. 

Buldožer razastire istrešeni otpad. Ovdje su uvijek prisutni lokalni skupljači sekundarnih sirovina 

(uglavnom metali, papir i karton) koji vrše nekontrolirano skupljanje sekundarnih sirovina. 

Prema geodetskom snimanju, otpad je do sada odlagan na površini od oko 26.000 m2. Visina 

slojeva otpada je različita i procjenjuje se na 3,0 – 5,0 m u odnosu na površinu okolnog terena. 

Procjenjuje se da je do sada na deponiji deponovano oko 115.000 m3 otpada. Otpad do sada nije 

komprimiran prilikom odlaganja, nego je samo razastiran pomoću buldožera. Takođe, deponirani 

otpad se ne prekriva zemljanim ili drugim inertnim materijalom. (izvor: Tehnološki elaborat, ENOVA 

2012.) 

23


1.4. Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije 

Deponija Višnjik obuhvata površinu zemljišta od 32.991,0 m 2 . Deponija se proteže na 8 

katastarskih čestica u vlasništvu općine Gradačac. U katastarskom planu zemljište na ovim 

katastarskim česticama, osim samog tijela deponije, opisano je kao njiva, šuma, prilazni put, 

pašnjak i voćnjak. Zemljište na i oko deponije pripada prvoj agrozoni (I, II, III, IVa i IVb bonitet). 

Za lokaciju koja je predmet studije o procjeni uticaja na okoliš izdat je Zemjišnoknjižni izvadak u 

Općinskom sudu Gradačac 08.02.2012. 

Prilog: Zemjišnoknjižni izvadak 

Služba za urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove navodi sljedeće katastarske podatke 

za parcele koje su u posjedu preduzeća Komunalac. 

Tabela 2. Popis parcela koje koristi JP „Komunalac“ d.d. Gradačac 

Parcela Naziv parcele Namjena Kateg ha a m 2 

572/2 Utrina Njiva 5 59 79 

573 Njivica Njiva 5 13 54 

574 Gradsko smetlj. Groblje 58 54 

577 Utrina Njiva 6 1 26 25 

578 Utrina Šuma 3 64 92 

731/2 Travnjačine Prilazni 20 21 

1 Uz Pijačna Pašnjak 2 21 00 

3 Požarike Kuća 3 96 

Požarike Voćnjak 5 20 49 44 

24


Na 

Slika 6. su prikazane iscrtane parcele koje koristi JP „Komunalac“ d.d. Gradačac. 

Prilog: Kopija katastarskog plana 

Prilog: Situacija terena sa ucrtanom lokacijom 

Prilog: Zemljišnoknjižni izvadak 

Slika 6. Prikaz parcela 

Prema prijedlogu Prostornog Plana Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028.godine i 

prijedlogu Odluke o provođenju plana iz augusta 2012. godine navedena je lokacija Deponija 

„Mednica“, općina Gradačac kao lokacija za regionalnu deponiju. Izvod iz prijedloga Odluke o 

provođenju plana iz augusta 2012. Godine navodi u Članu 81. 

“Uvjeti za lociranje i korištenje regionalnih, odnosno lokalnih, deponija komunalnog otpada” 

Planom je definisano zbrinjavanje otpada izgradnjom dvanaest regionalnih deponija: 

25


1. Deponija „Grabež-Drenovo Tijesno“ (izmještena lokacija, k.o. Čekrlije), općina Bihać, 

Unsko-sanski kanton 

2. Deponija „ Jankovački potok“, općina Bihać, Unsko-sanski kanton 

3. Deponija „Desetine“,općina Tuzla, Tuzlanski kanton 

4. Deponija „Mednica“, općina Gradačac ,Tuzlanski kanton. 

5. Deponija “Separacija 1 ” općina Živinice ,Tuzlanski kanton 

6. Deponija „Mošćanica“, općina Zenica, Zeničko-dobojski Kanton 

7. Deponija „Trešnjica“, općina Goražde Bosansko-podrinjski kanton: 

8. Deponija „Gračanica“, Srednjobosanski kanton, Općina Gornji Vakuf/Uskoplje 

9. Deponija „Uborak“, Herceg-neretvanski kanton: općina Mostar 

10. Deponija“Klepovica”, Herceg-neretvanski kanton: općina Neum 

11. Deponija „Koričine“, Kanton 10: općina Livno 

12. Deponija „Pakline“, Kanton 10: općina Kupres 

13. Deponija“Grude”, Zapadno-hercegovački kanton: općina Grude 

14. Deponija „Smiljevići“, općina Novi Grad, Kanton Sarajevo 

Regionalno odlaganje otpada podrazumijeva udruživanje općina u regiju – formiranje. 

regionalnih deponija. 

26


2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN 

PROJEKTOM 

2.1. Opis pejzaža 

Postojeća deponija komunalnog otpada smještena je neposredno uz regionalnu saobraćajnicu na 

ulazu u grad, u urbanom području, u neposrednoj je blizini planiranog zaštićenog krajolika „Hazna- 

Vidara-Ilidža“. Gledajući šire područje opštine Gradačac i predmetnu lokaciju ove studije, 

evidentno je da se radi o ruralnom području. Teren je gotovo ravan. U bližoj okolini preovladavaju 

obrađene površine i zalivađene oranice kao što je vidljivo na satelitskom snimku. Općina Gradačac 

se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH, u Tuzlanskom kantonu. Općina 

Grdačac zahvata južni i jugoistočni dio srednje Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i 

padinski dio planina Majevice i Trebave i zauzima prostor od 218 km 2 . Reljef područja na kojem se 

nalazi općina dijeli se u dvije zone: ravničarsku i zona uspona. 

Ravničarska zona pripada Posavini. 

Zona uspona nastavlja se na ravničarsku zonu, a završava se na padinama Majevice i 

Trebave. Zonu uspona čine tri mikro zone: valovito- talasasta, brežuljkasta i bregovita. 

Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. 

Deponija „Višnjik“ se nalazi na 159 m nadmorske visine na djelomično uzvišenom dijelu u odnosu 

na okolni zaseok Zrnić (Slika 7.). Deponija se nalazi neposredno uz magistralnu cestu M-14.1. 

Slika 7. Izohipse mikrolokacije oko deponije 

27


2.2. Stanovništvo 

Deponija „Višnjik“ se nalazi cca. 3 km od centra Gradačca. Najbliža kuća deponiji je cca 150-200 m 

i nalazi se u naselju Zrnići. 

Slika 8. Mikrolokacije deponije 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u općini trenutno živi oko 46.000 stanovnika. 

Gustina naseljenosti je oko 200 stanovnika na km 2 što je nešto manja gustina od prosjećne gustine 

naseljenosti u Tuzlankom kantonu. Stanovništvo živi u pretežno ruralnim naseljima (3 urbana 

naselja sa oko 15.000 stanovnika čine trećinu stanovnika). Prema tome stanovništvo je, po urbano 

- ruralnoj strukturi, podijeljeno u omjeru 30% gradskog i 70% seoskog stanovništva. Povezanost 

gradskog i seoskog stanovništva je dosta čvrsta i ona se uglavnom iskazuje u administrativnim 

pogodnostima. 

28


Tabela 3. Starosna strukutra stanovništva (stanje 30.06.2010. godine) -http://www.fzs.ba/ 

Starosna dob Broj Udio (%) 

0-14 8.462 18.35 

15-64 31.569 68.36 

65 i više 6.123 13,29 

UKUPNO 46.154 100 

Na području općine Gradačac organizovano je 36 mjesnih zajednica i to: Bagdale-Ahmetaši, 

Jelovce Selo, Mionica II, Mionica III, Rajska, Vida I, Zelinja Donja, Srnice Donje, Grabov Gaj, 

Mionica I, Biberovo Polje, Bukva, Hrgovi Donji, Jasenica, Kerep, Ledenice Donje, Ledenice Gornje, 

Lukavac Gornji, Međiđa Donja, Međiđa Gornja, Međiđa Srednja, Mionica Centar, Novalići, 

Okanovići, Srnice Gornje, Škorici, Toke, Tramošnica Gornja, Varoš, Vučkovci, Zelinja Srednja, 

Svirac, Vida II, Sibovac, Centar i Požarike. U općini Gradačac je ukupno zaposleno 6.177 lica 

(podatak iz 2010. godine). 

Prostornim planom općine Gradačac 2008-2028 god., koji je još uvijek u fazi nacrta 2 , utvrđeni su 

slijedeci centri: 

Kao centar I nivoa utvrđeno je naseljeno mjesto, grad Gradacac subregionalni i općinski 

centar. 

Kao centri II nivoa utvrđuju se naseljena mjesta: Vučkovci, Donja Medida, Vida, Zelinja 

Donja, Mionica i Donji Lukavac. 

Ova naselja zadovoljavaju sva tri kriterija za utvrđivanje centra gravitacionog podrucja. 

Kao centri III nivoa utvrđena su naseljena mjesta: Kamberi, Gornji Lukavac, Rajska, Zelinja 

Srednja, Jelovce Selo, Gornja Medida, Kerep, Biberovo Polje, Srnice Gornje, Srnice Donje. 

Ostala naseljena mjesta ne zadovoljavaju kriterije kojima se utvrđuju centri prethodnih nivoa i to su 

uglavnom naseljena mjesta seoskog tipa: Novalići, Šibovac, Hrgovi Donji, Gornje Ledenice, Donje 

Lednice, Avramovina i Turić. 

Na području općine Gradačac pružanje zdravstvenih usluga, vrši se u okviru JZU Dom zdravlja 

Gradačac i JZU „ Banja Ilidža „Gradačac. Zdravstveni sistem na području općine je organizovan na 

primarnom i sekundarnom nivou, dok se tercijalni nivo organizuje u zdravstvenim ustanovama na 

nivou kantona i šire. Zdravstveno stanje stanovništva do sada nije studijski razmatranano i nema 

podataka koji se odnose na praćenje trenda zdravlja stanovnika u Gradačcu. 

2 Preuzeto iz Prostornog plana za Općinu Gradačac 2008-2028-nacrt (ovaj podatak se neće mijenjati, 

usmena informacija) 

29


2.3. Flora i fauna 

Na području općine nalaze se velike količine vodenih površina tako da je značajno prisustvo 

rastresitih naslaga na površini terena. Klima pogoduje veliku pokrivenost vegetacijom, koja je 

karakteristična po zastupljenosti hrasta kitnjaka, bukve, zatim jele, grada i vrlo malo bora. 

U dolini Gradašnice u području razvijene plitke izdani karakteristična je i hidrofilna vegetacija: 

topole, vrbe i breze. Blagi reljef, rastresitost naslaga i prisustvo vode uslovljavaju regulaciju u 

kultivizaciji biogeografskih elemenata i pojava u području Gradačca i opštine. 

Fauna 

Grmolike vrste koje su najčeće na ovom području su: crvena bazga (sambucus racemosa); žestika 

(acer tataricum); kozokrvina (lonicera caprifolium); širokolisna kurika (evonymus europea); drijen 

(cornus mas); udika (viburnim lantana); glogovi (cratageus spec.); smreke (juniperus communis). 

Zeljasto bilje koje se pojavljuje na ovom području: kopitnjak (asarum europeum); lazarkinja (galium 

odoratum); razne paprati (aspidiacae, fam); šumske bekice (lozula silvatica); bujad (pteridium 

aquilinum); razne ruže (dentaria, spec); petrov krst (paris quadrifolia); žuta šumarica (anemone 

ranunculacae); križalina (ciclamen europeum), salamunov pečat (polygonatum odoratum), mrtva 

kopriva (lamium macalatum), srijemuš (allium ursinum), jelenski jezik (phillitis scolopendrium). 

Također evidentirano je postojanje ljekovitog bilja koje se također nalazi u flori koja je zastupljena 

na predmetnom području. Između ostalog prevladava velebilje, stolisnik, bijeli šljez, lazarkinja, 

kičica i druge. Šume u području općine Gradačac su veoma zastupljene. Treba izdvojiti šume 

hrasta (u ravničarskim predjelima i dolinama rijeka), bukove šume (u nižem gorskom području) i 

šume jele i bora (na obroncima i u planinskim djelovima). 

Kao posljedica ratnih dešavanja i šteta došlo je do znatnog smanjenja šumskog fonda, odnosno 

zaliha drvne mase u državnim i privatnim šumama, u odnosnu na predratno stanje. Procjenjuje se 

da su drvne zalihe za vrijeme rata pa do danas smanjene po procjenama za 40 % u području 

općine Gradačac. Stoga se može zaključiti da su šumski potencijali u području općine Gradačac 

veoma siromašni. 

Fauna 

Životinjske zajednice koje se mogu evidentirati na ovom području su sisavci: (zec, lisica, krtica, 

puh, lasica, jež i glodavci), ptice, zmije, žabe, gušteri, ribe, mekušci i kukci. U užem i širem 

području koje gravitira lokaciji koja je predmet ovog dokumenta ne postoje posebne atraktivne i/ili 

zaštićene biljne vrste, koje bi predstavljale biljni specifikum i koje bi bilo neophodno posebno 

analizirati i zaštititi. 

2.4. Klimatske karakteristike područja 

Područje općine Gradačac, kojem priprada i naselje Zrnići, nema meteorološku stanicu. Ovo 

područje je okrenuto uticaju sjevernih vazdušnih strujanja, naročito sjevernoistočnih zračnih 

strujanja. U ovom području je najtopliji mjesec juli a najhladniji je januar što ukazuje na 

kontinentalni karakter termičkog režima vazduha. U jesenskim mjesecima su za kontinentalno 

klimatsko područje vrlo karakteristični intervali sa vrlo toplim i sunčanim vremenom, što je i u 

literaturi poznato kao dugo, toplo i sunčano jesensko vrijeme. 

30


Režim oblačnosti 

Prema rasporedu padavina tokom godine može se konstatovati da se i tokom godine oblačnost 

neprestano javlja, međutim, nakon izlijevanja pljuskovitih ljetnih padavina oblačnost vrlo brzo 

nestaje, pa su ljetni dani ujedno i najvedriji dani. 

Veći broj vedrih dana ima i jesenji i zimski period. Vedri jesenji dani vezani su za intervale vrlo 

lijepog i toplog vremena, a vedri zimski dani za pojavu vjetra iz sjevernog kvadrata koji održavaju 

vedro vrijeme i snižavaju temperaturu zraka. 

Režim vjetrovitosti 

Najčešće su zastupljeni vjetrovi iz sjevernog kvadranta, jer je područje otvoreno sjevernom uticaju. 

Zapadni, jugozapadni i jugoistočni vjetrovi javljaju se iz područja višeg vazdušnog pritiska koji se 

formira u neposrednom planinskom zaleđu. Vjetrovi iz sjevernog kvadranta su karakteristični za 

zimski i jesenji godišnji interval, dok su vjetrovi iz zapadnog područja karakteristični preko cijele 

godine, a naročito u jesenskim danima. 

Vjetrovitost je vrlo karakteristična klimatska pojava u ovom području, značajna, pored klime i za 

ostale pojave, naročito za isušivanje tla, onemogućuje aerozagađenosti i modifikaciju nekih 

klimatskih elemenata, kao što su padavine i relativna i apsolutna vlažnost. Izrazito je veliki uticaj 

vjetrova na temperaturna kolebanja zraka. 

2.5. Vode 

Površinski vodotoci-šira lokacija 

Čitava teritorija opštine Gradačac pripada slivu Tolise i Tinje s tim da mnogo veći dio teritorije 

priprada slivu Tolise, u kojem se nalazi i rijeka Gradašnica, najveći površinski tok u opštini. 

Nešto razvijenija mreža površinskih tokova nalazi se u jugozapadnom i zapadnom dijelu opštinske 

teritorije. Područje teritorije Gradačca nalazi se u graničnom pojasu između zapadne teritorije, 

bogatije mrežom površinskih tokova i istočne teritorije siromašnije mrežom površinskih tokova. 

Za hidrografsku površinsku mrežu područja opštine Gradačac karakteristično je vrlo veliko 

bogatstvo manjih i kraćih vodotoka, koji su relativno siromašni vodom, ali koji imaju izrazito veliki i 

naglašen bujični karakter. Pored bujica i erozije, za površinsku hidrografsku mrežu opštine 

karakteristične su i poplave i to vrlo često. Tako je erozijom ugroženo ili podložno oko 32.000 ha 

zemljišta u ovom području. Erozivna zona vezana za tok Gradašnice završava se ispod Gradačca , 

tako se ovo područje uključuje u erozivno područje. Od navedenih ukupnih površina koje se 

ugrožavaju erozijom, samo je jedna trećina (oko 9.000 ha) ugrožena manjim erozivnim procesima. 

31


Vještačka jezera na području općine 

U svrhu meliorizacije i regulisanja poplava izgrađena su dva umjetna jezera Vidara i Hazna. Na taj 

način su se sanirale i erozije. Oba jezera se nalaze u gornjem dijelu sliva Gradašnice. Jezero 

Vidara je veće i znatno razgranatije od jezera Hazne. Prema dosada raspoloživim informacijama 

Vidara ima oko 3,7 miliona m 3 akumulaciju vode, dok Hazna ima oko 1 milion m 3 veliku 

akumulaciju vode. Prema tome, površina vidare iznosi preko 20 km 2 , dok hazna za oko 4 puta 

manje. Bez obzira na njihovu površinsku razvijenost oba jezera se javljaju kao vrlo značajan 

hidrografski objekat. 

Također, jezera predstavljaju umjetna baražna jezera, jer su zagrađena gravitacijskim branama. 

Prema tome se odgovarajuće kretanje dotočnih voda odvija u pravcu brane, dakle u pravcu 

jezerske otoke koja se javlja ispod brane. 

Lokalitet na kojem se nalazi deponija „Višnjik“ pripada neposrednom slivu rijeke Save i cca 600 m 

je udaljena od jugoistočno od pomenutog vještačkog jezero Vidara. 

2.5.1. Vode u odnosu na lokalitet deponije 

Lokalitet na kojem se nalazi deponija „Višnjik“ pripada neposrednom slivu rijeke Save i udaljena je 

cca 450m jugoistočno od pomenutog vještačkog jezera. Deponija se nalazi između Zapadnog i 

Istočnog lateralnog kanala, sjevero-zapadno od jezera Hazna i Vidara na udaljenosti od oko 450 m 

zračne linije od jezera Vidara. Kada je riječ o vodnom okolišu koji bi mogao biti ugrožen projektom, 

izdvaja se sljedeće: 

1. Planirani obuhvat deponije smješten je na lokaciji bez stalnih vodotoka ili jezera. 

2. Uz zapadnu granicu deponije uočeni su linijski erozioni oblici – jaruge iz kojih se 

povremeno oticanje dešava prema sjeveru, prema većim vodotocima, kao što je vodotok 

Korničica. Uočene jaruge smještene su na nižim kotama u odnosu na plato trenutnog 

odlaganja otpada. 

3. Uz južnu granicu postojećeg tijela deponije u vještačkoj depresiji (vjerovatno nastaloj sa 

namjerom odlaganja otpada, što nije nikada realizirano) formirana je bara u koju dotječe 

deponijski filtrat. 

4. Također uz južnu granicu, uočen je i otvoreni zemljani kanal dimenzija 1,50 x 1,0 m koji 

vodi od bare prema prirodnim jarugama, putem kojeg veoma zagađeni filtrat dospijeva prvo 

u prirodne jaruge, a poslije i na okolni teren, te je moguće da dospije u veće vodotke. 

5. Povoljna je činjenica da geološkim istražnim radovima (7 izvedenih bušotina dubine od 

10,0 – 21,0 m od čega su u 3 bušotine ugrađeni pijezometri) nije utvrđeno prisustvo 

podzemne vode ni u jednoj od bušotina. 

6. Deponija Višnjik smještena je između zaštitnih zona izvorišta Okanovići i vodozahvata 

akumulacije Vidara, ali ne zadire ni u jednu od njih. Najviše se približava drugoj zaštitnoj 

zoni izvorišta akumulacija Vidara na južnom dijelu deponije na udaljenosti od oko 40,0 m. 

Na Slici br. 1 prikazan je položaj gore razmatranih pojava od interesa za zaštitu voda. 

32


Slika 9. Površinska pojava vode na lokaciji deponije Višnjik 

2.6. Prirodno nasljeđe 

U prostornom planu Republike BiH 1980-2000, na području Općine Gradačac nisu registrovani 

zaštićeni objekti prirodnog nasljeđa. 

Prostornim planom Tuzlanskog kantona kao zaštićena područja prirodnog nasljeđa navode se: 

područje prirodnog pejzaža: Izvorište Gradašnice 

pejzaž, parkovske površine: Gradski park 

prirodne vrijednosti (hidrografske): Jezera Hazna i Vidara 

U prostornom planu općine Gradačac nastavlja se i optimizira zacrtani proces zaštite iz planova 

višeg reda. Nakon izvršene analize i valorizacije položaja, prirodnih uslova i vrijednosti 

(fizičkogeografskih i bioloških), postojeće naseljenosti, komunalne opreme, stanovništva i 

djelatnosti područja, sa aspekta postojećih i pretpostavljenih turističkih, rekreativnih, sportskih, 

edukativnih kao i ostalih pratečih sadržaja, a u skladu sa postojećom zakonskom legislativom 

(Zakon o zaštiti prirode SN FBiH 33/03) formirana je planska koncepcija za pokretanje postupka za 

proglašenje područja jezera Hazna i Vidara kao i izvorišta termomineralne vode Ilidža zaštićenim 

krajolikom. Opravdanost ovog koncepta, leži u tome da se ovaj prostor već štiti u postojećoj 

dokumentaciji (PP TK i Odluka o zaštiti vodozahvata „Vidara“ i izvorišta termomineralne vode 

„Ilidža“ – u fazi prednacrta), kao i činjenica da već sada ovo područje predstavlja značajnu 

turističku, sportsko-rekreativnu i izletničku destinaciju, a u strateškim planovima, kako lokalne tako 

i regionalne zajednice, zauzima istaknuto mjesto. Ovakav stav u suglasnosti je i sa europskim 

tendencijama o zaštiti prirodnog nasljeđa. 

Područje zaštićenog krajolika utvrđuje se sa ciljem: 

održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog 

krajolika/pejzaža i tradicionalnog korišćenja zemljišta, građenja, te društvenih i kulturnih 

manifestacija, 

33


izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu sa prirodom i očuvanjem kulturnog sistema 

zajednica, 

održavanja raznolikosti krajolika i staništa, srodnih vrsta i ekosistema, 

eliminiranja i sprječavanja korišćenja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima 

upravljanja, 

omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja, 

podsticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit stanovništva za duži vremenski 

period, 

učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja, 

omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora i usluga za lokalnu zajednicu. 

Područje zaštićenog krajolika ”Hazna-Vidara-Ilidža” smješteno je neposredno uz urbano područje 

Gradačaca i zahvatalo bi 291,99 ha, a predstavlja jedinstven spoj jezera, blagih, zatalasanih 

morfoloških formi i vizuelnih kontrasta, šuma, voćnjaka, livada i poljoprivrednih površina. U cijelosti 

se nalazi unutar II zaštitne zone vodozahvata ”Vidara” i ”Ilidža”. 

2.7. Infrastruktura 

2.7.1. Elektroenergetika 

Područje općine Gradačac snabdijeva se električnom energijom iz tri čvorne transformatorske 

stancie, TS 35/10 kV „Gradačac“, TS 35/10 kV Kerep i TS 220/110/35/10 Gradačac. Sa 

pripadajuće distributivne mreže snabdijeva se 11980 domaćinstava i 1134 kupca iz kategorije 

ostala potrošnja. Postojeće transformatorske stanice su različito opterećene od podopterećenih (do 

30%) do preopterećenih (do 130%). Preopterećene TS treba zamjeniti sa transformatorima veće 

instalisane snage ili ako ne postoje tehnički uslovi za zamjenu treba dio kupaca (domaćinstva i 

ostali) prebaciti na drugo transformatrosko područje. 

2.7.2. Saobraćaj i veze 

Plan razvoja saobraćajne infrastrukture na prostoru općine Gradačac, rađen je na bazi usvojenih 

planskih postavki iz Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005.-2025.g. i primjene prognoze 

prometa i povećanja stepena motorizacije, kao i zadržavanja postojećih cestovnih prometnica. 

Prihvatajući predloženi sistem naselja na prostoru općine, nastojalo se lokalnom i regionalnom 

mrežom cesta povezati naseobinske centre i preko rangirane mreže puteva dovesti do centra 

Općine. 

Magistralne ceste 

Deponija je smještena neposredno uz magistralnu cestu. Planirano je da se postojeći magistralni 

pravac M-14.1 Modriča – Gradačac – Pelagićevo – Brčko, pretvori u regionalnu cestu na prostoru 

općine Gradačac. Predložena je nova trasa ove magistralne ceste koja bi zaobilazila naseljena 

mjesta i grad Gradačac. Predložena trasa polazi od postojeće magistralne ceste za Modriču (kod 

brda Baba Jelke ) zatim preko G.Bara spušta na regionalnu cestu za Bos. Šamac i na sjeveru 

urbanog područja grada kod čvorne trafostanice ukršta se sa dvije regionalne ceste R-462 iz 

34


pravca Crkvina i R-463 iz pravca Obudovca. Trasa ove ceste ide 

nenaseljenim prostorom naselja 

sjeveroistočno od grada, 

Željeznički saobraćaj 

Perifernim dijelom Općine Gradačac prolazi željeznički pravac Tuzla -Brčko,što nema veći značaj 

za razvoj Općine. 

2.8. Geološke i hidrološke karakteristike 

Za potrebe izrade idejnog projekta sanitarne deponije u Gradačcu od strane Instituta za ekološki 

inženjering d.o.o. Maribor, podizvođač radova “GEOPROJEKT” Tuzla proveo je geološka i 

geomehanička istraživanja u maju i junu 2010. godine i na osnovu njih izradio dva elaborata: 

Elaborat o geološkim istražnim radovima, i 

Elaborat o geomehaničkim istraživanjima. 

U okviru ova dva elaborata izvršena su naredna ispitivanja: 

izrada 7 bušotina dubine od 10,0 do 21,0 m i ugradnja pijezometara u 3 bušotine, 

izrada inženjersko-geološke karte sa prikupljanjem postojećih podataka o deponiji i 

litološkom sastavu terena, 

izrada preporuka za sanaciju i proširenje deponije, 

geomehanička laboratorijska ispitivanja i 

ispitivanja kvaliteta podzemnih voda. 

Na osnovu naprijed izloženog može se zaključiti: 

Deponija je formirana na relativno zaravnjenom dijelu terena pri čemu je odlaganje otpada dovelo 

do formiranja antiformnog oblika u odnosu na okolni teren. Oticanje površinskih voda izvan tijela 

deponije je otežano zbog veoma blagogo nagiba, o čemu svjedoči zadržavanje vode u iskopanim 

kanalima i lokalnim plitkim depresijama. Uz južnu granicu postojećeg tijela deponije formirana je 

bara od koje vodi otvoreni zemljani kanal prema zapadu gdje se nalaze prirodne jaruge. Ove 

prirodne jaruge formiraju vodotok sa pravcem oticanja prema sjeveru. Dio procjednih voda iz tijela 

deponije preko bare i otvorenog zemljanog kanala dotiče u prirodne jaruge, gdje su registrovane 

raskvašene zone terena. Utvrđeno je da je lokacija deponije i šira okolina izgrađena od četiri 

inženjersko-geološke jedinice, od kojih dvije spadaju u grupu geološkog supstrata, a dvije u grupu 

pokrivača. Ispod je prikazana geološka građa predmetne lokacije ( 

35


Tabela 4.) 

Tabela 4. Geološka građa lokacije deponije Višnjik 

Grupa Inženjersko – geološke jedinice Lokacija 

Geološki 

supstrat 

Pokrivači 

Laporovita glina i laporac 

(laporac nije nabušen ni u jednoj 

od 7 bušotina) 

Žuto-smeđe, visokoplastične, tvrde 

gline 

Eluvijalno – deluvijalni pokrivač 

(smeđe i sive gline) 

Nasip – kruti otpad 

(vještačka tvorevina) 

Zapadni dio deponije 

Istočni dio deponije 

Zapadni dio deponije, 

zaliježu na laporovitu 

glinu, debljina varira 

do 4,0 m 

Tijelo deponije, 

debljina varira od 3,0 

do 5,0 m 

Hidrogeološka 

funkcija 

Pretežno 

izolator 

Izolator 

Izolator 

Vodopropusna 

cjelina 

Inženjersko-geološka karta terena sa položajima izvedenih bušotina ( 

Slika 10.) 

36


Slika 10. IG karta područja deponije Višnjik 

Pri izradi bušotina, u svim je registrovan uniforman litološki sastav prirodnog tla građen od žuto – 

smeđih, visokoplastičnih, tvrdih glina. U svakoj od bušotina registrovana su dva karakteristična 

sloja: 

nasip od gline i deponovanog otpada i 

žuto – smeđe, visokoplastične, tvrde gline. 

Geomehaničke prosječne karakteristike ova dva sloja (Tabela 5.) 

Tabela 5. Prosječne geomehaničke karakteristike slojeva 

Žuto - smeđa glina, 

Karakteristika 

visokoplastična, 

tvrda 

Otpad sa 

deponije 

Zapreminska težina, γ (kN/m 3 ) 20,2 14,1 

Vlažnost, w (%) 21,0 – 24,5 45,0 – 49,0 

Poroznost, n (%) 31,0 61,0 

Modul stišljivosti određen na terenu, M v (MPa) 19,0 2,0 

Kohezija, c (N/cm 2 ) 2,2 – 3,1 0,02 

Ugao unutrašnjeg trenja, φ (o) 23,0 – 25,0 12,00 

37


Dozvoljeno opterećenje tla, q a (MPa) 0,40 – 0,45 

Ni u jednoj od bušotina u žuto – smeđim glinama nije registrovana pojava podzemne vode. Voda je 

registrovana samo u sloju otpada i na kontaktu otpada sa vodonepropusnom sredinom, žuto – 

smeđim glinama. Klimatološke karakteristike općine Gradačac prikazane su u Tabeli br. 3. Na 

području općine Gradačac prisutna je meteorološka stanica sa koordinatama φ=44°53', λ=18°26' 

na nadmorskoj visini 140 m n.m. 

Tabela 6. Klimatološke karakteristike općine Gradačac 

Meteorološka stanica Gradačac 

Period 

1971.- 

2000.god 

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 

Sr. 

God. 

Sr. mjes. 

temp. zraka, 

(°C) 

0,6 2,6 6,8 11,2 16,3 19,4 21,3 20,9 16,7 11,5 5,8 2,2 11,3 

Aps. max. 

temp. zraka, 

(°C) 

21, 

0 

23, 

2 

27,0 28,0 34,0 35,5 39,8 39,8 34,6 30,0 27,6 22,8 39,8*** 

Aps. min. 

temp. zraka, 

(°C) 

- 

21, 

5 

- 

19, 

4 

- 

13,4 

-1,3 -0,6 3,5 6,0 6,0 -0,5 -5,2 

- 

14,0 

- 

17,5 

- 

21,5*** 

Sr. mjes. rel. 

vl. zraka, (%) 

* 

Sr. mjes. kol. 

pad., (l/m 2 ) 

81 80 74 69 70 69 70 72 74 78 81 83 75 

56 55 57 69 86 98 85 77 72 68 82 58 865 ** 

* Vrijednosti za period 1961. – 1990. godina 

** Godišnja suma 

*** Max. i min. apsolutna vrijednost 

U “Elaboratu o geomehaničkim istraživanjima za potrebe izgradnje sanitarne deponije u Gradačcu” 

navedeno je da je na četiri uzorka otpadne vode iz deponije obavljena bakteriološka analiza, te da 

se daje prikaz “štetnih bakterija u vodi”. Iako su rezultati ove analize dostupni, oni su manje 

značajni od ukupnih fizičko – hemijskih karakteristika filtrata, te je neophodno iste utvrditi prije 

naredne faze izrade projektne dokumentacije. 

2.9. Zrak 

Kvalitet zraka u ovom području je na visokom nivou budući da u široj okolini ne postoje veći 

zagađivači koji bi doprinosili lošem kvalitetu zraka. Ispod je prikazan kvalitet zraka (Slika 11.i) na 

kojoj se jasno vidi da je kvalitet zraka oko deponije na visokom nivou (zona 0 i 1), dok je u južnijim 

krajevima kvalitet zraka lošiji (zone 2, 3 i 4) najviše zbog industrijskih postrojenja na tim lokacijma. 

38


Slika 11. Kvalitet zraka šireg područja 

2.10. Zemljište 

Pedološka obilježja područja 

Reljef je u osnovi opredjelio, inaugurirao i rasporedio pedološke elemente na dvije osnovne 

kategorije: 

dolinska zemljišta, 

brežuljkasta – bregovita zemljišta. 

U predmetnom području značaja imaju obje kategorije, jer se teritorija razvila u dolini Gradašnice i 

u njenom brežuljkastom zaleđu. U aluvijalnoj ravni Gradašnice nalaze se aluvijalna karbonatna tla 

koja su smeđe boje i koja imaju veći ili manji procenat ilovača. 

Uz aluvijalna karbonatna tla karakteristična su i siva mineralna močvarna zemljišta. Na ocjeđenim 

dijelovima aluvijalne ravni Gradašnice javljaju se i dolinska prahuljasta tla koja su nastala na 

pijescima, muljevito – šljunkovitim i laporovitim naslagama. U aluvijalnim ravnima javljaju se i zone 

crvenkastih odnosno crvenkasto – smeđih karbonatnih zemljišta, tipa rendima koja su se razvila na 

39


laporovitim krečnjačkim podlogama. U kategoriji brežuljaksto bregovitih zemljišta ubrajamo 

nekoliko tla koja su se razvila u vrlo obilato formiranom rastresitom površinskom sloju. 

Deponija „Višnjik“ se nalazi na stabilnom terenu. Zemljište na i oko deponije pripada prvoj zoni 

(I.II.III.IVb I IVa bonitet). 

Prema postojećim geološkim i geomehaničkim podlogama (Elaborat o geomehaničkim istražnjima 

za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u Gradačcu, Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla i 

Elaborat o geološkim istražnim radovima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u Gradačcu, 

Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla), teren na kojem se nalazi deponija građen je od 

homogeno-glinovitih i pjeskovitih naslaga tla. Utvrđeno je da tlo čini žuto – smeđa glina, 

visokoplastična i vodonepropusna. Na osnovu izvedenih sedam bušotina dubine od 10,0 do 21,0 

m konstatovan je homogen sastav materijala. Za razmatrani lokalitet registrovan je sljedeći sastav 

materijala sa geomehaničkim prosječnim karakteristikama i to: 

Žuto-smeđa glina visokoplastična, tvrda 

zapreminska težina 

vlažnost w = 21,0 – 24,5 % 

poroznost n = 31,0 % 

modul stišljivosti određen na terenu 

kohezija 

ugao unutrašnjeg trenja = 23° - 25° 

Deponija Višnjik se nalazi na stabilnom terenu. Teren je dijelom ravan, a dijelom vrlo blago valovit. 

Tijelo deponije je okruženo njivama na južnoj i sjevernoj strani, nižim šumskim pojasom na 

zapadnoj, jugo-zapadnoj i sjevero-zapadnoj strani, te regionalnim putem Gradačac - Modriča na 

istočnoj i sjevero-istočnoj strani. 

2.10.1. Površine pod minama 

Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) je u toku 2010. godine izvršio čišćenje od mina na 

lokaciji postojeće deponije. Ukupno očišćena površina iznosi cca 20.000 m 2 , a pronađena su 4 

komada NUS-a i to: 

Gran. 105mm 1 kom 

Gran 40 mm 1 kom 

TMA-4 

2 kom 

Detaljan uvid o dokazima o izvršenoj kontroli kvaliteta deminiranja dat je u prilogu. 

Prilog: Zapisnik o preuzimanju deminirane površine ili građevine za lokalitet Donji Skugrićdeponija-BHMAC 

ID 12897 

Prilog: Prikaz deminiranih površina i zona bez vidljivog rizika 

Prilog: Uvjerenje o izvršenoj kontroli kvaliteta deminiranja 

40


Na sliciSlika 12. e prikazana lokacija-deponija Višnjik (bijela boja) koja nije pregledana od 

straneBHMAC pregledani a koji su očišćeni. Veći dio deponije gotovo uopće nije pregledan. 

Slika 12. Prikaz lokacije-deponija „Višnjik“,koja nije pregledana od strane BHMAC 

2.11. Klimatske karakeristike područja 

Područje na kojem se nalazi deponije „Višnjik“ ima umjerenokontinentalnu klimu. U 

Tabela 7. su prikazani osnovni klimatološki podaci za ovo područje. 

Tabela 7. Klimatološki podaci za Gradačac (2004 – 2008. godina) 

Srednja temp. Srednja brzina vjetra Pritisak Padavine 

Sr. rel. vlažnost 

Insolacija 

(°C) 

(m/s) 

(mbar) 

(mm) 

(%) 

(h) 

11,0 1,7 987,0 850 74 2081 

Deponija nema uticaj na meteorološke i klimatske karakteristike, već one imaju uticaj na deponiju. 

Deponije se izgrađuju u svim dijelovima svijeta bez obzira na klimatske i meteorološke 

karakteristike, a temperatura, količina padavina i evapotranspiracija utiču samo na brzinu 

razgradnje u tijelu deponije. One se koriste samo za proračune količine slivnih voda, dok će za 

proračun kolicina procjednih voda presudan faktor imati koeficijent vodonepropusnosti prekrivnog 

materijala. 

41


2.12. Kultuno-historijsko nasljeđe 

Na užem području deponije nema registrovanih kulturno-historijskih objekata koji bi mogli biti 

ugroženi. Na široj lokaciji, tačnije u samom gradu Gradačcu nalaze se dva nacionalna spomenika 

za koje je donesena odluka i to: 

Stari grad Gradačac sa Gradaščevića kulom 

Husejnija džamija 

Graditeljska cjelina-Husejnija (Husein-kapetana Gradaščevića) džamija u Gradačcu proglašava se 

nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čine: džamija, abdesthana, 

biblioteka i harem sa nišanima i ulazne kapije. 

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. br. 1192 i 1193 (novi premjer), što 

odgovara k.č.br. 9/86, 9/87 i 9/244 (stari premjer), z.k.uložak broj 725 k.o. Gradačac, Opština 

Gradačac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. 

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka 

Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog 

sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02 i 6/04). 

Također nalaze se i dva nacionalna spomenika koji se nalaze na privremenoj lisit i to: 

Fadil-paše medresa 

Gradašćevića kuća 

Prilog: Graditeljska cjelina – Husejnija (Husein-kapetana Gradaščevića) džamija u 

Gradačcu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: 

nacionalni spomenik). Broj: 07.2-2-255/04-5; 2. novembra 2004. God. Sarajevo; 

Prilog: Graditeljska cjelina – Stari grad u Gradačcu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne 

i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). 

42


3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA 

OKOLIŠ 

3.1. Uticaj na zrak 

Uticaj odlagališta otpada „Višnjik“ na kvalitet zraka ovisit će o mnogim faktorima. Osnovni su 

meteorološke prilike, posebno temperatura zraka, tlak zraka, relativna vlažnost zraka, vrste 

padavina, te smjer i brzina vjetra. Veoma važan je i sastav otpada, te pravilno pridržavanje 

predviđene tehnologije zbrinjavanja otpada. 

Na temelju predviđenih rješenja odlagališta otpada, tehnologije daljnjeg zbrinjavanja otpada i 

meteoroloških prilika koje vladaju na području odlagališta može se pretpostaviti da će se nešto 

intenzivniji miris sa odlagališta otpada osjećati samo neposredno uz radni prostor odlaganja 

otpada. 

Uticaj na zrak u području ima različite uzroke: 

uticaj gasova s odlagališta 

uticaj ispušnih gasova mehanizacije na odlagalištu i transporta 

zagađivanje zraka lebdećim česticama 

Predviđeno je mjesečno deponiranje cca 1000 tona otpada što odgovara dovozu oko 6 kamiona 

dnevno. Uslijed pojačanog prometa i rada s kamionima i drugim transportnim sredstvima doći će 

do zagađivanja zraka izduvnim gasovima i prašinom. 

U uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama (prašina) s 

površine odlagališta. 

Tokom sanacije odlagališta može se očekivati zagađivanje zraka usljed prometovanja teretnih 

vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske operative. Na lokaciji se zrak može kontaminirati 

lebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Ovi će 

utjecaji biti prisutni samo na užoj lokaciji izvođenja radova i privremenog su karaktera. Također, u 

toku prebacivanja otpada može se očekivati privremeno zagađivanje zraka koje je lokalnog i 

privremenog karaktera. 

3.2. Uticaj na mikroklimu 

Uticaj odlagališta otpada na klimatske promjene je nedokaziv, ali će se najvjerovatnije osjetiti samo 

na prostoru kojeg zaposjeda odlagalište otpada i to više na dijelu na kojem će se odlagati novi 

otpad, a ispoljit će se kroz povišenje temperature zraka uslijed povišenih temperatura u tijelu 

odlagališta. 

Posljedice ovih mikroklimatskih promjena ispoljit će se tek u nešto intenzivnijim procesima 

evaporacije i evapotranspiracije, te nešto bržem procesu otapanja snijega na prostoru odlagališta. 

Prikupljanje gasova iz tijela deponije 

Osnovne komponente produkovanog gasa u deponijama čvrstog komunalnog otpada predstavljaju 

opasnost po zdravlje osoblja zaposlenog na deponiji i stanovništva u okolini deponije, a nepovoljno 

43


utiču i na vegetacioni pokrivač. Da bi se izbjegle navedene nepovoljne pojave, i one navedene u 

uvodu, u toku korištenja i nakon zatvaranja deponije, ovim rješenjem predviđena je evakuacija 

gasova iz tijela deponije uz pomoć vertikalnih bunara, koji po dubini obuhvataju skoro sav odloženi 

otpad na deponiji. 

1-bunari od perforiranih PEHD cijevi, 2-zabrtvljen bazis deponije, 3-planum 

Slika 13. Ventilacioni bunari za evakuaciju gasova 

Prethodno je prikazan raspored takvih bunara u okviru jedne deponije, s tim da oni, po visini 

gledano, treba da budu iznad završnog prekrivnog sloja najmanje 1-3 m. Temelj bunara je 

potrebno izraditi od nabijenog betona, a postavlja se na pripremljenu podlogu zone deponovanja. 

PEHD cijevi dužine 1,0 m se postepeno postavljaju kako napreduje popunjavanje deponije. 

Preporučeni razmak između bunara je 20-40m, a njihov broj se određuje prema očekivanoj 

produkciji gasova. 

Bunari se izvode od perforiranih PEHD cijevi prečnika 80-150 mm koji se postavljaju u perforiranu 

betonsku cijev prečnika 60-120 cm. Međuprostor između cijevi popunjava se granulisanim riječnim 

ili ispranim lomljenim šljunkom veličine zrna d ≥ 16 mm-32mm. Zahtjeva se izdizanje vrha PEHD 

cijevi najmanje 0,5 m iznad završno obrađene gornje površine deponije. Preporučuje se izgradnja 

gorionika koji sadrže dodatnu zatvorenu komoru u kojoj se gasovi duže zadržavaju, tako da se 

postižu veće temperature sagorijevanja i manje emisije zagađenja. 

Plin se skuplja ugradnjom plinskih bunara koji se postavljaju od dna deponije i rastu zajedno sa 

slojem deponiranog materijala. Bunari se postavljaju u rasteru od 17x17 m do 40 x 40 m u 

zavisnosti od toga da će otplinjavanje biti pasivno ili aktivno. 

Za potrebe pasivnog otplinjavanja izvode se u rasteru od 17 x 17 m bunari sa glavama za 

otplinjavenje kojima se preko filtera plin ispušta u atmosferu. Kod aktivnog otplinjavanja, bunari se 

postavljaju u rasteru od 30 x 30 do najviše 40 x 40 m, čije se glave spajaju na plinske cjevovode 

kojima se odvode na visokotemperaturne baklje za spaljivanje ili ako plina ima dovoljno, 

proizvodnju električne energije. Odluku o tome da li će se izvesti pasivni ili aktivni sistem 

44


otplinjavanja donijet će projektant u dogovoru sa investitorom u fazi izrade glavnog (izvedbenog) 

projekta a na osnovu tačnog proračuna količina plina. 

Vertikalni plinski bunari će se graditi u skladu sa povećanjem visine sloja otpada. Prosječna visina 

plinskih bunara će biti oko 12 m. Za kvalitetno odsisavanje deponijskog plina će biti potrebna 

izgradnja 16 bunara za oba polja odlaganja. 

3.3. Uticaj na floru i faunu 

Ne očekuje se da će sanacija postojećeg odlagališta otpada imati direktnih uticaja na autohtonu 

floru i faunu područja na kojem je locirano. Naime, prostor koji zauzima deponija će se ovim 

projektom urediti i uslovi za rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta će se poboljšati. 

Mogući utjecaji na floru mogu se pojaviti prilikom radova, koji mogu dovesti do privremene 

devastacije biljnog pokrova na lokaciji zahvata. Također usljed radova može doći do povećane 

koncentracije čestica prašine u zraku koje mogu imati negativan utjecaj na okolnu vegetaciju, 

odnosno na proces fotosinteze. Tijekom sanacije odlagališta otpada, uslijed nepridržavanja mjera 

zaštite ili u slučaju akcidentnih situacija kao što je požar, moguća je pojava negativnog utjecaja na 

okolnu vegetaciju. Buka koja može nastati prilikom rada strojeva utječe na faunu, jer onemogućuje 

stalan boravak životinja i tjera ih da borave izvan dosega izvora buke. 

3.4. Uticaj na pejzaž 

Uzevši u obzir činjenicu da se radi o projektu saniranja, tj. uređivanja postojećeg neuređenog 

odlagališta otpada, ovdje se može govoriti samo o pozitivnom uticaju projekta na pejzaž. 

3.5. Uticaj na nivo buke 

Buka ima značajan uticaj na okolni prostor. Transport i mehanizacija proizvode buku iznad 80 dB. 

Uticaj nivoa buke je nemoguće izbjeći zbog same tehnologije rada odlagališta otpada. 

Ocjenjuje se da buka pojedinačno na nekoliko metara od izvora neće prelaziti 75-80 dB. Gledajući 

generalno, nivo buke ovisiće o odabranim sredstvima transporta, frekvenciji saobraćaja i kvaliteti 

saobraćajnice. 

3.6. Uticaj na prirodna i kulturna bogatstva 

U blizini i na lokaciji deponije „Višnjik“ nema posebno vrijednih prirodnih predjela, ni ostataka 

spomenika materijalne kulture. 

3.7. Identifikacija i opis uticaja deponije na površinske i podzemne 

vode 

Mogući uticaji koje će proizvesti sanacija, eksploatacija i zatvaranje deponije Višnjik na površinske 

i podzemne vode su: 

mogućnost dospijevanja deponijskog filtrata u podzemne vode procurivanjem kroz 

dno i stranice deponije, usljed oštećenja drenažnog sistema ili oštećenja na bazenu za 

prihvat procjedne vode, 

45


mogućnost dospijevanja deponijskog filtrata u prirodne jaruge na zapadnoj strani 

deponije, bilo u toku sanacije pri isušivanja terena ispod postojećeg otpada, bilo u toku 

eksploatacije iz bazena za prihvatanje filtrata, 

mogućnost zagađenja površinskih voda pri spiranju sa okolnih parcela na koje je 

moguće taloženje vjetrom raznesene prašine 

3.8. Identifikacija i opis uticaja na tlo 

Mogući uticaji sanacije, eksploatacije i zatvaranja deponije Višnjik na tlo ogledaju se u: 

trajnoj uzurpaciji zemljišta koje je prostornim planovima predviđeno za druge namjene 

(poljoprivredno, šumsko, zaštitni pojas magistralnog puta), 

mogućnosti zagađivanja tla na i oko deponije deponijskim filtratom, 

mogućnost zagađivanja okolnih parcela raznošenjem na njih emitovane prašine, sitnih 

čestica i para, koji usljed infiltracije prolaze u tlo, 

mogućnost slijeganja tla ispod tijela deponije, i 

degradacija zemljišta na mjestu pozajmišta materijala za prekrivku. 

3.9. Identifikacija i opis uticaja deponije u vanrednim uslovim 

(segmenti vode i tlo) 

Pod vanrednim uslovima na lokaciji deponije Višnjik smatraju se naredne pojave grupisane po 

sličnosti uticaja na funkcionisanje deponije: 

poplave, kiše velikog intenziteta, visoki snijeg i sniježni nanosi, 

potresi, klizanje i odronjavanje zemljišta, slijeganje zemljišta, 

izuzetno visoke ili niske temperature vazduha, suša, 

eksplozije plina, požar, radioaktivno zagađivanje 

3.10. Poplave, kiše velikog intenziteta, visoki snijeg i sniježni nanosi 

S obzirom na topografiju i hidrografiju lokacije, pojava poplave je malo vjerovatna. U izvedenim 

bušotinama od kojih je najdublja duboka 21,0 m nije nađena podzemna voda. Površinske vode iz 

pravca jugo-istoka i juga odvest će se pored deponije obodnim kanalima. Kod kiša velikog 

intenziteta doći će do povećanja količine filtrata, ali se ova pojava neće desiti trenutno. Moguće je i 

direktno punjenje bazena za filtrat oborinskom vodom i promjena njenog sastava, što bi nepovoljno 

uticalo na proces prečišćavanja filtrata (u slučaju predtretmana) ili na proces razgradnje u tijelu 

deponije (u slučaju recirkulacije filtrata). Karakter ovih pojava je kratkotrajan. U slučaju visokog 

snijega, pri njegovom topljenju stvorit će se veće količine deponijskog filtrata, kao i veće količine 

otpadnih voda sa saobraćajnih površina. 

46


3.11. Potresi, klizanje i odronjavanje zemljišta, slijeganje zemljišta 

Prema podacima iz studije “Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja 

Tuzlanskog kantona” na području Gradačca u narednih 100 godina očekuju se potresi intenziteta 

do 7.5 stepeni Merkalijeve skale. Ovakvi potresi uzrokuju materijalnu štetu na objektima, dakle 

moguće je da dođe do oštećenja objekata i infrastrukture u okviru deponije, od čega je posebno od 

interesa moguće oštećenje drenažnog i kanalizacionog sistema pri čemu je moguće isticanje 

filtrata na okolni teren, te njegovo dospijevanje u postojeće jaruge, i dalje, u veće vodotoke. U 

slučaju zemljotresa ne očekuju se veća pomjeranja otpada, izuzev manje pojave erozionih 

procesa. Uzimajući u obzir topografiju i građu terena, pojava klizanja i odronjavanja je malo 

vjerovatna. Deponija je locirana na stabilnom terenu. Moguće je klizanje ili odronjavanje na 

samom tijelu otpada ukoliko se odlaganje i kompaktiranje ne bude vršilo propisno. 

Pri odlaganju otpada na deponiju Višnjik može se očekivati slijeganje terena do maksimalno 15 

cm. Usljed slijeganja ove veličine, moguće je da dođe do poremećaja nagibnih ravni na uređenom 

dnu deponije i do oštećenja drenažnog sistema u slučaju da njegovo izvođenje nije bilo kvalitetno. 

Proces slijeganja na tlu koje je podloga deponiji tekao bi kroz duži vremenski period, pri čemu bi 

vjerovatno sloj pijeska iznad drenažne cijevi postepeno amortizirao nastalu promjenu, te ne bi 

došlo do značajnijih oscilacija u prilivu filtrata i funkcionisanju drenažnog sistema. 

3.12. Izuzetno visoke ili niske temperature zrak, suša 

U prilici da se pojave izuzetno visoke temperature zraka, moguće je da zbog bržeg sušenja 

površinskog sloja otpada u zraku dođe do pojave povećane koncentracije prašine koja raznošena 

vjetrom može zagaditi okolne parcele, a pri prvoj pojavi padavina da dospije u jaruge i druge 

vodotoke, te infiltracijom u tlo. Moguće je i povećano isparavanje filtrata iz bazena za filtrat, što 

može izmijeniti uslove rada uređaja za tretman ili pumpi za recirkulaciju. 

Dugotrajne povećane temperature zraka obično su povezane i sa pojavom suše, što bi uzrokovalo 

nedostatak vode za sanitarne i potrebe pranja kontejnera i točkova vozila, pri čemu bi kamioni 

kada napuste deponiju raznosili nečistoće na javne površine. 

Pojava izuzetno niskih temperatura zraka može eventualno uticati na proces razlaganja otpada u 

tijelu deponije, što ima za posljedicu promjenu kvaliteta filtrata, te može izazvati probleme u 

funkcionisanju uređaja za tretman filtrata ili opreme za pumpanje filtrata pri recirkulaciji. 

3.13. Eksplozije plina, požar, radioaktivno zagađivanje 

U slučaju eksplozije ili požara, a u zavisnosti od intenziteta istog, došlo bi do povećane potrošnje 

vode iz gradskog vodovoda, do polijevanja vode po tijelu deponije, dakle povećane količine filtrata 

(u zavisnosti od trenutne vlažnosti deponije), te je moguće raspršavanje zagađujućih gasova i 

čestica na okolne parcele, a pri padavinama i dospijevanje zagađenih materija u jaruge i druge 

vodotoke, te infiltracijom u tlo. 

Radioaktivno zagađivanje moguće je usljed ratnih dejstava, havarija, prirodnog povećanog 

zračenja iz svemira itd., a najvjerovatnije je u slučaju nedovoljne kontrole otpada pri prijemu na 

deponiju. U ovom slučaju, posebno ako koincidira sa potresom, teoretski je moguće dospijevanje 

filtrata koji je bio u dodiru sa radioaktivnom optadom u vodotoke, te raznošenje čestica vjetrom po 

okolnim parcelama. 

47


3.14. Uticaj nakon zatvaranja deponije 

Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja, odnosno nakon popunjavanja tijela deponije 

pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem pozitivno će uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni 

pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se izvode na vršnim i bočnim stranicama tijela deponije, imaju 

višestruku ulogu. Najvažniji cilj pokrovnog brtvenog sloja je onemogućavanje prodora oborina u 

otpad, odnosno smanjenje količine procjednih voda. Na taj se način smanjuje eventualni negativni 

uticaj odlagališta na kvalitetu podzemnih voda. 

Druga važna zadaća pokrovnog sloja je sprječavanje nekontroliranog zagađivanja zraka pasivnim 

otpuštanjem bio-plina, lebdećih čestica, aerosola i drugih produkata. Na taj način bio-plin, kao 

produkt biorazgradnje otpada, može se ekonomično iskorištavati. 

Ozeljenjivanje pokrovnog sloja adekvatnom vegetacijom, osim što će imati pozitivan uticaj na 

estetski izgled deponije, odnosno njegovo uklapanje u okolni prostor, pozitivno će uticati na 

održavanje vlažnosti pokrovnog sloja, te smanjenu mogućnosti pojave ispiranja i erozije pokosa. 

48


4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA 

NA OKOLIŠ 

4.1. Mjere za ublažavanje uticaja na zrak 

Potrebno je pratiti i osnovne meteorološke parametre (brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna 

vlažnost i pritisak zraka). 

Vršiti evidenciju i analizirati stanje metana u odlagalištu 

U slučaju pojave prekomjernih koncentarcija 

Vršiti opažanje pojave neugodnih mirisa 

Potrebno je postaviti sedimentatore za mjerenje količine čvrstih čestica. Na osnovu 

rezultata odrediće se vrijeme mjerenja 

Potrebno je u sušnim mjesecima vlažiti saobraćajnice i ostale površine na kojima se skuplja 

prašina 

Prašina se može smanjiti obaveznim redovnim dnevnim prekrivanjem odloženog otpada 

inertnim materijalom 

Potrebno je obavezno natkrivanje kamiona ceradom i pranje točkova kamiona koji dovoze 

otpad na deponiju. Također, potrebno je ugraditi katalizatore u kamione, bez obzira na 

vrstu goriva. 

4.2. Mjere za ublažavanje uticaja na mikroklimu 

Dnevno i periodično prekrivanje. 

4.3. Mjere za ublažavanje uticaja na floru i faunu 

Sanacijom postojećeg odlagališta otpada, stvoriće se uslovi za obnovu određenih staništa, što će 

pozitivno uticati na daljnji razvoj flore i faune. Opasnost postoji od stvaranja staništa neautohtonih 

vrsta, kao i povećana brojnost staništa i migracija ptica u području deponije. Sakupljanje ptica na 

odlagalištu može se spriječiti putem akustičnih signala u čujnom i ultrazvučnom spektru, te 

poticanjem staništa plemenitih grabiljvica (jastreb, soko, orao itd.), ili njihovim uzgojem. Radi 

onemogućavanja kontakta ptica s otpadom i raznošenja otpada po okolnom terenu i raslinju, 

potrebno je svakodnevno prekrivati dovezeni otpad slojem inertnog materijala. Suzbijanje 

glodavaca i insekata treba obavljati redovitom deratizacijom i dezinsekcijom, što ih provode za to 

ovlaštene ustanove koje imaju dozvolu Ministarstva zdravstva. 

49


4.4. Mjere za ublažavanje uticaja na pejzaž 

Zatvaranjem pojedinih faza deponovanja, prostor je potrebno rekultivisati sadnjom grmlja i druge 

autohtone vegetacije. Nakon konačnog zatvaranja deponije, prostor je potrebno zatraviti i zasaditi 

grmljem, a nakon nekoliko godina mirovanja treba zasaditi drvenastu vegetaciju koju će odabrati 

nadležni lokalni organ 3 . 

Na granici deponije sa saboraćajnicom i privatnim kućama potrebno je zasaditi drveće ili neku 

drugu vrstu ograde, koje će u isto vrijeme imati i funkciju absorbera buke. (vrstu ograde dogovoriti 

u saradnji sa izrađivačem Glavnog projekta sanacije deponije „Višnjik“) 

4.5. Mjere za ublažavanje uticaja na nivo buke 

Promet kamiona i rad na odlagalištu stalan je izvor buke. Potrebno je smanjiti uticaj buke na 

sljedeći način: 

vremenskim radom deponije i pravilnim razmakom dovoza otpada 

prirodnim barijerama (sadnja visokog drveća) prema najbližim recipijentima (privatne kuće i 

saobraćajnica) ili u slučaju potrebe, fiksnim barijerama za smanjenje nivoa buke. (vrstu 

ograde dogovoriti u saradnji sa izrađivačem Glavnog projekta sanacije deponije „Višnjik“) 

4.6. Opis mjera za ublažavanje i sprječavanje negativnih efekata 

deponije Višnjik (segmenti vode i tlo) 

Najznačajnija primjenjena mjera za ublažavanje i sprječavanje negativnih efekata deponije Višnjik 

na vode i tlo predstavlja izbor lokacije. Odabrana lokacija po svojim hidrogeološkim 

karakteristikama je izuzetno povoljna, prisutan je sloj vodonepropusne gline od minimalno 10.0 m, 

a pri izradi bušotina nije se naišlo na podzemnu vodu ni u jednoj od bušotina. Iz navedenog se 

može zaključiti da je mogućnost zagađenja podzemnih i površinskih voda u pravilno izgrađenoj i 

eksploatisanoj deponiji svedena na minimum. 

U prilog tome govori i činjenica koja je ranije pomenuta da se ista lokacija koristila za divlje 

deponovanje još od 1965. godine. Do sada na lokaciji nije zabilježena pojava podzemnih voda. 

Analize uzoraka iz svih bušotina nisu pokazale prisustvo podzemnih voda. 

Na ostalim lokacijama sjeverno od deponije , koje bi mogle biti ugrožene , nije vršena analiza 

kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika podzemnih voda . Dodatna predviđena mjera za 

ublažavanje uticaja je formiranje polja za deponovanje ukopavanjem u sloj gline do dubine od 5.0 

m. Ovim rješenjem stvara se vodonepropusni bazen koji je u mogućnosti da prihvati filtrat u 

šupljinama kompaktiranog otpada, i tu ga zadrži do aktiviranja drenažnog sistema za evakuaciju 

viška filtrata. 

Pored dobre zaštite debelim slojem gline, idejnim projektom predviđena je dodatna zaštita tla i 

podzemnih voda od zagađenja postavljanjem brtvenog sistema od vještačkih materijala na dno i na 

kosine jame. Ovaj sistem se na dnu sastoji od sljedećih slojeva (posmatrajući od vrha prema dnu): 

3 Organ koji u općini upravlja šumama 

50


zaštitni geotekstil 300 g/m2, 

drenažni sloj šljunka 16/32 mm, d=50 cm, k=10-1 cm/s, 

PEHD drenaža za skupljanje podzemnih voda, DN 315mm, SDR 17, PN 10, 

zaštitni geotekstil 1200 g/m2 

GMB – PEHD geomembrana (MST/MSB, obostrano hrapava, d=2.5mm), 

Mineralni brtveni sloj debljine 2x25 cm, k=10-9 cm/s, zgusnut 92% SPP, i 

Prirodno tlo. 

Iako su navedeni slojevi projektovani u idejnom projektu, diskutabilna je neophodnost ugrađivanja 

svih navedenih slojeva na lokaciju koja je već prirodno dobro zaštićena od zagađenja podzemnih 

voda. 

U toku izrade glavnog projekta potrebno je usvojiti rješenje koje će adekvatno zaštititi vode i tlo na 

lokaciji, ali neće nepotrebno povećati cijenu izgradnje objekta. Napominje se da Aneks I EU 

direktive 1999/31/EC preporučuje ugradnju vještačkog brtvenog sloja i u uslovima kada postoji 

adekvatna geološka barijera. 

Idejnim projektom predviđena je ugradnja drenažnog sistema za prikupljanje i odvođenje viška 

filtrata (povećana vlažnost u tijelu deponije pozitivno utiče na razgradnju organskih materija). Ovaj 

sistem projektovan je da se omogući pravilna razgradnja otpada, te da se zaštiti okolina. 

Sistem drenažnih cijevi sastoji se iz PEHD drenažnih cijevi profila 315.0 mm položenih u drenažni 

sloj šljunka od 0.50 m na rastojanju od 30.0 m. Cijevi su položene u pravcu sjever – jug i 

završavaju šahtom za reviziju. Iz šahtova za reviziju deponijski filtrat se vodi do bazena za filtrat, 

gdje dolazi do homogenizacije filtrata. Po prikupljanju filtrata u bazenu za filtrat moguće su dvije 

opcije: 

tretman filtrata do zakonom predviđenih karakteristika, te njegovo ispuštanje u javni 

kanalizacioni sistem i 

recirkulacija filtrata iz bazena za prikupljanje filtrata na tijelo deponije. 

1. Prva opcija predstavlja nepovoljnije rješenje iz razloga nepostojanja recipijenta za tretirani 

filtrat, te bi isti bilo potrebno odvesti do javnog kanalizacionog sistema u naselju Duren. 

2. Druga varijanta podrazumijeva pumpanje filtrata iz bazena za filtrat i raspoređivanje istog po 

radnim poljima deponije. 

U okviru izrade glavnog projekta potrebno je uporediti ekonomsku izvodivost ove dvije varijante, 

pogotovo imajući u vidu relativno kratak rok korištenja deponije od 5 godina. 

U fazi izrade Glavnog projekta potrebno je rješenje definirati u skladu sa Direktivom o odlagalištima 

otpada 1999/31/EC. Prema Direktivi, plohe odlagališta, na koje se odlaže otpad, potrebno je 

izgraditi na tlu koje zadovoljava uvjete maksimalne vrijednosti vodopropusnosti: 

– odlagalište za neopasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra, 

Prirodno tlo u ovom slučaju predstavlja geološku/mineralnu barijeru. Ukoliko tlo na lokaciji ne 

zadovoljava tražene uvjete, njihovo ispunjenje može se osigurati i nanošenjem umjetnih brtvenih 

slojeva na područje temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta kako bi se dobilo jednakovrijedno 

51


svojstvo tla s obzirom na vodonepropusnost i zadržavanje vode. Umjetni brtveni sloj ne smije biti 

manji od pola metra. 

Prethodna se odredba odnosi na umjetno izrađenu mineralnu barijeru (kompaktirani slabopropusni 

sloj glinovitog materijala) ili na kombinaciju mineralne barijere i geomembrane a ne na umjetni sloj 

(geomembrana) kako ga definira Direktiva. 

Direktivom je jasno navedeno da se brtvljenje, uz izvođenje geološke barijere, mora osigurati i 

ugradnjom umjetnih slojeva (geomembrana) pa je tako uobičajeno da sve nove plohe za odlaganje 

otpada na području država članica EU a i šire imaju izvedene kompozitne brtvene sustave 

(geološka/mineralna barijera koja služi i kao atenuacijski sloj + umjetni nepropusni sloj). 

Međutim, u uvjetima ograničene dostupnosti prirodnih (mineralnih) brtvenih materijala temeljno 

brtvljenje uz geomembranu sve se češće postiže ugradnjom umjetnog mineralnog sloja - 

geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL-a). To je sloj prirodnog bentonita (slabo propusne 

gline) tvornički ugrađenog između dva geotekstila koji se isporučuje na odlagalište u rolama kao i 

geomembrana. Ovakvo alternativno rješenje pravu primjenu i opravdanje posebno dobiva u krškim 

terenima gdje je dostupnost glinovitih materijala svedena na minimum i često je u realnim 

financijskim okvirima nemoguće izvesti brtvene slojeve od prirodnih materijala u traženim 

debljinama. Iznimku čine potpuno nova odlagališta gdje se o ovim zahtjevima vodi računa još 

prilikom odabira lokacije odlagališta. Iako se na ovaj način ne osigurava minimalno traženih 0.5 m 

debljine umjetnog brtvenog sloja, zadovoljeni su traženi uvjeti maksimalne vodopopusnosti te 

dozvoljene količine eluata koji se procjeđuje kroz brtvene slojeve, uz zadane rubne uvjete. 

Zbog svega navedenog, kod izgradnje novih ploha odlagališta neopasnog otpada poštivajući 

odredbe Direktive moguće je primijeniti sljedeće brtvene slojeve za osiguranje minimalnih uvjeta 

brtvljenja: 

– sloj slabo propusne gline debljine 1 m, k = 1x10-9 m/s u kombinaciji s geomembranom čiju 

debljinu je potrebno proračunati iz uvjeta procjeđivanja i čvrstoće 

– inženjerski umjetni brtveni mineralni sloj debljine 0.5 m, k = 1x10-9 m/s u kombinaciji s HDPE 

geomembranom 

– geosintetski glinenog brtveni sloj (GCL) na koji se polaže HDPE geomembrana 

– gotovi, međusobno tvornički spojeni proizvodi koji se sastoje od GCL-a i geomembrane i koji se 

polažu u samo jednom prelasku stroja 

Drenažni sustav 

Direktivom je također definirana obaveza izvedbe drenažnog sloja debljine veće od 50 cm. Zbog 

debljine jasno je da je riječ o drenažnom sloju od prirodnih materijala čija je dostupnost ponekad 

ograničena. Naime, u sustave za sakupljanje procjednih voda nije dozvoljena ugradnja drenažnih 

slojeva s povećanim udjelom vapnenca te stoga većina drobljenog kamena iz kamenoloma nije 

pogodna za ovu svrhu. 

Osnovni cilj drenažnog sloja je kontrolirano odvođenje procjednih voda iz tijela odlagališta i 

ograničenje stupca vode na brtvene slojeve ispod drenažnog sloja. Ova visina ograničena je na 30 

cm te se svi drenažni slojevi proračunavaju na efektivnu visinu od 30 cm. Prema tome preostalih 

20 cm služi isključivo kao zaštitni sloj. U tom se slučaju može se pristupiti korištenju alternativnog 

umjetnog geosintetskog drenažnog sloja koji ima kapacitet jednak kapacitetu drenažnog sloja 

52


debljine 30 cm., uz obaveznu ugradnju zaštitnog sloja debljine 30 cm iznad geosintetskog sloja. 

Geosintetski dren se proračunava na način da se tečenje procjedne vode odvija samo u debljini 

geosintetskog drenažnog sloja (cca 6 – 8 mm) te je samim time i stupac vode iznad brtvenog 

sustava manji kao i posljedično procjeđivanje. 

Kod izgradnje novih ploha odlagališta neopasnog otpada moguće je primijeniti sljedeće drenažne 

slojeve za osiguranje ispunjenja traženih uvjeta: 

– sloj drenažnog materijala debljine 50 cm s ograničenim udjelom vapnenca 

– geosintetski drenažni sloj (geomreža između dva geotekstila) sa slojem pjeskovitog materijala 

debljine 30 cm ugrađenim iznad ( Izvor: Sugestije na Izradu Tehnološkog elaborata i Glavnog 

projekta za sanaciju postojeće deponije komunalnog otpada Višnjik na lokalitetu Zrnići – osvrt na 

EU Direktivu o odlagalištima otpada 1999/31/EC i njezinu primjenu za projekte na području BiH, 

Davor Barać, dipl.ing.građ.) 

4.6.1. Prekrivni materijal 

Važan segment zaštite tla bio bi i prekrivni materijal, obzirom da tehnologija deponovanja čvrstih 

otpadaka, podrazumijeva svakodnevno prekrivanje slojeva otpadaka slojem inertnog materijala 

(prekrivni). Pri izboru lokacije od izuzetne važnosti je utvrditi da li takav materijal postoji lokalno ili 

ga treba dovlačiti, što bi poskupilo ukupno deponovanje. Slično je i kad na lokaciji imamo dovoljne 

količine materijala, ali po svom kvalitetu on ne odgovara za prekrivanje, pa ga i u tom slučaju treba 

dovlačiti sa strane. Sve to zahtijeva da se izvrše nužna ispitivanja karakteristika tla i utvrdi njihova 

pogodnost i rezerve za prekrivanje a zatim napravi ekonomska analiza, ako se on mora dovoziti sa 

strane. 

Kako prekriveni sloj u tehnologiji deponovanja ima svoju specifičnu ulogu teško je dati jedinstvenu 

ocjenu nekog materijala, nego se on mora posmatrati sa više aspekata. Takva analiza je prikazana 

u Tabela 8. 

Tabela 8. Karakteristike nekih materijala za prekrivanje 

Zaglinj. 

Zaglinj. 

Namjena 

Šljunak 

Pijesak 

Mulj Glina 

šljunak 

pijesak 

Onemogućava pacovima prokopavanje 

3 2-3 3 1 1 1 

rovova 

Sprječava pojavu insekata 1 2 1 3 3 4 ++ 

Smanjuje prodiranje vlage u deponiju 1 2-3 1 3-4 3-4 4 ++ 

Smanjuje izlazak gasova iz deponije 1 2-3 1 3-4 3-4 4 ++ 

Daje ugodan efekat i onemogućava 

raznošenje papira 

4 4 4 4 4 4 

Omogućava rast vegetacije 1 3 1-2 4 3-4 2-3 

Omogućava ventilaciju i izdvajanje gasova 4 1 3 1 1 1 

53


Legenda: 1 - Slabo; 2 – Dovoljno; 3 - Dobro; 4 – V. Dobro; + - Samo za slučaj kad nema pukotina 

na deponiji; ++ - Samo pri dobroj drenaži. 

Vidljivo je da se za prekrivanje može upotrijebizi različit materijal, no treba znati da na njegovu 

karakteristiku bitno utiču dispozicija i stepen zbijenosti. Dobro pripremljen materijal lako se zbija, 

dok se loše pripremljena pješčana tla i teška glinasta tla sa naporom zbijaju. Ukoliko se vrši 

kombinacija tj. miješanje nepovoljnih tala sa muljem koji se dobije na postrojenjima za 

prečišćavanje otpadnih voda, ali poslije obrade na filter-presama, moguće je dobiti dobar interni 

materijal čime se postižu višestruki efekti. 

4.6.2. Mjere za odabir zona deponovanja i raščišćavanje terena 

Zona deponovanja otpadaka 

Neposredno uz prijemno-otpremnu zonu postavlja se zona deponovanja otpadaka. Međusobno 

ove dvije zone trebaju biti povezane internim saobraćajnicama, koje su stalnog karaktera, bez 

obzira da li se radilo sa pretovarnom stanicaom ili bez nje. Samu zonu čini uređena podloga te niz 

građevinskih i hidrograđevinskih objekata različitie namjene, što zahtijeva iskusan i seriozan 

projektantski prisutp, naročito u slučajevima kad se radi o lokacijama postojećih smetljišta gdje se 

izgradnjom deponije želi riješiti ne samo prečišćavanje otpadaka nego i sanacija terena na kome je 

locirana deponija. Zbog toga su za ovu zonu od izuzetnog značaja geomehaničke geološkohidrološke 

i hidrološke podloge, čiji se podaca, ako treba i tokom projektovanja mogu obogatiti 

dodatnim i specijalnim istražnim radovima. 

Raščišćavanje terena lokacije deponija, zajedno sa uklanjanjem vegetacije i krčenjem, prva je 

faza kod projektovanja, odnosno realizacije zone deponovanja. Ona se može i etapno realizovati, a 

to je moguće uraditi i za ukupan planski period, pogotovo ako se radi o deponijama ispod pet 

godina eksploatacije. Skinuti humus treba uskladištiti na posebnom mjestu, a kasnije koristiti ili u 

okviru dnevnog prekrivenog materijala ili za izradu završenog prekrivenog sloja. 

4.7. Mjere za ublažavanje uticaja na saobraćajnice 

Svaka deponija ima sistem internih saobraćajnica privremenog i stalnog karaktera. Stalne 

saobraćajnice, pored one što povezuje zonu deponovanja sa prijemno-otpremnom zonom mogu 

da budu i na samoj zoni deponovanja ukoliko su postavljene neposredno u bilizini, kao što je u 

ovom slučaju. U zavisnosti od topografskih uslova, kao i odabranog načina popunjavanja deponije, 

interne saobraćajnice mogu presijecati zonu deponovanja. U tom slučaju one su privremenog 

karaktera. 

54


4.8. Mjere u slučaju akcidentnih situacija 

Potrebno je izraditi Plan interventnih mjera za: 

Zaštitu od eksplozije metana 

Zaštitu od požara 

4.9. Ostale mjere 

Oprema na deponijama 

Izbor opreme po broju, vrsti i konstruktivnom karakteristikama, za izvršenje tehničko-tehnoloških 

operacija na zoni deponovanja, ako i opreme koja obavlja svoju funkciju na prijemno-otpremnoj 

zoni, ima izuzetnog značaja. Značaj se ogleda ne samo sa aspekta izvršenja tehnoloških 

operacija, nego i sa ekonomskog aspekta. Naime, praksa drugihz zemalja govori, da cca 30% 

ukupnih troškova koštanja deponije ide na opremu. To zahtijeva da pri fazi projektovanja deponija 

moramo odabrati takvu opremu čije će ukupne karakteristike najbolje odgovarati konkretnom 

slučaju, uvažavajući pri tome uslove lokacije, detalje tehnoloških operacija, kao i druge relevantne 

faktore bitne za izbor optimalne opreme (domaći proizvođač, obezbjeđenje rezervnih dijelova itd.) 

Svi detalji vezani za prijemno-otpremne zone će biti razmatrane u sklopu Glavnog projekta. 

Od ostale opreme potrebno je imati: uređaj za dezinfekciju, aparat za rezanje metala, palete, 

uređaj za pranje vozila, radionički alat i laboratorijska oprema. 

Mehanizacija i njene karakteristike 

Za ravnanje i zbijanje otpadaka koristiti traktore gusjeničare i točkaše, i to sa gumenim ili 

specijalnim metalnim tčkovima. Oni se koriste i za obradu i razastiranje prekrivnog materijala, te 

druge slične operacije. Sam traktor može biti opremljen buldožerom, nožem za zasipanje zemlje, 

frezerom i riperom za kopanje. Za vezana tvrda zemljišta pogodniji su traktori gusjeničari, dok su 

za zemljišta od pijeska, šljunka i glinena tla pogodniji traktori točkaši. 

Gusjeničari su veoma pokretljive mašine, koje, u zavisnosti od dodatne opreme, mogu poslužiti ne 

samo za ravnanje i zbijanje otpadaka, nego i za pripremu podloge na koju će se odlagati otpaci, 

zatim za pripremu internih saobraćajnica, za izvlačenje transportnih vozila, za guranje i razastiranje 

inertnog materijala i do 100 m udaljenosti, te druge slične radove. Ove mašine rado pod svim 

vremenskim uslovima, i njima se uspješno odlažu otpaci, bilo da je u pitanju površinska ili rovovska 

metoda. 

Za rad na deponijama, zbog specifičnih uslova, buldožeri bi trebali ida imaju takva konstruktiuvna 

rješenja koja omogućavaju izdržljivost motora, naročito hlađenje mjenjača i drugih dijelova mašine, 

te kabine za rukovodioce gdje se vrši kondicioniranje vazduha. 

Za manje deponije buldožeri su, zbog svoje univerzalne upotrebe, najzgodniji dok kod većih 

deponija uz njih treba da bude i drugih specijalnih mašina. 

Što se tiče traktora točkaša, on iako brži od gusjeničara, zatim efikasniji za zbijanje otpadaka, ipak 

ima niz drugih manje povoljnih karakteristika, koje ga stavljaju u drugi plan, naročito kad su u 

55


pitanju manje deponije; dok kod većih , u mašinskom parku, mogu naći svoje mejsto. Zahvaljujući 

dobroj brzini, ovi traktori mogu efikasno da premještaju inertni materijal na rastojanje 200-250 m. 

Ukoliko na lokaciji deponije nema povoljnog materijala za prekrivne slojeve, onda moramo imati i 

bagere sa kamionima-kiperima koji će sa neke druge lokacije omogućiti dobavu inertnog 

materijala. Na manjim deponijama, kao šot je deponija „Višnjik“, gdje obično imamo jednu osnovnu 

mašinu, trebalo bi imati i jednu rezervnu, koja bi u svakom trenutku mogla da se uključi u radni 

proces. 

56


5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA 

Prva alternativa ovom projektu je ništa ne raditi, što znači ostaviti divlju deponiju u stanju u kojem 

se trenutno nalazi. Ova alternativa nije prihvatljiva uzimajući u obzir uticaje na okoliš (sadašnje i 

buduće) i na lokalnu zajednicu. Također, odlaganje otpada grada u narednom periodu do sada nije 

riješeno i ova alternativa nije prihvatljiva ni sa tog aspekta. Sama sanacija deponije bez prihvata 

novog otpada nije razmatrana jer ne postoji pripremljena lokacija za odlaganje novog otpada. 

Priprema nove lokacije mora biti u skladu sa usmjerenjima, strategijom i planom FBiH u upravljanju 

otpadom i pripremom nove lokacije, odnosno otvaranje regionalne deponije zahtijevalo bi i vrijeme 

i osigurana finansijska ulaganja što trenutno nije finalizirano. Prema prijedlogu Prostornog Plana 

Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028.godine i prijedlogu Odluke o provođenju 

plana iz augusta 2012. godine, navedena je lokacija za deponiju „Mednica“, općina Gradačac kao 

lokacija za regionalnu deponiju. 

Druga alternativa predloženom načinu sanacije deponije i zbrinjavanju otpada u datim uslovima ne 

postoji. Ova alternativa je da se sanira postojeća deponija i to na način da se produži vijek deponiji 

„Višnjik“. Okolišna procjena je razmotrila potencijalne uticaje na okoliš koji su vezani za Idejni 

projekt koji je izrađen i za odobreni Plan prilagođavanja, ali kao što je pomenuto ne razmatra 

projektne alternative, ne identificira načine poboljšanja izbora projektnih alternativa. Također je 

razmotrena altrenativa koja je prema Prostornom planu Tuzlanskog kantona iz 2005.godine, 

planirala izgradnju regionalne deponije čvrstog otpada, a postojeća lokacija deponije u Gradačcu 

„Višnjik“ bi se sanirala i zatvorila. Kako do sada nije određen lokalitet za regionalnu deponiju 

čvrstog otpada, u Planu prilagođavanja je bila predložena lokacija nove međuopćinske deponije 

(Gradačac i Srebrenik). Nova lokacija bi se nalazila na krajnjem sjeveru K.O. Vučkovci (lokalitet 

„Mednica“) na površini od 10,67 ha i obuhvatala bi 23 parcele. Predložena lokacija se nalazi u 

nenasaljenom području općine i u radijusu od 2,0 km nema izgrađenih objekata. Sa aspekta 

geoprometnog položaja, lokacija se lako može povezati sa rekonstrukcijom lokalnog puta Vučkovci 

– Donji Lukavac sa regionalnim putem čime se najbolje riješava pristup deponiji. Također sa 

aspekta hidroloških i geoloških karakteristika terena, planirani lokalitet deponije je neuporedivo 

povoljniji u odnosu na postojeću lokaciju. Površina predložene lokacije bi se mogla koristiti na duži 

vremenski period, a njen položaj je i vizuelno povoljan. 


prijedlogu Odluke o provođenju plana iz augusta 2012. godine navedena je lokacija za deponiju 

„Mednica“, općina Gradačac kao lokacija za regionalnu deponiju. 

57


6. NETEHNIČKI REZIME 

JP „Komunalac“ je organizacijakoja je počela koristiti deponiju Višnjik 1965 godine. Jedna od 

osnovnih djelatnosti je i prikupljanje, odvoz i deponovanje čvrstog otpada. JP „Komunalac“ općina 

Gradačac nije u mogućnosti odvoziti otpad na regionalnu deponiju jer su aktivnosti oko izgradnje 

regionalne deponije Lukavačka rijeka u Tuzlanskom kantonu obustavljene. Stoga se i prikupljeni 

otpad odlaže na postojeću općinsku deponiju Višnjik. Postojeća deponija „Višnjik“ nije uređena niti 

je okolinski prihvatljiva, te se može svrstati u kategoriju "divljih deponija“. Deponijom „Višnjik“ 

upravlja općinsko preduzeće JP "Komunalac" Gradačac. JP „Komunalac“ je izradilo Plan 

prilagođavanja za pomenutu deponiju. Plan prilagođavanja je 05.07.2011. godine dostavljen pod 

brojem UP-I/05-23-5-174/11 Federalnom minstarstvu okoliša i turizma. i isti je odobren 13.07.2011. 

godine. Utvrđeno je da je Plan izrađen u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i da 

je izrađen u skladu sa zahtjevima člana 2. Pravilnikao sadržaju plana prilagođavanja upravljanja 

otpadom za postojeća postorojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnosti koje poduzima 

nadležni organ. Operator je imenovao Huseinbašić Fuada, rukovoditelja RJ Komunalije JP 

Komunalac kao odgovornu osobu za provođenje ovog Plana. 

Federalna strategija zaštite okoliša u segment upravljanja otpadom postavila je strateške ciljeve 

razvoja sektora upravljanja otpadom na području FBiH i propisala mjere za njihovo dostizanje. 

Općinske deponije komunalnog otpada, kakva je i deponija komunalnog otpada u Gradačcu, su 

većinom otvorenog tipa i to su najčešće prostori koji ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih deponija niti 

su propisno pripremljeni za tu namjenu. Na ovim odlagalištima otpada ne postoje sistemi za zaštitu 

voda, zemljišta ili zraka. Mali je broj ovakvih deponija na kojima su izvršeni sanacioni poduhvati, 

odnosno regulisanje procjednih voda i gasova nije urađeno. 

S obzirom na stanje deponije, općinsko rukovodstvo je odlučno u namjeri da se poboljša i bitno 

promijeni sadašnje izrazito nepovoljno stanje trajnog odlaganja komunalnog otpada. U tom cilju, 

naručeni i urađeni su: 

Geodetski elaborat, Tuzla, mart 2010, Metrix – inženjering d.o.o., 

Elaborat o geomehaničkim istraživanjima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla, 

Elaborat o geološkim istražnim radovima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Tuzla, juna 2010, Geoprojekt d.o.o. Tuzla i 

Idejni projekat «Sanacija deponije komunalnog otpada u Gradačcu i pretvaranje te iste u 

sanitarnu deponiju», Institut za ekološki inženjering d.o.o., Maribor, novembar 2010. 

Tehnološki elaborat za sanaciju postojeće deponije komunalnog otpada Višnjik na lokalitetu 

Zrnići i izgradnju pratećih objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja, ENOVA, 

novembar 2012. 

Nakon izrade navedene projektne dokumentacije uslijedila je i izrada Studije o procjeni uticaja na 

okoliš i Plana o upravljanju otpadom. 

58


U periodu marta do novembra 2012. godine Operater je pokrenuo aktivnosti na izradi Glavnog 

projekta i Tehnološkog eleborata i ova dopunjena Studija o procjeni uticaja na okoliš je uključila i 

rješenja koja su predviđena navedenim dokumentima. Za potrebe izrade Studije o procjeni uticaja 

na okoliš nisu rađena mjerenja, a korišteni su postojeći podaci. 

Opis predloženog projekta 

Postojeća deponija komunalnog otpada „Višnjik“ nalazi se u sjevero-zapadnoj rubnoj zoni općine i 

to u neposrednoj blizini regionalnog puta Gradačac-Modriča. Ova deponija je po svojim trenutnim 

karakteristikama zapuštena i neuređena, tako da je predviđeno da se izvrši njena sanacija te 

pretvaranja iste u deponiju sa istovremenim proširenjem njenih kapaciteta. Postojeća deponija je 

počela da se koristi od 1965.godine i trenutno zauzima površinu od 3,2 ha, a visina odlaganja 

otpada kreće se od 3,0 do 5,0 m u odnosu na okolni teren. 

Idejnim projektom «Sanacija deponije komunalnog otpada u Gradačcu i pretvaranje te iste u 

sanitarnu deponiju» koji je izradio Institut za ekološki inženjering d.o.o., Maribor, novembar 2010. 

godine predviđena je sanacija postojeće deponije komunalnog otpada u Gradačcu i njeno 

pretvaranje u deponiju za naredni period, sa obuhvatom od 45.000 stanovnika. Idejnim projektom 

je predviđeno uređenje i izgradnja svih objekata koji osiguravaju kvalitetno i sigurno funkcioniranje 

deponije tako da će ista udovoljavati regulativama Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Nakon 

ovog perioda pristupilo bi se zatvaranju i potpunoj sanaciji ove deponije u skladu sa Zakonom o 

zaštiti okoliša. 

Da bi se izvršila sanacija deponije u Gradačcu potrebno je uraditi niz mjera i aktivnosti što uključuje 

izgradnju svih objekata koji osiguravaju kvalitetno i sigurno funkcioniranje deponije, kako bi 

izgrađeni objekat udovoljavao regulativi BiH i Evropske unije. Cilj projekta je sanirati postojeću 

deponiju za prihvat otpada kojeg će stvarati cca. 45.000 stanovnika na način da se sav stari otpad 

trajno izolira i ne utiče na okoliš. 

Sanacije postojeće deponije vrštiti će se u dvije faze. U prvoj fazi će se sanirati cijelo područje 

postojeće deponije. Za potrebe uklanjanja/prebacivanja starog otpada potrebno je izgraditi polje za 

odlaganje. U drugoj fazi izgradit će se deponijsko polje površine 0,6 ha sa kapacitetom od oko 

50.000 m 3 . Faze izgradnje prikazane su na situaciji na sljedećoj 

Upravljanje otpadom na deponiji Višnjik 

Sakupljeni otpad će se na deponiju dovoziti sa kamionima „smećarima“ i kamionima podizačima 

kontejnera. Na ulaznom dijelu gdje bi se trebala nalaziti portirnica i kolna vaga otpad će se vagati i 

bilježit će se količine dovezenog otpada. Zatim će se otpad odvoziti na deponiju gdje će se istresati 

i pomoću kompaktora nabijati u slojeve po 0,5 m. Nakon što se otpad rasporedi i nabije 

kompaktorom u sloj od 0,5 m vršit će se njegovo prekrivanje sa inertnim materijalom. Skupljeni 

otpad će se u reciklažnom dvorištu obrađivati i skladištiti na platou za privremeno skladištenje 

odvojeno prikupljenog otpada u kontejnerima. 

59


Prateći objekti 

Predviđeni prateći objekti koji će se izgraditi za potrebe kompleksa deponije su: 

Reciklažno dvorište, 

Prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada (metali, gume, staklo, 

plastika, papir i td) 


Portirnica 

Kolna vaga 


Objekat s kancelarijama, prostorijama za radno osoblje, sanitarne prostorije itd. 

Garaža sa nadstrešnicom za održavanje radnih strojeva i priručno skladište 

Skladište za kontejnere 

Procjena količina i sastava otpada 

Projektnim zadatkom za izrađen Idejni projekat zadate su bile projektne veličine i to: 

organiziranim odvozom otpada se obuhvaća 45.000 stanovnika 

dnevna količina otpada po stanovniku iznosi 0,7 kg 

dnevna količina otpada iznosi 31,5 t, odnosno 12.000 t otpada godišnje 

odloženi otpad će biti mase 400 kg/m 3 , odnosno za 1 tonu odloženog otpada predviđa se 

potreban volumen od 2,5 m 3 . 

Za izradu Idejnog projekta sanacije uzete su u proračun ipak, nešto veće vrijednosti budući da se u 

BiH već računa sa produkcijom otpada od 1 kg po stanovniku na dan (Federalno ministarstvo 

okoliša i turizma BiH). Također, predviđa se da će masa kvalitetno ugrađenog odloženog otpada 

iznositi 600 kg/m 3 sa godišnjim prirastom ukupne količine otpada od 1 % godišnje. Opis lokaliteta i 

prirodni resursi opštine Gradačac 

Lokacija deponije i opis postojećeg stanja 

Općinska deponija Gradačac je locirana na sjevero-zapadnoj rubnoj zoni Gradačca u FBiH, dijelom 

neposredno pored regionalnog puta Gradačac-Modriča. Udaljenost od gradskog centra iznosi oko 

3,0 km. Najbliže naselje, zaseok Zrnići sa nalazi jugozapadno od deponije, na relativno maloj 

udaljenosti. Sa ostalih strana kompleks deponije je omeđen uglavnom njivama i nižim šumskim 

pojasom. Teren na kome se nalazi deponija je dijelom ravan, a dijelom blago valovit. 

60


Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije 

Šira lokacije deponije 

Deponija Višnjik obuhvata površinu zemljišta od 32.991,0 m 2 . Deponija se proteže na 8 

katastarskih čestica u vlasništvu općine Gradačac. U katastarskom planu zemljište na ovim 

katastarskim česticama, osim samog tijela deponije, opisano je kao njiva, šuma, prilazni put, 

pašnjak i voćnjak. Zemljište na i oko deponije pripada prvoj agrozoni (I, II, III, IVa i IVb bonitet). Za 

lokaciju koja je predmet studije o procjeni uticaja na okoliš izdat je Zemjišnoknjižni izvadak u 

Općinskom sudu Gradačac 08.02.2012. 

Popis parcela koje koristi JP „Komunalac“ d.d. Gradačac 

Parcela Naziv parcele Namjena Kateg ha a m 2 

572/2 Utrina Njiva 5 59 79 

573 Njivica Njiva 5 13 54 

574 Gradsko smetlj. Groblje 58 54 

577 Utrina Njiva 6 1 26 25 

578 Utrina Šuma 3 64 92 

731/2 Travnjačine Prilazni 20 21 

1 Uz Pijačna Pašnjak 2 21 00 

3 Požarike Kuća 3 96 

Požarike Voćnjak 5 20 49 44 

61


Slika 14. Šira lokacija deponije otpada "Višnjik", M 1 : 25 000 

Slika 15. Ulaz na deponiju-trenutno stanje 

62


Kroz Glavni projekat i Tehnološki elaborat biće definirani uslovi za: 

- Prikupljanje procjednih voda (filtrata) iz tijela deponije 

- Tretman procjednih voda (filtrata) 

- Sistem za dreniranje procjednih voda 

- Bazen za procjedne vode 

- Odvodnja površinske vode 

- Odvodnja fekalne (sanitarne) vode 

- Hidrantna mreža za gašenje požara i laguna za vodu 

- Konstrukcija obodnih kanala 

- Odvođenje deponijskih gasova 

- Dimenzioniranje multibarijernog sistema sanitarne deponije. 

OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ 

Uticaj na zrak 

Uticaj odlagališta otpada „Višnjik“ na kvalitet zraka ovisit će o mnogim faktorima. Osnovni su 

meteorološke prilike, posebno temperatura zraka, tlak zraka, relativna vlažnost zraka, vrste 

padavina, te smjer i brzina vjetra. Veoma važan je i sastav otpada, te pravilno pridržavanje 

predviđene tehnologije zbrinjavanja otpada. 

Na temelju predviđenih rješenja odlagališta otpada, tehnologije daljnjeg zbrinjavanja otpada i 

meteoroloških prilika koje vladaju na području odlagališta može se pretpostaviti da će se nešto 

intenzivniji miris sa odlagališta otpada osjećati samo neposredno uz radni prostor odlaganja 

otpada. 

Uticaj na zrak u području ima različite uzroke: 

uticaj gasova s odlagališta 

uticaj ispušnih gasova mehanizacije na odlagalištu i transporta 

zagađivanje zraka lebdećim česticama 

Predviđeno je mjesečno deponiranje cca 1000 tona otpada što odgovara dovozu oko 6 kamiona 

dnevno. Uslijed pojačanog prometa i rada s kamionima i drugim transportnim sredstvima doći će 

do zagađivanja zraka izduvnim gasovima i prašinom. 

U uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama (prašina) s 

površine odlagališta. 

Tokom sanacije odlagališta može se očekivati zagađivanje zraka usljed prometovanja teretnih 

vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske operative. Na lokaciji se zrak može kontaminirati 

lebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Ovi će 

utjecaji biti prisutni samo na užoj lokaciji izvođenja radova i privremenog su karaktera. Također, u 

63


toku prebacivanja otpada može se očekivati privremeno zagađivanje zraka koje je lokalnog i 

privremenog karaktera. 

Uticaj na mikroklimu 

Uticaj odlagališta otpada na klimatske promjene je nedokaziv, ali će se najvjerovatnije osjetiti samo 

na prostoru kojeg zaposjeda odlagalište otpada i to više na dijelu na kojem će se odlagati novi 

otpad, a ispoljit će se kroz povišenje temperature zraka uslijed povišenih temperatura u tijelu 

odlagališta. 

Posljedice ovih mikroklimatskih promjena ispoljit će se tek u nešto intenzivnijim procesima 

evaporacije i evapotranspiracije, te nešto bržem procesu otapanja snijega na prostoru odlagališta. 

Prikupljanje gasova iz tijela deponije 

Osnovne komponente produkovanog gasa u deponijama čvrstog komunalnog otpada predstavljaju 

opasnost po zdravlje osoblja zaposlenog na deponiji i stanovništva u okolini deponije, a nepovoljno 

utiču i na vegetacioni pokrivač. Da bi se izbjegle navedene nepovoljne pojave, i one navedene u 

uvodu, u toku korištenja i nakon zatvaranja deponije, ovim rješenjem predviđena je evakuacija 

gasova iz tijela deponije uz pomoć vertikalnih bunara, koji po dubini obuhvataju skoro sav odloženi 

otpad na deponiji. 

Uticaj na floru i faunu 

Ne očekuje se da će sanacija postojećeg odlagališta otpada imati direktnih uticaja na autohtonu 

floru i faunu područja na kojem je locirano. Naime, prostor koji zauzima deponija će se ovim 

projektom urediti i uslovi za rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta će se poboljšati. Mogući 

utjecaji na floru mogu se pojaviti prilikom radova, koji mogu dovesti do privremene devastacije 

biljnog pokrova na lokaciji zahvata. Također usljed radova može doći do povećane koncentracije 

čestica prašine u zraku koje mogu imati negativan utjecaj na okolnu vegetaciju, odnosno na proces 

fotosinteze. Tijekom sanacije odlagališta otpada, uslijed nepridržavanja mjera zaštite ili u slučaju 

akcidentnih situacija kao što je požar, moguća je pojava negativnog utjecaja na okolnu vegetaciju. 

Buka koja može nastati prilikom rada strojeva utječe na faunu, jer onemogućuje stalan boravak 

životinja i tjera ih da borave izvan dosega izvora buke. 

Uticaj na pejzaž 

Uzevši u obzir činjenicu da se radi o projektu saniranja, tj. uređivanja postojećeg neuređenog 

odlagališta otpada, ovdje se može govoriti samo o pozitivnom uticaju projekta na pejzaž. 

Uticaj na nivo buke 

Buka ima značajan uticaj na okolni prostor. Transport i mehanizacija proizvode buku iznad 80 dB. 

Uticaj nivoa buke je nemoguće izbjeći zbog same tehnologije rada odlagališta otpada.Ocjenjuje se 

da buka pojedinačno na nekoliko metara od izvora neće prelaziti 75-80 dB. Gledajući generalno, 

nivo buke ovisiće o odabranim sredstvima transporta, frekvenciji saobraćaja i kvaliteti 

saobraćajnice. 

64


Uticaj na prirodna i kulturna bogatstva 

U blizini i na lokaciji deponije „Višnjik“ nema posebno vrijednih prirodnih predjela, ni ostataka 

spomenika materijalne kulture. 

Identifikacija i opis uticaja deponije na površinske i podzemne vode 

Mogući uticaji koje će proizvesti sanacija, eksploatacija i zatvaranje deponije Višnjik na površinske 

i podzemne vode su: 

mogućnost dospijevanja deponijskog filtrata u podzemne vode procurivanjem kroz 

dno i stranice deponije, usljed oštećenja drenažnog sistema ili oštećenja na bazenu za 

prihvat procjedne vode, 

mogućnost dospijevanja deponijskog filtrata u prirodne jaruge na zapadnoj strani 

deponije, bilo u toku sanacije pri isušivanja terena ispod postojećeg otpada, bilo u toku 

eksploatacije iz bazena za prihvatanje filtrata, 

mogućnost zagađenja površinskih voda pri spiranju sa okolnih parcela na koje je 

moguće taloženje vjetrom raznesene prašine 

Identifikacija i opis uticaja na tlo 

Mogući uticaji sanacije, eksploatacije i zatvaranja deponije Višnjik na tlo ogledaju se u: 

trajnoj uzurpaciji zemljišta koje je prostornim planovima predviđeno za druge namjene 

(poljoprivredno, šumsko, zaštitni pojas magistralnog puta), 

mogućnosti zagađenja tla na i oko deponije deponijskim filtratom, 

mogućnost zagađenja okolnih parcela raznošenjem na njih emitovane prašine, sitnih 

čestica i para, koji usljed infiltracije prolaze u tlo, 

mogućnost slijeganja tla ispod tijela deponije, i 

degradacija zemljišta na mjestu pozajmišta materijala za prekrivku. 

Identifikacija i opis uticaja deponije u vanrednim uslovim (segmenti vode i tlo) 

Pod vanrednim uslovima na lokaciji deponije Višnjik smatraju se naredne pojave grupisane po 

sličnosti uticaja na funkcionisanje deponije: 

poplave, kiše velikog intenziteta, visoki snijeg i sniježni nanosi, 

potresi, klizanje i odronjavanje zemljišta, slijeganje zemljišta, 

izuzetno visoke ili niske temperature vazduha, suša, 

eksplozije plina, požar, radioaktivno zagađivanje 

Poplave, kiše velikog intenziteta, visoki snijeg i sniježni nanosi 

S obzirom na topografiju i hidrografiju lokacije, pojava poplave je malo vjerovatna. U izvedenim 

bušotinama od kojih je najdublja duboka 21,0 m nije nađena podzemna voda. 

65


Potresi, klizanje i odronjavanje zemljišta, slijeganje zemljišta 

Prema podacima iz studije “Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja 

Tuzlanskog kantona” na području Gradačca u narednih 100 godina očekuju se potresi intenziteta 

do 7.5 stepeni Merkalijeve skale. U slučaju zemljotresa ne očekuju se veća pomjeranja otpada, 

izuzev manje pojave erozionih procesa. Uzimajući u obzir topografiju i građu terena, pojava 

klizanja i odronjavanja je malo vjerovatna. Deponija je locirana na stabilnom terenu. Moguće je 

klizanje ili odronjavanje na samom tijelu otpada ukoliko se odlaganje i kompaktiranje ne bude vršilo 

propisno. 

Izuzetno visoke ili niske temperature zrak, suša 

U prilici da se pojave izuzetno visoke temperature zraka, moguće je da zbog bržeg sušenja 

površinskog sloja otpada u zraku dođe do pojave povećane koncentracije prašine koja raznošena 

vjetrom može zagaditi okolne parcele, a pri prvoj pojavi padavina da dospije u jaruge i druge 

vodotoke, te infiltracijom u tlo. Moguće je i povećano isparavanje filtrata iz bazena za filtrat, što 

može izmijeniti uslove rada uređaja za tretman ili pumpi za recirkulaciju. 

Eksplozije plina, požar, radioaktivno zagađivanje 

U slučaju eksplozije ili požara, a u zavisnosti od intenziteta istog, došlo bi do povećane potrošnje 

vode iz gradskog vodovoda, do polijevanja vode po tijelu deponije, dakle povećane količine filtrata 

(u zavisnosti od trenutne vlažnosti deponije), te je moguće raspršavanje zagađujućih gasova i 

čestica na okolne parcele, a pri padavinama i dospijevanje zagađenih materija u jaruge i druge 

vodotoke, te infiltracijom u tlo. 

Uticaj nakon zatvaranja deponije 

Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja, odnosno nakon popunjavanja tijela deponije 

pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem pozitivno će uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni 

pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se izvode na vršnim i bočnim stranicama tijela deponije, imaju 

višestruku ulogu. 

OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA NA OKOLIŠ 

Mjere za ublažavanje uticaja na zrak 

Potrebno je pratiti i osnovne meteorološke parametre (brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna 

vlažnost i pritisak zraka). 

Vršiti evidenciju i analizirati stanje metana u odlagalištu 

U slučaju pojave prekomjernih konc 

Vršiti opažanje pojave neugodnih mirisa 

Potrebno je postaviti sedimentatore za mjerenje količine čvrstih čestica. Na osnovu 

rezultata odrediće se vrijeme mjerenja. 

Potrebno je u sušnim mjesecima vlažiti saobraćajnice i ostale površine na kojima se 

skuplja prašina 

Prašina se može smanjiti obaveznim redovnim dnevnim prekrivanjem odloženog otpada 

inertnim materijalom 

66


Potrebno je obavezno natkrivanje kamiona ceradom i pranje točkova kamiona koji 

dovoze otpad na deponiju. Također, potrebno je ugraditi katalizatore u kamione, bez 

obzira na vrstu goriva. 

Mjere za ublažavanje uticaja na mikroklimu 

Dnevno i periodično prekrivanje. 

Mjere za ublažavanje uticaja na floru i faunu 

Sanacijom postojećeg odlagališta otpada, stvoriće se uslovi za obnovu određenih staništa, što će 

pozitivno uticati na daljnji razvoj flore i faune. Opasnost postoji od stvaranja staništa neautohtonih 

vrsta, kao i povećana brojnost staništa i migracija ptica u području deponije. Sakupljanje ptica na 

odlagalištu može se spriječiti putem akustičnih signala u čujnom i ultrazvučnom spektru, te 

poticanjem staništa plemenitih grabiljvica (jastreb, soko, orao itd.), ili njihovim uzgojem. 

Mjere za ublažavanje uticaja na pejzaž 

Zatvaranjem pojedinih faza deponovanja, prostor je potrebno rekultivisati sadnjom grmlja i druge 

autohtone vegetacije. Nakon konačnog zatvaranja deponije, prostor je potrebno zatraviti i zasaditi 

grmljem, a nakon nekoliko godina mirovanja treba zasaditi drvenastu vegetaciju koju će odabrati 

nadležni lokalni organ 4 . 

Mjere za ublažavanje uticaja na nivo buke 

Promet kamiona i rad na odlagalištu stalan je izvor buke. Potrebno je smanjiti uticaj buke na 

sljedeći način: 

vremenskim radom deponije i pravilnim razmakom dovoza otpada 

prirodnim barijerama (sadnja visokog drveća) prema najbližim recipijentima (privatne kuće i 

saobraćajnica) ili u slučaju potrebe, fiksnim barijerama za smanjenje nivoa buke. (vrstu 

ograde dogovoriti u saradnji sa izrađivačem Glavnog projekta sanacije deponije „Višnjik“) 

Opis mjera za ublažavanje i sprječavanje negativnih uticaja (segmenti vode i tlo) 

Najznačajnija primjenjena mjera za ublažavanje i sprječavanje negativnih efekata deponije Višnjik 

na vode i tlo predstavlja izbor lokacije. Odabrana lokacija po svojim hidrogeološkim 

karakteristikama je izuzetno povoljna, prisutan je sloj vodonepropusne gline od minimalno 10.0 m, 

a pri izradi bušotina nije se naišlo na podzemnu vodu ni u jednoj od bušotina. Iz navedenog se 

može zaključiti da je mogućnost zagađenja podzemnih i površinskih voda u pravilno izgrađenoj i 

eksploatisanoj deponiji svedena na minimum. U toku izrade glavnog projekta potrebno je usvojiti 

rješenje koje će adekvatno zaštititi vode i tlo na lokaciji, ali neće nepotrebno povećati cijenu 

izgradnje objekta. Napominje se da Aneks I EU direktive 1999/31/EC preporučuje ugradnju 

vještačkog brtvenog sloja i u uslovima kada postoji adekvatna geološka barijera. U okviru izrade 

glavnog projekta potrebno je uporediti ekonomsku izvodivost varijanti koje su opisane u Studiji, 

pogotovo imajući u vidu relativno kratak period korištenja deponije od 5 godina. 

4 Organ koji u općini upravlja šumama 

67


U fazi izrade Glavnog projekta potrebno je rješenje definirati u skladu sa Direktivom o odlagalištima 

otpada 1999/31/EC. Prema Direktivi, plohe odlagališta, na koje se odlaže otpad, potrebno je 

izgraditi na tlu koje zadovoljava uvjete maksimalne vrijednosti vodopropusnosti: 

– odlagalište za neopasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra, 

Prirodno tlo u ovom slučaju predstavlja geološku/mineralnu barijeru. Ukoliko tlo na lokaciji ne 

zadovoljava tražene uvjete, njihovo ispunjenje može se osigurati i nanošenjem umjetnih brtvenih 

slojeva na područje temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta kako bi se dobilo jednakovrijedno 

svojstvo tla s obzirom na vodonepropusnost i zadržavanje vode. Umjetni brtveni sloj ne smije biti 

manji od pola metra. 

Prethodna se odredba odnosi na umjetno izrađenu mineralnu barijeru (kompaktirani slabopropusni 

sloj glinovitog materijala) ili na kombinaciju mineralne barijere i geomembrane a ne na umjetni sloj 

(geomembrana) kako ga definira Direktiva. 

Direktivom je jasno navedeno da se brtvljenje, uz izvođenje geološke barijere, mora osigurati i 

ugradnjom umjetnih slojeva (geomembrana) pa je tako uobičajeno da sve nove plohe za odlaganje 

otpada na području država članica EU a i šire imaju izvedene kompozitne brtvene sustave 

(geološka/mineralna barijera koja služi i kao atenuacijski sloj + umjetni nepropusni sloj). 

Međutim, u uvjetima ograničene dostupnosti prirodnih (mineralnih) brtvenih materijala temeljno 

brtvljenje uz geomembranu sve se češće postiže ugradnjom umjetnog mineralnog sloja - 

geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL-a). To je sloj prirodnog bentonita (slabo propusne 

gline) tvornički ugrađenog između dva geotekstila koji se isporučuje na odlagalište u rolama kao i 

geomembrana. Ovakvo alternativno rješenje pravu primjenu i opravdanje posebno dobiva u krškim 

terenima gdje je dostupnost glinovitih materijala svedena na minimum i često je u realnim 

financijskim okvirima nemoguće izvesti brtvene slojeve od prirodnih materijala u traženim 

debljinama. Iznimku čine potpuno nova odlagališta gdje se o ovim zahtjevima vodi računa još 

prilikom odabira lokacije odlagališta. Iako se na ovaj način ne osigurava minimalno traženih 0.5 m 

debljine umjetnog brtvenog sloja, zadovoljeni su traženi uvjeti maksimalne vodopopusnosti te 

dozvoljene količine eluata koji se procjeđuje kroz brtvene slojeve, uz zadane rubne uvjete. 

Zbog svega navedenog, kod izgradnje novih ploha odlagališta neopasnog otpada poštivajući 

odredbe Direktive moguće je primijeniti sljedeće brtvene slojeve za osiguranje minimalnih uvjeta 

brtvljenja: 

– sloj slabo propusne gline debljine 1 m, k = 1x10-9 m/s u kombinaciji s geomembranom čiju 

debljinu je potrebno proračunati iz uvjeta procjeđivanja i čvrstoće 

– inženjerski umjetni brtveni mineralni sloj debljine 0.5 m, k = 1x10-9 m/s u kombinaciji s HDPE 

geomembranom 

– geosintetski glinenog brtveni sloj (GCL) na koji se polaže HDPE geomembrana 

– gotovi, međusobno tvornički spojeni proizvodi koji se sastoje od GCL-a i geomembrane i koji se 

polažu u samo jednom prelasku stroja 

Drenažni sustav 

Direktivom je također definirana obaveza izvedbe drenažnog sloja debljine veće od 50 cm. Zbog 

debljine jasno je da je riječ o drenažnom sloju od prirodnih materijala čija je dostupnost ponekad 

ograničena. Naime, u sustave za sakupljanje procjednih voda nije dozvoljena ugradnja drenažnih 

68


slojeva s povećanim udjelom vapnenca te stoga većina drobljenog kamena iz kamenoloma nije 

pogodna za ovu svrhu. 

Osnovni cilj drenažnog sloja je kontrolirano odvođenje procjednih voda iz tijela odlagališta i 

ograničenje stupca vode na brtvene slojeve ispod drenažnog sloja. Ova visina ograničena je na 30 

cm te se svi drenažni slojevi proračunavaju na efektivnu visinu od 30 cm. Prema tome preostalih 

20 cm služi isključivo kao zaštitni sloj. U tom se slučaju može se pristupiti korištenju alternativnog 

umjetnog geosintetskog drenažnog sloja koji ima kapacitet jednak kapacitetu drenažnog sloja 

debljine 30 cm., uz obaveznu ugradnju zaštitnog sloja debljine 30 cm iznad geosintetskog sloja. 

Geosintetski dren se proračunava na način da se tečenje procjedne vode odvija samo u debljini 

geosintetskog drenažnog sloja (cca 6 – 8 mm) te je samim time i stupac vode iznad brtvenog 

sustava manji kao i posljedično procjeđivanje. 

Kod izgradnje novih ploha odlagališta neopasnog otpada moguće je primijeniti sljedeće drenažne 

slojeve za osiguranje ispunjenja traženih uvjeta: 

– sloj drenažnog materijala debljine 50 cm s ograničenim udjelom vapnenca 

– geosintetski drenažni sloj (geomreža između dva geotekstila) sa slojem pjeskovitog materijala 

debljine 30 cm ugrađenim iznad ( Izvor: Sugestije na Izradu Tehnološkog elaborata i Glavnog 

projekta za sanaciju postojeće deponije komunalnog otpada Višnjik na lokalitetu Zrnići – osvrt na 

EU Direktivu o odlagalištima otpada 1999/31/EC i njezinu primjenu za projekte na području BiH, 

Davor Barać, dipl.ing.građ.) 

Prekrivni materijal 

Važan segment zaštite tla bio bi i prekrivni materijal, obzirom da tehnologija deponovanja čvrstih 

otpadaka, podrazumijeva svakodnevno prekrivanje slojeva otpadaka slojem inertnog materijala 

(prekrivni). Pri izboru lokacije od izuzetne važnosti je utvrditi da li takav materijal postoji lokalno ili 

ga treba dovlačiti, što bi poskupilo ukupno deponovanje. Slično je i kad na lokaciji imamo dovoljne 

količine materijala, ali po svom kvalitetu on ne odgovara za prekrivanje, pa ga i u tom slučaju treba 

dovlačiti sa strane. Sve to zahtijeva da se izvrše nužna ispitivanja karakteristika tla i utvrdi njihova 

pogodnost i rezerve za prekrivanje a zatim napravi ekonomska analiza, ako se on mora dovoziti sa 

strane. 

Za prekrivanje se može upotrijebiti različit materijal, ali treba znati da na njegovu karakteristiku 

bitno utiču dispozicija i stepen zbijenosti, što je detljano opisano u studiji. 

Mjere za odabir zona deponovanja i raščišćavanje terena 

Zona deponovanja otpadaka 

Neposredno uz prijemno-otpremnu zonu postavlja se zona deponovanja otpadaka. Međusobno 

ove dvije zone trebaju biti povezane internim saobraćajnicama, koje su stalnog karaktera, bez 

obzira da li se radilo sa pretovarnom stanicaom ili bez nje. Samu zonu čini uređena podloga te niz 

građevinskih i hidrograđevinskih objekata različitie namjene, što zahtijeva iskusan i seriozan 

projektantski prisutp. 

69


Mjere u slučaju akcidentnih situacija 

Potrebno je izraditi Plan interventnih mjera za: 

Zaštitu od eksplozije metana 

Zaštitu od požara 

Oko odlagališnog prostora izgraditi protupoţarni pojas; 

Izraditi plan zaštite od poţara i eksplozije koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu unutar 

odlagališta; 

Ostale mjere 

Izbor opreme po broju, vrsti i konstruktivnom karakteristikama, za izvršenje tehničko-tehnoloških 

operacija na zoni deponovanja, ako i opreme koja obavlja svoju funkciju na prijemno-otpremnoj 

zoni, ima izuzetnog značaja. Značaj se ogleda ne samo sa aspekta izvršenja tehnoloških 

operacija, nego i sa ekonomskog aspekta. Naime, praksa drugihz zemalja govori, da cca 30% 

ukupnih troškova koštanja deponije ide na opremu. To zahtijeva da pri fazi projektovanja deponija 

moramo odabrati takvu opremu čije će ukupne karakteristike najbolje odgovarati konkretnom 

slučaju, uvažavajući pri tome uslove lokacije, detalje tehnoloških operacija, kao i druge relevantne 

faktore bitne za izbor optimalne opreme (domaći proizvođač, obezbjeđenje rezervnih dijelova itd.). 

Svi detalji vezani za prijemno-otpremne zone će biti razmatrane u sklopu Glavnog projekta. Sva 

potrebna mehanizacija za rad na deponiji detaljno je opisana u Studiji. 


prijedlogu Odluke o provođenju plana iz augusta 2012. godine navedena je lokacija za deponiju 

„Mednica“, općina Gradačac kao lokacija za regionalnu deponiju. 

Prekogranični uticaj 

Obzirom na geografski smještaj deponije „Višnjik'' uticaji na okoliš koji se javljaju kod zahvata 

sanacije ne prelaze granice Bosne i Hercegovine odnosno ne postoje nikakvi prekograniĉni 

utjecaji. 

70


7. PRILOZI 

Prilog: Rješenje UP-I/05-23-5-174/11; Federalno minstarstvo okoliša i 

turizma(13.07.2011.) 

Prilog: 

Rješenje UP-I/05-23-5-174-1/11; Federalno minstarstvo okoliša i turizma 

(20.09.2011.) 

Prilog: Odgovor mjesnoj zajednici, UP I/05-23-1/09, ( 09.11.2011.) 

Prilog: 

Prilog: 

Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti UP-I-25-1-40-076-4/12(Agencija za 

vodno područje rijeke Save, Sarajevo, 21.02.2012) 

Zapisnik o preuzimanju deminirane površine ili građevine za lokalitet 

Donji Skugrić- deponija-BHMAC ID 12897 

Prilog: 

Prilog: 

Prilog: 

Prilog: 

Prilog: 

Prilog: 

Prilog: 

Prikaz deminiranih površina i zona bez vidljivog rizika 

Uvjerenje o izvršenoj kontroli kvaliteta deminiranja 

Graditeljska cjelina – Husejnija (Husein-kapetana Gradaščevića) džamija u 

Gradačcu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u 

daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). Broj: 07.2-2-255/04-5; 2. novembra 

2004. God. Sarajevo; 

Graditeljska cjelina – Stari grad u Gradačcu proglašava se nacionalnim 

spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). 

Kopija katastarskog plana (Općinski sud Gradačac) 

Situacija terena sa ucrtanom lokacijom (Općinski sud Gradačac) 

Zemljišnoknjižni izvadak (Općinski sud Gradačac) 

71


LITERATURA 

1. Elaborat o geomehaničkim istražnim radovima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Geoprojekt d.o.o. Tuzla, juni 2010.godine; 

2. Elaborat o geološkim istražnim radovima za potrebe izgradnje Sanitarne deponije u 

Gradačcu, Geoprojekt d.o.o.Tuzla, juni 2010.godine; 

3. Idejni projekat „Sanacija deponije komunalnog otpada u Gradačcu i pretvaranje te iste u 

sanitarnu deponiju“, Institut za ekološki inženjering d.o.o. Maribor, novembar 2010.godine; 

4. Plan prilagođavanja deponije komunalnog otpada Višnjik Gradačac odobren od strane 

Federalnog ministarstva okoliša i turizma aktom br. UP-I/05-23-5-174/11 od 13.7.2011. 

godine 

5. A. Serdarević, F. Babić: Postrojenje za prečišćavanje procjednih voda sarajevskog 

odlagališta kućnog otpada, “Voda i mi”, broj 65, Sarajevo, 2009. godina 

6. M. Jahić: Deponije i zaštita voda, INZA i Geoinženjering, Sarajevo, 1980. godina 

7. Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne 

kanalizacije („Službeni list F BiH“, br. 04/12) 

8. Studija ranjivosti F BiH, 

9. Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunjavanje i plaćanje i 

kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Službene Novine 

FBiH 92/07. i 46/09); 

10. H.-J. Ehrig: Quality and Quantity of Sanitary Landfill Leachate, Waste Management & 

Research, 1983. godina 

11. Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, 

Kantonalna uprava civilne zaštite, Tuzla, april 2005. godine 

12. EU Direktiva o deponijama otpada: Council Directive 1999/31/EC of 26 April 1999 on the 

Landfill od Waste 

13. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije i sadržini i načinu 

izdavanja ovlaštenja („Službeni list F BiH“, br. 54/99) 

14. Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005. – 2025. godina, Projekcija prostrornog razvoja, 

Zavod za urbanizam Tuzla, juli 2008. godine 

15. Prednacrt Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028. Godine 

16. http://www.fzs.ba/ 

17. Prostorni plan Općine Gradačac 2008 - 2028. god. 

18. http://kons.gov.ba/main.phpmod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1 

&idGrad=41 

19. Prostorni plan opštine Gradačac – prirodno i kulturno historijsko nasljeđe, turizam, sport i 

rekreacija. 

72

Dopunjena Studija o procjeni utjecaja na okoliÅ¡ - Federalno ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?