Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
privatne <strong>šume</strong><br />
GOSPODARSKA JEDINICA HRELJIN<br />
Begovo Razdolje, najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj<br />
ninarskim putom koji je trasiran od Tuka sve do morske<br />
obale u Klenovici.<br />
Samarske stijene (1302 m) sastoje se od dvadesetak<br />
glomaznih, slojevitih kamenih gromada koje nadvisuju<br />
okolni šumski pokrivač. Pod jednom od njih, na ulazu u<br />
špilju, smješteno je planinarsko sklonište. Dugački, razvedeni<br />
hrbat Bijelih stijena nazvan je po nizu nazubljenih,<br />
okomitih, snježno bijelih, do stotinjak metara visokih stijena<br />
koje strše iz <strong>šume</strong>. U malom dolcu pod najvišim vrhom<br />
(1335 m) podignuta je planinarska kuća, a nekoliko koraka<br />
dalje i planinarsko sklonište.<br />
Bjelolasica, najviša planina Gorskog kotara<br />
Između Bijelih i Samarskih stijena prostire se<br />
teško prohodan krški teren kamenih tornjeva koji obrastaju<br />
slikovite jelove <strong>šume</strong>. U brojnim dubokim ponikvama<br />
među njima, gdje se sve do ljeta zadržava snijeg, rastu<br />
<strong>šume</strong> smreke. Najviše stjenovite dijelove obrastaju pretplaninske<br />
<strong>šume</strong> bukve i grmolika planinska klečica. Zbog<br />
nepristupačnosti terena <strong>šume</strong> su ovdje ostale pošteđene<br />
sječe i do danas su dijelom zadržale prašumsku strukturu.<br />
Zbog očuvane prirode i bogatstva biljnih i životinjskih vrsta,<br />
Bijele i Samarske stijene proglašene su 1985. godine<br />
strogim rezervatom prirode. U njemu je šuma prepuštena<br />
sama sebi – sama umire i sama se obnavlja.<br />
Pri zapadnom kraju Mrkoplja odvaja se makadamska<br />
cesta do Mrzlih Draga u kojima se krije špilja Pilarova ledenica.<br />
Ime je dobila po hrvatskom geologu dr. Đuri Pilaru.<br />
Pilarova ledenica je jama sa silaznim kanalom dužine oko<br />
150 metara. Temperatura na dnu je uvijek oko 0 °C pa se<br />
led u njoj zadržava cijele godine. Voda kaplje sa stropa i<br />
ledi se stvarajući prozirne sige ledenice neobično lijepog<br />
izgleda.<br />
Iza zadnjih mrkopaljskih kuća Karolinska cesta prelazi<br />
preko niskog travnatog sedalca nakon kojega se spušta<br />
u susjedni Sunger. S tog sedalca uspinje se pješačka staza<br />
do vrha Kalvarije s tri križa, odakle se pruža pogled na<br />
oba sela, idilično smještena u svojim travnatim kotlinama<br />
okruženima tamnim crnogoričnim šumama. <br />
Šumama se<br />
gospodarilo još<br />
u vrijeme Marije<br />
Terezije<br />
Piše: Vesna Pleše<br />
Foto: B. Pleše<br />
Šume<br />
šumoposjednika<br />
Gospodarska<br />
jedinica Hreljin<br />
smještena je<br />
u sjevernom<br />
dijelu Primorskogoranske<br />
županije.<br />
Obuhvaća<br />
prostor devet<br />
katastarskih<br />
općina: Cernik-<br />
Čavle, Hreljin,<br />
Jelenje-Lepenice,<br />
Krasica,<br />
Kukuljanovo,<br />
Praputnjak, Ružić<br />
Selo, Škrljevo i<br />
Zlobin.<br />
Na sjeveru granica GJ ide u smjeru od Platka do<br />
vrha velikog Risnjaka. Istočna od vrha velikog<br />
Risnjaka preko Mrzle vodice do Zlobina. Južno<br />
granica ide od Zlobina preko Bakra do Čavla,<br />
te zapadno od Čavla do Platka.<br />
Područje je vrlo razvedeno, pripada brdsko-planinskom<br />
području, ima mnogo ispresijecanih jaraka. Najniži<br />
dio nalazi se u Bakarskom zaljevu na nadmorskoj visini<br />
od 98 m, a najviša kota je vrh Treska 1234 m koji se nalazi<br />
u sjeveroistočnom dijelu gospodarske jedinice. Ovaj prostor<br />
siromašan je vodotocima.<br />
Šume pripadaju zoni submediteranskih listopadnih<br />
šuma. Prevladavaju primorska bukova šuma s jesenskom<br />
šašikom, dinarsko bukovo-jelova šuma, šuma i šikara crnog<br />
graba s jesenskom šašikom te <strong>šume</strong> crnog bora.<br />
Početak organizirane šumarske djelatnosti na ovom<br />
području teško je odrediti, no Šumski red carice Marije<br />
Terezije iz 1769. prvi je dokument, ali i prvi pravi naputak<br />
o potrajnosti gospodarenja, evidencije o sječama. Daje<br />
praktične upute o sjetvi i sjemenu, ali i druge propise čiji<br />
je osnovni cilj sačuvati i zaštiti <strong>šume</strong>.<br />
Godine 1929. država preuzima upravu nad šumama<br />
bez obzira na vlasništvo, a zakonom poslije II. svjetskog<br />
rata <strong>šume</strong> se oduzimaju crkvi i veleposjednicima, a<br />
isto se događa i sa šumama imovnih općina i zemljišnih<br />
zajednica.<br />
Obzirom da se radi o šumama u vlasništvu šumoposjednika,<br />
stručnu pomoć u gospodarenju do 2007.<br />
pružalo im je stručno osoblje Hrvatskih šuma (delničke<br />
podružnice), a od 2007. do 2010. djelatnici Savjetodavne<br />
službe. Od listopada 2010. poslove šumarske savjetodavne<br />
službe preuzimaju opet <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> d.o.o.<br />
Za područja katastarskih općina Breza, Podhum, Dražice,<br />
Jelenje, Studena, Lisac i Škalnica do sada su bila izrađena<br />
dva programa gospodarenja od kojih je posljednji<br />
bio važeći od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2009. Gospodarenje<br />
je bilo raznodobno. Do sada nije vršena definitivna<br />
obilježba granica odjela na terenu.<br />
Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 4.569,60<br />
ha. Podijeljena je na 139 odjela čije granice idu putovima,<br />
cestama ili karakterističnim reljefnim oblicima. Najveći<br />
odjel površine je 62,91 ha, najmanji 5,34 ha, dok je prosječna<br />
površina odjela 33,02 ha. Na obraslu površinu ot-<br />
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 186 l LIPANJ 2012.
Change language