You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
mala enciklopedija šumarstva SVETO DRVO<br />
Piše: Ivica Tomić<br />
Foto: I. Tomić, D. Krakar,<br />
Arhiva<br />
<strong>Lipa</strong> (Tilia)<br />
Kora debla (Tilia cordata)<br />
– crnkastosiva,<br />
izbrazdana i ispucala<br />
Kao sveto<br />
drvo i simbol<br />
starih Slavena,<br />
medonosna i<br />
ljekovita vrsta te<br />
osebujan ukras<br />
vrtova, parkova<br />
i drvoreda, lipa<br />
je vrlo cijenjena<br />
od najstarijih<br />
vremena te<br />
kultivirana i<br />
sađena izvan<br />
svojih prirodnih<br />
areala.<br />
Rod lipa (Tilia) obuhvaća više od 30 vrsta listopadnoga<br />
drveća iz porodice lipovki (Tiliaceae),<br />
rasprostranjenih u sjevernoj umjerenoj zoni, koje<br />
su varijabilne te s velikim brojem križanaca i kultivara.<br />
Zajednička im je značajka da su pupovi, a kasnije<br />
izbojci i listovi, naizmjenično razmješteni, nerijetko u jednoj<br />
ravnini, što krošnji daje karakterističan izgled. Listovi su<br />
dvoredni, s palistićima koji otpadaju. Cvjetovi su zelenkastobijeli<br />
do žutobijeli, izrazito mirisavi, smješteni kraj pupa<br />
u pazušcu lista. Sastavljeni su od pet lapova čaške, pet<br />
latica vjenčića, od mnoštva prašnika koji su po pet srasli<br />
u stupić te od tučka s peterogradnom plodnicom. U svakom<br />
pretincu nalaze se dva sjemena zametka, no u plod<br />
se redovito razvije samo jedan od njih. Cvjetovi oblikuju<br />
paštitasti cvat koji je na dugačkoj stapci, a potonja je do<br />
polovine svoje dužine srasla sa srednjom lisnom žilom<br />
pokrovnog lista svijetlozelene boje. Plod je oraščić, suhi<br />
nepucavac, s jednom do tri sjemenke koje kliju tek sljedeće<br />
godine. Supke su dlanasto peterolape, javljaju se iznad<br />
površine zemlje (epigeično klijanje).<br />
Sveto drvo starih Slavena – Kao sveto drvo i simbol<br />
starih Slavena, medonosna i ljekovita vrsta te izvanredno<br />
ukrasno parkovno i drvoredno drveće, lipe su bile<br />
oduvijek vrlo cijenjene. Stoga su od najstarijih vremena<br />
kultivirane i sađene izvan svojih prirodnih areala. Lipovi<br />
cvjetovi i gotovo proziran med ugodna mirisa koriste se<br />
za liječenje prehlade i bolesti dišnih i probavnih organa,<br />
pospješuju izlučivanje znoja i mokraće, pomažu kod<br />
umora, čiste krv. Pradomovina ove listopadnog drveta je<br />
srednja i zapadna Azija, na području gdje je rasprostranjeno<br />
i zastupljeno s mnoštvom vrsta. U našim krajevima<br />
rastu malolisna, velelisna i srebrnolisna lipa.<br />
Malolisna lipa, kasna ili sitnolisna (Tilia cordata)<br />
raste na području Europe, europskoga dijela Rusije,<br />
Krima i Kavkaza. Stablo dosegne visinu do 30 m, ima široku,<br />
gusto razgranatu i duguljasto jajastu krošnju, debelo<br />
i kratko deblo, a korijenski sustav je osobito razvijen. Kora<br />
je sivkastosmeđe boje, dugo glatka, u starijih stabala do<br />
2 cm debela, uzdužno izbrazdana, crnkastosiva te poprečno<br />
pločasto ispucala. Izbojci su crvenkastosmeđi do<br />
žućkastosmeđi, tanki, okruglasti, goli, sjajni, koljenčastog<br />
oblika, posuti sitnim, svjetlijim lenticelama. Pupovi su<br />
dvoredni, tupo ušiljeni, jajasti, dugi oko 5 mm, pokriveni<br />
dvjema ljuskama različite veličine. Listovi su dugi i široki<br />
4 – 7 cm, naizmjenični, dvoredni, jednostavni, okruglasto<br />
srcasti, neznatno šiljastoga vrha te fino i oštro napiljenoga<br />
ruba. Osnova je nesimetrično srcasta, a peteljka gola,<br />
duga 2-4 cm. Listovi su na licu goli, tamnozeleni, na naličju<br />
plavkastozeleni, uzduž žila dlakavi, s hrđastim čupercima<br />
dlačica u kutovima žila. U jesen poprimaju žutu boju.<br />
Plojka letnoga lista najčešće ne dopire do baze peteljke i<br />
redovito je usukana.<br />
Cvjetovi su dvospolni i žućkastozeleni, slabo mirisni,<br />
s 5 – 7 (11) u paštitastom cvatu s dugom peteljkom, koja<br />
je do polovice srasla s duguljastim, kožastim, krilatim<br />
zaliskom, letnim listom svijetlozelene boje. Cvatnja je<br />
tijekom lipnja do početka srpnja, kasnije od rane lipe.<br />
Plod je okruglasti oraščić s više sjemenki, hrđastocrven,<br />
promjera oko 5 mm, na vrhu sa šiljčićem, ostatkom sasušenog<br />
tučkovog vrata. Uzdužno ima slabo uočljiva rebra,<br />
neznatno je bradavičast i izrazito mekan te se lako može<br />
zgnječiti među prstima. Dozrijeva u rujnu i postupno<br />
otpada. Razmnožavanje je sjemenom i na vegetativan<br />
način.<br />
U Hrvatskoj je malolisna lipa uglavnom zastupljena u brdskoj zoni, pretežito u zajednici hrasta<br />
kitnjaka i običnoga graba, no nalazimo je i u termofilnim zajednicama.<br />
18 HRVATSKE ŠUME BROJ 186 l LIPANJ 2012.
Change language