NetehniÄki rezime

UNIVERZITET U ZENICI 

MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI 

Institut za mašinstvo 

Centar za ekološki inžinjering 

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ 

ZA KAMENOLOM ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA 

NA LEŽIŠTU ”CRNOGLAV” U OPĆINI NEUM 

“R.G.T.“ d.o.o. ŠIROKI BRIJEG 

Veljača, 2012.

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom arhitektonsko-građevnog kamena na ležištu ”Crnoglav” kod Neuma 

OPĆI PODACI 

NAZIV PROJEKTA: 

OBJEKAT: 

LOKACIJA: 

INVESTITOR: 

IZVRŠILAC: 

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom arhitektonskograđevnog 

kamena vapnenca na ležištu ”Crnoglav” u 

općini Neum 

Kamenolom arhitektonsko-građevnog kamena vapnenca 

na ležištu ”Crnoglav” u općini Neum 

Crnoglav, općina Neum 

“R.G.T.“ d.o.o. za rudarstvo, graditeljstvo i trgovinu 

88 220 Široki Brijeg, Trnska cesta 57 

Osnovna djelatnos društvat: 

14.110 Vađenje kamena za građevinarstvo 

Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici 

Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo 

Fakultetska broj 1, 72 000 Zenica 

Web: http://www.mf.unze.ba 

VODITELJ PROJEKTA: Prof.dr.sc. Šefket Goletić 

SARADNICI: 

ŠIFRA ELABORATA: 

Mr.sc. Nusret Imamović 

Mubera Halilović, dipl.inž.rud. 

Amina Ahmić 

EK-064-1/12 

R.G.T. d.o.o. Široki Brijeg


10. NETEHNIČKI REZIME 

10.1. Opis lokacije 

Ležište vapnenca nalazi se cca 35 km sjeveroistočno od općinskog središta Neuma u 

blizini ceste Neum – Stolac, a od Stoca je udaljeno oko 18 km. Nalazi se izvan 

naseljenog područja i najbliže naselje Rabrani, koje se nalazi na južnoj strani 

kamenoloma i ima oko 10 kuća, udaljeno je preko 800 m zračne linije od kamenoloma. 

Prva kuća nalazi se na preko 250 m sa zapadne strane kamenoloma. Predviđena 

lokacija se nalazi na jugoistočnim padinama ispod vrha Crnoglav sa kotom 553 m.n.v. 

Brežuljci ili grebeni su bez površinskih voda čak i tijekom većih padalina, jer je velika 

poroznost terena, a što je karakteristično za kraške terene. Područje istražnog prostora 

je obraslo niskom i oskudnom vegetacijom. 

Na samom ležištu vapnenca i u njegovom obodu nisu zapaženi izvori, pa atmosferska 

voda odmah ponire kroz karstne kanale i drenira se u niže horizonte. Vapnenci, koji su 

glavni sediment na ovom prostoru, pokazuju da se na ovom prostoru mogu očekivati 

povoljne hidrogeološke prilike, obzirom da su vapnenci vodopropusni. 

Razlozi izbora ovog lokaliteta za eksploatiranje vapnenca kao arhitektonsko-građevnog 

kamena od strane investitora su pored ostalog slijedeći: 

• ne postojanje sirovine za izradu betona, betonske galanterije, blokova za 

izgradnju objekata na širem prostoru Neuma i susjednih općina; 

• potrebe brojnih kupaca na širem prostoru za tehnički kamen za izgradnju novih 

stambenih i poslovnih objekata te objekata niskogradnje; 

• postojeće putne komunikacije omogućavaju pristup lokalitetu „Crnoglav“ i 

transport materijala do gradova u okruženju; 

• lokacija se nalazi izvan naseljenog područja, u zaleđu Neuma, a u relativnoj 

blizini gradova u okruženju (Neum, Stolac, Čapljina i dr.); 

• ležište ima dobre hidrološke, inženjersko-geološke, te strukturno tektonske uvjete 

za površinsku eksploataciju; 

• na predmetnom lokalitetu nema registriranih kulturno-povijesnih, arheoloških i 

etnografskih nalazišta, niti prirodnih i izgrađenih spomenika; 

• zemljište nije razvijeno (prve razvojne faze zemljišta) i dijelom je obraslo šibljem i 

grmljem, šikarama i travnatom vegetacijom, koja nema posebne ekonomske 

vrijednosti; 

• infrastrukturni vodovi ne prolaze samom lokacijom, pa ne treba vršiti njihovo 

izmještanje; 

• ovaj lokalitet je ranije korišten kao pozajmište materijala za tampon i druge 

potrebe u građevinarstvu; 

• prostorno-planskom dokumentacijom općine Neum ovo ležište je predviđeno za 

eksploataciju mineralnih sirovina i zbog toga nije predviđena gradnja naselja i 

drugih objekata na predmetnom lokalitetu. 



S obzirom na položaj predmetnog lokaliteta, ležišta vapnenca “Crnoglav“, izvan 

naseljenog područja, procjenjeno je da utjecaj eksploatacije i prerade vapnenca na 

istom neće imati izražene negativne utjecaje na lokalno stanovništvo iz razloga veće 

udaljenosti, a sam tehnološki proces rada će se strogo kontrolirati uz primjenu 

tehnoloških mjera i mjera zaštite okoliša definisanih u projektnoj dokumentaciji i 

dokumentaciji o zaštiti okoliša. 

Operator je za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja mineralne sirovine vapnenca 

kao arhitektonsko-građevnog kamena na istražnom prostoru ležišta “Crnoglav“ ukupne 

površine 29 ha ishodio urbanističku suglasnost od Ministarstva građenja i prostornog 

uređenja Hercegovačko-Neretvanskog kantona, broj: UPI-09-02-25-78/08 od 

22.04.2009. godine. Eksplotacijsko polje uklapa se u istražni prostor i zauzima površinu 

od 18,92 hektara. 

10.2. Opis pogona i proizvodne djelatnosti 

U cilju otvaranja kamenoloma u svrhu eksploatacije i proizvodnje prirodnih građevinskih 

materijala, a na osnovu rješenja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije: 

Up/I broj: 06-18-98/09 od 03.08.2009. godine i rješenja broj: UP/I-07-04-20-106-5/10 od 

od 08.11.2010. godine, Investitor je izvršio detaljna geološka istraživanja mineralne 

sirovine vapnenca kao arhitektonsko-građevnog (ukrasnog) kamena na istražnom 

prostoru “Crnoglav“ u općini Neum, a u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji i 

kategorizaciji zaliha čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencija o njima. Terenska 

istraživanja i geološka prospekcija terena je provedena na prostoru površine 29 ha na 

osnovu čega je izdvojen lokalitet planirani za eksploatacijsko polje ukupne površine 

18,92 hektara. 

Namjera je investitora da projektuje i formira površinski kop sa pratećim sadržajima 

suglasno principima dobre eksploatacijske prakse i zahtjevima vezanim za zaštitu 

okoliša, te zdravlje i bezbijednost ljudi. Projekat će u potpunosti uvaži zahtjeve za 

postizanje najpovojnijih tehničkih i tehnoloških mogućnosti očuvanja okoliša prilikom 

eksploatacije i prerade kamena, kako bi se spriječili ili maksimalno reducirali svi mogući 

negativni utjecaji na okoliš. 

U okviru definisanog prostora planiranog eksploatacionog polja kamen će se 

eksploatirati površinski, otvorenim kopom i to metodom etaža, sa ukopavanjem 

eksploatacionog polja ispod nivoa prirodnog terena (niskop). Dubinsko formiranje 

eksploatacionog polja ima određene ekološke pogodnosti zbog ublažavanja intenziteta i 

disperzije zvučne energije i mineralne prašine u okolinu. 

Prema Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu vapnenca i Rješenju o 

potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne sirovine vapnenca kao arhitektonskograđevnog 

kamena i tehničko-građevnog kamena bilansne rezerve vapnenca na ležištu 

''Crnoglav'' iznose 532.255 m 3 komercijalnog bloka i 3.317.772 m 3 tehničko-građevnog 

kamena, što ukupno iznosi 3.849.977 m 3 . Ove geološke rezerve omogućavaju 

eksploataciju najmanje preko 75 godina za planiranu proizvodnju. S obzirom da se 

rezerve cjelokupnog ležišta procjenjuju na znatno veće količine, obim proizvodnje se 



može značajno povećati i period eksploatacije se može značajno produžiti, što će ovisiti 

o interesu operatora i tržišnim uvjetima. 

Planirani godišnji kapacitet eksploatacije je 5.000 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena 

(blokova). Prema postojećem stanju i eksploatacionim gubicima uz ovu količinu kamenih 

blokova dobiće se i oko 45.000 m 3 materijala za tehnički građevni kamen, što ukupni 

iznosi 50.000 m 3 godišnje. 

Prije početka eksploatacije mineralnih sirovina na lokalitetu “Crnoglav“ bit će potrebno 

izvršiti određene tehničke i tehnološke pripreme u cilju obezbjeđivanja uvjeta za 

normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatisanja i prerade arhitektonskograđevnog 

i tehničko-građevnog kamena, i to: 

- izvršiti krčenje i uklanjanje sitnog rastinja, koje se nalazi na manjem dijelu ležišta i 

koje je već uklonjeno na prostoru na kojem je izvršena probna eksploatacija, 

- formiranje radnih etaža u skladu sa rudarskim projektom, 

- uređenje radnog platoa je djelimično izvršeno, ali je potrebno radni plato urediti u 

skladu sa rudarskim projektom i ovom studijom u cilju obezbjeđenja normalnih 

tehnoloških uvjeta za rad i uvjeta zaštite okoliša, 

- izgradnja i uređenje internih komunikacija, koje su djelimično izvedene u svrhu 

istražne eksploatacije, ali ih treba izvesti u skladu sa rudarskim projektom, 

- uređenje pristupnog puta za bezbijedno i normalno odvijanje saobraćaja, 

- obezbijediti, montirani i pustiti u rad drobilično postrojenje i klasirnicu u svrhu 

prerade tehničko-građevnog kamena na prostoru kamenoloma na komercijalne 

frakcije, 

- obezbijediti sve druge uvjete za eksploataciju i preradu vapnenca na predmetnoj 

lokaciji. 

Eksploatacija vapnenca kao arhitektonskog kamena na ležištu "Crnoglav" odvijat će se 

kroz sljedeće tehnološke postupke i operacije: 

1. Skidanjne površinskog rastresitog i karstifikaovanog vapnenca 

2. Rezanje sirovog bloka prema uvjetima na ležištu 

3. Utovar i transport blokova do postrojenja za finalnu obradu 

4. Utovar i transport rovnog kamena zaostalog nakon eksploatacije i obrade kamena 

za arhitektonsko-građevne potrebe do kamenolomskog postrojenja na osnovnoj 

radnoj etaži kamenoloma 

5. Drobljennje i separisanje tehničko-građevnog vapnenca na kamenolomskom 

postrojenju za tehničko-građevine potrebe. 

Tehnologija pripreme, drobijenja, prosijavanja, transporta i skladištenja pojedinih 

agregata rješena je u nekoliko tehnološki zaokruženih strojeva, koji se međusobno 

dopunjavaju i povezuju transporterima sa gumenom trakom i presipnim lijevkovima. 

Kamenolomsko postrojenje se locira na osnovnoj radnoj etaži koja se nalazi na 

jugoistočnom dijelu prostora kamenoloma, što omogućava racionalno snabdijevanje 

rovnim kamenom i preradu kamena. Napajanje postrojenja električnom energijom 

predviđeno je iz dizel agregata, koji se locira u neposrednoj blizini postrojenj za 

drobljenje i klasiranje tehničkog kamena. 



Za potrebe drobljenja, mljevenja i klasiranja kamenih agregata u komercijalne frakcije na 

eksplotacijskom polju “Crnoglav“ poslužit će mobilno postrojenje sljedećih tehničkotehnoloških 

karakteristika: 

- maksimalni kapacitet drobilice je oko 100 t/h (70 m 3 /h), 

- mogućnost odvajanja jalovine, 

- mogućnost premeljavanja, 

- usipni bunker volumena oko 10 m 3 , 

- prosijavanje na vibracijskim sitima na frakcije -60, +32, 16/32, 8/16, 4/8 i -4 mm, 

- maksimalna ulazna granulacija 50 cm, 

- dizel električni agregat je sastavni dio drobiličnog postrojenja u sklopu kojeg se i 

isporučuje sa svrhom napajanja električnom energijom za strojeve postrojenja, 

- ukupna dužina kamenolomskog postrojenja kod rada je oko 40 m, a širina 15 m, 

- visina trake, tj. visina sa koje klasirani materijal pada na tlo je 4,7 metara. 

Za obezbjeđenje planirane proizvodnje arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog 

kamena potrebno je obezbijediti određene radne strojeve i tehnološku opremu, kako 

slijedi: 

• dizel električni agregat ≥300 kVA, cosϕ=0,8; 

• trafo stanica ≥400 kVA, 

• dijamantna žična pila snage 37-55 kW, 

• lančana sjekačica snage 45-55 kW, 

• bušaća sonda (zračna) - φ90mm, 

• kompresor - 9m 3 ,10 bar; 

• bager s priključkom za hidraulički čekić - 180 kW, 35 t, 

• hidraulički čekić ≥2500 kg, 

• utovarivač snage 300 kW, ≥7 m 3 , 

• kamioni različite nosivosti, 

• samohodna pokretna drobilica snage 160 kW, 

• samohodno postrojenje za klasiranje kapaciteta 100 t/h (70 m 3 /h), 

• crpka za vodu snage 3 kW, 

• odvaljivači blokova snage 3 kW, 

• visokotlačna pumpa snage 3 kW, 

• zračni i vodeni jastuci za odvaljivanje blokova, 

• Ručni bušaći čekić RK28, 

• monolama ili dijafil snage 30 kW, 

• sitni i priručni alat i pribor. 

Na prostoru površinskog kopa „Crnoglav“ neophodni su objekti i oprema logistike, koji 

omogućavaju obavljanje osnovne djelatnosti površinske eksploatacije ukrasnog kamena 

vapnenca te prerade i obavljanja svih ostalih aktivnosti, i to: 

• kancelarija rukovodioca u tipskom kontejneru, 

• kontejner za odmor, objed i presvlačenje uposlenika, 

• kontejneri za smještaj uposlenika, 

• kancelarijski objekti, 

• magacin priručnog alata i potrošnog materijala u tipskom kontejneru, 



• kemijski WC, 

• plato s nadstrešnicom za pretakanje goriva i održavanje radnih strojeva, 

• mobilno priručno spremište ulja i maziva (eko-kontejner), 

• rampama za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa. 

Održavanje radnih strojeva obavljat će se na namjenskom armiranobetonskom platou ispod 

nadstrešnice zaštićenom od oborinskih voda, sa odvodom oborinskih voda u separator, dok 

će se veći kavrovi i servisi obavljat izvan prostora kamenoloma i to u odgovarajućim 

registrovanim radionicama. 

Objekti postavljeni na početku eksplotacije su montažnog tipa tako da se tijekom 

eksploatacije mogu premještati. Na prostoru budućeg eksplotacijskog polja planiraju se 

izgraditii i objeti za peraradu kamena te prateći objekti (skaldište, ured i dr.), koji će biti 

trajnog karaktera. 

10.3 Identifikacija, analiza i vrednovanje uticaja na okoliš, 

te mjere sprečavanja i smanjenja uticaja na okoliš 

Eksploatacija vapnenca kao arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena 

predstavlja tehnološke procese koji produkuju čvrsti otpad i emituju u zrak mineralnu 

prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a potencijalno može utjecati na 

površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari (curenje goriva i ulja iz rudarske 

mehanizacije i radnih strojeva, zamuljenja oborinskih voda), te uticati na okolinu bukom 

nastalom aktivnostima na prostoru kamenoloma. 

Potencijalni negativni utjecaji površinskog kopa "Crnoglav" na okoliš vezani su za sve 

tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kamena i shodno tome mogu se 

očekivati sljedeće emisije, odnosno otpadni tokovi i potencijalni negativni utjecaji na 

okoliš: 

• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom esksploatacije 

i prerade mineralnih sirovina; 

• ispuštanje zauljenih i zamuljenih oborinskih voda; 

• utjecaj na režim površinskih i podzemnih voda, 

• deforestacija i uklanjanje vegetacije te humusnog sloja zemljišta koji ja na 

prostoru kamenoloma slabije razvijen, 

• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta; 

• produkcija buke i emisija u okoliš. 

Potencijalni izvori emisije prašine su: 

• bušenje stijena radi rezanja i eksploatacije blokova, 

• rezanje kamenih blokova, 

• utovar, interni transport i istovar, odnosno deponovanje stijenske mase, otkrivke i 

kamenih agregata, 

• drobljenje i prosijavanje materijala na kamenolomskom postrojenju i 

• nekontrolisano uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, manipulativnih 

prostora, deponije jalovine i deponije sitne frakcije djelovanjem vjetra. 



Na prostoru ovog površinskog kopa nastaju oborinske zamuljene i zauljene otpadne 

vode. Zamuljene vode su opterećene samo suspendovanim česticama prašine i 

minerala, a zauljene vode sa naftnim derivatima i motornim uljima i u najgorim 

slučajevima mogu onečistiti površinske i podzemne vode. Zbog toga se mora vršiti 

njihovo prečišćavanje prije ispuštanja u odvodne kanale. 

Prema prirodi planirane rudarske mehanizacije, radnih strojeva i aktivnosti na 

kamenolomu “Crnoglav“ buku će proizvoditi: dizel agregat, bušilice, pile za rezanje 

kamena, podsjekačica kamena, kompresor, drobilica kamena i klasirnica agregata, 

rudarska mehanizacija i kamioni prilikom izvođenja radnih operacija. Imajući u vidu da 

se površinski kop nalazi izvan naseljenog područja i da se eksploataciono polje i radni 

plato nalaze u niskopu okruženom prirodnim i vještačkim barijerama, procjenjuje se da 

buka proizvedena radom na ovom površinskom kopu neće imati značajan utjecaj na 

okoliš. 

Sa stanovišta produkcije otpada može se konstatovati da kamenolom vapnenca 

„Crnoglav“ spada u kategoriju malootpadnih pogona i djelatnosti zbog relativno manje 

očekivane produkcije tehnološkog otpada u odnosu na druge kamenolome (pokrov je 

veoma slabo razvijen) i zbog toga što se sav tehnološki otpad iskorištava povratom u 

proizvodne procese na površinskom kopu ili korištenjem kao sekundarnih sirovina za 

različite namjene. Dakle, može reći da se radi o prilično zatvorenom proizvodnom 

procesu. Međutim, ako se sa otpadom ne postupa pravilno i ako se otpad ne zbrinjava 

pravilno, on može imati negativne učinke na okoliš, jer se sporo razgrađuje, ovisno od 

vrste ovog otpada. Na prostoru kamenoloma mogu nastati sljedeće vrste otpada: 

otpadno ulje, uljni filteri, zračni filteri, autogume, akumulatori, miješani komunalni otpad i 

mulj iz septičke jame. Količine ovog otpadnog materijala su relativno male, ali zbog 

njegovih karakteristika i zaštite tla mora se zbrinjavati u skladu sa propisima o 

upravljanju otpadom. Postupanje sa otpadom detaljno je definisano planom o 

upravljanju otpadom na ovom površinskom kopu, čije provođenje je operator dužan 

osigurati. 

Predmetni kamenolom se nalazi izvan naseljenog područja i u njegovoj bližoj okolini 

nema naselja, poljoprivrednog zemljišta i građevinskih objekata, te objekata kulturnohistorijskog 

i arheološkog nasljeđa. Isto tako, na ovom području nisu registrovane 

endemične, reliktne, rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste ili biljne zajednice, koje je 

neophodno posebno analizirati u cilju njihove zaštite. Isto tako, nisu utvrđene određene i 

zaštićene prirodne i pejzažne vrijednosti i šume posebne namjene i objekti od posebnog 

prirodnog, ekološkog, pejzažnog, ambijentalnog i historijskog značaja. Sve ovo 

predstavlja određene pogodnosti i ide u prilog otvaranja kamenoloma. Međutim, ukoliko 

se u toku rada kamenoloma otkriju takve vrijednosti, investitor je dužan obavijestiti 

nadležne ustanove i preduzeti mjere zaštite. 

Ovaj investicioni zahvat ima određene pozitivne socio-ekonomske uticaje, jer će se 

njegovom realizacijom uposliti novi uposlenici te obezbijediti ukrasni kamen za 

arhitektonsko-građevne potrebe i neophodan mineralni proizvod za proizvodnju maltera, 

betona, asfalta i drugih proizvoda, kao i materijal za tampon. 



S obzirom na način eksploatacije kamena sistemom niskopa, vrstu djelatnosti i reljef 

terena, ne očekuju se takve emisije u okoliš, koje bi mogle negativno utjecati na 

sastavnice okolice za vrijeme funkcionisanja ovog kamenoloma. 

U Tabela 6. dat je pregled utjecaja na okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje 

utjecaja na okoliš eksploatacije i prerade vapnenca na površinskom kopu "Crnoglav" u 

općini Neum. 


Tabela 9. Pregled utjecaja na okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja na okoliš površinskog kopa "Crnoglav" u općini Neum. 

Identificirani uticaj na okoliš 

Značaj uticaja 

(neznatan/mali/umjeren/ 

značajan/veoma značajan) 

(1) Uticaji na okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma 

1.1. Uticaji na zrak 

Onečišćenje zraka usljed emisije 

prašine koja nastaje pri utovaru i 

istovaru kamenog agregata, otkrivke i 

jalovine. 

Onečišćenje zraka usljed uzvitlavanja 

prašine sa radnih površina koja nastaje 

pri kretanju vozila na prostoru 

kamenoloma i djelovanjem vjetra. 


otpadnih dimnih plinova koji nastaju 

kao produkt sagorijevanja dizel goriva 

u rudarskoj mehanizaciji i kamionima. 

Onečišćenje zraka prilikom bušenja 

stijena. 

1.2. Uticaj na vode 

Onečišćenje oborinskih voda tečnim 

gorivom i uljem iz rudarske 

mehanizacije i kamiona 

Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih 

voda. 

Neznatan, ali je potrebno 

primijeniti mjere 

ublažavanja emisije. 



sprečavanja i ublažavanja 

Neznatno, ali je potrebno 






Neznatan/mali, ali potrebno 

je primijeniti mjere 




ublažavanja 

Mjere sprečavanja i ublažavanja uticaja/zaštite okoliša 

Primjena načina rada sa kojim se prašina ne razvija u većem 

intenzitetu. 

Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i 

raznošenja prašine u okolinu za vrijeme suhog i vjetrovitog 

vremena. 

Obavezno umjereno posipanje vodom manipulativnih površina 

pri razvijanju i raznošenju prašine po okolini, za vrijeme 

sunčanog, suhog i vjetrovitog vremena. 

Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i 

redovno servisiranje i održavanje motora. 

Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg 

zacrnjenja) potrebno je obustaviti rad tog radnog stroja ili 

kamiona dok se ne otkloni uzrok povećane emisije. 

Bušilica je opremljena ciklonskim skupljačem prašine čime se 

spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja minskih 

bušotina. Po potrebi vršiti umjereno kvašenje. 

Redovno servisiranje i održavanje rudarske mehanizacije i 

kamiona. Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja 

treba obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok 

povećanog curenja. 

Rasuto gorivo i/ili ulje treba odmah pokupiti suhim postupkom 

korištenjem pijeska ili semlje i ovaj otpad spaliti ili zbrinuti na 

na način da se ne kontaminira voda i tlo. 

Nabavka kemijskog WC-a i redovno uklanjanje sadržaja iz 

istog na najbliži uređaj za prečišćavanje voda ili javnu 

kanalizaciju ili na komunalnu deponiju.

1.3. Uticaj na zemljište 

Studija o uticaju na okoliš za kamenolom arhitektonsko-građevnog kamena na ležištu “Crnoglav“ u Neumu 

Uklanjanje humusnog sloja i otkrivke. 

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva 

i ulja iz rudarske mehanizacije i 

kamiona. 

Nepropisano odlaganje otkrivke i 

jalovine. 

Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje 

opasnog otpada (otpadna ulja, 

akumulatori, uljni filteri i sl.). 

Nepropisno odlaganje miješanog 

komunalnog otpada. 

1.4. Uticaj buke na okoliš 

Buka proizvedena radom radnih 

strojeva, rudarske mehanizacije i 

kamiona. 

1.5. Uticaji na floru i faunu 

Krčenje niskog raslinja i uklanjanje 

vegetacije (deforestacija). 

Umjeren i potrebno je 

ograničiti uklanjanje tla 

samo na eksploataciono 

područje. 

Neznatan/Mali, ali je 

potrebno primijeniti 

mjere sprečavanja 

Neznatan ali je potrebno 


sprečavanja 


primijeniti mjere zaštite 



Neznatan/Mali, ali 

potrebno je preduzeti 

mjere ublažavanja 

Neznatan / Umjeren i 

potrebno je preduzeti mjere 

zaštite i ublažavanja koliko 

god je to moguće. 

Ograničiti uklanjanje tla i otkrivke samo na eksploataciono 

polje, prema planu napredovanja kamenoloma. 

Provoditi mjere zaštite od erozije, posebno na kosinama etaža. 

Potrebno je odrediti najpogodniju lokaciju za odlaganje 

uklonjene otkrivke i jalovine na prostoru kamenoloma. 

Redovno servisiranje i održavanje motora radnih strojeva. 

Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba 

obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok curenja. 

Sakupljanje rasutog goriva i maziva zajednosa zemljom i 

zbrinjavanje na način da se ne kontaminira okoliš. 

Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu na vanjskom 

dijelu kopa i korištenje za uređenje radnog platoa, pristupnog 

puta i internih puteva, te u niskogradnji kao tampona. 

Sakupljanje opasog otpada u namjenske posude, skladištenje 

u skladištu u dijelu tipskog kontejnera i isporučivanje 

ovlaštenom operateru u cilju zbrinjavanja, uz vođenje 

evidencije o količini po vrsti ovog otpada. 

Sakupljanje komunalnog otpada u namjenske posude i odvoz 

na kontrolisanu komunalnu deponiju. 

Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se 

stvara radom postrojenja i mehanizacije. 

Kontrola i redovno tekuće održavanje rudarske mehanizacije i 

strojeva u cilju sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke. 

U cilju otvaranja kamenoloma i formiranja eksploatacionog 

polja u prvoj fazi će se izvršit krčenje niskog raslinja i 

uklanjanje vegetacije. Sa napredovanjem kamenoloma ukazat 

će se potreba za daljim krčenje raslinja sve do odobrene 

površine eksploataciong polja. 

Krčenje i uklanjanje raslnja treba vršiti samo na prostoru 

eksploatacionog polja na kome se prema planu izvode radovi. 

R.G.T. d.o.o. Široki Brijeg 

11


1.6. Uticaji na pejzaž 

Degradacija pejzaža kao posljedica 

krčenja raslinja i uklanjanja vegetacije 

radi otvaranja kamenoloma. 

Estetsko narušavanje nepropisnim 

odlaganjem uklonjenog pokrova i 

samim prisustvom kamenoloma u 

krajoliku. 


primijeniti 

mjere 

ublažavanja. 

Masli. ali je potrebno 

primijeniti 

mjere 

ublažavanja. 

(2) Uticaji na okoliš u periodu eksploatacije kamena i rada kamenolomskog postrojenja 

2.1. Uticaji na zrak 

Neznatan zbog manjeg 

obima razvijanja mineralne 

Onečišćenje zraka prilikom rezanja 

prašine i korištenja vode 

sirovih blokova. 

pri procesu rezanja 

kamenih blokova. 

Onečišćenje zraka prilikom bušenja 

stijenske mase u svrhu rezanja 

blokova ili eksploatisanja tehničkog 

kamena. 


prašine koja nastaje pri utovaru i 

istovaru kamenog agregata i jalovine. 


mineralne prašine koja nastaje pri 

drobljenju i klasiranju agregata. 

Onečišćenje zraka usljed uzvitlavanja 

prašine sa deponije sitnih frakcija 

mineralnih agregata i deponije jalovine 

te radnih površina djelovanjem vjetra. 

Neznatan zbog manjeg 

obima, ali je potrebno 






Mali/Umjeren i potrebno je 



emisije. 




Zadržati postojeću vegetaciju gdje god je to moguće, provoditi 

mjere zaštite vegetacije i podsticati obnavljanje vegetacije na 

prostoru kamenoloma i njegovoj neposrednoj okolini. 

Odrediti najpogodniju lokaciju za deponovanje jalovine na 

prostoru kamenoloma. Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao 

pokrov za ogoljeno zemljište. 

Rezanje kamenih blokova vrši se hlađenjem pile sa vodom 

(posipanjem pile umjerenom količinom vode prilikom rezanja), 

čime se sprečava razvijanje prašine. 

Bušilica je opremljena ciklonskim skupljačem prašine čime se 

spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja stijena. 

Primjena načina rada sa kojim se prašina ne razvija u većem 

intenzitetu. 

Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i 

disperzije prašine u okolinu u periodu dužeg sunčanog, suhog i 

vjetrovitog vremena. 

Na presipnim mjestima transportera frakcije do deponija treba 

ugraditi zaštitne vodilice, što značajno umanjuje disperziju 

prašine prilikom deponiranja materijala. 

Izgradnja hidroinstalacija u svrhu kvašenja materijala u cilju 

sprečavanja razvijanja i raznošenja prašine u okolinu. 

Obavezno kvašenje presipnih mjesta prilikom drobljenja i 

klasiranja materijala. 

Obavezno kvašenje materijala na deponiji frakcija i jalovine te 

posipanje vodom manipulativnih površina pri razvijanju i 

raznošenju prašine po okolini, u periodu dužeg sunčanog, 

suhog i vjetrovitog vremena. 


12


Onečišćenje zraka uslijed emisije 

otpadnih dimnih plinova koji nastaju 

kao produkt sagorijevanja dizel goriva 

u dizel agregatu i rudarskoj 

mehanizaciji. 

2.2. Uticaj na vode 

Onečišćenje oborinskih voda tečnim 

gorivom i uljem usljed curenja iz 

mehanizacije i kamiona. 

(Ispuštanje zauljenih voda sa radnog 

platoa) 

Uticaj oborinskih voda na 

eksploataciono polje kamenoloma. 

Ispuštanje zamuljenih voda sa radnog 

platoa. 

Ispuštanje fekalnog sadržaja iz 

kemijskog WC-a. 

2.3. Uticaj na zemljište 

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva 

i ulja iz rudarske mehanizacije i 

kamiona. 




Mali, ali je potrebno 


ublažavanja. 









ublažavanja 



sprečavanja. 

Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i 

redovno servisiranje i održavanje motora. 

Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg 

zacrnjenja) potrebno je obustaviti rad te radnog stroja dok se 

ne otkloni uzrok povećane emisije. 

Sakupljanje zauljenih otpadnih voda preko segmentnih jaraka i 

pjeskolova u separator u kojem se vrši njihovo prečišćavanje 

prije ispuštanja u recipijent – odvodni kanal. 

Redovna kontrola rada separatora od strane ovlaštenog 

uposlenika, te servisiranje, čišćenje i otklanjanje nedostataka 

angažovanjem ovlaštenog servisera. 

Periodično ispitivanje kvalitete prečišćene vode. 

Zaštititi područje eksploatacionog polja od uticaja površinskog 

oticanja atmosferske vode izgradnjom zaštitnog sistema koji se 

sastoji od obodno izgrađenog odvodnog kanala za prihvat 

oborinskih voda odgovarajućeg uzdužnog pada i taložnice 

(sedimentaciono jezero/bazen). 

Sakupljanje zamuljenih voda i odvođenje u taložnicu (dva 

sedimentaciona bazena) izgrađena na najnižoj koti 

površinskog kopa u cilju izbistravanja prije ispuštanja u 

recipijent – otvoreni kanal. 

Redovno čišćenje mulja iz taložnice i odlaganje na deponiju 

jalovine. 

Nabavka kemijskog WC-a odgovarajućeg kapaciteta (prema 

broju uposlenika) i redovno pražnjenje sadržaja iz spremnika i 

njegovo odlaganje u javnu kanalizaciju ili uređaj za 

prečišćavanje otpadnih voda ili na komunalnu deponiju. 

Redovno servisiranje i održavanje motora rudarske 

mehanizacije i vozila. Prilikom svakog nekontrolisanog curenja 

goriva i ulja treba obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni 

uzrok povećanog curenja. 

Izgradnja vodonepropusnog platoa sa nadstrešnicom i 


13


odvodnjom otpadnih voda u separator na kome će se vršiti 

održavanje rudarske mehanizacije i utakanje goriva u 

rezervoare strojeva. 

Redovna kontrola rada separatora od strane ovlaštenog 

uposlenika, te servisiranje, čišćenje i otklanjanje nedostataka 

angažovanjem ovlaštenog servisera. 

Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu na vanjskom 

Mali i potrebno je 

Nepropisano odlaganje otkrivke i 

dijelu površinskog kopa i korištenje u niskogradnji kao 


jalovine. 

tampona. Višak otkrivke i jalovine iskoristiti za rekultivaciju 

sprečavanja 

napuštenih dijelova površinskog kopa i radnih prostora. 

Nepropisano odlaganje mulja, ulja i 

zauljene vode iz separatora. 

Nepropisano odlaganje fekalnog 

sadržaja iz kemijskog WC-a. 

Nepropisno odlaganje opasnog otpada 

(otpadno ulje, uljni filteri, akumulatori). 

Nepropisno odlaganje komunalnog 

otpada. 

2.4. Uticaj buke na okoliš 

Buka proizvedena radom žičnih pila, 

kompresora, bušaće garniture, drobilice 

i klasirnice, rudarske mehanizacije i 

drugih radnih strojeva. 



sprečavanja 

Mali, ali potrebno je 


sprečavanja 






preduzeti mjere 

ublažavanja 

Mulj, ulje i zauljenu vodu iz separatora uklanja ovlašteni 

serviser, prilikom servisiranja i čišćenja separatora, sa kojim je 

operator dužan potpisati ugovor. 

Sadržaj iz pokretnog eko-WC-a (kemijski WC) uklanjati u 

najbliži uređaj za prečišćavanje otpadnih voda ili javnu 

kanalizaciju ili kontrolisanu komunalnu deponiju. na kabinu. 

Investitor je dužan potpisati ugovor sa ovlaštenom firmom za 

održavanje eko-WC-a. 

Selektivno sakupljanje i privremeno skladištenje u namjenskim 

u zatvorenim posudama koje se drže u dijelu montažnog 

kontejnera namjenjenom za skladištenje opasnih otpadnih 

materijala do isporuke ovlaštenom operatoru za njihovo 

zbrinjavanje. 

Sakupljanje komunalnog otpada u namjensku posudu (limeno 

bure od 200 litara ili tipski kontejner od 1100 litara) i odvoz na 

komunalnu deponiju. 

Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se 

stvara radom postrojenja i mehanizacije. 

Kontinuirana vizuelna kontrola izvora buke radi blagovremenog 

otklanjanja uzroka buke s ciljem sprečavanja ili ublažavanja 

emisije buke. 

Redovno tekuće održavanje mehanizacije i procesne opreme, 

redovno podmazivanje rotirajućih mehanizama, pritezanja 

olimljenja i remenja itd. u cilju sprečavanja i ublažavanja buke. 


14


2.5. Uticaji na floru i faunu 

Krčenje niskog raslinja i uklanjanje 

vegetacije (deforestacija). 

Odlaganje otpadnog biljnog materijala 

na površine izvan eksploatacijskog 

polja. 

2.6. Uticaji na pejzaž 

Promjena topografije terena uz 

povećanje otvorene stijenske mase i 

stvaranje velikog radnog platoa. 

Estetsko narušavanje nepropisnim 

odlaganjem uklonjenog zemljišnog 

pokrivača i samim prisustvom 

kamenoloma. 

2.7. Uticaji na klimu 

Uticaj na klimu eksploatacije 

arhitektonskog-građevnog kamena. 

Neznatan/Umjeren ali je 

potrebno preduzeti mjere 

zaštite, sprečavanja ili 

ublažavanja 


preduzeti mjere zaštite. 


preduzeti mjere zaštite i 

sprečavanja 


preduzeti mjere zaštite i 

sprečavanja. 

Neznatan 

U cilju formiranja eksploatacionog polja izvršit će se djelimično 

krčenje raslinja i uklanjanje vegetacije. 

Krčenje i uklanjanje raslinja treba vršiti sukcesivno sa 

napredovanjem kamenoloma i treba zaštititi svo raslinje koje 

nije neophodno uklonuti primjenom odgovarajućih mjera 

zaštite. 

Zabrana odlaganja otpadnog biljnog materijala na površine 

izvan eksploatacijskog polja. Ovaj material odlagati na 

određenoj deponiji na prostoru kamenoloma. 

Zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama oko 

kamenoloma u cilju zaštitile drveća i vegetacije od požara 

Zadržati postojeću vegetaciju gdje god je to moguće. 

Započeti rekultivaciju devastiranih površina još za vrijeme rada 

kamenoloma i istu vršiti sukcesivno, sa napuštanjem pojedinih 

dijelova, zbog većih efekata. 

Odrediti najpogodniju lokaciju za deponovanje jalovine na 

prostoru kamenoloma. 

Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao pokrov za ogoljeno 

zemljište. 

Započeti rekultivaciju devastiranih površina još za vrijeme rada 

kamenoloma i istu vršiti sukcesivno, sa napuštanjem pojedinih 

dijelova u cilju postizanja boljih efekata. 

Radovi na eksploataciji i preradi krečnjaka neće imati utjecaja 

na mikroklimatske značajke šireg područja. 


15


(3) Uticaji na okoliš u periodu nakon prestanka rada i zatvaranja kamenoloma 

3.1. Uticaji na tlo 

Onečišćenje i devastacija zemljišta od 

taložnica i separatora, te drugij jama 

na prostoru kamenoloma. 

Onečišćenje okoliša otpadnim 

materijalima zaostalim od završne faze 

rada na kamenolomu. 

Erozija zemljišta na prostoru 

kamenoloma. 


preduzeti mjere zaštite, 

odnosno ublažavanja. 


preduzeti mjere zaštite, 

odnosno ublažavanja. 

Mali/Umjeren i potrebno 

je preduzeti mjere 

zaštite, odnosno 

ublažavanja. 

Tijekom napuštanja lokacije ukloniti postrojenjai i isprazniti 

taložnice i separatora ulja i ostale jame, te ih potom zapuniti 

prirodnim materijalom. 

Zbrinuti sve otpadne materijale prikupljene u završnoj fazi 

eksploatacije. 

Po napuštanju dijelova eksploatacionog polja potrebno je izvršiti 

njihovu tehničku i biološku rekultivaciju u skladu sa glavnim 

rudarskim projektom. 

Okončanjem rada i zatvaranjem kamenoloma potrebno je 

izvršiti tehničku i biološku rekultivaciju cjelokupnog radnog 

prostora u skladu sa rudarskim projektom i studijom o uticaju na 

okoliš. 

Završnu tehničko-biološku rekultivaciju provesti u roku od 

godinu dana od prestanka eksploatacije. 

Biljne vrste koje će se saditi moraju biti autohtone i kompatibilne 

okolnom prostoru, te sa visokim stupnjem potencijala u 

obrašćivanju ogoljelih površina. 

Održavati biljni pokrivač prilikom biološke sanacije i održavanja 

biljnog pokrivača. 

Prostor saniranog i rekultiviranog kamenoloma treba što manje 

odudarati od prirodnih i ambijentalnih obilježja krajolika. 

Investitor je dužan da obezbijedi nadzor i održavanje 

rekultivisanih površina najmanje dvije godine po provedenoj 

potpunoj rekultivaciji. 


16

10.4. Okolišni monitoring 

Shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima, 

potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri 

eksploataciji i preradi vapnenca kao arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog 

kamena na lokalitetu "Crnoglav" u cilju kontrole i ublažavanja uticaja na okoliš. 

Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje svih postrojenja, opreme i 

aktivnosti, koje mogu negativno utjecati na okoliš, a u cilju sprečavanja ili što većeg 

ublažavanja uticaja na sve komponente okoliša. Isto tako, potrebno je obezbjediti 

povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih okolinskih mjerenja (emisije 

i imisije prašine, ispitivanja kvaliteta ispuštene vode iz separatora, nivo buke). 

Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje 

sedimenta na minimalno četiri mjerna mjesta locirana po rubu prostora kamenoloma, 

posebno prema najbližim stambenim objektima, sukladno odredbama Pravilnika o 

monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05) i to u 

najsuhljem periodu godine (npr. juni, juli ili august), angažovanjem ovlaštene ustanove. 

U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti potrebno je preduzeti 

korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije mineralne prašine. 

Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba 

redovno održavati u funkcionalnom stanju. Povremeno je potrebno izvršiti čišćenje i 

uklanjanje nataloženih materijala, izdvojenog ulja i mješavine ulje/voda (1-2 puta 

godišnje). Ispitivanje kvalitete ispuštene vode iz separatora treba vršiti najmanje četiri 

puta godišnje angažovanjem ovlaštene organizacije, a ispitivanjem treba obuhvatiti 

obavezno sljedeće parametre: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električna 

provodljivost, isparni ostatak, gubitak žarenjem, ukupne suspendovane tvari, KPK, BPK- 

5 i ukupna ulja i masti. 

Monitoring buke treba provoditi najmanje svake treće godine pri uobičajenim radnim 

uvjetima eksploatacije i prerade kamena, a po potrebi i češće, angažovanjem ovlaštene 

organizacije, prema metodologiji o ocjeni uticaja buke na okoliš i odredbama Pravilnika 

o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (“Službeni list SR BiH“, broj: 46/89). 

Buku treba mjeriti na graničnom prostoru površinskog kopa sa okolinom, posebno 

prema najbližim kućama na južnoj strani lokacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja 

graničnih vrijednosti potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za 

ublažavanje intenziteta buke. 

Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada treba vršiti svake tri godine 

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom treba obuhvatiti i primjenu 

mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja na okoliš. 

Investitor je dužan da uspostavi i uredno vodi evidenciju o tehnološkom i okolinskom 

monitoringu emisija i otpadnih tokova, koja se mora čuvati najamnje pet godina i koja 

mora biti dostupna nadležnoj inspekciji i drugim nadležnim subjektima.

NetehniÄki rezime

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

NetehniÄki rezime