kamenolom PUHOVIK, Rakovica, općina Ilidža - Federalno ...

Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom
raspoloživom tehnikom – Kamenolom Puhovik, Rakovica
Slika 5. Karstifikovani krečnjaci u kamenolomu „Puhovik“
Nivo podzemnih voda u vodonosniku uzrokovan je hidrogeološkim karakteristikama stijena u
njegovoj podini i krovini. U terenima gdje je vodonosnik otkriven na površini terena, nivo
podzemnih voda je slobodan, dok su u dijelovima terenima u kojima je vodonosnik
pokrivenim nepropusnim stijenama, podzemne vode pod pritiskom (Slika 6.). Izvorišta pitke
vode Kešelji i Rukodol u Rakovici formirana su u vodonosniku sa slobodnim nivoom, dok su
bušotinom ŠG-1 u Šaminom gaju, u ovom vodonosniku, zahvaćene podzemne vode pod
pritiskom.
Slika 6. Hidrogeološki profil ležišta podzemnih voda Blažuj - Rakovica
1- Pretežno nepropusni kompleks (T 1 ); 2 – Propusne stijene kavernozno-pukotinske poroznosti (T 2 1 ,
T 2,3 , T 3 ); 3 – Propusne stijene pukotinske poroznosti (T 2 2 ); 4 - Pretežno nepropusni kompleks (K 2 )
Slabopropusne stijene pukotinske poroznosti su tvorevine srednjeg trijasa-ladinika. Iako
je u njima, mjestimično, jače izražena pukotinska poroznost, transmisivnost ovih naslaga je
vrlo slaba. U cjelini, ove stijene imaju funkcije relativne hidrogeološke barijere.
Pretežno nepropusne komplekse predstavljaju klastiti donjeg trijasa, masivni grusificirani
dolomiti srednjeg trijasa-anizika i fliš gornje krede. Ove stijene imaju funkcije relativnih
hidrogeoloških barijera.
Praktično nepropusne stijene su sedimenti gornjeg miocena (M 3 1 ) koji imaju funkcije
potpune krovinske hidrogeološke barijere.
2.4.2 Izvori
Pražnjenje vodonosnika formiranog u karbonatima anizika vrši se na nekoliko izvora u rejonu
Rakovice koji se, uglavnom, pojavljuju na kontaktu vodonosnika sa nepropusnim stijenama
fliša gornje krede. Njihova dispozicija je, pored navedenog kontakta, najvjerovatnije
predisponirana rasjedima poprečnim na „busovačku razlomnu zonu“.
Najvažniji izvori u proučavanom terenu su „Kešelji“ i Rukodol“, a od bušotina ŠG-1 Šamin
gaj.
Izvor "Košelji" se nalazi u istoimenom rakovačkom naselju. Od kamenoloma „Puhovik“
udaljen je oko 1200 m zračne linije (Slika 7.). Pojavljuje se u zoni poprečnog rasjeda, na
kontaktu krečnjaka i dolomitičnih krečnjaka srednjeg trijasa-anizika sa naslagama fliša gornje
krede. Isticanje se vrši na dva mjesta, tako da ima karakter razbijenog izvorišta. Ukupna
izdašnost izvora varira u rasponu Q = 6 - 30 l/s. Voda je HCO 3 -Mg-Ca tipa i temperature 9-11
Bosna-S Co. 13