plan upravljanja otpadom - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo, 

Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja ʺBrezaʺ d.o.o. – Breza 

POGON ʺAUTOSAOBRAĆAJʺ 

Breza, 2013. godine

JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Zavisno 

društvo Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o. Breza 

"Autosaobraćaj" 

Plan upravljanja otpadom – Pogon 

S A D R Ž A J 

1. UVOD I ZAKONSKA REGULATIVA ..................................................................... 3 

2. OPĆI PODACI ....................................................................................................... 5 

3. DEFINICIJE ............................................................................................................ 6 

4. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, OPIS LOKACIJE, POGONA I POSTROJENJA ......... 8 

4.1. Širi opis lokacije, pogona i postrojenja .......................................................... 8 

4.2. Uži opis lokacije, pogona i postrojenja ............................................... ......... 10 

5. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA, GODIŠNJI 

KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIH ............................................ 14 

5.1. Pogon "Autosaobraćaj" - opis djelatnosti .................................................... 15 

5.2. Pogon "Autosaobraćaj" - broj zaposlenih .................................................... 15 

6. CILJEVI UPRAVLJANJA OTPADOM .................................................................... 16 

6.1. Glavni cilj ....................................................................................................... 16 

6.2. Ostali ciljevi ................................................................................................... 16 

7. VRSTA I KOLIČINA OTPADA S MJESTOM NASTANKA I NAČINOM 

UPRAVLJANJA OTPADOM................................................................................. 17 

7.1. Opasni otpad i njegovo zbrinjavanja ............................................................ 17 

7.2. Neopasni otpad i njegovo zbrinjavanje ........................................................ 19 

7.3. Komunalni otpad i njegovo zbrinjavanje. ..................................................... 19 

7.4. Način upravljanja otpadom ........................................................................... 20 

8. PREVENTIVNE MJERE - SPRIJEČAVANJE NASTANKA OTPADA.................. 20 

8.1. Spriječavanje/smanjenje nastanka opasnog otpada ................................... 20 

8.2. Spriječavanje/smanjenje nastanka neopasnog otpada ............................... 22 

8.3. Spriječavanje/smanjenje nastanka komunalnog otpada............................. 22 

9. DIREKTIVE EU ....................................................................................................... 23 

9.1. Otpad i upravljanje izvorima otpada .............................................................. 23 

10. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 26 

10. SPISAK PRILOGA ................................................................................................. 27 

__________________________________________________________________________________ 

2/28





1. UVOD I ZAKONSKA REGULATIVA 

Zakon o upravljanju otpadom određuje prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih lica u 

postupanju sa otpadom. S obzirom da se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost po ljude, 

za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoline (voda, tlo, zrak) iznad propisanih graničnih vrijednosti, 

nekontrolisano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara i stvaranje buke. 

Radi postizanja cilja i pravovremenog sprečavanja zagađivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi 

i okoline, upravljanje otpadom obavljat će se na način koji osigurava: 

• Minimalno nastajanje otpada, a posebno smanjenja opasnih karakteristika takvog otpada, 

• Smanjenje nastalog otpada po količini, 

• Tretiranje otpada na način kojim se osigurava povrat nastalog materijala iz njega, 

• Spaljivanje ili odlaganja na odlagališta, na okolinski prihvatljiv način, vrsta otpada koje ne 

podliježu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije. 

Izbjegavanje 

Smanjivanje 

Recikliranje 

Obrada 

Odlaganje 

Šema 1. Prioriteti upravljanja otpadom 

Plan upravljanja otpadom je zakonska obaveza svakog preduzeća za koje je potrebna okolinska 

dozvola. Dakle, okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadležno ministarstvo za pogone i 

postrojenja koji imaju ili mogu imati negativan uticaj na okoliš. Izdavanje okolinske dozvole je regulirao 

Zakon o zaštiti okoliša F BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03, članovi 68 - 72). 

Na osnovu člana 24. stav 4., člana 32. stav 6. i člana 58. stav 2. Zakona o upravljanju otpadom 

(Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) donešena je Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju 

i označavanju otpada (Službene novine Federacije BiH br. 38/06). Također, prema odredbama ovog 

zakona član 20., operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola kao proizvođač otpada mora 

__________________________________________________________________________________ 

3/28





odrediti osobu odgovornu za poslove upravljanja otpadom. Svrha Plana upravljanja otpadom za pogon 

"Autosaobraćaj", je utvrđivanje i prikaz tokova otpada od njegovog porijekla (nastanka), preko trenutnog 

zbrinjavanja do konačnog tretmana, na način da bude prihvatljivo po okoliš. Dakle, Planom upravljanja 

otpadom se regulišu slijedeće aktivnosti: 

• Način i procedura upravljanja otpadom, 

• Zaštita okoliša od ispuštanja ili bacanja otpada. 

Prema članu 19. Zakona o upravljanju otpadom (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) Plan 

upravljanja otpadom po donošenju se ažurira svake tri godine ili poslije znatne promjene u radu 

postrojenja. Dakle, potrebna je konstantna revizija postignuća napretka na upravljanju otpadom i 

poduzimanje mjera u slučaju bez pomaka na postavljene ciljeve. Prema navedenim odredbama ovog 

člana (člana 19.) Plan upravljanja otpadom treba da sadrži slijedeće: 

• Dokumentaciju o otpadu koji proizvodi preduzeće, 

• Mjere koje treba poduzeti da se spriječi ili umanji proizvodnja otpada, sa posebnim osvrtom 

na opasni otpad (ulja i maziva), 

• Razvrstavanje nastalog otpada, posebno opasnog od otpada koji će se vraćati u proces, 

• Odlaganje NUS proizvoda na deponiji, 

• Tretman nastalog otpada. 

U skladu sa navedenim zahtjevima i zakonskim propisima u nastavku se daje Plan upravljanja otpadom 

za pogon "Autosaobraćaj", općina Breza koja je u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZD 

RMU "Breza" d.o.o. – Breza. 

__________________________________________________________________________________ 

4/28





2. OPĆI PODACI 

Tabela 1. Opći podaci 

Naziv društva 

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Zavisno društvo 

Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. – Breza 

Adresa sjedišta 

Ulica Branilaca grada b.b. 71 370 Breza, Bosna i Hercegovina 

Naziv pogona na koji se 

odnosi Plan aktivnosti 

Pogon "Autosaobraćaj" 

Pravni oblik 

Društvo sa ograničenom odgovornošću, Zavisno društvo 

Telefon/fax +387 32 78 35 81 

Web 

www.rmubreza.ba 

E - mail 

info@rmubreza.ba 

Direktor društva 

Suad Čosić, dipl.ing.rud. 

Kontakt osoba 

Dejan Kovačević, dipl.ing.rud. 

GSM: 061 105 040 

E-mail: dejan.kovacevic@rmubreza.ba 

Identifikacijski broj poduzeća 4 2 1 8 3 0 3 3 0 0 0 0 7 

__________________________________________________________________________________ 

5/28





3. DEFINICIJE 

Za potrebe ovog Plana koriste se slijedeće definicije, koje su definirane u sklopu Zakona o 

upravljanju otpadom (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03): 

- "Otpad" znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da 

budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada utvrđenoj u 

provedbenom propisu.; 

- "Komunalni otpad" je otpad iz domaćinstva kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili 

sastava sličan otpadu iz domaćinstva.; 

- "Opasni otpad" je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više 

karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili 

koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim 

propisom.; 

- "Neopasni otpad" je otpad koji nije definisan kao "opasni otpad".; 

- "Inertni otpad" je otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim 

promjenama. Interni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski 

obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u 

kontakt na način da prouzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi. Ukupna 

vlažnost, sadržaj polutanata u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne bi došlo 

do ugrožavanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda.; 

- "Vlasnik" je proizvođač otpada i fizičko ili pravno lice koje posjeduju otpad.; 

- "Proizvođač" je bilo koje lice čijom aktivnošću se proizvodi otpad (originalni proizvođač), i/ili 

bilo koje lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene 

fizičkih karakteristika ili sastava otpada.; 

- "Odlagač’’ je bilo koje lice kojem se isporučuje otpad ili koje obavlja odlaganje otpada.; 

- "Operator" je fizičko ili pravno lice odgovorno za svaku vrstu aktivnosti upravljanja otpadom.; 

- "Upravljanje otpadom" znači sistem aktivnosti i radnji vezanih za otpad, uključujući prevenciju 

nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada, 

planiranje i kontrolu aktivnosti i procesa otpadom, transport otpada, uspostavljanje, rad, 

zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i 

obrazovanje u vezi aktivnosti i radnjama na upravljanju otpadom.; 

- "Tretman" znači fizičke, termalne, hemijske ili biološke procese, uključujući sortiranje, koji 

mjenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja količine ili opasnih osobina, olakšavaju 

rukovanje ili povećavaju povrat komponenti otpada.; 

- "Povrat komponenti" znači povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili otpada u 

privredni sistem primjenom određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem.; 

__________________________________________________________________________________ 

6/28





- "Ponovno korištenje" znači svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju 

je prvobitno korišten.; 

- "Skupljanje" znači sistemsko skupljanje i po mogućnosti sortiranje otpada u cilju olakšanja 

budućeg tretmana.; 

- "Transport" znači promet otpada van postrojenja.; 

- "Skladištenje" znači ostavljanje otpada od proizvođača unutar postrojenja i pogona, a najviše 

3 godine, na način koji isključuje opasnost po okoliš i ljudsko zdravlje.; 

- "Odlaganje" znači bilo koju aktivnost utvrđenu u provedbenom propisu.; 

- "Deponija" znači mjesto odlaganja otpada u svrhu konačnog odlaganja na površini ili ispod 

površine zemljišta, uključujući: 

• Unutrašnja mjesta za odlaganje (npr. deponije gdje proizvođač otpada zbrinjava vlastiti 

otpad na mjestu nastanka), 

• Stalna mjesta (npr. više od jedne godine) koja se upotrebljavaju za dugogodišnje 

odlaganje otpada, ali isključujući: objekte gdje nije dozvoljeno skladištenje otpada, a 

otpad je spreman za daljnji transport u cilju ponovnog korištenja, tretmana ili odlaganja 

na drugom mjestu; predhodno skladištenje otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za 

period po pravilu manji od tri godine i prethodno skladištenje otpada za odlaganje u 

periodu manjem od jedne godine).; 

- "Biorazgradivi otpad" je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju, kao 

što je hrana, vrtni otpad, papir i karton.; 

- "Tečni otpad" je svaki otpad u tečnoj formi, uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj. 

Upravljanje prostorom i okolišem podrazumijeva planiranje i implementiranje kompleksa mjera koje 

obezbjeđuju očuvanje stabilnosti i upotrebnih vrijednosti prostora i okoliša. Osnovne karakteristike 

efikasnog sistema upravljanja otpadom obuhvataju niz mjera za unapređenje i olakšanje, sprječavanje 

nastanka otpada na izvoru, odvojeno sakupljnje, reciklažu ili druge metode ponovnog dobijanja 

materijala iz otpada, te predstavlja pouzadano i ekološki prihavtljivo krajnje odlaganje otpada. 

Zakonska regulativa teži ka smanjenju količine otpada, te je osnovni zadatak privrede otpada da se 

svaki proizvedeni otpad (tokom procesa proizvodnje) potroši u drugim radnjama, tj. upotrebljava se 

kružni tok iskorištavanja. Krajnji cilj upravljanja otpadom je skoro potpuno napuštanje odlaganja otpada, 

a postiže se kroz slijedeća načela: 

• Smanjenje nastanka (proizvodnje) otpada, 

• Reciklaža (ponovna upotreba) otpada, 

• Regeneracija, 

• Konačno odlaganje ostataka otpada koji se ne može dalje tretirati. 

U privrednim oblastima zastupljene je komunalni i idustrijski otpad. Idustrijski otpad je različit za svaku 

industrijsku granu. 

__________________________________________________________________________________ 

7/28





4. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, OPIS LOKACIJE, POGONA I POSTROJENJA 

4.1. Širi opis lokacije, pogona i postrojenja 

Pogoni i postrojenja JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja 

"Breza" d.o.o. – Breza smješteni su u općini Breza. 

Općina Breza je smještena na sjevernoistočnom obodu Sarajevsko – Zeničke kotline, na završetku 

klisuraste doline rijeke Stavnje. Dakle, općina Breza nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine 

i zahvata središnji dio makroregije Planinsko - kotlinske Bosne. 

Slika 1. Geografski položaj općine Breza 

S obzirom na astronomsko – geografski položaj općina Breza je smještena u polju geografskih 

koordinata koje iznose 44°01'N i 18°15'E. 

Teritorij Općine u geološkom i geotektonskom smislu je smješten unutar geotektonskog 

kompleksa unutrašnjih Dinarida, koji je uglavnom građen od oligoniocenskih i miocenskih naslaga i 

mezozojskih jursko – krednih krečnjačkih naslaga. 

Geomorfološki teritorij općine Breza zauzima brdovito – brežuljkaste terene Gornjobosansko – 

lašvanske mezoregije, gdje visinski interval obuhvata od 450 do 1100 m nadmorske visine. Dakle općina 

je smještena u predgorskoj kotlini, koja se nalazi na prelazu prema Čemerskoj planini. 

Klimatski, teritorij općine Breza smješten je u južnom dijelu sjevernog umjerenog klimatskog 

pojasa. Pripada tipu umjerenokontinentalne klime središnje Evrope, te je to prostor koji se odlikuje 

umjerenokontinentalnom klimom s prelazom u predplaninski tip klime. Dok prema Kepenovoj klasifikaciji 

klimata ovaj prostor pripada Cfb klimatu. 

__________________________________________________________________________________ 

8/28





Područje općine Breza odvodnjavaju uglavnom rijeke Stavnja i Misoča, koje čine okosnicu 

riječne mreže ovog prostora, kojima dotiču manje pritoke privremenog karaktera. Pomenute rijeke, tj. 

Stavnja i Misoča se ulijevaju u rijeku Bosnu, pa prema tome ovaj prostor u užem hidrografskom smislu 

pripada slivu rijeke Bosne, dok gledano u širem smislu pripada slivu Dunava i Crnog mora. 

U pedogeografskom pogledu područje općine Breza zahvata teritorij koji najvećim dijelom 

pripada razdjelu automorfnih tala i to luvisol i kalkokambisol. Dok je fluvisol iz razdjela hidromorfnih tala 

zastupljen samo u dolinama rijeka Stavnje i Misoče, te njihovih pritoka. 

Biogeografski prostor općine Breza ima odlike srednjoevropske vegetacione zone, dakle 

pripada Dinarskoj regiji Eurosibirske oblasti. Gdje najviše površine zahvata biom bukovih, bukovo – 

jelovih i hrastovo – grabovih šuma, dok je biom vlažnih šuma lužnjaka i poljskog jasena te umjereno 

vlažnih šuma zastupljen na daleko manjim površinama. 

Sa društveno – geografskog i historijsko – geografskog aspekta prostor općine Breza ima 

duboke i stare korjene duhovnosti i civiliziranosti. Gdje prvi poznati narodi koji su naselili ovo područje 

su bili Iliri, oko 3 600 god. p.n.e. Ali značajniji razvoj Breze bilježi se tek od 1907. godine kada je otvoren 

Rudnik mrkog uglja Breza. 

Administrativno – teritorijalnom podijelom teritorija Bosne i Hercegovine nakon dejtonskog 

sporazuma, općina Breza je pripala Zeničko – Dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, tj. 

kantonu broj 4. 

Prostor općine Breza na sjeveru graniči sa općinom Vareš, na zapadu sa općinom Visoko, dok 

na jugoistoku i istoku graniči sa općinom Ilijaš. Zadnja navedena granica je također granica Zeničko – 

dobojskog i Sarajevskog kantona. Sjeverna granica, tj. granica općine Breza sa općinom Vareš iznosi 

9,6 km. Navedena granica počinje od Gornjih Bara prolazeći kroz sljedeća naselja: Seoce, Orahovo, 

Mahmutovića Rijeka, Donje Bare, Neprivaj, Mali Neprivaj, Gradina, Dabravine. Potom se granica povija 

ka sjeverozapadu preko Graca, Dubrovca, Zaputja, Zazanovog Hana i Kokoščića, gdje se nalazi granica 

općine Breze, Vareša i Visokog. 

Granica prema Visokom, tj. zapadna granica dužine je 1,7 km. Kreće od Kokoščića, a nastavlja 

se preko Gornje Breze, Kolovaja, Vijesolića sve do Prhinja. 

Jugoistočni dio općine Breza graniči sa općinom Ilijaš, gdje ukupna dužina granice prema Ilijašu iznosi 

20 km, prolazeći kroz sljedeća naselja: Gornja Vratnica, Sokolj, Potkraj i Vrbovik. Dok južne granica 

prema Ilijašu ide kroz naselja: Vrbovik, Salkanov Han i Popoviće odakle uzima pravac prema Bijeloj 

vodi, a odatle dolinom rijeke Misoće uzima pravac do Nasića, Čemerna, Trifunovića pa sve do Gornjih 

Bara, gdje je granica općine Breza, Vareš i Ilijaš. 

Općina Breza ima površinu od 72,8 km 2 , na kojoj je prema popisu iz 1991. godine živjelo 17 

317 stanovnika, raspoređena u 28 naselja i 13 mjesnih zajednica. 

Za saobraćajno – geografski položaj općine Breza može se reći da je povoljan. Razlog tome je 

prije svega što je Breza smještana u centralnom dijelu BiH, te je sa saobračajnicom M-17 povezana 

regionalnim putem Podlugovi – Breza – Vareš – Križevići i regionalnim putem Breza – Prhinje – Visoko. 

Dok je prugom normalnog kolosijeka Podlugovi – Vareš Breza povezana sa željezničkim pravcem 

Sarajevo – Zenica. 

Ekonomsko – geografski položaj općine Breza je zbog blizine prije svega Sarajeva kao glavnog 

i najznačajnijeg centra države, ali i blizine Zenice, jako povoljan. 

__________________________________________________________________________________ 

9/28





4.2. Uži opis lokacije, pogona i postrojenja 

Pogoni i postrojenja JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja 

"Breza" d.o.o. – Breza udaljeni su 8 km od autoceste Sarajevo – Zenica, a smješteni su uz regionalni 

put Podlugovi – Vareš, u samoj dolini rijeke Stavnje. Pored podzemne eksploatacije uglja u jamama 

Sretno i Kamenice, Društvo vrši i nadzemnu eksploataciju uglja, i to na površinskom kopu "Koritnik II", 

koji se nalazi na samom sjevero - istočnom obodu brezanskog basena, 3 km je udaljen od postrojenja 

za preradu uglja, te je smještem u trianglu između naselja Izbod, Kamenice i Koritnik. 

Slika 2. Saobraćajni smještaj općine Breza 

Pogon “Autosaobraćaj” u sklopu kojeg se nalazi: upravna zgrada, benzinska stanica, radionica za 

servisiranje vozila i dva pomoćna objekta - jedan za skladištenje ulja, maziva i rezervnih dijelova, drugi 

za privremeno odlaganje korištenih ulja i maziva, lociran je unutar posebnog kompleksa preduzeća 

neposredno uz objekat tehničkog pregleda VGT osiguranja uz prometnu komunikaciju zaobilaznice 

centra grada Breza. Ovakva lokacija komunikacijske uslove čini izuzetno povoljnim. 

Nakon uništenja postojeće benzinske stanice usljed ratnih dejstava ukazala se potreba za izgradnjom 

dva nova rezervoara sa neposrednim uređajima i izgradnjom pristupne saobraćajnice.Upravna zgrada 

pogona i benzinska stanica su priključeni na elektrodistributivnu i vodovodnu mrežu. Odvodnja 

sanitarnih voda je riješena priključkom na gradski kanalizacioni sistem. 

Najbliže stambene jedince se nalaze na oko 100 m udaljeni od lokacije pogona ʺAutosaobraćajʺ. U 

blizini pogona ʺAutosaobraćajʺ nema objekata kulturno - historijskog naslijeđa, riječnih tokova, flore i 

faune na koje položaj pogona može imati negativan uticaj. 

Upravna zgrada i pomoćni objekti 

Upravna zgrada sastoji se od prizemlja i jednog sprata. Na spratu su smještene prostorije uprave 

pogona i administracije, dok se u prizemlju nalaze toalet i prostorija za održavanje lične higijene, koju 

__________________________________________________________________________________ 

10/28





koriste radnici uprave i administracije kao i radnici koji rade u radionici. Zgrada je priključena na gradsku 

vodovodnu mrežu, kanalizaciju i elektrodistributivnu mrežu ( postoje mjerna mjesta za očitavanje 

potrošnje vode i struje). 

Sam objeka je u prilično lošem stanju (krov, fasada, stolarija, unutrašnjost). Uz Upravnu zgradu se 

nalaze i dva pomoćna objekta: 

• Objekat za privremeno odlaganje opasnog otpada (zidani čvrsti objekat), 

• Objekat za skladištenje ulja, maziva i rezervnih dijelova potrebnih za održavanje vozila. 

Slika 3. Upravna zgrada 

Auto – mehaničarska radionica 

Auto – mehaničarska rdionica je sagrađena kao montažni objekat i služi, isključivo, za servisiranje vozila 

koja se nalaze u sastavu ʺAutosaobraćajaʺ. U radionici se vrši redovno održavanje i opravka vozila. 

Zamjena ulja se vrši u radionici na način da se ulje pomoću lijevka hvata u bačve i smješta u prostoru 

za privremeno skladištenje opasnog otpada, gdje se smiještaju i rabljeni filteri. Pošto se u radionici 

nalaze betonski kanali, ne postoji mogućnost curenja ulja u tlo. Radionica ne servisira tri vozila tipa MAN 

za čije opravke i redovno održavanje se koriste usluge ovlaštenog servisa. Za vulkaniziranje i pranje 

vozila Društvo koristi usluge Vulkanizerske radionice koja se nalazi u blizini sjedišta Društva - 

ʺAutobotićʺ d.o.o. 

__________________________________________________________________________________ 

11/28





Slika 4. Auto - mehaničarska radionica 

Benzinska stanica 

Osnovna djelatnost benzinske stanice RMU ʺBrezaʺ je skladištenje, prodaja naftnih derivata i 

asortimana proizvoda koje koriste vozači (antifriz, autokozmetika, pribor i dijelovi za vozila). Nakon 

uništenja postojeće benzinske stanice usljed ratnih dejstava ukazala se potreba za proširenjem. Na bazi 

projektnog zagdatka i urbanističko – tehničkih uslova datih od strane nadležnih službi za urbanizam 

općine Breza izgrađena je benzinska stanica sa slijedećim sadržajem: 

• Pristupna saobraćajnica sa ostrvom, 

• Objekat za smještaj osoblja i prodaju, 

• Uređaj za točenje goriva, 

• Rezervoari za smještaj goriva, 

• Interne saobraćajnice. 

Objekat za smještaj osoblja i prodaju je tipski armirano betonski montažni objekat i sadrži: prodajni 

prostor sa blagajnom P = 16,13 m², magacin uz prodavnicu P = 7 m², prostorija za šefa P = 5 m², 

prostor za garderobu P = 1,16 m², WC P = 1,16 m² i kancelarija P = 16,13 m². 

Tehnička rješenja koja imaju uporište u pozitivnim zakonskim propisima predviđaju sve mjere zaštite tla, 

podzemnih voda, tekućih voda, susjednih objekata i stanovništva. 

__________________________________________________________________________________ 

12/28





Slika 5. Benzinska stanica 

Vodovodna i kanalizacijska mreža 

Upravna zgrada i benzinska stanica priključeni su na gradski vodovod čime je obezbijeđeno 

snabdjevanje pitkom vodom. Za odvod fekalnih i oborinskih voda koristi se gradska kanalizaciona mreža 

na koju su prikjlučena ova dva objekta. 

Postojeća oprema za smanjenje negativnog uticaja 

Zagađenje zraka nastalo od para naftnih derivata – primjenjena je savremena tehnologija skladištenja 

naftnih derivata u podzemne spremnike, mala je frekvencija automobila i kamiona tako da je uticaj ove 

emisije na zagađenost zraka neznatan. 

__________________________________________________________________________________ 

13/28





Prilog 1. Lokacija pogona ʺAutosaobraćajʺ – situaciona karta 

__________________________________________________________________________________ 

14/28





5. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA, GODIŠNJI 

KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIH 

Tabela 2. Djelatnost, vrsta proizvoda i godišni kapacitet proizvodnje 

Naziv preduzeća: 

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – 

Sarajevo, 

Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o. – Breza 

Sjedište Direkcije: 

Ulica Branilaca grada b.b. 71 370 Breza, Bosna i Hercegovina 

Jedinstveni identifikacijski broj: 4 2 1 8 3 0 3 3 0 0 0 0 7 

Šifra osnovne djelatnosti: 

Opis pretežne djelatnosti preduzeća: 

Godišnji nivo proizvodnje mrkog 

uglja: 

Vlasnička struktura: 

Pravni oblik preduzeća: 

05.20 Vađenje lignita (Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine 

2010) 

05.20 Jamska i površinska eksploatacija, pranje i sušenje mrkog 

ugljena 

cca. 450.000 – 500.000 tona mrkog uglja 

Vlasnik kapitala – JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo u iznosu od 

100% 

Društvo sa ograničenom odgovornošću, Zavisno društvo 

Tabela 3. Broj zaposlenih po organizacionim jedinicama i stručnoj spremi 

Stanje zaključno sa 31.12.2012. godina: 1278 zaposlenika raspoređenih u 5 organizacionih cjelina 

Pogon VSS VŠS VKV SSS KV PK NK Ukupno 

Radna 

zajednica 

44 17 1 61 41 3 13 184 

Sretno 8 5 13 52 157 27 144 406 

Kamenice 11 1 1 62 195 24 167 461 

Prerada uglja 4 3 20 32 90 4 32 185 

Autosaobraćaj 2 3 22 11 12 - 2 42 

PK Koritnik - - - 4 - - - 4 

Ukupno 

Rudnik 

69 29 57 212 495 58 358 1278 

__________________________________________________________________________________ 

15/28





5.1. Pogon "Autosaobraćaj" – opis djelatnosti 

Osnovna djelatnost pogona "Autosaobraćaj" jeste da vrši usluge prevoza tereta i zaposlenika 

RMU ʺBrezaʺ. Vozni park se sastoji od: 

- Devet kamiona, 

- Jednog traktora, 

- Jednog kombinovanog vozila, 

- Jednog sanitetskog vozila, 

- Tri autobusa za potrebe prevoza radnika. 

U radionici se vrše redovo održavanje i opravka vozila. Dok je osnovna djelatnost benzinske stanice: 

skladištenje, te prodaja naftnih derivata i asortimana proizvoda koji koriste vozači (antifriz, 

autokozmetika, pribor i dijelovi za vozila). Neka od vozila su prikazana na slijedećim slikama: 

Slika 6. Kamion Man TGL 10.180 Slika 7. Fap Mercedes VBR – 2 Slika 8. Autobus Mercedes Benz SML 

5.2. Pogon "Autosaobraćaj" – broj zaposlenih 

U tabeli koja slijedi dat je ukupan broj i kvalifikaciona struktura zaposlenika pogona 

"Autosaobraćaj", sa stanjem na dan 31.12.2012. godine. 

Tabela 4. Broj zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi 

Stanje na dan 

31.12.2012. 

godine 

Kvalifikacije 

1. Nekvalifikovani 1 

2. Prekvalifkovani 0 

3. Kvalifikovani 22 

4. 

5. 

6. 

7. 

Visoko 

kvalifikovani 

Srednja stručna 

sprema 

Viša škoslka 

sprema 

Visoka stručna 

sprema 

Kvalifikacije i broj zaposlenika 

Ukupno 

42 zaposlenika 

__________________________________________________________________________________ 

11 

8. Magistri 0 

9. Doktori 0 

3 

3 

2 

16/28





6. CILJEVI PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM 

6.1. Glavni cilj 

Glavni cilj Plana upravljanja otpadom je uspostava održivog sistema upravljanja otpadom, 

praćenje količina, vrsta i sastava nastalog otpada, izbjegavanje i prevencija nastajanja, smanjivanje 

količina koje se odlažu, reciklaža, donošenje propisa i odvajanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada koje 

sadrže otpadne materije. 

6.2. Ostali ciljevi 

Pored glavnog cilja, Planom upravljanja otpadom za pogon ʺAutosaobraćajʺ, trebaju se postići i 

slijedeći ostali ciljevi: 

• Prikaz sadašnjeg stanja u postupanju sa otpadom kao osnova za planiranje aktivnosti, 

• Identifikacija optimalnih tehnologija zbrinjavanja otpada, 

• Formiranje najučinkovitijih tokova otpada od mjesta nastanka do krajnjeg korisnika, 

• Prijedlog za donošenje nove i izmjenu postojeće regulative, 

• Prijedlog edukacije i podizanje svijesti javnosti u cilju podupiranja cjelokupne politike upravljanja 

otpadom. 

Plan upravljanja otpadom definira preduslove za uspostavu održivog integralnog sistema upravljanja 

otpadom na području kantona koji se treba bazirati na načelima održivog razvoja i to na principima 

izbjegavanja, vrednovanja (materijalno i energetsko) i odstranjivanja otpada. Jedan takav integralni 

sistem upravljanja otpadom se uspostavlja na način da zadovolji prioritete, i to na način da uspostavi 

mehanizme za: 

• Minimalno nastajanje otpada, posebno svođenje opasnih karakteristika otpada na minimum, 

• Smanjenje nastalog otpada po količini, posebno uzimajući u obzir opticaj otpada, 

• Tretiranje otpada na način kojim se osigurava povrat sirovine iz njega, 

• "Sigurno" odlaganje samo onog preostalog otpada čiji je utjecaj na okoliš minimalan. 

Granice između ovih osnovnih postupaka nisu čvrsto određene, već ovise o sociološkim,ekonomskim, 

tehnološkim, ekološkim i sl. utjecajima svakog područja. Postupci upravljanja otpadom su međusobno 

povezani i ne mogu se pojedinačno razmatrati izvan jedinstvene strategije. U cjelovitim sistemima 

upravljanja otpadom razvijenih zemalja posebno mjesto zauzima i obrada preostalog otpada. 

Plan upravljanja otpadom ima ključnu ulogu u dostizanju održivosti integralnog sistema upravljanja 

otpadom. Njegova osnovna svrha je da prikaz tokova otpada i mogućnosti za njegov tretman. Drugim 

riječima, Plan treba definirati okvir za sljedeće aspekte sistema upravljanja otpadom: usklađivanje sa 

zahtjevima politike upravljanja otpadom definirane prvenstveno domaćim zakonodavstvom i strateškim 

planiranje, sa osvrtom na ciljeve definirane od strane Europske unije; pregled svih tokova otpada na 

području od interesa Plana, a sve sa ciljem uspostavljanja kompatibilnosti vrsta otpada sa mehanizmima 

namijenjenih za njihov tretman; prikaz ekonomsko - finansijskih zahtijeva uspostave i rada integralnog 

sistema upravljanja otpadom. Uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom sa svojim 

__________________________________________________________________________________ 

17/28





komponentama odvojenog sakupljanja i iskorištavanja korisnog dijela otpada javlja se nužno u funkciji 

smanjenja ukupnih troškova, ali i obaveza koje će proizaći iz budućih zakonskih propisa. 

7. VRSTE I KOLIČINE OTPADA S MJESTOM NASTANKA I NAČINOM 

UPRAVLJANJA 

Otpad u RMU "Breza" d.o.o. Breza nastaje prilikom eksploatacije i separisanja uglja, održavanja 

opreme, uređaja i vozila, u radu laboratorije i sl. Dok otpad koji je karakterističan konkretno za pogon 

"Autosaobraćaj" prvenstveno nastaje u procesu održavanja transportnih vozila (kamiona) i putničkih 

vozila (autobusa). Na navedenoj lokaciji prisutno je i nastajanje komunalnog otpada, prije svega 

boravkom tj. radom uposlenika. Dakle, otpad koji nastaje na lokalitetu "Autosaobraćaj" može se podijeliti 

u sljedeće kategorije: 

• Opasni otpad, 

• Neopasni otpad, 

• Komunalni otpad. 

7.1. Opasni otpad i njegovo zbrinjavanje 

Opasni otpad je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više 

karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili 

koncentraciji, kao i onaj koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom. 

Opasni otpad u pogonima/sektorima mora se odvojeno prikupljati i ne smije se mješati sa ostalim 

vrstama otpada. Opasni otpad smije se privremeno skladištiti u spremnicima i prostorima 

pogona/sektora 12 mjeseci računajući od dana proizvodnje tog otpada. Privremeno skladištenje se 

može produžiti najviše do 3 godine ako je potrebno, uz odobrenje nadležnog ministarstva. Prostor za 

privremeno skladištenje opasnog otpada mora biti uređen na način tako da je otpad obezbjeđen od 

vandalizma, krađe, manipulacije od strane neovlaštenih ljudi, od strane životinja ili bilo koje vrste 

neprilika. Otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu. 

Opasni otpad koji nastaje prilikom servisiranja i održavanja vozila (kamiona i autobusa) odlaže se u prostor 

privremenog odlaganje opasnog otpada – Skladište opasnog otpada, koje je smješteno u krugu ʺAutosaobraćajaʺ 

do odvoza specijalizovane firme ʺKEMIS - BHʺ d.o.o. Lukavac, s kojom je sklopljen ugovor o skupljanju, 

skladištenju i zbrinjavanju opasnog otpada. 

Način prikupljanja pojedinih vrsta opasnog otpada 

Rabljeni filteri za ulje, gorivo i zrak se primarno sakuplja na mjestu njihovog nastajanja i skladište se 

u prostoru namjenjenom za tu svrhu – prostor privremenog odlaganja opasnog otpada, odakle ovlašteni 

operater odvozi nastali otpad. 

Mješavina korištenog ulja se skuplja u bačvama koje se skladište u skladištu namjenjenom za tu 

namjenu, dakle skladište se u prostoru privremenog odlaganja opasnog otpada. Ovlašteni operater vrši 

pražnjenje i zbrinjavanje otpada iz bačvi. 

Stare baterije i akumulatori se skladište u prostoru privremenog odlaganja opasnog otpada, odakle ih 

ovlašteni operater preuzima i vrši njihovo zbrinjavanje. 

__________________________________________________________________________________ 

18/28





Tabela 5. Prosječne vrste i količine opasnog otpada u pogonu ʺAutosaobraćajʺ sa mjestom nastanka i 

načinom upravljanja (godišnje količine) 

Ključni 

broj 

Naziv otpada 

Količina 

otpada/god. 

Mjesto 

nastanka 

otpada 

Način upravljanja s 

otpadom 

Ovlašteni operator, 

način zbrinjavanja 

13 02 05* 

Otpadna ulja za motore, 

pogonske uređaje i 

podmazivanja 

572 l 

Pogonski 

prostor i automehaničarska 

radionica 

- Sakuplja se u bačve, 

koje se smještaju u 

skladištu za privremeno 

odlaganje opasnog 

otpada, 

- Ovlašteni operater vrši 

pražnjenje i zbrinjavanje 

otpada iz bačvi 

-Potpisan ugovor sa 

ovlaštenim operaterom - 

ʺKEMIS - BHʺ d.o.o. 

Lukavac o skupljanju, 

skladištenju i 

zbrinjavanju opasnog 

otpada 

16 01 07* 

Filteri za ulje 

Filteri za zrak 

Filteri za gorivo 

10 kom 

Pogonski 

prostor 

-Primarno se prikupljaju 

na mjestu njihovog 

nastanka i potom 

smještaju u skladištu za 

privremeno odlaganje 

opasnog otpada 


odvoz i zbrinjavanje 







otpada 

16 01 14* 

Antifriz tečnosti koje 

sadrže opasne materije 

137 l Pogonski 

prostor 

-Prikupljanje u bačvama, 

koje se smještaju u 



otpada, 



otpada iz bačvi 







otpada 

16 06 01* 

Olovne baterije i 

akumulatori 

2 kom 

Auto – 

mehaničarska 

radionica 

-Privremeno skladištenje 

u pogonu, odnosno u 



otpada, 

-Predaja ovlaštenom 

operateru koji vrši odvoz 

i zbrinjavanje 

Potpisan ugovor sa 






otpada 

__________________________________________________________________________________ 

19/28





7.2. Neopasni otpad i njegovo zbrinjavanje 

Neopasni otpad je otpad koji po sastavu i svojstvima nema neku od karakteristika opasnog 

otpada. Na području pogona ʺAutosaobraćajʺ količine neopasnog otpada su neznatne. Jedan od razloga 

tomu jeste taj što je za vulkanizerske usluge ZD RMU ʺBrezaʺ d.o.o. Breza potpisao ugovor sa 

vulkanizerskom radionicom ʺAutobotićʺ d.o.o., koja se nalazi u blizini sjedišta Društva. Te je na taj način 

eliminisana mogućnost nastajanja neopasnog otpada odlaganjem starih guma, jer je za njihovo 

zbrinjavanje zadužena pomenuta ovlaštena vulkanizerska radionica. 

Druge vrste neopasnog otpada koji se pojavljuju povremeno i u različitim količinama najvećim dijelom 

se odlažu u komunalni otpad, gdje je za njihovo daljnje zbrinjavanje zaduženo JP ʺKomunalnoʺ d.o.o. 

Breza sa kojim je ZD RMU ʺBrezaʺ d.o.o. Breza sklopio ugovor. (Godišnja količina otpada i nejgovo 

zbrinjavanje dato je u tabeli broj 6) Također, navedene vrste otpada se prodaju zainteresiranim pravnim 

ili fizičkim licima, ali vrlo rijetko. 

7.3. Komunalni otpad i njegovo zbrinjavanje 

Komunalni otpad je otpad iz domaćinstva kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava 

sličan otpadu iz domaćinstva. Mješani komunalni otpad koji nastaje radom i boravkom ljudi u Upravnoj 

zgradi, auto – mehaničarskoj radionici i benzinskoj stanici svakodnevno se skuplja u kontenjeru za 

komunalni otpad. Odvoz i pražnjenje kontenjera s lokacije pogona ʺAutosaobraćajaʺ, obavlja lokalna 

komunalna služba - JP ”Komunalno” d.o.o. Breza, sa kojim je Društvo sklopilo ugovor. 

Tabela 6. Prosječne vrste i količine komunalnog otpada u pogonu ʺAutosaobraćajʺ sa mjestom nastanka i 

načinom upravljanja (godišnje količine) 

Ključni 

broj 

Naziv otpada 

Količina 

otpada/god. 

Mjesto 

nastanka 

otpada 

Način upravljanja s 

otpadom 

Ovlašteni operator, 

način zbrinjavanja 

20 03 01 Miješani komunalni 

otpad 

5 088 kg. 

Upravne 

zgrada i 

pogonski 

prostor 

-Prikupljanje u kontejnere 

za komunalni otpad 



otpada iz kontenjera 

- Potpisan ugovor sa 

ovlaštenim komunalnim 

operaterom – JP 

ʺKomunalnoʺ d.o.o. Breza o 

skupljanju i zbrinjavanju 

komunalnog otpada 

__________________________________________________________________________________ 

20/28





7.4. Način upravljanja otpadom 

Obaveze svih zaposlenika je dobro i racionalno korištenje sirovina, materijala i opreme tako da 

samo ono što se više ne može dalje upotrebljavati za potrebe procesa proivodnje ili održavanja, postaje 

otpad. Sav otpad koji nastaje u pogonu mora se odvojeno prikupljati prema vrstama otpada iz kataloga 

otpada i skladištiti samo na lokacijama privremenih skladišta. 

Odgovorno lice za upravljanje otpadom u pogonu ʺAutosaobraćajʺ zaduženo je za slijedeće: 

- Evidenciju vrste, količine i mjesta nastanka opada na odgovarajućim obrascima, 

- Prikupljanje i skladištenje otpada na lokacijama privremenih skladišta i deponija, 

- Izvještavanje odgovornog lica za upravljanje otpada na nivou RMU o količinama otpada. 

Stručni saradnik za okolinsko upravljanje kao odgovorno lice za upravljanje otpadom na nivou RMU je 

odgovorna osoba za predaju ovlašenom operatoru za obavljanje djelatnosti skupljanja, reciklaže, 

zbrinjavanja otpada ili posredovanje uz zakonom propisanu prateću dokumentaciju. 

8. PREVENTIVNE MJERE – SPRIJEČAVANJE NASTANKA OTPADA 

Osnovna načela upravljanja otpadom, od njegova nastanka do konačnog zbrinjavanja, su 

sprječavanje prozvodnje otpada, smanjenje količina nastajanja otpada i smanjivanja na najmanju 

muguću mjeru nepovljnog utjecaja otpada na ljudsko zdravlje i okolinu, odnosno: 

- Izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada kao i smanjivanje njegovih opasnih osobina, 

- Recikliranje, odnosno ponovno korišenje otpada čiji nastanak nije moguće izbjeći, 

- Propisano zbrinjavanje, odnosno trajno odlaganje otpada koji se više ne može koristiti. 

Mjere i aktivnosti koje se poduzimaju u cilju smanjenja količina nastalog otpada mogu se podjeliti na: 

- Mjere dobrog upravljanja koje zahtjevaju mala finansijska ulaganja i sistemske mjere, a to su 

kratkoročne ili srednjoročne mjere, 

- Dugoročne mjere koje obuhvataju intervencije u proizvodom procesu, nabavku dodatne opreme 

i slično, koje često zahtijevaju veća finansijska ulaganja i promjene u organizaciji i načinu rada. 

8.1. Spriječavanje/smanjivanje nastanka opasnog otpada 

Neke od osnovnih smjernica za upravljanje opasnim otpadom obuhvataju slijedeće stavke: 

• Opasni otpad se mora odvojeno prikupljati u nepropusnim spremnicima za prikupljanje opasnog 

otpada, sigurnim za rukovanje i prevoz, te označenim oznakom ʺopasni otpadʺ i nazivom 

pojedine vrste opasnog otpada, 

• Opasni otpad se ne smije mješati ili prevoziti sa ostalim vrstama otpada, a na konačno 

zbrinjavanje se mora isključivo predati operatorima koji imaju dozvolu za upravljanje opasnim 

otpadom (skupljač/obrađivač opasnog otpada), 

__________________________________________________________________________________ 

21/28





• Prostori na kojima se postavljaju spremnici za prikupljanje i privemeno skladištenje opasnog 

otpada maraju biti uređeni na način kako bi se sprječilo nekntrolisano širenje opada u okolinu 

i mogući uticaj na okolinu, 

• Pri rukovanju s otpadnim uljima važno je odvojeno skupljati i skladištiti različite kategorije ulja, 

te je zabranjeno miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i mješanje s drugim materijama 

(npr. rastvaračima, antifrizom i drugim), 

• Spremnici za prikupljanje otpadog ulja moraju nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja, 

• RMU je dužan da, ovisno o području primjene novih ulja, skupi dio otpadnih ulja čija količina je 

proizvod mase upotrebljenih novih ulja i obaveznog faktora skupljanja za područje primjene. 

Tabela 7. Mjere za sprečavanje/smanjivanje nastajanja opasnog otpada u pogonu ʺAutosaobraćajʺ 

Ključni 

broj 

Naziv otpada Preventivne mjere Rokovi za provođenje 

-Osigurati dovoljan broj odgovarjućih 

spremnika označenim natpisom “opasni 

otpad“ 

-Trajno 

13 02 05* 

Nehlorirana ulja za 

motore, pogonske 

uređaje i podmazivanja 

na bazi minerala 

-Pri izmjeni/dopuni ulja voditi računa o 

optimalnom izboru ulja s obzirom na 

kvalitet odobrenog isporučioca i sl. 

-Redovito održavati i kontrolisati opremu 

kako nebi došlo do curenja ulja 

-Izbjegavati prolijevanje, curenje i slična 

rasipanja pri skupljanju i transportu 

otpadnih ulja 

-Trajno 

-Trajno 

-Trajno 

-U slučaju izlijevanja ulja, rasuto ulje 

pokupiti odgovarajućim sredstvima 

(apsorbenti, krpe i sl.) 

-Trajno, tj. odmah po nastanku 

onečisćenja 

16 01 07* 

Filteri za ulje 

Filteri za zrak 

Filteri za gorivo 

- Postaviti priručne posude za privremeno 

odlaganje filtera označene 

natpisom“opasni otpad“ (na privremenom 

skladištu opasnog otpada) 

- Trajno 

-12 mjeseci 

16 01 14* Antifriz tečnosti koje 

sadrže opasne materije 

- Izbjegavati polijevanje i curenje pri 

izmjeni antifriza, a u slučaju razlijevanja 

antifiriz treba pokupiti prikladnim 

sredstvima(absorbensi,krpe i sl.) 

- Trajno 

-12 mjeseci 

16 06 01* Olovne baterije i 

akumulatori 

-Redovito održavati i obavljati zamjene 

olovnih baterija po isteku optimalnog 

vijeka trajanja 

-Trajno 

__________________________________________________________________________________ 

22/28





8.2. Spriječavanje/smanjivanje nastanka neopasnog otpada 

Neke od osnovnih smjernica za upravljanje neopasnim otpadom ubuhvataju sljedeće stavke: 

• Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i označavati, 

te u najvećoj mogućoj mjeri predavati na recikliranje.U iznimnim slučajevima takav otpad može 

se odložiti s ostalim optadom ili spaliti, ako je to opravdano i nije štetno za okolinu, a u skladu 

sa propisima koji reguliraju postupanje s otpadom, 

• Kontejner/posude za skladištenje neopasnog otpada moraju biti obilježeni na odgovarajući 

način. 

8.3. Spriječavanje/smanjivanje nastanka komunalnog otpada 

Neke od osnovnih smjernica za upravljanje komunalnim otpadom ubuhvataju sljedeće stavke: 

• U budućem planskom periodu sa komunalnim otpadom ne smije biti dozvoljeno miješanje 

otpada koji se može iskoristiti kao sekundarne sirovine, odnosno čija se vrijednosna svojstva 

mogu iskoristiti u procesu reciklaže (papir, karton, drvo, staklo, plastika i sl.). Na taj način se 

bitno smanjuje volumen otpada koji se konačno odlaže na odlagalište, 

• Sa komunalnim otpadom nije dozvoljeno miješanje otpada koji ima svojstva opasnog otpada 

(npr. olovne baterije, uljni filteri, flourescentne cijevi, ostaci boja, drvo i ambalaža koji sadrže 

opasne materije i sl.) koji se predaje na zbrinjavanje operateru opasnog otpada. 

Tabela 8. Mjere za sprečavanje/smanjivanje nastajanja komunalnog otpada u pogonu ʺAutosaobraćajʺ 

Ključni 

broj 

Naziv otpada Preventivne mjere Rokovi za provođenje 

20 03 01 Mješani komunalni otpad 

- Izdvajati sve vrste bezopasnog otpada i 

opasnog otpada koje mogu poslužiti kao 

sekundarna sirovina i time smanjivati 

količinu otpada koji se odlaže 

-Periodički kontrolisati sadržaj spremnika 

za mješani komunalni otpad sa ciljem 

sprječavanja otpreme pojedinih vrsta 

opasnog otpada na odlagalište 

komunalnog otpada 

-Nastojati ugovoriti plaćanje zbrinjavanja 

prema količini (vaganje,zapremina) kako bi 

se smanjili postojeći troškovi 

-Trajno 

-Trajno 

-12 mjeseci 

__________________________________________________________________________________ 

23/28





9. DIREKTIVE EU 

9.1 Otpad i upravljanje izvorima otpada 

Sveukupna struktura režima za efektno upravljanje otpadom je određena u Okvirnoj direktivi i u 

Direktivi o opasnom otpadu. Ove dvije direktive predstavljaju okvir strukture upravljanja otpadom, a 

elaborirane su sa dvije subdirektive. Jedna grupa postavlja zahtjeve za odobrenje i operacije postrojenja 

za uklanjanje otpada. Druga grupa se odnosi na specifične tipove otpada, kao što su ulja, ambalaža i 

baterije. 

Otpadna ulja (75 /439/ EEC) 

Cilj direktive 75 /39/ EEC je kreiranje harmonizovanog sistema prikupljanja, obrade, skladištenja i 

odlaganja otpadnih ulja, koji dozvoljava zemljama članicama da nadoknade nepokrivene troškove 

prikupljanja i odlaganja uljnog otpada. Ona daje prioritete regenerisanju uljnog otpada, zatim spaljivanju, 

a kraju uništenju ili kontrolisanom skladištenju. Zemlje članice moraju osigurati sigurno prikupljanje i 

odlaganje uljnog otpada. Ispuštanje uljnog otpada u vodene i kanalizacione sisteme je zabranjeno. Za 

svako odlaganje uljnog otpada mora postojati odobrenje koje izdaju nadležne institucije. Bilo kakvo 

preuzimanje prikupljanja ulja mora biti regulisano i adekvatno nadgledano. Regenerirana ulja nesmiju 

sadržavati više od 50 ppm polihloriranih bifelina i terfelina ( PCB / PCT ). 

PCB i PCT (96 /59/ EC) 

Direktiva 96 /59/ EC nastoji da eliminiše polihlorirane bifenile i polihloriraea terfenile ( PCB i PCT ) i 

odnosi se na dokumentaciju opreme koja ih sadrži. Ova oprema mora biti inventurisana, označena i 

prijavljena Komisiji, a inovacije moraju biti stalno osavremenjivane. Oprema koja sadrži PCB i koja još 

nije dokumentirana mora biti održavana u dobrom stanju da bi se izbjeglo isticanje. Preuzimanje 

odlaganja PCB mora biti licencirano u skladu sa Direktivom o otpadu 75 /442/ EEC. Spaljivanje kao 

mjera odlaganja mora biti usklađeno sa setom satndarda iz Direktive o opasnom otpadu 94 /67/ EEC. 

Baterije i akumulatori koji sadrže opasne supstance (91 /157/ EEC) 

Direktiva 91 /157/ EEC o baterijama je usvojena kao mjera u okviru Direktive 75 /442/ EEC o otpadu, i 

odnosi se na obnavljanje i kontrolisano odlaganje istrošenih baterija i akumulatora koji sadrže određene 

količine žive, kadmijuma ili olova. Zemlje članice moraju izraditi programe za smanjenje teških metala, 

promoviranje marketinga za poboljšanje baterije i akumulatora, postepeno smanjivanje i izbacivanje 

štetnih produkata, promoviranje istraživanja i mogućnosti upotrebe manje zagađujućih supstanci u 

baterijama. One moraju osigurati efikasnu organizaciju odvojenog prikupljanja i sistema odlaganja. 

Ekonomski instrumenti mogu podržati recikliranje. Korisnici moraju biti u potpunosti informirani o 

aspektima rizika i mogućnosti odlaganja. 

Azbest (87 /217/ EEC) 

Direktiva 87 /217/ EEC o zaštiti i redukciji zagađenja okoliša azbestom je prva direktiva koja se odnosi 

na supstance i koja integriše kontrolu zagađenja zraka, vode i zemljišta. Namijenjena je nadopuni 

__________________________________________________________________________________ 

24/28





restrikcije azbesta postavljenoj u Direktivi 76 /769/ EEC, kao i drugim direktivama koje se odnose na 

zaštitu radnika, ispuštanje u zrak i otpad. 

Zemlje članice su obavezne da osiguraju sprečavanje emisije azbesta u zrak i vodu, kao i čvrstog 

azbestnog otpada na izvoru zagađenja. Postavljene su limitirajuće vrijednosti zagađenja zraka. Tečno 

isticanje iz azbestnog cementa i papir i karton moraju biti reciklirani. Ukoliko recikliranje azbestnog 

cementa nije ekonomski isplativo, sadržaj azbesta u otpadu ne smije preći 30 g/m³. Rad sa proizvodima 

azbesta i rušenje zgrada ne moraju izazivati značajno zagađenje okoline azbestnim vlaknima i 

prašinom. U toku transporta i odlaganja azbesta vlakna ili prašina ne smiju biti oslobođeni, niti tečnosti 

koje sadrže azbestna vlakna smiju biti prosute. Otpad bi se trebao tretirati, pakovati ili pokriti, kako ne 

bi došlo do otpuštanja na odlagalištima. 

Postavljene su metode monitoringa ispuštanja u zrak i vodu. EC je odlučila zabraniti korištenje skoro 

svog azbesta. Pet od šest različitih vrsta azbesta je zabranjeno u 1991. godini. Odlukom EC, Aneks i 

Direktive 76 /769/ EEC o opasnim supstancama i preparatima biće nadopunjen. 

Kontrola opasnih nesreća 

Direktiva o kontroli opasnih nesreća 

U 1999.godini Direktiva 96 /82/ EEC o kontroli opasnih nesreća, uključujući opasne supstance, 

zamijenila je staru „Saveso“ Direktivu 82 /501/ EEC, koja je razvijena 1976.godine nakon nesreće u 

Italiji. Direktiva iz 1982.godine sadržavala je niz obaveza za operatore industrijskih postrojenja, kao i za 

države vlasti i EC, u cilju identifikacije i kontrole rizika iz industrijskih postrojenja. Nova „Saveso II“ 

Direktiva ima proširen i pojednostavljen djelokrug i ojačava upravljanje i planiranje hitnosti zahtjeva 

propisanih za operatore industrijskih postrojenja. Propisi inspekcije i kontrole od strane kompetentnih 

organa su pojačani i uvedeni su novi, obavezujući nadležni organi da uzmu u obzir Direktive u planiranju 

korištenja zemljišta. 

Da li postrojenje potpada pod djelokrug „Saveso II“ Direktive biće isključivo određeno na osnovu 

prisustva određenih opasnih supstanci u količinama koje bi mogle izazivati opasne nesreće. Postrojenja 

pod ovom Direktivom i koja su locirana jedna blizu drugih, moraju sarađivati u otklanjanju rizika i 

sprečavanju efekata (npr. požari) koji se mogu prenijeti na druge. 

U cilju poboljšanja sigurnosti i smanjenja rizika uzrokovanih čovjekom, operatori industrijskih postrojenja 

moraju razviti politiku za suzbijanje nesreća, kao i sisteme sigurnosti upravljanja. Operator mora 

pripremiti sigurnosni izvještaj i unutrašnji plan aktivnosti u hitnim slučajevima. Državni ovlašteni organi 

moraju pripremiti vanjski plan u slučaju opasnosti, sarađujući sa ostalim zemljama gdje je neophodno 

sprečavanje i reagovanje u slučaju opasnosti. Zemlje članice moraju zabraniti korištenje postrojenja koje 

nemaju mjere zaštite ili koja ne dostavljaju informacije kompetentnim organima u određenom roku. 

Potrebno je povećati pristup informcijama. Sistem inspekcija mora biti organizovan od strane 

kompetentnih organa. 

Klasifikacija, pakovanje i označavanje opasnih supstanci (67 /548/ EEC) 

Direktiva 67/548/EEC o testiranju, klasifikaciji, pakovanju i označavanju hemikalija opasnih po ljude i 

okoliš. Nadopunjena je Direktivom 79/831/EEC i Direktivom 92/32/EEC. Direktivom 79/832/EEC uveden 

je sistem notifikacije i testiranja hemikalija prije izlaska na tržište. Direktiva podvlači razliku između novih 

i postojećih hemikalija. Postojeće hemikalije su one koje su dospjele na tržište prije 18/09/1981 i 

navedene su u EINECS listi. Nove hemikalije su one koje nisu na ovoj listi. 

__________________________________________________________________________________ 

25/28





Direktiva navodi 14 kategorija za klasifikaciju opasnih supstanci prema njihovim fizičko - hemijskim i 

toksičnim svojstvima. Ona također navodi simbole za označavanje opasnosti i standardne fraze rizika i 

sigurnosti. Direktiva sadrži osnovne zahtjeve za pakovanje opasnih supstanci. Sve hemikalije 

klasificirane kao opasne pod ovom direktivom navedene su u Aneksu I, koji se redovno dopunjava novim 

informacijama. Aneks takođe određuje simbole, fraze rizika i sigurnosti koje je neophodno staviti na 

oznake. 

Propisi i standardi upravljanja opremom punjenom sa PCBs 

U Direktivi Europske unije EC 96/59 iz 1996. godine regulirano je eliminiranje PCBs i PCTs (polihlorirani 

trifenili) i njihovo postepeno isključivanje do 2010. godine. U transformatorskim uljima MDK (maksimalna 

dozvoljena koncentracija) PCBs je 50 ppm. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa 

opasnog otpada i njegovu odlaganju, koja je stupila na snagu u maju 1992. godine, stavlja pod kontrolu 

i promet otpaa sa PCBs, koji je zbog opasnih svojstava registriran i uvršten u popis otpada pod 

nadzorom. BiH je ratificirala Konvenciju krajem 2000.godine. Odredbe te konvencije su ugrađene u 

Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine F BiH, broj 33/03) i Pravilniku o kategorijama otpada sa 

listama (Službene novine F BiH, broj 9/05) regulirano je klasificiranje i upravljanje otpadnim uljima. Pod 

oznakom 13, Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva, karakterizirana su kao opasni otpad „izolaciona 

ulja i ulja za prenos toplote koja sadrže PCBs“. 

Takođe, PCBs su predmet reguliranja i u okviru Roterdamske konvencije o proceduri prethodno 

najavljene saglasnosti (PIC) za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini. 

Usvojena je 10. Septembra 1998. godine., a 1999. godine , tokom pregovora o globalnoj konvenciji za 

postepeno uklanjanje svih postojanih organskih polutanata – POPs, pažnja je bila usmjerena na PCBs 

koji se još upotrebljavaju, posebno na one koji predstavljaju rizik usljed nesreća ili isticanja. Konvencija 

je usvojena 22. maja 2001. godine u Štokholmu. Konvencija stvara pravno obavezujuće obaveze za 

članice da zabrane i/ili preduzmu pravne i administrativne mjere neophodne za eliminiranje proizvodnje 

i upotrebe devet trajnih organskih polutanata, u okviru kojih je i PCBs. Bosna i Hercegovina nije 

ratificirala Konvenciju. 

Zakon o prometu otrova „Sl. list SFRJ broj: 13/91“ legaliziran Uredbom R BiH „Sl. list R BiH, broj: 2/92 i 

13/94“ stavlja pod kontrolu promet i upravljanje PCBs kao opasnom supstancom za zdravlje ljudi i 

okoline. Shodno tom propisu Federalno ministarstvo zdravstva je aktom broj: 54- 37- 2671/01 od 

23.05.2001. godine pokrenulo kontrolu poštivanja odredbi tog zakona. To se odnosi i na JP EP BiH, o 

čemu su svi organizacioni dijelovi obavješteni. U okviru Zakona o zaštiti zraka (Sl. novine F BiH, broj 

33/03) i seta provedbenih propisa tog zakona (Sl. novine F BiH, broj 12/05) definirane je GVE (granična 

vrijednost emisije) u zrak dioksina i furana 0,1 mg/m³. 

Također, u Pravilniku o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada, određene su granične 

vrijednosti emisije za ispuštanje otpadne vode od prečišćavanja izduvnih gasova, a između ostalog za 

dioksine i furane GVE je 0,3 mg/l. 

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak definirano je, između ostalog, 

da anorganski polutanti u gasovitom stanju ili stanju pare, npr. 

- Fluor i njegovi spojevi izraženi kao HF, spada u III klasu štetnosti sa GVE od 30 mg/m³. 

- Ograničena je i GVE karcinogenih polutanata (I klasa štetnosti ) a to je 0,1 mg/m³. 

U Uputstvu o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njegovog 

ispitivanja, definirana je i granična vrijednost policikličnih aromatskih ugljikovodika u poljoprivrednom 

__________________________________________________________________________________ 

26/28





zemljištu na 2 mg/kg – ppm, a u mulju i proizvodima iz gradskih otpadnih voda izraženim u mg/kg suhe 

tvari je 0,05. 

10. ZAKLJUČAK 

Upravljanje prostorom i okolišem podrazumijeva planiranje i implementiranje kompleksa mjera koje 

obezbjeđuju očuvanje stabilnosti i upotrebnih vrijednosti prostora i okoliša, tj. plansko korištenje prostora 

(održivo upravljanje prostorom) i ostvarivanje prihoda, te svakako uravnotežen društveni i privredni 

razvoj. 

Plan upravljanja otpadom je zakonska obaveza svakog preduzeća za koje je potrebna okolinska 

dozvola. Svrha Plana upravljanja otpadom za pogon "Autosaobraćaj" je utvrđivanje i prikaz tokova 

otpada od njegovog porijekla (nastanka), preko trenutnog zbrinjavanja do konačnog tretmana, na način 

da bude prihvatljivo po okoliš. Dakle, Planom upravljanja otpadom se regulišu slijedeće: 

• Način i procedura upravljanja otpadom za pogon "Autosaobraćaj" i 

• Zaštita okoliša od ispuštanja ili bacanja otpada na području pogona "Autosaobraćaj". 

Glavni cilj Plana upravljanja otpadom za pogon "Autosaobraćaj" je uspostava održivog sistema 

upravljanja otpadom, praćenje količina, vrsta i sastava nastalog otpada, izbjegavanje i prevencija 

nastajanja, smanjivanje količina koje se odlažu, reciklaža, donošenje propisa i odvajanje i zbrinjavanje 

svih vrsta otpada koje sadrže otpadne materije. 

Prema članu 19. Zakona o upravljanju otpadom (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) Plan 

upravljanja otpadom po donošenju se ažurira svake tri godine ili poslije znatne promjene u radu 

postrojenja. Dakle, potrebna je konstantna revizija postignuća napretka na upravljanju otpadom i 

poduzimanje mjera u slučaju bez pomaka na postavljene ciljeve. Također, prema odredbama ovog 

zakona član 20., operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola kao proizvođač otpada mora 

odrediti osobu odgovornu za poslove upravljanja otpadom. 

__________________________________________________________________________________ 

27/28





11. SPISAK PRILOGA 

- Ugovor broj: 407/04/10 od 21.04.2010. godine, o odvozu otpada, zaključen između između JP 

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD RMU ʺBrezaʺ d.o.o. Breza i JP „Komunalno“ d.o.o. Breza, 

- Ugovor broj: 291-01/12 od 23.04.2012 godine, o skupljanju, skladištenju i zbrinjavanju opasnog 

otpada (istrošeni derivati mineralnih ulja, zagađeni filteri zraka, zagađeni filteri ulja, zagađeni filteri 

goriva, olovni akumulatori, rudarske lampe – akumulatori /manji/, fluorescentne sijalice i antifriz), 

sačinjen između JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD RMU ʺBrezaʺ d.o.o. Breza i „KEMIS – 

BH“ d.o.o. Lukavac, 

- Ugovor broj: 01-OPK-3569/12 od 20.04.2012. godine, o nabavci robe – autogume, sklopljen 

između JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD RMU „Breza“ d.o.o. Breza i ʺAutobotić“ d.o.o. 

Breza. 

__________________________________________________________________________________ 

28/28

plan upravljanja otpadom - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?