Tokom prvih šest mjeseci 2010. godine u Općinskom sudu u ...

oss.ba

Tokom prvih šest mjeseci 2010. godine u Općinskom sudu u ...

Općinski sud u Sarajevu

Oпшtински суд у Сарајеву

The Municipal court in Sarajevo

Juli 2010.

Izdanje br. 17

Tokom prvih šest mjeseci 2010. godine u

Općinskom sudu u Sarajevu zaprimljena 121.254

nova predmeta, savladan kompletan priliv,

riješen 140.771 predmet te smanjeni zaostaci za

19.517 predmeta

Ostvarena norma na nivou suda iznosi 231,16%

Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog

predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a

Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u

Banjoj Luci

Općinski sud u Sarajevu posjetili austrijski i

njemački ambasador u BiH


Na Prvim sindikalnmim igrama predstavnici

Kantonalnog i Općinskog suda u Sarajevu

ekipno osvojili zlatne medalje u 10 disciplina

U

Neumu su od 17. do 20.06.2010.

god. održane Prve sindikalne

igre. Ekipa Kantona Sarajevu

u čijem su sastavu bili i predstavnici

Sindikata sarajevskog Općinskog suda,

osvojila je deset prvih mjesta od ukupno

12 disciplina u kojima je takmičenje bilo

organizovano. Prva mjesta osvojena su u

sljedećim disciplinama:

- Mali nogomet (muškarci),

- Basket (mješovito m/ž),

- Odbojka na pijesku (mješovito m/ž),

- Stoni tenis (muškarci),

- Stoni tenis (žene),

- Streljaštvo (muškarci),

- Pikado (muškarci)

- Pikado (žene) i

- Šah

Sljedeći učesnici Sindikata Općinskog

suda u Sarajevu su ostvarili odlične

rezultate:

- Vedran Maksimović,

- Elvedina Omerhodžić,

- Tarik Tabak,

- Elvis Zornić,

- Alma Muhić i

- Rasema Zukančić

02 www.oss.ba


Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog

predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a

Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u

Banjoj Luci

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH, Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH i supervizor za Brčko Distrikt,

Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci

U

Neumu je 28. i 29.06.2010.

god. održan deveti po redu

sastanak Timova za upravljanje

promjenama Općinskog suda u Sarajevu

i Osnovnog suda u Banjoj Luci. Sastanku

su, osim predstavnika ova dva suda,

prisustvovali i Raffi Gregorian, prvi

zamjenik visokog predstavnika za BiH i

supervizor za Brčko Distrikt, te Milorad

Novković, predsjednik Visokog sudskog

i tužilačkog vijeća BiH.

Raffi Gregorian je pozdravio održavanje

ovakvih sastanaka i istakao kako je to

pozitivan primjer dobre saradnje na

entitetskom nivou. Naglasio je da OHR

pruža podršku održavanju ovakvih

sastanaka kao i dr. Valentin Inzko, visoki

predstavnik za BiH. „Održavanje ovakvih

sastanaka je važno, ne samo za ova

dva suda, nego i za pravosuđe u cjelini.

Ovakav primjer trebali bi slijediti i drugi

sudovi“- rekao je Gregorian.

„Rad Timova za upravljanje promjenama

sarajevskog i banjalučkog suda direktno

je doprino njihovom kvalitetnijem radu,

ostvarenju boljih rezultata i veće norme.

Siguran sam da ćete i ubuduće postizati

još bolje rezultate jer bez općinskih/

osnovnih sudova nema ni ostalih

sudova. Vi direktno doprinosite izgradnji

sudske prakse“- rekao je Milorad

Novković, predsjednik VSTV-a BiH. On

je posebno naglasio da je prisustvo

Raffia Gregorijana na sastanku TZUP-a

od velikog značaj te se ujedno zahvalio

OHR-u što podržava održavanje ovakvih

sastanaka, a što je direktna podrška bh.

pravosuđu u cjelini.

Na sastanku je predstavljen rad Udruženja

sudija BiH (US BiH) čiji je predsjednik

Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog

suda u Banjoj Luci, a potpredsjednik

Goran Salihović, predsjednik Općinskog

suda u Sarajevu. Ovom prilikom sudije su

istakle kako očekuju podršku od US BiH

ali i zaštitu svog rada i ličnosti u slučaju

bilo kakvih pritisaka na neovisan rad

sudije. Tegeltija je pozvao sudije da se

učlane u Udruženje i aktivno učestvuju

u radu kako bi se što više doprinijelo

ostvarenju ciljeva USBiH.

Muris Lončarević, šef pisarnica

sarajevskog Općinskog suda, i Adela

Bejtović, stručna savjetnica u Kabinetu

predsjednika suda, predstavili su

prisutnima novoformirani Razvojnoedukatini

centar Općinskog suda u

Sarajevu (RecOSS). Osnivni cilj formiranja

ovog centra jeste jačanje kapaciteta

suda kao i pružanje podrške upravi suda

kako bi se iznašla najbolja rješenja na

putu ka postizanju potpune efikasnosti

suda i ažurnosti sudskih odjeljenja. Do

sada je u RecOSS-u održan seminar iz

oblasti strateškog planiranja te napredni

kurs pravnog engleskog jezika, a u planu

je da se u septembru 2010. godine

započne sa kursom engleskog jezika za

početnike.

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri

Općinskom sudu prepoznala je i podržala

ambasada Republike Češke u BiH koja

je za RecOSS obezbijedila kompletnu

tehničku upremu u vrijednosti od

199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku

je zaključeno da će sarajevski sud pružiti

direktnu podršku banjalučkom kako bi

uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan

ovakav edukativni centar.

S obzirom da je jedna od tema dnevnog

reda bio i položaj sudija, na sastanku je

zaključeno da bi se trebalo aktivno raditi

kako bi se poboljšao položaj sudija.

Kada je riječ o sudijskim naknadama,

Salihović je rekao da bi to pitanje

moglo biti riješeno do kraja godine.

Uvođenjem naknada sudijama značajno

bi se poboljšao rad pravosuđa. Sudijama

bi bilo isplativo ići na posao iz jednog

entiteta u drugi jer bi imali naknadu za

odvojeni život.

Na kraju sastanka doneseni su i zaključci,

a sljedeci sastanak TZUP-a sarajevskog i

banjalučkog suda zakazan je za drugu

polovinu septembra.

www.oss.ba

03


Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Mustafa Mujezinović, premijer Federacije BiH, Ismet Trumić, sekretar Vlade FBiH

Mujezinović posjetio Općinski sud u Sarajevu

Premijer Federacije BiH Mustafa

Mujezinović 12.04.2010. god. je

u pratnji sekretara Vlade Ismeta

Trumića i predstavnika Federalnog

ministarstva pravde posjetio Općinski

sud u Sarajevu (OSS) gdje je informisan

o pravnim pretpostavkama za strana

ulaganja u BiH, odnosno o servisiranju

potreba potencijalnih investitora te o

radu ovog najvećeg suda u BiH.

Razgovor s predsjednikom OSS-a i

dopredsjednikom Udruženja sudija BiH

Goranom Salihovićem bio je prilika i za

razmjenu mišljenja iz domena položaja

nositelja pravosudnih funkcija i pitanjima

koja se tiču pružanja boljih, efikasnijih i

jeftinijih usluga bh. građanima.

Kako je u izjavi datoj nakon sastanka

istaknuo premijer Mujezinović,

neposredan povod za posjetu i

razgovore u OSS-u jesu zaključci

“Sarajevo Business Foruma”, odnosno

potreba za promptnim postupanjem

sudskih organa kada je riječ o potpori

investitorima i osiguranju uslova za

strana ulaganja, a u vezi sa čim su interes

iskazali učesnicima Foruma.

Mujezinović je, istovremeno, pohvalio

rad OSS-a te podcrtao spremnost da pruži

punu potporu nositeljima sudske vlasti

da bi se njihov status u pogledu plaća i

drugih naknada izjednačio s nivoom koji

važi za izvršnu i zakonodavnu vlast.

U ime domaćina - OSS-a, federalnog

premijera i njegove saradnike

pozdravio je predsjednik ovog suda

Goran Salihović, ocijenivši da njegovu

posjetu shvata kao potporu neovisnom

pravosuđu.

Naglasio je da je OSS spreman na izazove iz

domena stranih investicija ili bilo kojih ulaganja

te za postupanje u skladu s važećim

zakonima kojima je regulisana ta oblast.

Sagovornici su konstatovali da

će izvršna i sudska vlast nastaviti

razvijati partnersku saradnju, a radi

predupređivanja i razrješavanja svih

eventualnih nedoumica.

Mujezinović je, odgovarajući na

novinarsko pitanje o tome koji je to

“slučaj” bio povod za njegovu posjetu

OSS-u, kazao da se radi o investicijama

iz Malezije o čemu se interesovao

bivši premijer te zemlje Mahathir bin

Mohamad.

Istovremeno, potcrtao je da treba činiti

sve da se ne bi dovelo u pitanje povjerenje

potencijalnih investitora u pravni sistem

u BiH, odnosno promovisati najbolju

praksu u tom pogledu, uključujući i

kvalitetno i blagovremeno informisanje

inozemnih investitora o pravnim i

drugim pretpostavkama na tom planu.

04 www.oss.ba


Predstavnicima medija

prezentovan godišnji izvještaj

o radu suda u 2009. godini

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu

U

Općinskom sudu u Sarajevu

17.03.2010. god. održana je

press konferencija na kojoj

je predstavljen godišnji izvještaj o

radu ovog suda u 2009. godini. Goran

Salihović, predsjednik suda, kao najbitniji

podatak je istakao da je tokom posljednje

četiri godine (od 2006. do 2009. godine)

1.655 osuđenih lica upućeno i izdržava

1.536,7 godina zatvora s tim da još uvijek

388 osuđenika, uslijed nedostatnosti

zatvorskih kapaciteta, čeka na

izdržavanje kazne. U proteklom periodu

u Sektoru izvršenja krivičnih sankcija

došlo do proširenja zatvorskih kapaciteta

te je predsjednik Salihović pozdravio

inicijativu Federalnog ministarstva

pravde za uvođenje alternativnih

zakonskih mjera - kućnog zatvora uz

elektronski nadzor, odnosno društveno

korisnog rada, umjesto klasičnog

izdržavanja zatvorskih kazni. Salihović

vjeruje da će neophodni nacrti zakonskih

izmjena u toj oblasti uskoro biti upućeni

Vladi FBiH te u parlamentarnu proceduru,

a što će omogućiti implementaciju

spomenutih mjera, kao i znatno

umanjenje troškova u Sektoru izvršenja

krivičnih sankcija. „Spomenute zakonske

mjere koje predstavljaju alternativu

klasičnom načinu izdržavanja kazni

koristit će se u slučajevima u kojima je

izrečena zatvorska kazna do jedne godine.

Kada je u pitanju uvođenje instituta

društveno korisnog rada, neophodno je

osigurati angažman osuđenika u javnim

komunalnim “preduzećima” – istakao je

Salihović.

Naglašeno je da je u periodu od 2005.

do 2009. godine u ovom sudu ukupno

završeno 1.114.385 predmeta što je

impozantan podatak.

Sudije napuštaju pravosuđe

“Dnevni avaz“

Piše: Faruk Vele

Predsjednik Udruženja sudija BiH

Milan Tegeltija upozorio u Sarajevu

30.03.2010. god. da bh. sudije

nisu zadovoljne svojim statusom i da je

situacija sasvim alarmantna. Upozorio

je da može doći u pitanje kompletna

reforma pravosuđa!

Tegeltija je na konferenciji za novinare u

Općinskom sudu u Sarajevu izjavio da su

sudije “posve nezadovoljne i da odlaze

iz pravosuđa zbog lošeg materijalnog i

finansijskog statusa”.

Odliv kadrova

- Ako se ovo nastavi, ako se ništa ne učini

na popravljanju sudijskog standarda,

mi ćemo pored recesije u finansijskom

smislu imati i recesiju pravne države, jer

neće imati ko da nam provodi zakon.

Detalji sa konferencije

www.oss.ba

05


Ako se ovakav odliv sudija nastavi, ako

se ne shvati da imamo problem, bojim

se da će i sama reforma pravosuđa doći

u pitanje - kazao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sudije rade

70 posto više nego što su plaćene, iako

žive pod stalnim pritiscima. Većina njih

ima plaću 2.400 KM. To je, kaže, plaća

koju dobar pravnik može zaraditi u

svakoj banci, dobrom preduzeću i svim

institucijama, što nikoga ne stimulira da

se bavi teškim sudijskim poslom.

Tegeltija tvrdi da su sudije nerijetko

“žrtvena janjad određenih neriješenih

odnosa i sukoba u ovom društvu”.

- Po njima svako ima pravo da pljuje, a

oni nemaju mogućnosti da odgovaraju

na prozivke - rekao je Tegeltija.

Stimuliranje ljudi

Potpredsjednik Udruženja Goran

Salihović kazao je da je položaj sudija

doživio najnižu tačku.

- Naš cilj je da se položaj sudija popravi.

Ne moramo tražiti povećanje plata, ali

ćemo insistirati da dobijemo ono što

imaju svi u BiH, a jedino sudije nemaju.

To su topli obrok, naknade za prijevoz,

dežure, odvojeni život... Moramo

stimulirati ljude. Gledajte, u 2003. godini

plaća sudija je bila 2.400 KM, a jednog

poslanika 500 KM. Sada taj poslanik

ima 7.500, a sudija 2.400 KM!? Nešto

nije dobro u toj raspodjeli - istakao je

Salihović.

Nadalje, najavio je da će sudije tražiti

popravljanje svog statusa najprije od

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća

(VSTV), Parlamenta BiH, pa i OHR-a.

- Osim toga, počeli su napadi na sudije i

tužioce. Nedavno smo imali upad u stan

glavnog tužioca...Imali smo i napade na

sudije u Širokom Brijegu, Bihaću i Sarajevu.

Mi sve to shvatamo kao neko upozorenje.

Sudije su ugrožene! Mi moramo jačati pravnu

državu. A kako? Materijalnim osiguranjem

sudijskog kadra - zaključuje Salihović.

Napadi na sudije moraju biti rigorozno

kažnjeni

Tegeltija je upozorio da bh. sudije

nemaju nikakvu fizičku zaštitu i da

pitanje njihove sigurnosti nije sistemski

rijeŠeno. Ipak, potvrdio je da nekoliko

sudija ima 24-satnu policijsku zaštitu.

Ne smije se, kaže, dopustiti da se nešto

strašno desi pa da onda društvo reagira.

Svaka šuša može doći u sud ili na ulici

sudiji udariti pljesku. Toliko je sudija

zaštićen. Svaka zemlja koja drži do sebe

poštuje i uvažava svoje sudije. Jer, oni su

garancija pravne države. Niko drugi. Oni

su tu da se brinu da se zakon provodi. Ne

kažemo da i u ovom žitu nema kukolja,

ali ne može se generalno reći da su sudije

loše i korumpirane. Sistemski problem

nije riješen. Napadi na sudije moraju biti

rigorozno kažnjeni, a taj napad mora

biti tretiran kao posebno krivično djelo

- naveo je Tegeltija.

Dr. Donatus Koeck, austrijski ambasador u BiH,

posjetio Općinski sud u Sarajevu

bila katastrofalna s obzirom na veliki

broj neriješenih predmeta, loše uslove

rada i postojanje korupcije. Sada je

situacija značajno promijenjena. Sudska

odjeljenja su ažurna, riješen je veliki broj

predmeta, iskorijenjena je korupcija, a sa

rekonstrukcijom zgrade suda stvoreni su

odlični uslovi za rad.

Austrijski ambasador sa prevodiocem u posjeti Općinskom sudu u Sarajevu

„Ono što i dalje predstavlja problem jesu

komunalni predmeti, sudski budžet i

položaj sudija“- naglasio je Salihović.

Ambasador je imao priliku obići zgradu

suda te posjetiti i novootvorenu

biblioteku u kojoj je ujedno i Razvojnoedukativni

centar sarajevskog suda

(RecOSS). Ambasador je istakao kako

je ovakav jedan centar veoma važan

jer omogućava jačanje kapaciteta,

razmjenu ideja i usavršavanje radne

snage.

Goran Salihović, predsjednik

Općinskog suda u Sarajevu,

primio je 08.04.2010. god. u

posjetu dr. Donatusa Koecka, austrijskog

ambasadora u BiH. Cilj posjete bio je

upoznavanje ambasadora sa trenutnom

situacijom u najvećem bh. sudu te

uspostavljanje zajedničke saradnje

između sarajevskog i austrijskih sudova.

Predsjednik Salihović je istakao da je

ne tako davno situacija u ovom sudu

Na sastanku je bilo riječi i o mogućoj

posjeti austrijskih sudija ovom sudu.

06 www.oss.ba


POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ

O RADU OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU

TOKOM PRVIH ŠEST mjeseci 2010. god. u Općinskom sudu u SARAJEVU

ZAPRIMLJENA 121.254 NOVA PREDMETA, SAVLADAN KOMPLETAN

priliv, riješen 140.771 predmet te smanjeni ZAOSTAci za 19.517 -

Ostvarena norma na nivou suda iznosi 231,16%.

U

Općinskom sudu u Sarajevu

na početku 2010. godine bilo

je ukupno 958.710 neriješenih

predmeta iz prethodnih godina. Tokom

prvih šest mjeseci zaprimljeno je 121.254

predmeta tako da je u radu ukupno

bilo 1.079.964. Od tog broja riješeno

je 140.771, dok je neriješenih ostalo

939.193 predmeta. Od tog broja 856.997

ili 91,25% čine komunalni predmeti, dok

je strukturnih predmeta samo 82.196

ili 8,75%. Prosjek ostvarene norme na

nivou suda iznosi 231,16%.

Izvještaj o radu sudskih

odjeljenja

Parnično odjeljenje

Ostvarena norma 117,4%

U Parničnom odjeljenju Općinskog suda

u Sarajevu raspoređene su 32 sutkinje.

Prosječno zaduženje sutkinja po referatu

iznosi 284 predmeta. Odjeljenje radi

na predmetima iz građansko-pravne

oblasti, a najzastupljeniji su radni

sporovi.

Na kraju 2009. godine Parnično

odjeljenje je u radu ukupno imalo 8.665

predmeta od kojih 3.560 predmeta

koji se odnose na radne sporove, 5.065

predmeta na ostale građansko-pravne

sporove, te 40 porodičnih predmeta. U

izvještajnom periodu (prvih šest mjeseci

2010. godine) primljeno je novih 4.508

predmeta, tako da je ukupno u radu

bilo 13.173 predmeta. U ovom periodu

riješeno je 4.026 predmeta tako da je

na kraju izvještajnog perioda ostalo

neriješenih 9.147 predmeta. Ostvarena

norma prema broju radnih dana je u

ovom periodu 117,9%.

Iz prikazanih podataka je vidljivo da se

zaostaci u broju predmeta na Parničnom

odjeljenju smanjuju, pogotovo kada

se imaju u vidu i brojčani pokazatelji

iz ranijih godina kada je po jednom

referatu sudije bilo i 3.000 predmeta.

Na sastancima sudija Parničnog

odjeljenja, kao i kolegija sudija,

dogovoreno je da se norma rješavanja

ovih predmeta nastoji prebaciti za 30%.

Posebna pažnja je posvećena radu

starim, kao i zaostalim predmetima u

skladu sa Uputstvom Visokog sudskog

i tužilačkog vijeća BiH, kao i Naredbom

predsjednika suda, izvršen je popis svih

predmeta iz ranijih godina, pojedinačno

po sudijama, te postavljeni okvirni

rokovi za rješavanje predmeta iz

najstarijih godina, a sve u cilju postizanja

potrebne ažurnosti. Na dosadašnjim

sastancima Parničnog odjeljenja od

sudija je zatraženo da provjerom kroz

predmete iz najstarijih godina utvrde

uzroke zbog čega isti nisu rješavani u

potrebnim rokovima, a sve kako bi se

napravila analiza istih uzroka i preduzele

potrebne mjere.

Na redovnim sastancima odjeljenja

razmatra se tekuća problematika u radu

odjeljenja, te analiziraju izvještaji o radu

suda pojedinačno za svaki mjesec, kao

i u određenim periodima, razmatra se

izmjena zakonskih propisa i sudska

praksa Kantonalnog suda u Sarajevu

i Vrhovnog suda F BiH po pojedinim

oblastima.

U proteklih šest mjeseci sa Kantonalnog

suda u Sarajevu po žalbama stranaka na

odluke ovog sudskog odjeljenja vraćeno

je 1.099 predmeta, od čega je potvrđenih

odluka 975, preinačenih odluka 64 i 60

ukinutih odluka, iz čega proizilazi da je

zadržan zavidan kvalitet rada odjeljenja

iz prethodne godine.

Porodično odjeljenje

Ostvarena norma 100,09%

Porodično odjeljenje Općinskog suda

u Sarajevu, osnovano 01.01.2008.

godine, ima četvero sudija koji rade na

predmetima iz porodično-pravne oblasti

utvrđene Porodičnim zakonom. Ovo

odjeljenje je opravdalo svoje formiranje

s obzirom da se broj starih predmeta

enormno smanjio.

Odjeljenje je u 2008. godini imalo u radu

2.181, a zaprimilo 920 predmeta tako

da je u radu bio ukupno 3.091 predmet.

Od tog broja riješeno je 1.502, a ostalo

neriješenih 1.533.

U 2009. godini u ovom odjeljenju je

bilo 1.533 neriješenih, zaprimljeno 958

novih predmeta, u radu je bilo ukupno

2.491 od kojih je riješeno 1.596, ostalo

neriješenih 895.

Na početku 2010. godine odjeljenje

je imalo 895 predmeta, tokom prvih

šest mjeseci zaprimljeno je 549 novih

predmeta tako da je u radu bilo 1.444

neriješenih predmeta. Ukupno je

riješeno 523 dok je neriješenih ostao 921

predmet. Ostvarena norma odjeljenja je

100,09%.

Posebno treba napomenuti da su

sutkinje bile odsutne ukupno 126 dana,

što zbog seminara, godišnjeg odmora

bolovanja (operacije, teške anemije,

iscrpljenosti).

S obzirom da se rad sudije, između

ostalog, prati putem brojki koje se

odnose na kvantitet i kvalitet urađenih

predmeta, treba naglasiti da privremene

mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj

urađenih odluka (normu), a postupak

za donošenje tih odluka je hitan jer se

radi o rokovima od tri, osam dana, koje

imaju apsolutni prioritet u odnosu na

druge predmete i iziskuje ponekad

više vremena od redovnog postupka po

tužbi tako da sudija u jednom predmetu

donio čak tri mjere osiguranja i jednu

privremenu mjeru.

Nadležnost Porodičnog odjeljenja je da

sudi u postupcima: razvoda, poništenja,

utvrđenja braka, povjere djece,

izdržavanja djece, izdržavanje bračnih/

vanbračnih partnera, utvrđivanje

međusobnih odnosa i ličnih kontakta

djece i roditelja; utvrđenja, očinstva/

materinstva, osporavanja očinstva/

materinstva, imovinskih odnosa bračnih/

vanbračnih partnera, postupanje po

www.oss.ba

07


mjerama osiguranja i privremenim

mjerama, s tim što odjeljenje i dalje sudi

stare predmete Parničnog odjeljenja

čiji se broj također izuzetno smanjio,

posebno ako se zna da se radi o složenim

predmetima i predmetima koji su trajali

duži vremenski period.

Osim rada na izradi odluka, vođenja

ročišta, praćenja zakona i literature,

sudije su imale niz važnih i neophodnih

aktivnosti u toku 2010 godine. sudije

su bili mentori sudskim pripravnicima

i volonterima, prisustvovanju nizu

neophodnih sastanaka kao što

su sastanci Timova za upravljanje

promjenama Općinskog suda u

Sarajevu i Osnovnog sud u Banjoj Luci,

sastanci sudija Porodičnog odjeljenja,

seminari organizovan od strane

Centra za edukaciju sudija i tužilaca,

seminari za edukacija edukatora, koji

su sastavni dio njihovog stručnog

usavršavanja itd. U okviru obavezne

edukacije Centar za edukaciju sudija i

tužilaca FBiH organizovao je u Sarajevu

seminar na temu „Porodični sporovi sa

međunarodnim elementom“ gdje su

kao edukatori bili sudije Porodičnog

odjeljenja.

Sutkinje Porodičnog odjeljenja

prisustvovale su sastancima, okruglim

stolovima i seminarima te dale svoje

učešće u radu Udruženja žena sutkinja

BiH koje je dio međunarodnog

Udruženja žena sutkinja.

Također, sudije su imale sastanke sa JU

Kantonalnim centrom za socijalni rad

Sarajevo na kojem su prepoznali neka

nova i važna pitanja za daljnju saradnju,

kao što su pitanja međunarodne

saradnje sudova i centara, s posebnim

Renovirana aula suda

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu

osvrtom na međunarodne konvencije

iz oblasti Porodičnog prava koje se

odnose na otmicu djece, izdržavanje

djece, smještaj i kontaktiranje djece

sa roditeljem sa kojim djeca ne žive,

a kada se, recimo, jedan od roditelja

nalazi u inostranstvu kao državljanin

druge države ili bh. državljanin koji ima

privremeni boravak u inostranstvu.

Porodično odjeljenje održava sastanke

radi informisanja, razmatranja i analize

važnih pitanja kao što je sudska praksa,

izmjenama i dopuna zakona, izvještaji o

radu, mjesečni, polugodišnji i godišnji,

a sve to je doprinijelo efikasnijem i

kvalitetnijem radu i prepoznavanju

novih pitanja koje se nameću kroz

praksu u ovoj oblasti.

Privredno odjeljenje

Ostvarena norma 144,77%

Privredno odjeljenje Općinskog suda

u Sarajevu ima 11 sudija koji sude

privredne sporove Ps, jedan dio sporova

male vrijednosti (Mals), jedan sudija vodi

postupak stečaja i likvidacije (ST, L), dok

je još jedan sudija zadužen određenim

brojem predmeta stečaja i likvidacije

(preostali dio njegovog referata čine

privredni sporovi), dok ostale sudije rade

isključivo privredne sporove.

Šest stručnih saradnika sude privredne

sporove male vrijednosti (Mals), s tim da

stručni saradnici svoje poslove obavljaju

u okviru ovog odjeljenja jer su uvezani

u CMS sistem, iako svoje rezultate

prikazuju u okviru Odjeljenja za sporove

male vrijednosti osnovanog u maju

2007. godine.

Na dan 01.01.2010.godine, prema

podacima pisarne, stanje broja

neriješenih predmeta je bilo:

Ps 2.491

Mals 663

L 296

St 45

Priliv predmeta u periodu 01.01.2010.

30.06.2010. godine je bio:

Ps 1.139

Mals 432

L 118

St 18

U navedenom periodu ukupno je

riješeno:

08 www.oss.ba


Ps predmeta 1.285

Mals predmeta 445

Predmeta likvidacije 84

Predmeta stečaja 16

Ukupna norma na nivou odjeljenja je

144,77%

Svi predmeti se rješavaju prema danu

podnošenja tužbe, dok su izuzetak od

ovog pravila samo oni predmeti koji se

po zakonu smatraju hitnim. Svi predmeti

su zakazani, odjeljenje je ažurno i u

velikoj mjeri sudije su angažovane na

rješavanju starih predmeta, kako bi se

broj tih predmeta smanjio na najmanju

moguću mjeru.

Gledajući pokazatelje od početka

godine, kada je broj Ps predmeta iznosio

2491 do danas, kada taj broj iznosi

2345 Ps predmeta, evidentno je da je,

ne samo savladan priliv, nego i broj

Riješavanje krivičnih predmeta teče

kroz tri faze: istrage i optuženje,

koje je u nadležnosti Tužilaštva, ali u

predmetaima istrage (Kpp) sud donosi

određene odluke na prijedlog Tužilaštva,

a u fazi optuživanja (Kps), sud uzima

izjašnjenje o krivici. Treća faza suđenja

je K tako da je krivično odjeljenje na

početku 2010. godine imalo u radu

čistih K predmeta 1.570, primljeno 1.102

predmeta te je ukupno bilo u radu 2.672

predmeta. Riješeno je 967 predemeta.

U K predmetima nije savladan priliv.

U Krivičnom odjeljenju postoje i tzv.

„mrtvi predmeti“. To su predmeti gdje

je sudska odluka postala pravomoćna

ali se predmet ne može arhivirati. Takvi

predmeti su i dalje u radu pošto se

mora utvrđivati da li je kazna zatvora

izvršena, novčana kazna naplaćena, da

Izvršno odjeljenje

Ostvarena norma 131,48%

U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda

u Sarajevu, tokom provog polugodišta

2010. godine ukupno je zaprimljeno

5.699 predmeta tako da je u rješavanju

bilo 28.375 strukturnih predmeta

i 29.735 predmeta gdje je prijedlog

podnesen od strane JRTV, odnosno,

ukupno u rješavanju je bilo 58.110

predmeta.

U izvještajnom periodu ukupno je

riješeno 7.337 predmeta, od čega 6.005

predmeta strukturnih i 1.332 predmeta

gdje je podnosilac prijedloga JRTV dok

je ostvarena norma Odjeljenja 131.48%.

Na kraju izvještajnog perioda u ovom

odjeljenju je ostalo nerješeno 22.370

strukturnih predmeta i 28.403 JRTV

predmeta ili ukupno 50.773 predmeta.

Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je

tražilac izvršenja JRTV servis a gdje nije

bilo odredjeno izvršenje uzeti u rad ,tako

da je u slučajevima gdje su prijedlozi

uredjeni u skladu sa nalogom suda

izvršenje odredjeno dok se prijedlozi

gdje tražilac izvršenja ne postupi u

ostavljenom roku po zaključku suda

i gdje prijedlog ne uredi u skladu sa

zakonom , rješenjem odbacuju kao

neuredani.

U ovom odjeljenju radi 23 sudija.

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

predmeta smanjen za 146 Ps predmeta,

a po predmetima se postupa odmah po

zaduženju sudije.

Krivično odjeljenje

Ostvarena norma 191,61%

U Krivičnom odjeljnju Općinskog suda

u Srajevu tokom izvještajnog perioda

radilo je 13 sudija. Krivično odjeljenje je

na početku 2010. godine imalo ukupno

neriješenih 2.549 predmeta. U toku prvih

6 mjeseci primljeno je 3.479 predmeta,

te je ukupno bilo u radu 6.028 predmeta.

Riješeno je 3.256 predmeta te je u

izvještajnom periodu ostalo neriješeno

ukupno 2.772 predmeta. Ovo odjeljenje

nije savladalo priliv predmeta.

Ostvarena norma za period 01.01.2010.

godine do 30.06.2010. godine iznosi 191,61%.

li su naplaćeni troškovi postupka. Mora

se utvđivati nastupanje roka za brisanje

sudskih odluka. Sudije u Krivičnom

odjeljenju imaju obim predmeta u radu

više od predmeta koji su u toku i ovi

predmeti oduzimaju vrijeme za rad, a ne

ulaze u normu.

Dalje, Krivično odjeljenje ima u radu i

maloljetničke predmete gdje se provodi

čitav postupak istrage (pripremni

postupak) do donošenja odluke na

kom referatu radi jedan sudija (sudija

za maloljetnike), a po završetku

pripremnog postupka, ako je po

Zakonu obavezan glavni pretres, takav

predmet se daje u rad drugim sudijama

u Krivičnom odjeljenju.

Izvršno odjeljenje je ušlo u CMS

01.09.2008.godine tako da se svi

predmeti osim predmeta gdje je

tražilac izvršenja JRTV servis rade

kompjuterskom obradom. Stalni

zadatak sudija Izvršnog odjeljenja je da

rade na rješavanju starih predmeta tako

da će ubuduće 20% iskazane norme biti

riješeni stari i zaostali predmeti. Pored

navedenog se ističe da je savladan priliv

i rješen određeni broj starih i zaostalih

predmeta.

S obzirom na naprijed navedene brojčane

pokazatelje mora se konstatovati da je

priliv predmeta enorman, da je i dalje u

ovom odjeljenju, bez obzira na uložene

napore i ostvarenu visoku normu

rješenih predmeta , veliki broj nerješenih

predmeta zbog cega postupak dugo

traje, a koji mora shodno zakonu biti brz

i efikasan.

U ovom odjeljenju prisutan je stalni

problem odlaska sudija na druge

referate ili u druge sudove , radi čega

referati ostaju upražnjeni do novog

www.oss.ba

09


izbora sudije a što nedopustivo dugo

traje, što ima za posledicu da se predmeti

ne rješavaju, da su više opterećene druge

sudije, da se neki predmeti zbog hitnosti

moraju presignirati drugim sudijama

i nezadovoljstvo stranaka. Sudije na

izvršnom referatu su opterećene

velikim brojem predmeta, zadužene su

sa 1000 do 1400. strukturnih predmeta

i sa oko 700 predmeta JRTV servsa radi

čega najveći broj sudija odlazi ili žele da

odu sa ovog referata. Bilo bi optimalno

da sudija bude zadužen sa najviše 800

predmeta.

Vanparnično odjeljenje

Ostvarena norma 141,36%

U Vanparničnom odjeljenju ovog suda,

po rasporedu predsjednika suda, radi

troje sudija i šest stručnih saradnika, od

kojih jedan saradnik radi po četiri sata.

Do 15.04.2010. godine su na referatu

radile četiri sudije i tri stručna saradnika.

Sudije rade na “V” i “O” referatu, a stručni

saradnici na ostavinskom referatu.

Na početku 2010. godine je bilo

neriješenih 3.861 predmeta, I to 517

V predmeta, 3.339 O predmeta, te pet

Pom predmeta. Tokom proteklih šest

mjeseci primljeno je 3.965 predmeta, i

to 603 V predmeta, 3.327 O predmeta i

35 Pom, tako da je ukupno u radu bilo

7.826 predmeta, i to 1.120 V predmeta,

6.666 O predmeta i 40 Pom predmeta.

U toku prvog polugodišta je u

Vanparničnom odjeljenju ukupno

riješeno 3.316 predmeta i to 598 V

predmeta 2.969 O predmeta te 22 Pom

predmeta, tako da je ostalo neriješeno

4.510 predmeta, i to 522 V, 3970 O i 18

Pom predmeta.

Ukupna norma odjeljenja za šest mjeseci

je 141,36%, što je odličan rezultat

odjeljenja, a pogotovo ako se ima u vidu

da su u odjeljenje došla tri nova stručna

saradnika.

Prekršajno odjeljenje

Ostvarena norma 137,7%

U prvih šest mjeseci 2010. godine

prekršajna odjeljenja ovog suda ukupno

su imala u radu 16.750 predmeta, te je

od tog ukupnog broja riješeno 6.792

predmeta dok je ostalo u radu 9.958

predmeta. Ostvarena je prosječna

sudijska norma u iznosu od 137,7%, a u

radu je učestvovalo ukupno 17 sudija, te

pored toga značajno je napomenuti da

je priliv u ovom izvještajnom periodu

znatno uvećan i savladan tako da je

10 www.oss.ba

iznosio ukupno 6.786 predmeta što u

poređenju sa 2009. godinom predstavlja

povećanje za oko 10% (priliv bio 6.159

predmeta).

Isto tako značajno je napomenuti da

je sudijska norma uvećana za 32% iz

razloga što je ovom odjeljenju uvećan

broj sudija za 4 (prošle godine je sudilo 13

sudija). Sa drugostepenog suda vraćeno

je 286 žalbi. Od toga broja potvrđeno

je 256 predmeta, pozitivno preinačeno

12 predmeta i 18 predmeta je ukinuto.

Iz tog proizlazi da je udio potvrđenih

odluka izražen u procentima 93%, a što

nedvosmisleno dovodi do zaključka da

se radilo o izuzetno visokom kvalitetu

rada sudija u proteklom izvještajnom

periodu.

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu

od 1.590.690 KM naplaćeno je ukupno

866.640,00 KM. Od toga je 148.190,00

KM prihod Kantona, 196.730,00 je prihod

Federacije BiH i 521.720,00 KM je prihod

Države BiH, dok je na ime troškova

prekršajnog postupka ukupno uplaćeno

123.385,00 KM što je povećanje od

28,52% u odnosu na 2009. godinu.

Ukupno je oduzeto imovinske koristi

putem izrečenih zaštitnih mjera za

prekršaje iz oblasti carina u iznosu

oko 178.220,00 KM i to u 48 predmeta.

Oduzeti predmeti su predati na prodaju

i uništenje nadležnim organima UPRAVE

ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE –

ODSJEK ZA CARINE REGIONALNI CENTAR

SARAJEVO.

Galiba Katica, sudija Odjeljenja registra za upis pravnih lica

U toku izvještajnog perioda od strane

prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni

period izdato je ukupno 1.282 uvjerenja

iz oblasti prekršaja, za što je naplaćeno

takse u iznosu od 18.430,00 KM.

Za ostvarrne rezultate u ovom periodu

posebno su se istakli: Bajrović Dika-

Koordinator za prepis za poreze i

carine, Šurković Sabina - Viši referent

za prekršajne upisnike, Avdukić Nihada

– Viši referent izvršenja prekršajnih

sankcija te Kreho Edin – šef Prekršajne

pisarnice.

Odjeljenje registra za upis pravnih lica

Ostvarena norma 172,58%

Na početku izvještajnog perioda,

31.12.2009. godine, bilo je 581 neriješen

predmet. Za prvih šest mjeseci priliv je

bio 2.020 predmeta, što je više za 189

predmeta u odnosu na isti izvještajni

period iz 2009. godine. Ukupno u radu

bio je 2.601 predmet. Od tog broja

riješeno je 2.048 predmeta tako da

zaostatak na kraju izvještajnog perioda

iznosi 553 neriješena predmeta.

Iz navedenog se vidi da su zaostaci

neriješenih predmeta, u odnosu na

početak izvještajnog perioda, smanjeni

za 26 predmeta, što je i najmanji broj

neriješenih predmeta u odnosu na

prethodne izvještajne periode od kada

je preuzet Registar od Kantonalnog

suda u Sarajevu i što ima za posljedicu

i skraćivanje broja dana za upis činjenica

u Registar i to sa 16,38 na 9,73 dana

u predmetima u kojima je stranka

morala postupiti po zaključku suda radi

otklanjanja nedostataka u prijavi, a što

je do sada najkraći period rješavanja

predmeta po zaključcima od početka

vođenja Glavne knjige registra u

elektronskom obliku.


eventualnog obustavljanja postupaka

na drugim referatima koji se vode u ime

ili protiv tih subjekata..

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

U predmetima po urednoj prijavi održan

je zakonski rok za upis od pet dana i to na

način da se po urednoj prijavi postupilo

u roku od 2,55 dana (uključujući i

postupanje poreskog organa u trajanju

od 1,01 dan) i to za 130 prijava osnivanja,

od ukupno 268 prijave, što predstavlja

1/2 zaprimljenih prijava osnivanja što

je značajan uspjeh jer je u prethodnom

izvještaju za isti period 2009. godine

broj predmeta riješenih u navedenom

roku bio daleko manji i iznosio je 1/3

od ukupno riješenih osnivanja. U okviru

ukupnog broja riješenih predmeta

registrovano je i devet upisa u upisnik

političkih stranaka koji se vodi pod

oznakom F1.

Zapažen je uspjeh i u radu ovog

odjeljenja u segmentu izdavanja izvoda,

potvrda i uvjerenja, u kojem referatu je

također došlo do smanjenja zaostataka

i skraćenja roka za izdavanje istih, a na

šta ukazuju statistički podaci na RegZ

referatu gdje je na početku izvještajnog

perioda bilo 299 predmeta, u toku

perioda primljeno je 3.304 predmeta.

Ukupno u radu je bilo 3.603 predmeta,

od kojih je riješeno 3.332, tako da je

ostalo neriješeno 271 predmet, čime su

smanjeni zaostaci za 28 predmeta.

je istaći da je ostvaren i prebačaj u

ostvarivanju plana rješavanja starih

predmeta (starijih od šest mjeseci) jer

broj takvih neriješenih predmeta je 95,

što je manje za šest predmeta u odnosu

na isti izvještajni period iz 2009. godine,

kada je bio 101 takav predmet.

U ovom periodu izvršen je i unos u

bazu podataka Glavne knjige registra u

elektronskom obliku za 11.711 subjekta

upisa i to nesebičnim angažmanom

sudskih volontera i sudskih pripravnika

prethodno posebno obučenih za unos

podataka od strane IKT odjeljenja

(koje svakodnevno pruža pomoć ovom

odjeljenju), a pod nadzorom šefa

pisarnice i radnika pisarnice zaduženih

za kontrolu tačnosti unosa uz čiji nadzor

te kontrolu izvoda iz Registra se vrši i

upis u Glavnu knjigu registra brisanih

subjekata i izrada rješenja o istim. Tako je

u Glavnoj knjizi registra u dijelu sudskih

brisanja upisano 646 subjekata upisa, a

koja činjenica je od značaja u pogledu

Analizom podataka u odnosu na

prethodni izvještajni period, a kako je

ostvarena norma u prosjeku za cijelo

odjeljenje od 171,5%, utvrđeno je da

je do smanjenja zaostatka i skraćivanja

roka broja dana potrebnih za registraciju

došlo iz razloga ostvarenog procenta

norme u prebačaju za 71,5%, što ukazuje

na činjenicu da uz ovoliki prebačaj norme

ovaj referat se može držati ažurnim i

postići zakonski rokovi registracije i

sa četiri sudije, a ne pet kako je to bilo

planirano prije dvije godine.

Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu

ovog odjeljenja i smanjenu ukupnog

broja neriješenih predmeta, kao i u

rješavanju starih predmeta, treba istaći i

uporedne podatke o broju predmeta u

drugim sudovima na području FBiH:

- Ukupno zaprimljenih prijava za

upis u registar FBiH je 6.974, od

čega je zaprimljeno u ovom sudu

3.824, što znači da je gotovo 54% od

ukupno zaprimljenog broja predmeta

zaprimljeno u Općinskom sudu u

Sarajevu;

- Ukupno je registrovano u Federaciji

BiH 729 poslovnih subjekata, od čega

kod ovog suda 268, a što znaČi da je

gotovo 36% od ukupno registrovanih

registrovano kod ovog suda;

- Nakon unosa u glavnu knjigu registra

u elektronskom obliku obrađeno je i

riješeno 1.780. prijava za upis promjene

podataka od značaja za pravni promet;

Imajući u vidu prethodno izneseno,

U pogledu kvaliteta rada od ukupno 14

predmeta vraćenih po rješavanju po

žalbi, sedam odluka suda je potvrđeno,

sedam odluka je ukinuto tako da je

procenat potvrđenih odluka 50%, a

što je posljedica većeg angažmana u

rješavanju starih predmeta i postizanja

što kraćih rokova u rješavanju prijava

kao i smanjenju broja zaostalih

predmeta, odnosno prebacivanjem

težišta na kvantitet rada radi ažuriranja

ovog referata u cijelosti.

U skladu sa prethodnim značajno

Detalji sa Opće sjednice svih uposlenika Općinskog suda u Sarajevu

www.oss.ba

11


izjavljen na samo 165 predmeta. Ciljeve

koje smo sebi postavili kao najveće

bosanskohercegovačko zk odjeljenje,

uveliko smo i ostvarili, a o čemu svjedoči

izuzetna dnevna ažurnost u postupanju

po zaprimljenim predmetima te prioritet

u postupanju sa zemljišnoknjižnim

spisim, a koji je propisan Zakonom o

zemljišnih knjigama.

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

a u cilju još uspješnijeg rada ovog

odjeljenja, preduzete su značajne

aktivnosti i urađeni su probna verzija

web stranice kako bi se u cijelosti ispunili

uslovi u skladu sa Zakonom o registraciji

poslovnih subjekata i te podatke iz

Glavne knjige registra učiniti dostupnim

javnosti. U vezi s tim obezbjeđen je i

server za navedene potrebe, a koji bi

podržavao prednje i to na način da su

dostupni podaci za sva registrovana

pravna lica na području cijele BiH, što

znači da bi podaci iz Registra entiteta i

Distrikta Brčko bili na istoj web stranici.

U toku je i obezbjeđenje tehničkih i

drugih uslova za primjenu novih propisa

i registraciju pravnih lica sa stranim

licima, a u okviru izmjene Zakona o

politici direktnih stranih ulaganja.

S obzirom na sve prethodno rečeno,

cijenimo da bi se rad ovog odjeljenja

nedvojbeno mogao ocijeniti kao vrlo

uspješan, naročito u odnosu na segment

dijela odjeljenja kojim rukovodi

gospođa Fadila Đuliman obzirom da je

sudska pisarnica ovog odjeljenja iznijela

sav teret i obezbjedila uslove za prebačaj

sudijske norme od 171% i paralelno

s tim kontinuirano unose podatke za

pravne subjekte koji još nisu uneseni,

kao i izradu i unos brisanih subjekata.

Zemljišnoknjižno odjeljenje

Ostavrena norma 112,77%

Zemljišnoknjižno odjeljenje Općinskog

suda u Sarajevu sastoji se od

zemljišnoknjižnog odsjeka i odsjeka KPU.

U nadležnosti Zk. odjeljenja Općinskog

suda u Sarajevu je devet političkih,

odnosno 76 katastarskih općina. Od tog

broja samo katastaska općina Sarajevo

ima 136 Mahala. Zemljišnu knjigu koja je

krajem 2008. godine u cijelosti preuzeta

u elektronskoj formi trenutno čini više od

250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno

raste.

Sud je svojim građanima omogućio online

uvid u zemljišnoknjižne podatke

i C (teretnog lista) koji do sada nije bio

dostupan javnosti.

Za prvih šest mjeseci 2010. godine ovo

sudsko odjeljenje zaprimilo je 13.867

predmeta, a iz 2009. godine preneseno

je 985 predmeta, tako da je u radu bilo

ukupno 14.852 predmeta. Od tog broja

urađeno je 14.390 predmeta te su

01.07.2010. godine ostala 462 neriješena

predmeta i to u ZK uredu 370 neriješenih

predmeta, a u KPU uredu 92 neriješena

predmeta.

U istom periodu urađeno je 3.237 raznih

zamolnica i 39.472 elektronskih zk

izvadaka, te 1.473 historijata. Naplaćena

taksa za mjesec juni 2010. iznosi ukupno

142.281,00KM, od toga 139.945,00KM

naplaćena taksa za urađene elektronske

izvadke i 2.336,00KM za ručno izrađene

zk izvotke sa naznakom Nar-RZ.

Zk odjeljenje čini 37 stalno uposlenih i

to:

- Predsjednik ZK odjeljenja

- Šef ZK odjeljenja

- 32 ZK referenta

- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte

- 2 daktilografa

- 3 pripravnika i 4 volontera

Šest referenata radi u prijemnoj

kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i

izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30-

16.00h. Kvalitet rada ovog odjeljenja

izražen u procentima iznosi 95,9%, o

čemu govori i činjenica da je pravni lijek

Rekonstrukcijom zgrade suda i

izmještanjem Zemljišnoknjižnog

odjeljenja u poseban dio zgrade te

izgradnjom savremene prijemne

kancelarije, korisnicima naših

usluga uveliko je olakšan pristup

informacijama kao i rad službenicima

Zemljišnoknjižnog odjeljenja. Direktan

utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega,

od važnosti za stranke koje se obraćaju

Zemljišnoknjižnom odjeljenju.

Pokrećemo incijativu za donošenje

Zakona o elektronskom potpisu

čime bismo omogućili strankama da

elektronskim putem upućuju svoje

zahtjeve Zk odjeljenju. Na taj način bi se

u znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u

prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili

svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u

elektronskoj formi.

Donošenjem novog Pravilnika Suda

predvidjeli smo poziciju pravnog

savjetnika čija će funkcija biti da pomaže

referentima u radu sa problematičnim

spisima i zahtjevima, a što će poboljšati

kvalitet našeg rada kao i umanjiti broj

izjavljenih pravnih lijekova na naše

odluke.

Nadamo se da će posjeta španske

delegacije iz marta mjeseca 2010.

godine rezultirati donacijom ove

države našem Zk odjeljenju specijalnog

računarskog programa koji će nam

omogućiti skeniranje stanja iz starih

zemljišnih knjiga tako da će se podaci

iz istih objediniti sa stanjem koje je

preuzeto u postojeći program Laris

te tako omogućiti zemljišnoknjižnim

referentima i građanima uvid u

historijat svakog zk uloška, što će u

velikoj mjeri olakšati naš rad. Naše

odjeljenje stoji na raspolaganju svim

kolegama za razmjenu iskustava, a sve

u cilju da korisnici naših usluga budu što

zadovoljniji.

Odjeljenje za sporove male vrijednosti

Ostavarena norma 224,80%

Odjeljenje za sporove male vrijednosti se

sastoji od Mals i Mal odjeljenja koje je sa

12 www.oss.ba


15.06.2010. godine brojalo 16 stručnih

saradnika i to na Mals odjeljenju je bilo

raspoređeno 6 stručnih saradnika, a na

Mal odjeljenju 10 stručnih saradnika

od kojih je 15.06.2010.godine dvoje

izabrano za sudije Općinskih sudova.

Na Mals odjeljenju stručni saradnici po

referatu su zaduženi sa 1.039 predmeta,

a na Mal odjeljenju sa 12.481 predmeta.

U izvještajnom periodu ukupan broj

predmeta na Mals odjeljenju iznosio je

11.138, od čega su 2.795 novi predmeti,

riješeno 3.130 predmeta, tako da

ukupan broj nerješenih predmeta na

kraju izvještanog perioda iznosio 8.008.

Ostvarena norma na Mals odjeljenju

prema broju prisutnih dana za prvih šest

mjesec 2010. god. iznosi 224,80%

U izvještajnom periodu ukupan

broj predmeta na Mal odjeljenju

iznosi 128.940, od čega su 8.235

novozaprimljeni predmeti. Riješeno

je 4.130 predmeta, tako da je ukupan

broj nerješenih predmeta na kraju

izvještanog perioda iznosio 124.810

Ostvarena norma na Mal odjeljenju

prema broju prisutnih dana za prvih 6

mjeseci iznosi 204%.

Na redovnim sastancima odjeljenja se

analiziraju izvještaji o radu pojedinačno

za svaki mjesec, za više mjeseci, te se vrši

upoređivanje sa izvještajima prethodnih

godina, a nastoji se riješiti što veći broj

predmeta s tim što je akcenat dat većem

broju zakazivanja ročišta, a u skladu s

tim i većeg broja donošenja odluka u

meritumu. U svakom slučaju ostvarena

norma je zadovoljavajuća.

Izvršno odjeljenje za rješavanje

po vjerodostojnoj ispravi

Ostvarena norma 1068,16%

Problem neriješenih komunalnih

predmeta prisutan je već nekoliko

godina i praćen mnogobrojnim

diskusijama koje se odnose na njegovo

rješavanje, ali sa vrlo malo učinkovitih

mjera što je dovelo do toga da se ovaj

problem, u međuvremenu, samo

uvećavao.

Menadžment sarajevskog Općinskog

suda je u proteklom periodu preduzeo

niz aktivnosti i opredijelio se da razdvoji

komunalne predmete od strukturnih

predmeta te je formirao novo sudsko

odjeljenje i ušao u realizaciju nekoliko

projekata kojim je nastojao, oslanjajući

se na sopstvene snage i podršku

kanadskog „Projekta za reformu

pravosuđe – JRP“ i Visokog sudskog i

tužilačkog vijeća BiH, dati svoj aktivan

doprinos rješavanju ovog problema.

U ovom odjeljenju u izvještajnom

periodu predmete je rješavalo pet

stručnih saradnika koji su ostvarili

izvanredne rezultate iskazane u

prebačaju izvršenja predložene norme

od 1068,16% za proteklih šest mjeseci. U

pisarni je raspoređen šef pisarne, jedan

IK tehničar i 12 radnika. Osnovni problem

u proteklom periodu je bio smještajni

kapacitet koji je riješen zajedničkom

saradnjom Vlade Kantona Sarajevo i

KJKP “Toplane“, a sredstva za adaptaciju

prostora su obezbjeđena od strane KJKP

„Toplana“, KJKP“VIK“ i KJKP „RAD“.

U proteklom periodu uspješno je

implementovan projekat „Kodifel“

svestranim zalaganjem svih uposlenih u

odjeljenju, kao i izvođača „Mikrografija“

d.o.o. Skeniranjem je stvorena

elektronska baza podataka koja

omogućava brz i jednostavan pregled

komunalnih predmeta u Općinskom

sudu u Sarajevu. U drugoj fazi se prišlo

izradi jedinstvenog softvera koji je

omogućio manipulaciju skeniranim

predmetima te je stvorena osnova za

elektronsko vođenje predmeta. Rezultati

projekta „Kodifel“ u radu ovog odjeljenja

su sljedeći:

U periodu od 01.01.2010. godine do

30.06.2010. godine bilo je:

Neriješenih predmeta

na početku izvještajnog

perioda

Primljenih predmeta

(koji su zavedeni)

746.235

67.854

Ukupno bilo u radu 814.089

Ukupno riješenih

predmeta

90.206

Ostalo neriješeno 723.883

Smatramo da je postignut odličan

rezultat imajući u vidu postojeći broj

stručnih saradnika i uposlenika u pisarni

i činjenicu da je samo zalaganjem

svih uposlenih u odjeljenju uspješno

implementiran projekat u vrlo kratkom

roku i rezultiralo da je u izvještajnom

periodu riješeno 90.206 predmeta čime

se značajno poboljšala efikasnost rada

suda i povećao broj riješenih predmeta.

www.oss.ba

13


OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

Protok predmeta - VI mjeseci 2010. godine

Vrste predmeta

Broj neriješenih

predmeta na

početku perioda

Broj primljenih

predmet tokom

izvještajnog

perioda

Ukupan broj svih

predmeta u radu

Broj predmeta

koji su riješeni

u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih

predmeta

Period potreban

za eliminaciju

nerješenih

predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 285,8 predmeta po referatu - bilo 3.000

P 5.065 3.323 8.388 2.800 5.588 2,00

Radni 3.560 1.185 4.745 1.221 3.524 2,89

Porodični 40 0 40 5 35 7,00

Ukupno: 8.665 4.508 13.173 4.026 9.147 2,27

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 230 predmeta po referatu bilo 2.974

P 28 0 28 14 14 1,00

Radni 93 6 99 39 60 1,54

Porodični 774 543 1.317 470 847 1,80

Ukupno: 895 549 1.444 523 921 1,76

Privredno odjeljenje - (11 sudija) - prosjek 247,5 predmeta po referatu - bilo 3.122

Ps 2.491 1.139 3.630 1.285 2.345 1,82

L 296 118 414 84 330 3,93

St 45 18 63 16 47 2,94

Ukupno: 2.832 1.275 4.107 1.385 2.722 1,97

Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 213 predmeta po referatu - bilo 545

K 1.570 1.102 2.672 967 1.705 1,76

Kpp 166 722 888 739 149 0,20

Kps 479 608 1.087 561 526 0,94

Kr 0 0 0 0 0 0

Km 228 99 327 105 222 2,11

Kv 106 948 1.054 884 170 0,19

Kp 0 0 0 0 0 0

Ukupno: 2.549 3.479 6.028 3.256 2.772 0,85

Iks 388 222 610 232 378 1.63

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 2.207 pred./ref.- bilo 60.000

I 18.456 4.727 23.183 4.759 18.424 3,87

Ip 4.216 962 5.178 1.253 3.925 3,13

POM 4 9 13 5 8

RTV 29.735 0 29.735 1.317 28.418

Ukupno: 52.411 5.699 58.110 7.337 50.773 6,92

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 174 pred./ref. - bilo 3.008

V 517 603 1.120 598 522 0,87

O 3.339 3.327 6.666 2.696 3.970 1,47

Ostalo* 5 35 40 22 18 0,82

Ukupno: 3.861 3.965 7.826 3.316 4.510 1,36

Prekršajno odjeljenje - (17 sudija) - prosjek 585,7 pred./ref.- bilo 4.000

Pr-Ips 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47

Ukupno: 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47

Registar - (4 sudija) - prosjek 138 predmeta po referatu - bilo 562

Registracija poslovnih

subjekata

581 2.020 2.601 2.048 553 0,27

14 www.oss.ba


Vrste predmeta

Broj neriješenih

predmeta na

početku perioda

Broj primljenih

predmet tokom

izvještajnog

perioda

Ukupan broj svih

predmeta u radu

Broj predmeta

koji su riješeni

u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih

predmeta

Period potreban

za eliminaciju

nerješenih

predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 17,7 predmeta po referatu - bilo 4.200

ZK predmeti 985 13.867 14.852 14.390 462 0,03

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.319,6 /ref

Mal 120.705 8.235 128.940 4.130 124.810 30,22

Mals 8.343 2.795 11.138 3.130 8.008 2,56

PL 280 0 280 0 280 0

PLP 16 0 16 0 16 0

POM 0 0 0 0 0 0

Ukupno: 129.344 11.030 140.374 7.260 133.114 18,34

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 120.647 /ref.

I 727.563 66.454 794.017 90.200 703.817 7,80

Ip 18.672 1.400 20.072 6 20.066 3,34

Ukupno: 746.235 67.854 814.089 90.206 723.883 8,02

Ukupno: 958.710 121.254 1.079.964 140.771 939.193 6,67

UKUPNO NERIJEŠENI 939,195

KOMUNALNI 856,997 91.25%

STRUKTURNI KOMUNALNI 82,198 8.75%

856.997

91,25%

Prvih šest mjeseci 2010. godine

OD UKUPNO 939.193 NERIJEŠENIH PREDMETA,

856.997 ILI 91,25% ČINE KOMUNALNI PREDMETI

DOK JE 82.198 ILI 8,75% STRUKTURNIH PREDMETA.

82.196 Struktura

-50.773 Izvršni - struktura

-9.958 Prekršaji

-462 ZK

-553 Registar

-378 Iks - referat

20.072 2,14% parnica i krivica

2009. godina

STRUKTURNI

82.198

8,75%

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA,

875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI

DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA.

83.131 Struktura

-52.411 Izvršni - struktura

-9.964 Prekršaji

-985 ZK

-581 Registar

-388 Iks - referat

18.802 1,96% parnica i krivica

www.oss.ba

15


Ostvarena norma po odjeljenjima

Norma

Parnično odjeljenje 117,40%

Porodično odjeljenje 100,09%

Privredno odjeljenje 144,77%

Krivično odjeljenje 191,61%

Izvršno odjeljenje-struktura 131,36%

Vanparnično odjeljenje 141,36%

Prekršajno odjeljenje 137,71%

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 172,58%

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 224.80%

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 1.068,16%

ZK odjeljenje 112,77%

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 231,16%

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE

Vrsta zahtjeva

Broj neriješenih

predmeta na

početku perioda

Broj primljenih

predmeta tokom

izvještajnog

perioda

Ukupan broj svih

predmeta u radu

Broj predmeta

koji su riješeni

u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih

predmeta

Su 58 0 58 0 58

Su-M 0 0 0 0 0

Registar privrednih

društava - RF 299 3.304 3.603 3.332 271

Prekršajno odjeljenje

(uvjerenja) 0 8.509 8.509 8.509 0

Krivično odjeljenje 0 1.555 1.555 1.555 0

Stečaj likvidacija 0 1.734 1.734 1.734 0

ZK - izvodci 0 34.996 34.996 34.996 0

ZK - RZ 0 9.277 9.277 9.277 0

Apostile 0 8.201 8.201 8.201 0

Ostalo (“P”, rod. i

posl. sposob) 0 241 241 228 13

Ukupno: 357 67.817 68.174 67.832 342

16 www.oss.ba


Održana

Opća sjednica uposlenika

Općinskog suda u Sarajevu

Detalji sa održane sjednice

U

velikoj sudnici Općinskog suda

u Sarajevu 13.04.2010. godine

održana je Opća sjednica uposlenika

suda na kojoj je prisutnima predstavljen

godišnji izvještaj o radu za 2009.

godinu, te istaknuta najbitnija dešavanja

u protekloj godini. Predsjednik Salihović

je istakao da ono što je obilježilo početak

2010. godine svakako je bio svečano otvaranje

rekonstruisane Palate pravde

te ujednio iskazao uvjerenje da će uposlenici

sada ostvarivati još bolje rezultate

rada s obzirom na znatno poboljšanje

uslova za rad.

Muris Lončarević, šef pisarnica

Općinskog suda, prisutnima je predstavio

godišnji izvještaj o radu suda

istakavši da je u protekloj godini ukupan

priliv predmeta iznosio 213.915, dok je

urađeno 304.210 što pokazuje da je savladan

kompletan priliv. Najveći problem

i dalje su komunalni predmeti kojih je

na kraju 2009. godine ostalo neriješeno

875.579 ili 91,33%. Posebno je istaknuta

činjenica da je u periodu 2005.- 2009.

godina ukupno riješeno 1.114.385 predmeta

što je veoma impresivno. Ostvareni

prosjek godišnje norme suda iznosi

163,41%.

Joachim Schmidt (Joahim Šmit), ambasador

Republike Njemačke u BiH,

posjetio je 17.02.2010. god. Općinski

sud u Sarajevu i tom prilikom se sastao

sa Goranom Salihovićem, predsjednikom

suda. Cilj dolaska ambasadora bio

je sagledavanje provođenja pravosudne

reforme u BiH, načina organizacije i rada

sudova te uspostavljanje saradnje Ambasade

Republike Njemačke sa sarajevskim

Općinskim sudom.

Predsjednik Salihović je ukratko prezentovao

ambasadoru način organizacije i

rad suda istakavši da je ovaj sud najveći u

BiH sa gotovo 650 uposlenih. Za razliku od

prethodnih godina kada su uslovi za rad

bili znatno otežani kako zbog nepostojanja

kvalitetne tehničke opreme tako i

zbog pisarnica koje su bile smještene na

različitim spratovima te je samim tim bila

otežana komunikacija među uposlenicima,

nakon rekonstrukcije zgrade uslovi

su znatno poboljšani te ujedno i rezultati

rada još bolji. Sudska odjeljenja su uglavnom

ažurna, korupcija je iskorijenjena,

a desetogodišnji zaostatak u Zk odjeljenju

je uspješni savladan. Neriješeni komunalni

predmeti, sudijske plaće, budžet bh.

Pravosuđa bile su također teme o kojima

je bilo riječ na nastanku.

Njemački ambasador u posjeti

Općinskom sudu u Sarajevu

Ambasador na sastanku u KAbinetu predsjednika Općinskog suda u Sarajevu

U susretu s ambasadorom predsjednik

je iskazao želju za uspostavom saradnje

između ovog suda i sudova Republike

Njemačke, a u vezi sa razmjenom sudske

prakse i sticanjem dodatnih znanja i

vještina iz oblasti prava.

Na kraju sastanka ambasador Schmidt

je rekao da je impresivno ono što je

menadžment suda zajedno sa uposlenicima

postigao te da se iskreno nada da

će saradnja ovog suda s Ambasadom

Njemačke uskoro imati rezultate.

www.oss.ba

17


Na odlazak u zatvor čeka 364 osuđenika

“Dnevni avaz”

Piše: Mihneta Avdić

Upućivanje osuđenih osoba u FBiH

u kaznenopopravne zavode u kojima

ima mjesta, bez obzira na to

u kojem se kantonu nalaze, omogućeno

je još prošle godine, ali to nije znatno

rasteretilo sarajevski zatvor, izjavio je

za naš list Goran Salihović, predsjednik

Općinskog suda u Sarajevu.

- U prvih pet mjeseci ove godine

Općinski sud je od 582 osuđenika na

izdržavanje kazne uputio njih 218 u zavode

u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Još 364

osuđenika čekaju, jer u zatvorima u FBiH

nema mjesta - kaže Salihović.

On ističe da se u suštini nije mnogo

promijenilo, jer ovim tempom kojim

osuđenike šalju u zatvor, umjesto

dosadašnjih pet, trebat će 4,5 godina da

svi stignu na red.

- Situacija jeste bolja nego prije, ali

bilo bi dobro kada bismo osuđenike

mogli slati i u zatvore u RS. Nažalost,

još nije sklopljen takav sporazum. U

svim zatvorima u BiH postoji hroničan

nedostatak prostora, a o uslovima da ne

govorimo, jer su oni daleko ispod evropskih

standarda – ističe Salihović.

Dodaje da ni gradnja državnog zatvora

neće mnogo poboljšati situaciju, jer oko

200 novih mjesta neće biti dovoljno za

trenutne potrebe cijele BiH.

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu

- Smatram da je mnogo bolje rješenje

uvođenje elektronskih narukvica koje

bi nosili oni koji su osuđeni na kaznu

do godinu zatvora. To rješenje rasteretilo

bi sudove, zatvore i budžet. Taj

ušteđeni novac mogao bi biti iskorišten

za stvaranje humanijih uslova boravka u

zatvorima - objašnjava Salihović.

Radna kazna

Salihović smatra da bi trebalo uvesti i

služenje kraćih kazni radom u komunalnim

preduzećima.

- Time bi se osuđenici istovremeno rehabilitovali,

pomogli društvenoj zajednici,

a i zatvori biimali više slobodnih kapaciteta

- kaže on.

Sindikatu Općinskog suda

u Sarajevu pripala

Srebrena plaketa

Povodom obilježavanja dana Sindikata

državnih službenika i

namještenika u Federaciji BiH,

28.05.2010. god. u sarajevskom hotelu

“Saraj” održana je svečana sjednica

Upravnog odbora u proširenom

sastavu. Tom prilikom su dodijeljenja

pojedinačna i kolektivna priznanja istaknutim

članovima i organizacijama Sindikata.

i ostvarivanju sindikalnih ciljeva. Osim

ove kolektivne nagrade, uručene su i

pojedinačne nagrade uposlenicama

ovog suda. Na prijedlog Sindikalnog

odbora Općinskog suda u Sarajevu, nagrade

su dobile Kadrić Emina i Fazlić

Safija.

Sindikalnoj organizaciji Općinskog suda

u Sarajevu pripala je Srebrena plaketa

za iskazan doprinos u razvoju Sindikata

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu

i Muamera Briga, predstavnica Sindikalne organizacije

sarajevskog Općinskog suda

18 www.oss.ba


Bh. predstavnici

Izvještaj o studijskom putovanju u Škotsku

Piše: Mujo Đulančić,

šef izvršitelja Općinskog suda u Sarajevu

UVOD

Studijsko putovanje u Škotsku

(Glasgow) koje je obavljeno u

periodu od 4. do 8. maja 2010.

godine. U okviru studijskog putovanja

članovi BiH delegacije uzeli su učešće

u radu sjednice stalnog vijeća u organizaciji

UIHJ (Međunarodnog udruženje

sudskih službenika/izvršitelja) i predstavili

zakonske okvire u kojima djeluje

sudski izvršitelj u našoj zemlji, zatim je

predstavljen projekat „Reforma izvršnog

prava u zemljama Zapadnog Balkana

(BERP)“.

Pored toga, cilj studijskog putovanja bila

je posjeta uredu privatnog izvršitelju u

Glasgowu radi dobijanja informacija o

slijedećim temama:

• djelokrug rada privatnog izvršitelja u

Škotskoj

• obrazovanje i educiranost

• organizacija i tehička opremljenost

• dobre prakse, naplate potraživanja

preko računa, plaća, pljenidbom

pokretnih i nepokretnih stvari

• status izvršitelja

• tarife, troškovi privatnog izvrštelja

Delegacija iz BiH koja je obavila studijsko

putovanje bila je u slijedećem sastavu:

1 Mr. Vasilije Trivkovic,

sudski izvršitelj, Bijeljina

2 Mr. Mujo Djulancic,

sudski izvršitelj, Sarajevo

3 Mr. Muhamed Tulumovic ,

director sekretarijata VSTV-a BiH

4 Ms. Sladjana Maric,

CESTE RS-a

5 Ms. Aida Trozic,

CESTE FBIH-a

6 Mr. Jamila Milovic,

prevodilac

Predstavnici BERP-a „Reforma izvršnog

prava u zemljama Zapadnog Balkana“:

1 Mr. Eric Vincken,

Senior project manager CILC,

director of the Balkans Enforcement

Reform Project (BERP)

2 Mr. Jos Uitdehaag,

Enforcement agent and key expert

of the Balkans Enforcement

Reform Project (BERP)

Prvog dana studijske posjete organizovana

je posjeta uredu glavnog

izvršitelja u Glazgow-u (Šerifa) gdje su

predstavnici bh. delegacije i drugi imali

priliku detaljnije se upoznati sa radom

izvršitelja, zakonskim okvirima kao i infrastrukturom

koja je neophodna za rad

ovakvog ureda. Ovom prilikom izvršitelji

su istakli da je škotsko zakonodavstvo

dalo izuzetan značaj u radu izvršitelja u

pogledu ovlasti, odgovornosti, transparentnosti

i statusu u društvu.

Za rad izvršitelja je neophodna visoka

stručna sprema i najmanje tri godine

radnog iskustva u struci te položen

poseban ispit za izvršitelja pri Vrhovno

sudu. Prolaznos na ovom ispitu je oko

www.oss.ba

19


50%, ispit se sastoji od teoretskog i

praktičnog dijela, a nakon svih ispunjenih

uslova dobija se licenca za obavljanje

ove djelatnosti. Škotska ima 12 regija i

43 izvršitelja (Šerifa).

Izvršitelji isključivo postupaju po nalogu

suda, odnosno stranka u postupku

dostavlja izvršnu ispravu izvršitelju i

ista se provodi na način kako je to sud

odredio. Bitno je naglasiti da izvršitelj

ne može odrediti sredstvo i predmet

izvršenja, odnosno to je isključivo u

nadležnosti suda. Sud izuzetno često korisi

usluge izvršitelja u pogledu dostave

dokumenata strankama u postupku. Prilikom

dostave ili provođenjem presuda

izvršitelji imaju posebne tarife, odnosno

naknade troškove za obavljene radnje.

Prilikom prijema presude koju je potrebno

izvršiti, stranka u postupku predujmljuje

određen dio troškova po tarifi,

a ostatak troškova se uplaćuje tokom

postupka srazmjerno broju poduzetih

radnji. Naknade za poduzimanje izvršnih

radnji od strane privatnog izvršitelja

regulisani su zakonom koji tačno definira

svaku radnju i cijenu te radnje, svi

troškovi koji su uzrokovani padaju na

teret izvršenika, prilikom naplate duga

prvo se naplaćuju troškovi izvršitelja, a

zatim glavni dug. Naprimjer, uručenje

jednog pismena, presude ili drugog akta

suda iznosi 15 funti.

Posebno je istaknuto da izvršitelji imaju

pravo da ukoliko se utvrdi da izvršenik

nije likvidan da se potraživanje može

naplaćivati u ratama u trajanju od pet godina.

Izvršitelji vrlo rijetko provode nalog

gdje je sredstvo izvršenja na pokretnim

stvarima, odnosno 98% svih izvršenja

provodi se blokadom bankovnih računa.

Prilikom zaplijene računa izvršenika

(fizičko lice) zakonom je regulisano da se

određeni iznos ne može zaplijeniti koji

je neophodan za život, a iznosi 420 funti.

Ukoliko izvršenik nije likvidan, apsulutna

zastara potraživanja je 20 godina.

Ukoliko je potraživanje određeno na

pokretnim stvarima, izvršitelji na teren

izlaze u paru kako bi svjedočili poduzetim

radnjama. U Škotskoj postoje zakoni

koji u velikoj mjeri štite izvršenike,

naročito kada je u pitanju ulazak u posjed

i zaštita privatnosti.

20 www.oss.ba

Ovom prilikom Škotski izvršitelji su bh.

delegaciju upoznali sa radom ovog ureda

u kojem je uposleno 50 službenika

koji su raspređeni po sektorima. Jedan

od najznačajnih sektora je IT sektor obzirom

da je cjelokupan rad ureda automatizovan,

odnosno uvezan u jedinstvenu

mrežu.

Vrlo važan odjel u ovom uredu je odjel

za komunikaciju sa strankama putem

telefona i Interneta, odnosno stranke se

pozivaju da dugovanje izmire dolaskom

u Ured izvršitelja kako bi se izbjegli dodatni

troškovi postupka.

Vrlo često izvršitelji putem Interneta

pronalaze izvršenike, adrese i sjedište

njihovih poduzeća radi provođenja

izvršenja.

Drugog dana studijske posjete BERP

je predstavio novi projekat zemljama

zapadnog Balkana koji od jeseni 2010.

god. počinje sa inplamentacijom.

1 Mr. Eric Vincken,

Senior project manager CILC,

director of the Balkans Enforcement

Reform Project (BERP)

2 Mr. Jos Uitdehaag,

Enforcement agent and key expert

of the Balkans Enforcement

Reform Project (BERP)

Projekat je zamišljen da se organizuje

obuka, seminari, razmjena dobrih praksi

sudskih izvršitelja u zemljama zapadnog

Balkana, (regionalna saradnja) u svakoj

zemlji bit će određene osobe koje će

koordinirati i razmjenjivati informacije

između svih država u pogledu rada

izvršitelja.

Ovaj projekat će uspostaviti jedinstvenu

web stranicu koja će ponuditi razna

rješenja kao i prijedloge za bolju suradnju

između izvršitelja. BERP planira

okupiti i finansirati tim stručnjaka za

izradu jedinstvenog priručnika za sudske

izvršitelje, (PRIJEDLOG OPĆINSKOG

SUDA U SARAJEVU) predviđeno je da se

priručnik izda krajem godine.

Treći dan, 06.05.2010. god.

SJEDNICA STALNOG VIJEĆA

Učešće na ovoj sjednici uzele su članice

UIHJ kao i gosti:

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo,

Macedonija, Montenegro, Hrvatska,

Njemačka, Francuska, Švedska, Portugal,

Gruzija, Kanada, SAD, Holandija, UK,

Italija, Španija, Rusija i Bugarska

Prilikom ceremonije otvaranja sjednice

stalnog vijeća Gruzija je pristupila potpisivanju

sporazumu kao promatrč u

UIHJ (Međunarodnog udruženje sudskih

službenika/izvršitelja). Nakon toga

pristupilo se predstavljanju delegacija.

Cilj sjednice stalnog vijeća je bio predstaviti

dostignuća u zemljama članicama

(UIHJ) kao i zemljama koje nisu članice u

reformi izvršnog prava, kao i favorizirati

saradnju i razmjenu iskustava između

zemalja učesnika.

Sve zemlje učesnice na ovom skupu

predstavile su zakonske okvire u kojima

djeluju kako privatni tako i sudski

izvršitelji. U toku sjednice potencirana

je važnost smjernica CEPEJ (2009) 11REV

usvojen od strane CEPEJ-a na 14. plenarnom

zasjedanju (Strazburg, 9. - 10.12.

2009.)

Navečer, istog dana, Šotska Komora

privatnih izvršitelja organizirala je

zajedničku večeru za sve delegacije i organizatore

konferencije gdje su učesnici

imali priliku neposredno upoznati jedni

druge i opustiti se uz izvornu Škotsku

muziku i specijalitete.

Drugog dana konferencije predstavljena

su iskustva iz Italije, Njemačke,

Francuske, Kanade, Gruzije, Švedske i

Španije koje su zadržale sistem sa paralelnim

postojanjem i sudskih i privatnih

izvršitelja, s tim da je predviđeno da

samo u procesu tranzicije koji traje nekoliko

godina i očekuje se uskoro njegovo

okončanje, a samim tim sve poslove

bi preuzeli privatni izvršitelji. Prisutni

su informirani da je praksa privatnih

izvršitelja u Bugarskoj dala dobre rezultate

i u mnogome doprinijela povećanju

procenta izvršenja sudskih odluka.

Kada su u pitanju zemlje zapadnog balkana

(Srbija, Crna Gora, Kosovo i Hrvatska)

bitno je naglasiti da se u svim pomenutim

zemljama radi na izmjeni IZP-a,

odnosno da se pored sudskog uvodi i

privatni izvršitelj.

U maju 2005. godine u Makedoniji je

donesen novi Zakon o izvršenju koji je

stavio van snage raniji Zakon o izvršnom

postupku i počeo se primjenjivati u

maju 2006. godine. Novim zakonom je

u potpunosti napušten institut dozvole

izvršenja od strane suda. Kada sudska

odluka ili notarska isprava postane

izvršna i kada protekne rok za njeno

dobrovoljno izvršenje tada ona postaje

izvršni naslov koji povjerilac dostavlja

privatnom izvršitelju po svom izboru koji

je onda nadležan da provede izvršenje


na način koji smatra da je najpogodniji

i najefikasniji. Svi organi imaju obavezu

da surađuju sa privatnim izvršiteljima,

koji imaju širok dijapazon mogućnosti

uključujući i asistenciju MUP-a. Najčešća

sredstva naplate su plaće i penzije a

rjeđe pokretna i nepokretna imovina

Ovu priliku je iskoristio i predstavnik

BiH delegacije sudski izvršitelj Vasilije

Trifković te iznio trenutno stanje i status

sudskih izvršitelja i zakonske okvire u

kojima djeluju, nakon toga prezentirana

je i strategije VSTV-a u pogledu izmjena

ZIP-a

Poslije toga potenciran je značaj regionalne

kooperacije u oblasti izvršenja

među zemljama Zapadnog Balkana

predloženo je osnivanje regionalne

mreže uz podršku projekta BERP i UIHJ-a

UIHJ (Međunarodno udruženje sudskih

službenika/izvršitelja) prezentralo

je rad i dostignuća u oblasti izvršnog

prava u zemljama članicama, ovom prilikom

podnesen je i finansijski izvještaj

udruženja. Budžet ovog udruženja za

ovu godinu iznosi oko 420 000 E, većina

ovih sredstava je prikupljeno od sponzora

kako što su banke pojedine kompanije

i od članarine svakog pojedinca koja

iznosi od 50 e do 20 e za manje razvijene

zemlje.

Da bi se postalo član UIHJ-a

(Međunarodno udruženje sudskih

službenika/izvršitelja) jedan od glavnih

uslova je članstvo u udruženju matične

države, nakon toga pristupa se prijemu

kao promatrač u UIHJ-a koje traje

dvije do tri godine, na kongresu koji

se održava svake dvije godine donosi

se odluka o prijemu u stalno članstvo

(glasanjem) ,nakon prijema članovi

udruženja prisustvuju svim sjednicama i

imaju pravo glasa.

Naredni kongres planiran je 2012. god. u

Južnoj Africi.

Jedna od značajnih tački u radu stalne

sjednice odnosila se na transparentnost

izvršnog postupka kako u pogledu naplate

naknade , troškova tako i o vremenskim

okvirima.

Stranke u postupku unaprijed moraju

znati iznos troškova koji se uzrokuju tokom

postupka.

Potencirana je kontinuirana edukacija

izvršitelja u pogledu uvođenja

novih praksi i razvoju informacionih

tehnologija.

Drugog dana sjednice stalnog vijeća

predstavnici zemalja članica prezentovali

su dostignuća u oblasti izvršnog prava

kao i probleme sa kojima se susreću u

praksi.

Predstavici Francuske iznijeli su kako je

u ovoj zemlji najkomplikovaniji sistem

tarifa koje se odnose na troškove i naknade

izvršitelja, zakon je propisao oko

150 različitih tarifa za različite poduzete

radnje, kako ističu predstavnici Francuske

ovo je model koji ne treba uzeti

kao primjer. Trenutno se radi na izmjeni

zakona o tarifi koji bi se pojednostavio

postupak naplate, odnosno tarifa bi se

razlikovala za ruralne dijelove u odnosu

na urbane.

Mađarska je predstavila vrlo značajan

napredak u pogledu javnih prodaja

pokretnih i nepokretnih stvari, a ogleda

se u tome da se ročišta o prodaji objavljuju

na Web stranici sa svim potrebnim

podacima i slikama, kao i mogućnost kupovine

preko Interneta, na ovaj način garantuje

se transparentnost i dostupnost

informacija.

Kanadski predstavnik pored ostalog

izložio je da se na ime neplaćenog

potraživanja može oduzeti vozačka dozvola

do izmirenja potraživanja.

Predstavnici Holandije prezentirali su

provođenje presuda drugih država te

istakli dobre strane udruživanja svih zemalja

u jedinstvenu mrežu, i na taj način

smanjili prostor da izvršenik ne izmiri

obaveze,

zakljuČCI:

Nakon izlaganja svih učesnika uočena je

raznolikost u pogledu tarifa (naknade za

izlazak na teren) predstavljena je mapa

puta za dalje djelovanje.

Jedan od glavnih ciljeva i zadataka za

članove UIHJ-a u narednom periodu

je usklađivanje i standardizacija tarifa

izvršitelja, povezivanje izvršitelja u jedinstvenu

mrežu, međunarodna saradnja,

regionalna saradnja

Pozvane su sve zemlje koje nisu članice

ovog udruženja da pristupe u ovu organizagiju

radi efikasnijeg djelovanja i

sprovođenja zakona.

Zemlje koje nisu članovi ovog udruženja

mogu se uključiti u rješavanje svih otvorenih

pitanja u organizaciji udruženja,

(bez prava glasanja) te razmjenjivati

iskustva iz prakse.

Troškovi cjelokupnog putovanja finansiran

je od srane BERP-a „Reforma izvršnog

prava u zemljama Zapadnog Balkana“

Sjednica stalnog vijeća završila je sa

radom 7. maja 2010. godine

www.oss.ba

21


Daktilografi Općinskog suda u Sarajevu osvojili

prva tri mjesta na takmičenju

Na XI Federalnom takmičenju

daktilografa-operatera profesionalaca

na nivou Federacije

Bosne i Hercegovine održanom u

Zenici 05.06.2010. godine, daktilografi

Općinskog suda u Sarajevu ostvarili su

značajan uspjeh i osvojili prva tri mjesta

i to:

1. ZUKANČIĆ RASEMA

2. LUMANOVIĆ SVJETLANA

3. KEŠAN AMELA

Goran Salihović, predsjednik suda i Aziz Babić, sekretar suda sa učesnicama takmičenja

RecOSS – Prvi Razvojno-edukacioni centar

Općinskog suda u Sarajevu

Svečanim obilježavanjem završetka

radova na renoviranju zgrade

sarajevske Palate pravde te

otvaranjem novoopremljenih prostorija

22.01.2010.godine, zvanično je počela

sa radom i sudska biblioteka, kao

zajednička, specijalizovana pravna

biblioteka namijenjena uposlenicima

sarajevskog Općinskog i Kantonalnog

suda.

Moderno opremljeni prostor u kome

se nalazi biblioteka omogućava

sudijama i drugim uposlenicima

neometan rad u ugodnom okruženju

te pronalaženje informacija iz oblasti

pravnih nauka i sudske prakse potrebnih

u svakodnevnom sudovanju, stručnom

usavršavanju i naučno-istraživačkom

radu.

Biblioteka raspolaže sa 12 mjesta

za čitanje i sedam računarima. Prve

knjige koje su smještene u police

biblioteke obezbjeđene su sredstvima

Evropske unije (150 naslova iz različitih

oblasti prava), kao i postojeća pravna

literatura koja se nalazila u prostorijama

Kantonalnog i Općinskog suda. Fond

22 www.oss.ba

sudske biblioteke stvara se nadopunjuje

kupovinom i razmjenom knjiga kao i

knjigama koje sud dobije na poklon.

Očekuje se da će ova biblioteka uskoro

postići odgovarajuće standarde.

Na uspostavi i razvijanju biblioteke i

njenog fonda korišteni su raspoloživi

resursi i postojeći kadar Općinskog suda

U Sarajevu te je bez dodatnih ulaganja

kreirana elektronska baza podataka

koja u potpunosti omogućava nadzor

nad nabavkom, obradom i posudbom

knjiga ujedno pružajući mogućnost

pretraživanja po svim unesenim

podacima (Ime autora, naziv djela, oblast

prava, način nabave, cijene, ključne

riječi). Također, na osnovu ove baze

podataka periodično se dostavlja spisak

raspoložive građe u elektronskom obliku

korisnicima oba suda putem e-maila,

a radi informisanja istih o stanju fonda

biblioteke. Knjižna građa je obrađena

(inventirana, signirana, snabdjevena

odgovarajućim reversima te označena

službenim pečatima) i smještena na

police i prema oblastima prava.

Rad biblioteke regulisan je donošenjem

Pravilnika o radu biblioteke i Odluke

o komisiji za biblioteku, a sve u skladu

sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti.

Definisana je i Politika izgradnje

bibliotečkog fonda, a na osnovu

praćenja tekuće literature, kontaktiranja

sa izdavačkim kućama, osluškivanja

potreba korisnika te drugih pokazatelja.

Prilikom rada na uspostavi biblioteke

korištena su znanja i iskustva osoblja

iz biblioteka okruženja. To su prije svih

Centar za ljudska prava Univerziteta

u Sarajevu, Centar za edukaciju sudija

i tužilaca FBiH, biblioteke Pravnog

fakulteta u Sarajevu, Fakulteta za

kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne

studije, Vijeća Evrope, Ustavnog

suda BiH, Suda Bosne i Hercegovine

i Vrhovnog suda FBiH, koje su nam

prilikom naših posjeta poklonile i jedan

dio svojih izdanja i druge literature, na

čemu im se i ovom prilikom posebno

zahvaljujemo.

U prostoru sudske biblioteke djeluje i

RecOSS, Razvojno-edukativni centar

Općinskog suda u Sarajevu.

Svjesni činjenice da Općinski sud u


Sarajevu, kao najveći sud u Bosni i

Hercegovini, Model sud, sud koji je dobio

Zlatnu povelju zahvalnosti, a njegov

predsjednik Zlatnu plaketu sa značkom

Internacionalne lige humanista, postaje

primjer koji treba slijediti, a u čvrstoj

namjeri da zadrži sada već prepoznatljiv

imidž te da svoja iskustva, misiju i viziju

podjeli sa drugim sudovima i srodnim

institucijama u regionu, ovaj sud je u

svom sastavu organizovao Razvojnoedukativni

centar.

Mogućnosti koje ovakav centar otvara

u procesu kontinuiranog postizanja

kvalitete i modernizacije pravosudnih

sistema već su prepoznali i neki donatori

koji su u dva navrata finasijski podržali

osnivanje i rad ovog centra.

Osnivni cilj formiranja ovog centra

jeste jačanje kapaciteta suda kao i

pružanje podrške upravi suda kako bi

se iznašla najbolja rješenja na putu ka

postizanju potpune efikasnosti suda i

ažurnosti sudskih odjeljenja. Do sada je

u RecOSS-u održan seminar iz oblasti

strateškog planiranja te napredni kurs

pravnog engleskog jezika, a u planu je da

se u septembru 2010. godine započne sa

kursom engleskog jezika za početnike.

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri

Općinskom sudu prepoznala je i podržala

ambasada Republike Češke u BiH koja

je za RecOSS obezbijedila kompletnu

tehničku upremu u vrijednosti od

199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku

je zaključeno da će sarajevski sud pružiti

direktnu podršku banjalučkom kako bi

uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan

ovakav edukativni centar.

RECOSS je širina prostora kreativnih

mogućnosti, otvoren za sve uposlenike

suda koji pored svojih redovnih zadataka

žele aktivno učestvovati u realizaciji

vizije Centra deklarisane u njegovom

Pravilniku o radu.

Najveći sudski kolektiv u BiH je učinjen

funkcionalnim i stavljen je u službu

građana, što je ogroman uspjeh koji je

krunisan već pomenutim nagradama

i priznanjima. Ići dalje, kontinuirano

jačati kapacitete, ugrađivati kvalitet,

promovisati najveće vrijednosti –

pravdu i sigurnost građana, zahtjevalo je

poseban angažman. Otuda ideja i razlog

da se unutar suda osnuje jedan razvojni i

edukativni centar.

Vizija Centra

Ugrađivanje kvalitete na svim poljima

sudske prakse i osiguravanje pravne

sigurnosti građana, pravde i pravičnosti

kako u ovom sudu tako i u sudovima BiH.

Misija Centra

Izgradnja sistema koji će omogućiti

stalno praćenje i unapređenje svih

vidova djelovanja suda, kao i iniciranje

pojačane aktivnosti djelovanja

pravosuđa prema zakonodavnoj vlasti

u okviru svojih nadležnosti a na osnovu

sudske prakse.

Strategija Centra

Poticanje redovnih rasprava o kvaliteti

rada, stalnog prikupljanja informacija i

uočavanje određenih sudskih problema

i osiguranje djelovanja na temelju tih

informacija

Razmjena primjera dobre prakse

među sudovima

Organizovanje seminara, obuka,

okruglih stolova radi jačanja kapaciteta

i razvoja vlastitih potencijala za

unapređenje kvalitete. Inicirati osnivanje

ovakvih centara u drugim sudovima u

okruženju.

Ciljevi centra

Unaprijediti efikasnost rada suda,

osigurati napredak i popraviti položaj

uposlenika kroz humanizaciju uslova

rada i stalnu edukaciju, postići

uvažavanje i zadovoljstvo građana

radom suda, uključiti se u evropski

pravosudni sistem.

Vizija, misija, strategija i ciljevi deklarisani

su u Pravilniku o radu Centra

Mustafa Mujezinović, premijer Vlade FBiH, u posjeti Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu

www.oss.ba

23


Udruženje žena sudija u BiH

održalo seminar na temu

“Trgovina ljudima –

seksualna eksploatacija“

putem seksualne iznude, koja se ne

dešava samovoljno.

Nakon obraćanja Izvršne direktorice

Međunarodnog Udruženja, skupu se

obratio sa pozdravnim govorom Milorad

Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH.

Učesnici seminara su bili predstavnici

OSCE-a, Medice, Državnog suda BiH,

Tužilaštva F BiH, MUP-a KS, SIPE, Gender

centra RS, te sudova iz F BiH i RS.

Detalji sa održanog seminara

Pripremile članice UŽSuBiH:

Arijana Ljuca, Sanela Rondić

U

hotelu „Board“ na Jahorini 25.

i 26.03.2010.godine održan je

seminar na temu „Trgovina ljudima

– seksualna eksploatacija“. Seminar je

organizovan od strane predsjednice

Koordinacionog odbora UŽSuBiH,

te članica Koordinacionog odbora:

Svetlane Marić i Amele Mahić koje su

bile moderatorice ovog seminara. Adisa

Zahiragić, predsjednica Koordinacionog

odbora Udruženja, obratila se učesnicima

i objasnila da je problem trgovine ljudima,

odnosno seksualne ekspolatacije, jedan

od gorućih problema našeg doba, a da

mi, jedni od onih koji moraju podnijeti

teret, trebamo učiniti nešto na strategiji

rješavanja navedenog problema koji je u

porastu u našoj zemlji.

Seminaru su prisustvovale i Joan Winship,

izvršna direktorica Međunarodnog

Udruženja žena sudija, kao i Julie

Arostegui. Izvršna direktorica se obratila

ovom značajnom skupu i objasnila

da pozicija žene u društvu predstavlja

poseban cilj Udruženja, kao i pomoć

u istraživanju u radu sudija u BiH, te

poboljšanju prava žene. Ista nas je

informirala da međunarodno Udruženje

broji 4.000 članova u 90 država širom

24 www.oss.ba

svijeta, da je to nevladina i neprofitna

organizacija, da su članovi sudije na

svim nivoima vlasti, uključujući i Vrhovni

sud Kanade, tri članice Vrhovnog suda u

Africi, Međunarodnog tribunala u Ruandi,

Hagu i Sierra Leone-u.

Članice Međunarodnog udruženja žena

sudija vjeruju da žene sudije mogu

napraviti korak više, da iste mogu

doprinijeti u radu sudova na svim nivoima

te pomoći stanovništvu, prije svega

ženama. Nadalje, mogu omogućiti lakši

pristup ženama u pravosuđu, odnosno

da običnim ženama olakšaju pristup

sudu, te da rade na unapređenju prava

žena. Ogranci navedenog Udruženja su

osnovani u Mađarskoj, Mongoliji, Brazilu,

Afganistanu, Zambiji, Zimbabveu itd.

Navedeno Udruženje je počelo sa radom

1989. godine u Washington DC i isto je

formalizovano 1990. godine sa parolom

„Jednakost kroz vladavinu prava“. Jedan

od termina koji je proizašao iz navedenog

Udruženja je termin „sextortion“, što bi u

prevodu značilo iznuđivanje seksulanih

usluga, a sredstva za istraživanje tog

fenomena je obezbjedila Vlada Holandije.

Između ostalog, istraživanje se provodilo

u području zloupotrebe moći na položaju

Samir Rizvo, državni koordinator BiH za

borbu protiv trgovine ljudima, govorio

je na temu trgovine ljudima u BiH te

seksualnoj eksploataciji nad ženama iz

Istočne Evrope. U vezi sa tim istakao je da

je seksualna eksploatacija relativno nov

fenomen u BiH, nova pojava, novi oblik

kriminaliteta te da su područja gdje se

isto dešava noćni barovi. Međutim, broj

stranih žrtava je sve manji, npr. od nekad

300 taj broj je smanjen do 10. Međutim,

u porastu je trgovina državljankama BiH.

Značajan broj malodobnih osoba su

žrtve, a sve je više sakrivenih, udaljenih

objekata gdje se dešava seksualna

eksploatacija.

Cilj je izgraditi pravni okvir u skladu

sa Međunarodnim konvencijama,

izgraditi institucije, unaprijediti pomoć

žrtvama kroz sigurne kuće, projekat

koji država radi zajedno sa nevladinim

organizacijama, te da je važno osim

smjeđštaja, osigurati i pravnu pomoć,

psihološko savjetovanje i sl. Također je

neophodno sačiniti, odnosno potpisati,

protokol o saradnji sa nevladinim

organizacijama, te da je „Medica“ jedna

takva organizacija koja pruža pomoć

i smeštaj žrtvama. Nosilac navedenih

aktivnosti je Ministarstvo za ljudska

prava koje je izgradilo pravila o pomoći

i žrtvama trgovine ljudima, odobren je i

budžet od strane Ministarstva, osigurano

je pola miliona KM za pomoć navedenim

žrtvama, a osiguran je i fond u iznosu od

65.000 KM.

Konačno, važno je istaći da je pomenuti

seminar održan i završen veoma uspješno,

pohvaljen od strane panelista i učesnika.

Posebno su pohvaljeni organizatori

seminara, Amela Mahić, sudija Općinskog

suda u Sarajevu, kao i Adisa Zahiragić,

sudija Kantonalnog suda u Sarajevu, uz

isticanje činjenice da je tema bila vrlo

uspješna. Ovaj seminar treba gledati

kao na inicijativu za održavanje okruglih

stolova na sličnu temu imajući u vidu da

ista predstavlja gorući problem u našem

društvu.


Tegeltija: Sudije moraju dobiti

bolji status

obrok, odnosno prinadležnosti koje idu

uz platu. Nažalost, sudije su trenutno

jedina kategorija građana u BiH, koja te

prinadležnosti nema.

Nezavisne novine

Autor: Nikola Morača

Milan Tegeltija, novoimenovani

predsjednik Udruženja sudija

BiH i prvi čovjek banjalučkog

Osnovnog suda, smatra da država treba

povesti veću brigu o sudijama koji

su garancija funkcionisanja pravnog

sistema neke zemlje, te im na taj način

obezbijediti bolji status.

Sudije u BiH su trenutno suočene s

velikim pritiscima kako od strane javnosti

koja je uvijek nezadovoljna, tako i zbog

velikog broja neriješenih predmeta koji

datiraju iz početka devedesetih godina

prošlog vijeka.

Sudijama već duži niz godina stagniraju

i plate koje su, kako navodi Tegeltija,

u poređenju s drugim platama u

pravosuđu, odnosno advokatskim i

notarskim, daleko niže.

“Niske plate ozbiljna su prijetnja odlasku

pravosudnih kadrova iz sudova širom

BiH koji, ako se nastavi i u budućnosti,

ovu zemlju može dovesti u nezavidnu

situaciju jer više nećemo imati stručnjake

koji će provoditi zakone”, kazao je

Tegeltija.

On je istakao da su domaće sudije i jedina

kategorija građana u BiH koja nema prava

na tople obroke, ali i ono najvažnije,

nadoknade za odvojeni život. Sudije žene

u većini kantona Federacije BiH, dodaje

Tegeltija, suočene su i sa marginalizacijom

jer im se tokom trudničkog bolovanja ne

isplaćuje puni iznos plate, čak ni 80 odsto

od ovog iznosa.

“Rješenje većine problema je u

sistemskom pristupu države”, poručio je

Tegeltija.

nn: Na koji način novo rukovodstvo

Udruženja sudija BiH planira voditi

brigu o svojim članovima?

teGeltIja: Udruženje sudija BiH broji

trenutno 606 sudija koji plaćaju članarinu

i po svom članstvu i brojnosti predstavlja

najmasovnije i najkrupnije udruženje

sudija u BiH. Prevashodni cilj novog

rukovodstva Udruženja sudija BiH je da

se izbori za bolji status sudija i da na taj

način zaštiti pravosuđe BiH od odlaska

pravosudnih kadrova.

Činjenica je da imamo trend osipanja

kadrova, što zaista može biti jako opasno,

iz prostog razloga jer ova zemlja nije

velika i nema previše stručnjaka i u takvoj

situaciji, ako već imamo deficit, i ako već

imamo recesiju u finansijskom smislu, ne

smijemo dozvoliti recesiju pravne države

koja će definitivno nastupiti, ukoliko ne

budemo imali nekog da provodi zakone.

nn: Da li su sudije u BiH zadovoljne

svojim statusom?

teGeltIja: Ono što se mora istaći jeste

da trenutno 80 odsto sudija u BiH imaju

plate od 2.400 maraka. Dakle, to nisu

plate od tri-četiri hiljade maraka o kojima

se govori u javnosti. Slažem se da je ova

plata sudija u visini tri prosječne plate

u BiH, ali sudije ipak rade specifičan i

odgovoran posao. To su, ipak, ljudi koji

rade i daleko više od onoga posla za

koji su uopšte plaćeni. Na ovo ukazuje

činjenica da je prosječna norma sudija

u BiH 170 do 180 odsto, dakle, sudije

gotovo duplo više rade od onoga za šta

su plaćeni. Ono što je najvažnije jeste

da sudije te iste plate, koliko god one

nekome izgledale velike, u odnosu na

prosječnu platu, mogu zaraditi sa duplo

manje truda, rada i odgovornosti u bilo

kojoj banci ili nekoj drugoj instituciji,

da ne govorim kao advokati, odnosno

notari.

Prema tome, kad poredimo sudijske plate,

ne možemo ih porediti s platama koje su

u prosjeku, jer to nije mjerilo, već ih treba

porediti i mjeriti s drugim platama u

pravosuđu, odnosno s platama advokata,

notara, pravnika u bankama u BiH. Kada

se te plate uporede sa sudijskim, onda se

tek vidi da sudijske plate zaista stagniraju

već jedan jako dugačak vremenski period.

nn: Kako mislite riješiti problem sa

sudijskim platama? Isplaćuju li se

sudijama naknade za odvojeni život?

teGeltIja: Mi smo svjesni da je u

državi takvo stanje da ne možemo

tražiti veliko povećanje plata, u ovom

trenutku. Međutim, ono što mi želimo je

ništa više od onoga što drugi već imaju,

a to su naknade za odvojeni život, topli

Zamislite, govori se stalno o nekom

etničkom balansu, o nacionalnoj

zastupljenosti u sudovima širom BiH.

Kako uopšte očekivati da imamo sudije

u drugim gradovima, ukoliko taj sudija

mora da da jednu ogromnu svotu novca

da bi uopšte tamo živio i radio, a to mu

ničim nije refundirano. Imajući u vidu sve

te troškove kojima je sudija koji radi u

drugom gradu izložen, ona plata od 2.400

maraka više nije od tog iznosa, nego je

minimalno 1.400 maraka. To je jedan

pokazatelj koji govori da je naknada za

odvojeni život nešto što zaista moramo

da uvažimo i što se sudijama mora

odobriti. Trenutno u BiH imamo jedan

jako veliki broj ljudi koji putuje i rade svoj

posao i koji umjesto svoje plate od 2.400

maraka, na kraju dobiju 1.400 maraka, jer

moraju platiti stan, moraju da plate put.

Zašto bi sudije bile jedina kategorija

koja nema pravo na prinadležnosti.

Znači, svjesni smo da je u ovom trenutku

nerealno očekivati povećanje plata,

ali je definitivno realno očekivati da u

prinadležnostima imamo jednak tretman

kao svi drugi zaposleni u BiH.

Uz sve ovo, svakako treba i napomenuti

činjenicu da u osam kantona u Federaciji

BiH žene sudije, koje ostanu trudne ne

dobijaju nikakve naknade. Dobijaju

mizerne iznose i nije im uopšte refundiran

pun iznos plate, čak taj konačni iznos ne

pokriva ni 80 odsto plate. U RS su te plate

refundirane u punom iznosu, ali u FBiH

ne, tako da su i u tom segmentu sudije

obespravljene u tih osam kantona.

nn: Sudovi u BiH i dalje su opterećene

zaostalim, odnosno neriješenim

predmetima, a javnost je konstantno

nezadovoljna i optužuje sudije za

korupciju. Kako to komentarišete?

teGeltIja: Svaka zemlja koja drži do

sebe, prije svega, uvažava svoje sudije,

zato što su one garancija funkcionisanja

pravnog sistema. Naravno da sudije nisu

nepogrešive, niti su sve idealne, i to je žito

u kojem ima kukolja, ali ne možemo zbog

tih “kukolja” reći da su sve sudije loše, da

su sve sudije korumpirane. To su ljudi koji

rade jako težak posao na jako odgovoran

način i to je ono što bi ljudi zaista trebalo

da shvate. Nerealno je očekivati da ovaj

broj sudija koji danas radi u BiH u samo

par godina može da riješi nagomilane

probleme kao što su zaostali predmeti iz

www.oss.ba

25


devedesetih godina. To je problem koji

nije nastao juče, već koji je kumuliran

25 godina i jednostavno se ne mogu

očekivati rješenja preko noći. U tom

dijelu, u smanjenju broja neriješenih

predmeta, napravljen je veliki pomak,

ali još imamo sistemske probleme koji

opterećuju rad sudova u BiH, kao što

su komunalni predmeti, koji dolaze u

kamionima. Naravno, to nisu pravi sudski

predmeti, tu nema suđenja, ali u nekim

statistikama, kad neko sa strane pogleda

te brojke zaključi da sudovi imaju veliki

broj neriješenih predmeta.

Sudije se, naravno, susreću i sa brojnim

vrstama pritisaka, kako s pritiscima

javnosti izraženih kroz elektronske

i pisane medije, tako i pritiscima

nekih koji pokušavaju da teret za sve

probleme prebace na loše funkcionisanje

pravosuđa. Činjenica je da je BiH jedno

konfliktno društvo i da konfliktno društvo

samo po sebi proizvodi more nekakvih

sporova. Sudovi su ti koji su pozvani da te

sporove rješavaju. Uzmimo jedno obično

suđenje, odnosno parnicu. Svako ko je

ušao u parnicu smatra da je u pravu, jer

da nije tako, ne bi ni ulazio u parnicu. Od

dvije strane u parnici jedna gubi i ona

što je izgubila uvijek će govoriti da je

sudija korumpiran i to stvara negativnu

percepciju u javnosti.

nn: Koliki je uopšte odnos broja

neriješenih predmeta i sudija u BiH i

da li sudije mogu poštovati zakonske

rokove u rješavanju predmeta?

teGeltIja: Tu vam mogu odgovoriti kao

predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci,

i ujedno najvećeg suda u RS. Mi smo

za tri godine uspjeli da na parničnom

odjeljenju, najkritičnijem referatu, s

početnog stanja od prije tri godine koje

je iznosilo tri hiljade predmeta po sudiji,

to svedemo na 400 predmeta po sudiji.

To je jedan optimalan broj predmeta s

kojim sudije mogu normalno da rade.

Jer, vidite, o tome da li je sud ažuran ne

govori samo broj neriješenih predmeta,

nego mogućnost poštovanja zakonskih

rokova, a mi smo blizu toga da poštujemo

te zakonske rokove. Činjenica je da je BiH

generalno opterećena velikim brojem

neriješenih predmeta, ali i novim prilivom

koji proizlaze iz sistemskih problema, kao

što su komunalni predmeti i te probleme

ne može riješiti sud. Sud nije institucija

koja rješava sistemske probleme, nego

je institucija koja rješava pojedinačne

probleme. Sistemske probleme mora

da riješi država, za to predviđenim

mehanizmima, a to su zakonska rješenja

26 www.oss.ba

koja na sistematičan način rješavaju

sistemski problem.

nn: Da li ste zadovoljni

implementacijom projekta CMS-a,

Sistema za automatsko upravljanje

sudskih predmeta?

teGeltIja: CMS projekat je nov u

pravosuđu BiH i predstavlja jedan veliki

uspjeh. Istina je da kao i sve što je novo,

tako je i novi CMS stvarao u početku otpor

sudija prema novinama. Na kraju trebalo

je da se obuče da rade u novom sistemu.

On je nekada povezan i sa problemima

koji se tiču infrastrukturnih rješenja kao

što su serveri, linkovi itd. Nekad se znalo

desiti da taj server, otkaže, jer se radi ipak

o tehnici. Ali, generalno, CMS sistem je

jedan veliki napredak. Bio sam u dosta

evropskih zemalja i zaista mogu da

kažem da smo kada je CMS u pitanju, mi

zaista napravili jedan ogroman iskorak u

odnosu na druge zemlje, naročito zemlje

u regionu. Projekat uopšte jeste stvorio

problem sudijama, naročito jer se radilo o

navikavanju na jedan potpuno drugačiji

način rada. Ali, generalno, mogu da

kažem da mi podržavamo rad CMS-a i

sudijama se mora odati priznanje što su

savladali rad u jednom potpuno novom

informatičkom okruženju. Znači, pored

svih problema i odgovornosti, sudije

su odlazile na česte edukacije i počele

su da rade u novom informatičkom

ambijentu. Nakon svega, mi danas

imamo informatički obrazovane sudije,

za razliku od mnogih drugih zemalja, čak

i onih puno razvijenijih od nas.

nn: U čemu se ogleda ta informatička

obrazovanost sudija?

teGeltIja: Vidite, da počnemo od

onih najbanalnijih stvari, ogleda se

počev od samog korištenja elektronske

komunikacije. Sva pošta i komunikacija u

sudu se danas odvijaju putem e-mailova,

a otiđite u bilo koju drugu instituciju

i vidjećete koliko ljudi uopšte koristi

elektronski način komuniciranja. Da

počnemo samo od toga da sudije rade

u jednom sistemu koji se zove LCMS koji

je zasnovan na Oracle bazi, a svako ko se

iole razumije u platforme i baze shvatiće

da to uopšte nije naivna baza, to je

jedna ozbiljna baza podataka i jedna od

najboljih platformi na svijetu. Znači da mi

danas imamo sudije koje rade u jednom

potpunom informatičkom okruženju,

koristeći sve prednosti tog procesa.

nn: S obzirom na to da je sve

zasnovano na elektronskim bazama

podataka, koliko je uopšte zaštićena

baza od hakerskih upada?

teGeltIja: Koliko znam ona je jako

dobro zaštićena i mislim da još nismo

imali nijedan hakerski upad u sistem.

Tužbe logoraša na doradi

nn: U kojoj fazi je rješavanje tužbi

logoraša iz Federacije BiH protiv RS,

a koje su u banjalučkom Osnovnom

sudu?

teGeltIja: Radi se o jako velikom broju

predmeta, oko 10.000 parnica. Većina tih

parnica koliko sam ja dobio informaciju

od sudija, nisu zrele za suđenje, jer tužbe

nisu bile dovoljno uređene. One su zatim

vraćene strankama na doradu. Kako će

se one završiti ja ne znam i to zavisi od

stranaka u sporu.


Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih

sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:

- 111 sudija

- 30 stručnih saradnika

- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda

- 49 državnih službenika

- 344 namještenika

- 15 pripravnika

- 50 volontera

- 17 uposlenih na ugovor o djelu

U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih.

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, tri Prekršajna

odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1.

februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu.

Dugoročni ciljevi Općinskog suda:

Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme

u Bosni i Hercegovini.

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog

suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu

u realizaciji mnogih projekata:

GTZ/SIDA/ADA

Zemljišna administracija

Web: www.zkk.ba

IFC

Projekat medijacije

Web: www.ifc.org/pepse

USAID JSDP

web: www.jsdp.ewmi.ba

Evropska unija

Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP)

www.canada-bih-jrp.org

IRZ Foundation

Web: www.irz.de

More magazines by this user
Similar magazines