Tokom prvih Å¡est mjeseci 2010. godine u OpÄinskom sudu u ...

Općinski sud u Sarajevu 

Oпшtински суд у Сарајеву 

The Municipal court in Sarajevo 

Juli 2010. 

Izdanje br. 17 

Tokom prvih šest mjeseci 2010. godine u 

Općinskom sudu u Sarajevu zaprimljena 121.254 

nova predmeta, savladan kompletan priliv, 

riješen 140.771 predmet te smanjeni zaostaci za 

19.517 predmeta 

Ostvarena norma na nivou suda iznosi 231,16% 

Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog 

predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a 

Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u 

Banjoj Luci 

Općinski sud u Sarajevu posjetili austrijski i 

njemački ambasador u BiH

Na Prvim sindikalnmim igrama predstavnici 

Kantonalnog i Općinskog suda u Sarajevu 

ekipno osvojili zlatne medalje u 10 disciplina 

U 

Neumu su od 17. do 20.06.2010. 

god. održane Prve sindikalne 

igre. Ekipa Kantona Sarajevu 

u čijem su sastavu bili i predstavnici 

Sindikata sarajevskog Općinskog suda, 

osvojila je deset prvih mjesta od ukupno 

12 disciplina u kojima je takmičenje bilo 

organizovano. Prva mjesta osvojena su u 

sljedećim disciplinama: 

- Mali nogomet (muškarci), 

- Basket (mješovito m/ž), 

- Odbojka na pijesku (mješovito m/ž), 

- Stoni tenis (muškarci), 

- Stoni tenis (žene), 

- Streljaštvo (muškarci), 

- Pikado (muškarci) 

- Pikado (žene) i 

- Šah 

Sljedeći učesnici Sindikata Općinskog 

suda u Sarajevu su ostvarili odlične 

rezultate: 

- Vedran Maksimović, 

- Elvedina Omerhodžić, 

- Tarik Tabak, 

- Elvis Zornić, 

- Alma Muhić i 

- Rasema Zukančić 

02 www.oss.ba

Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog 

predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a 

Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u 

Banjoj Luci 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH, Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH i supervizor za Brčko Distrikt, 

Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci 

U 

Neumu je 28. i 29.06.2010. 

god. održan deveti po redu 

sastanak Timova za upravljanje 

promjenama Općinskog suda u Sarajevu 

i Osnovnog suda u Banjoj Luci. Sastanku 

su, osim predstavnika ova dva suda, 

prisustvovali i Raffi Gregorian, prvi 

zamjenik visokog predstavnika za BiH i 

supervizor za Brčko Distrikt, te Milorad 

Novković, predsjednik Visokog sudskog 

i tužilačkog vijeća BiH. 

Raffi Gregorian je pozdravio održavanje 

ovakvih sastanaka i istakao kako je to 

pozitivan primjer dobre saradnje na 

entitetskom nivou. Naglasio je da OHR 

pruža podršku održavanju ovakvih 

sastanaka kao i dr. Valentin Inzko, visoki 

predstavnik za BiH. „Održavanje ovakvih 

sastanaka je važno, ne samo za ova 

dva suda, nego i za pravosuđe u cjelini. 

Ovakav primjer trebali bi slijediti i drugi 

sudovi“- rekao je Gregorian. 

„Rad Timova za upravljanje promjenama 

sarajevskog i banjalučkog suda direktno 

je doprino njihovom kvalitetnijem radu, 

ostvarenju boljih rezultata i veće norme. 

Siguran sam da ćete i ubuduće postizati 

još bolje rezultate jer bez općinskih/ 

osnovnih sudova nema ni ostalih 

sudova. Vi direktno doprinosite izgradnji 

sudske prakse“- rekao je Milorad 

Novković, predsjednik VSTV-a BiH. On 

je posebno naglasio da je prisustvo 

Raffia Gregorijana na sastanku TZUP-a 

od velikog značaj te se ujedno zahvalio 

OHR-u što podržava održavanje ovakvih 

sastanaka, a što je direktna podrška bh. 

pravosuđu u cjelini. 

Na sastanku je predstavljen rad Udruženja 

sudija BiH (US BiH) čiji je predsjednik 

Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog 

suda u Banjoj Luci, a potpredsjednik 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog 

suda u Sarajevu. Ovom prilikom sudije su 

istakle kako očekuju podršku od US BiH 

ali i zaštitu svog rada i ličnosti u slučaju 

bilo kakvih pritisaka na neovisan rad 

sudije. Tegeltija je pozvao sudije da se 

učlane u Udruženje i aktivno učestvuju 

u radu kako bi se što više doprinijelo 

ostvarenju ciljeva USBiH. 

Muris Lončarević, šef pisarnica 

sarajevskog Općinskog suda, i Adela 

Bejtović, stručna savjetnica u Kabinetu 

predsjednika suda, predstavili su 

prisutnima novoformirani Razvojnoedukatini 

centar Općinskog suda u 

Sarajevu (RecOSS). Osnivni cilj formiranja 

ovog centra jeste jačanje kapaciteta 

suda kao i pružanje podrške upravi suda 

kako bi se iznašla najbolja rješenja na 

putu ka postizanju potpune efikasnosti 

suda i ažurnosti sudskih odjeljenja. Do 

sada je u RecOSS-u održan seminar iz 

oblasti strateškog planiranja te napredni 

kurs pravnog engleskog jezika, a u planu 

je da se u septembru 2010. godine 

započne sa kursom engleskog jezika za 

početnike. 

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri 

Općinskom sudu prepoznala je i podržala 

ambasada Republike Češke u BiH koja 

je za RecOSS obezbijedila kompletnu 

tehničku upremu u vrijednosti od 

199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku 

je zaključeno da će sarajevski sud pružiti 

direktnu podršku banjalučkom kako bi 

uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan 

ovakav edukativni centar. 

S obzirom da je jedna od tema dnevnog 

reda bio i položaj sudija, na sastanku je 

zaključeno da bi se trebalo aktivno raditi 

kako bi se poboljšao položaj sudija. 

Kada je riječ o sudijskim naknadama, 

Salihović je rekao da bi to pitanje 

moglo biti riješeno do kraja godine. 

Uvođenjem naknada sudijama značajno 

bi se poboljšao rad pravosuđa. Sudijama 

bi bilo isplativo ići na posao iz jednog 

entiteta u drugi jer bi imali naknadu za 

odvojeni život. 

Na kraju sastanka doneseni su i zaključci, 

a sljedeci sastanak TZUP-a sarajevskog i 

banjalučkog suda zakazan je za drugu 

polovinu septembra. 

www.oss.ba 

03

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Mustafa Mujezinović, premijer Federacije BiH, Ismet Trumić, sekretar Vlade FBiH 

Mujezinović posjetio Općinski sud u Sarajevu 

Premijer Federacije BiH Mustafa 

Mujezinović 12.04.2010. god. je 

u pratnji sekretara Vlade Ismeta 

Trumića i predstavnika Federalnog 

ministarstva pravde posjetio Općinski 

sud u Sarajevu (OSS) gdje je informisan 

o pravnim pretpostavkama za strana 

ulaganja u BiH, odnosno o servisiranju 

potreba potencijalnih investitora te o 

radu ovog najvećeg suda u BiH. 

Razgovor s predsjednikom OSS-a i 

dopredsjednikom Udruženja sudija BiH 

Goranom Salihovićem bio je prilika i za 

razmjenu mišljenja iz domena položaja 

nositelja pravosudnih funkcija i pitanjima 

koja se tiču pružanja boljih, efikasnijih i 

jeftinijih usluga bh. građanima. 

Kako je u izjavi datoj nakon sastanka 

istaknuo premijer Mujezinović, 

neposredan povod za posjetu i 

razgovore u OSS-u jesu zaključci 

“Sarajevo Business Foruma”, odnosno 

potreba za promptnim postupanjem 

sudskih organa kada je riječ o potpori 

investitorima i osiguranju uslova za 

strana ulaganja, a u vezi sa čim su interes 

iskazali učesnicima Foruma. 

Mujezinović je, istovremeno, pohvalio 

rad OSS-a te podcrtao spremnost da pruži 

punu potporu nositeljima sudske vlasti 

da bi se njihov status u pogledu plaća i 

drugih naknada izjednačio s nivoom koji 

važi za izvršnu i zakonodavnu vlast. 

U ime domaćina - OSS-a, federalnog 

premijera i njegove saradnike 

pozdravio je predsjednik ovog suda 

Goran Salihović, ocijenivši da njegovu 

posjetu shvata kao potporu neovisnom 

pravosuđu. 

Naglasio je da je OSS spreman na izazove iz 

domena stranih investicija ili bilo kojih ulaganja 

te za postupanje u skladu s važećim 

zakonima kojima je regulisana ta oblast. 

Sagovornici su konstatovali da 

će izvršna i sudska vlast nastaviti 

razvijati partnersku saradnju, a radi 

predupređivanja i razrješavanja svih 

eventualnih nedoumica. 

Mujezinović je, odgovarajući na 

novinarsko pitanje o tome koji je to 

“slučaj” bio povod za njegovu posjetu 

OSS-u, kazao da se radi o investicijama 

iz Malezije o čemu se interesovao 

bivši premijer te zemlje Mahathir bin 

Mohamad. 

Istovremeno, potcrtao je da treba činiti 

sve da se ne bi dovelo u pitanje povjerenje 

potencijalnih investitora u pravni sistem 

u BiH, odnosno promovisati najbolju 

praksu u tom pogledu, uključujući i 

kvalitetno i blagovremeno informisanje 

inozemnih investitora o pravnim i 

drugim pretpostavkama na tom planu. 

04 www.oss.ba

Predstavnicima medija 

prezentovan godišnji izvještaj 

o radu suda u 2009. godini 

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu 

U 

Općinskom sudu u Sarajevu 

17.03.2010. god. održana je 

press konferencija na kojoj 

je predstavljen godišnji izvještaj o 

radu ovog suda u 2009. godini. Goran 

Salihović, predsjednik suda, kao najbitniji 

podatak je istakao da je tokom posljednje 

četiri godine (od 2006. do 2009. godine) 

1.655 osuđenih lica upućeno i izdržava 

1.536,7 godina zatvora s tim da još uvijek 

388 osuđenika, uslijed nedostatnosti 

zatvorskih kapaciteta, čeka na 

izdržavanje kazne. U proteklom periodu 

u Sektoru izvršenja krivičnih sankcija 

došlo do proširenja zatvorskih kapaciteta 

te je predsjednik Salihović pozdravio 

inicijativu Federalnog ministarstva 

pravde za uvođenje alternativnih 

zakonskih mjera - kućnog zatvora uz 

elektronski nadzor, odnosno društveno 

korisnog rada, umjesto klasičnog 

izdržavanja zatvorskih kazni. Salihović 

vjeruje da će neophodni nacrti zakonskih 

izmjena u toj oblasti uskoro biti upućeni 

Vladi FBiH te u parlamentarnu proceduru, 

a što će omogućiti implementaciju 

spomenutih mjera, kao i znatno 

umanjenje troškova u Sektoru izvršenja 

krivičnih sankcija. „Spomenute zakonske 

mjere koje predstavljaju alternativu 

klasičnom načinu izdržavanja kazni 

koristit će se u slučajevima u kojima je 

izrečena zatvorska kazna do jedne godine. 

Kada je u pitanju uvođenje instituta 

društveno korisnog rada, neophodno je 

osigurati angažman osuđenika u javnim 

komunalnim “preduzećima” – istakao je 

Salihović. 

Naglašeno je da je u periodu od 2005. 

do 2009. godine u ovom sudu ukupno 

završeno 1.114.385 predmeta što je 

impozantan podatak. 

Sudije napuštaju pravosuđe 

“Dnevni avaz“ 

Piše: Faruk Vele 

Predsjednik Udruženja sudija BiH 

Milan Tegeltija upozorio u Sarajevu 

30.03.2010. god. da bh. sudije 

nisu zadovoljne svojim statusom i da je 

situacija sasvim alarmantna. Upozorio 

je da može doći u pitanje kompletna 

reforma pravosuđa! 

Tegeltija je na konferenciji za novinare u 

Općinskom sudu u Sarajevu izjavio da su 

sudije “posve nezadovoljne i da odlaze 

iz pravosuđa zbog lošeg materijalnog i 

finansijskog statusa”. 

Odliv kadrova 

- Ako se ovo nastavi, ako se ništa ne učini 

na popravljanju sudijskog standarda, 

mi ćemo pored recesije u finansijskom 

smislu imati i recesiju pravne države, jer 

neće imati ko da nam provodi zakon. 

Detalji sa konferencije 

www.oss.ba 

05

Ako se ovakav odliv sudija nastavi, ako 

se ne shvati da imamo problem, bojim 

se da će i sama reforma pravosuđa doći 

u pitanje - kazao je Tegeltija. 

Prema njegovim riječima, sudije rade 

70 posto više nego što su plaćene, iako 

žive pod stalnim pritiscima. Većina njih 

ima plaću 2.400 KM. To je, kaže, plaća 

koju dobar pravnik može zaraditi u 

svakoj banci, dobrom preduzeću i svim 

institucijama, što nikoga ne stimulira da 

se bavi teškim sudijskim poslom. 

Tegeltija tvrdi da su sudije nerijetko 

“žrtvena janjad određenih neriješenih 

odnosa i sukoba u ovom društvu”. 

- Po njima svako ima pravo da pljuje, a 

oni nemaju mogućnosti da odgovaraju 

na prozivke - rekao je Tegeltija. 

Stimuliranje ljudi 

Potpredsjednik Udruženja Goran 

Salihović kazao je da je položaj sudija 

doživio najnižu tačku. 

- Naš cilj je da se položaj sudija popravi. 

Ne moramo tražiti povećanje plata, ali 

ćemo insistirati da dobijemo ono što 

imaju svi u BiH, a jedino sudije nemaju. 

To su topli obrok, naknade za prijevoz, 

dežure, odvojeni život... Moramo 

stimulirati ljude. Gledajte, u 2003. godini 

plaća sudija je bila 2.400 KM, a jednog 

poslanika 500 KM. Sada taj poslanik 

ima 7.500, a sudija 2.400 KM!? Nešto 

nije dobro u toj raspodjeli - istakao je 

Salihović. 

Nadalje, najavio je da će sudije tražiti 

popravljanje svog statusa najprije od 

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća 

(VSTV), Parlamenta BiH, pa i OHR-a. 

- Osim toga, počeli su napadi na sudije i 

tužioce. Nedavno smo imali upad u stan 

glavnog tužioca...Imali smo i napade na 

sudije u Širokom Brijegu, Bihaću i Sarajevu. 

Mi sve to shvatamo kao neko upozorenje. 

Sudije su ugrožene! Mi moramo jačati pravnu 

državu. A kako? Materijalnim osiguranjem 

sudijskog kadra - zaključuje Salihović. 

Napadi na sudije moraju biti rigorozno 

kažnjeni 

Tegeltija je upozorio da bh. sudije 

nemaju nikakvu fizičku zaštitu i da 

pitanje njihove sigurnosti nije sistemski 

rijeŠeno. Ipak, potvrdio je da nekoliko 

sudija ima 24-satnu policijsku zaštitu. 

Ne smije se, kaže, dopustiti da se nešto 

strašno desi pa da onda društvo reagira. 

Svaka šuša može doći u sud ili na ulici 

sudiji udariti pljesku. Toliko je sudija 

zaštićen. Svaka zemlja koja drži do sebe 

poštuje i uvažava svoje sudije. Jer, oni su 

garancija pravne države. Niko drugi. Oni 

su tu da se brinu da se zakon provodi. Ne 

kažemo da i u ovom žitu nema kukolja, 

ali ne može se generalno reći da su sudije 

loše i korumpirane. Sistemski problem 

nije riješen. Napadi na sudije moraju biti 

rigorozno kažnjeni, a taj napad mora 

biti tretiran kao posebno krivično djelo 

- naveo je Tegeltija. 

Dr. Donatus Koeck, austrijski ambasador u BiH, 

posjetio Općinski sud u Sarajevu 

bila katastrofalna s obzirom na veliki 

broj neriješenih predmeta, loše uslove 

rada i postojanje korupcije. Sada je 

situacija značajno promijenjena. Sudska 

odjeljenja su ažurna, riješen je veliki broj 

predmeta, iskorijenjena je korupcija, a sa 

rekonstrukcijom zgrade suda stvoreni su 

odlični uslovi za rad. 

Austrijski ambasador sa prevodiocem u posjeti Općinskom sudu u Sarajevu 

„Ono što i dalje predstavlja problem jesu 

komunalni predmeti, sudski budžet i 

položaj sudija“- naglasio je Salihović. 

Ambasador je imao priliku obići zgradu 

suda te posjetiti i novootvorenu 

biblioteku u kojoj je ujedno i Razvojnoedukativni 

centar sarajevskog suda 

(RecOSS). Ambasador je istakao kako 

je ovakav jedan centar veoma važan 

jer omogućava jačanje kapaciteta, 

razmjenu ideja i usavršavanje radne 

snage. 

Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu, 

primio je 08.04.2010. god. u 

posjetu dr. Donatusa Koecka, austrijskog 

ambasadora u BiH. Cilj posjete bio je 

upoznavanje ambasadora sa trenutnom 

situacijom u najvećem bh. sudu te 

uspostavljanje zajedničke saradnje 

između sarajevskog i austrijskih sudova. 

Predsjednik Salihović je istakao da je 

ne tako davno situacija u ovom sudu 

Na sastanku je bilo riječi i o mogućoj 

posjeti austrijskih sudija ovom sudu. 

06 www.oss.ba

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ 

O RADU OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU 

TOKOM PRVIH ŠEST mjeseci 2010. god. u Općinskom sudu u SARAJEVU 

ZAPRIMLJENA 121.254 NOVA PREDMETA, SAVLADAN KOMPLETAN 

priliv, riješen 140.771 predmet te smanjeni ZAOSTAci za 19.517 - 

Ostvarena norma na nivou suda iznosi 231,16%. 

U 


na početku 2010. godine bilo 

je ukupno 958.710 neriješenih 

predmeta iz prethodnih godina. Tokom 

prvih šest mjeseci zaprimljeno je 121.254 

predmeta tako da je u radu ukupno 

bilo 1.079.964. Od tog broja riješeno 

je 140.771, dok je neriješenih ostalo 

939.193 predmeta. Od tog broja 856.997 

ili 91,25% čine komunalni predmeti, dok 

je strukturnih predmeta samo 82.196 

ili 8,75%. Prosjek ostvarene norme na 

nivou suda iznosi 231,16%. 

Izvještaj o radu sudskih 

odjeljenja 

Parnično odjeljenje 

Ostvarena norma 117,4% 

U Parničnom odjeljenju Općinskog suda 

u Sarajevu raspoređene su 32 sutkinje. 

Prosječno zaduženje sutkinja po referatu 

iznosi 284 predmeta. Odjeljenje radi 

na predmetima iz građansko-pravne 

oblasti, a najzastupljeniji su radni 

sporovi. 

Na kraju 2009. godine Parnično 

odjeljenje je u radu ukupno imalo 8.665 

predmeta od kojih 3.560 predmeta 

koji se odnose na radne sporove, 5.065 

predmeta na ostale građansko-pravne 

sporove, te 40 porodičnih predmeta. U 

izvještajnom periodu (prvih šest mjeseci 

2010. godine) primljeno je novih 4.508 

predmeta, tako da je ukupno u radu 

bilo 13.173 predmeta. U ovom periodu 

riješeno je 4.026 predmeta tako da je 

na kraju izvještajnog perioda ostalo 

neriješenih 9.147 predmeta. Ostvarena 

norma prema broju radnih dana je u 

ovom periodu 117,9%. 

Iz prikazanih podataka je vidljivo da se 

zaostaci u broju predmeta na Parničnom 

odjeljenju smanjuju, pogotovo kada 

se imaju u vidu i brojčani pokazatelji 

iz ranijih godina kada je po jednom 

referatu sudije bilo i 3.000 predmeta. 

Na sastancima sudija Parničnog 

odjeljenja, kao i kolegija sudija, 

dogovoreno je da se norma rješavanja 

ovih predmeta nastoji prebaciti za 30%. 

Posebna pažnja je posvećena radu 

starim, kao i zaostalim predmetima u 

skladu sa Uputstvom Visokog sudskog 

i tužilačkog vijeća BiH, kao i Naredbom 

predsjednika suda, izvršen je popis svih 

predmeta iz ranijih godina, pojedinačno 

po sudijama, te postavljeni okvirni 

rokovi za rješavanje predmeta iz 

najstarijih godina, a sve u cilju postizanja 

potrebne ažurnosti. Na dosadašnjim 

sastancima Parničnog odjeljenja od 

sudija je zatraženo da provjerom kroz 

predmete iz najstarijih godina utvrde 

uzroke zbog čega isti nisu rješavani u 

potrebnim rokovima, a sve kako bi se 

napravila analiza istih uzroka i preduzele 

potrebne mjere. 

Na redovnim sastancima odjeljenja 

razmatra se tekuća problematika u radu 

odjeljenja, te analiziraju izvještaji o radu 

suda pojedinačno za svaki mjesec, kao 

i u određenim periodima, razmatra se 

izmjena zakonskih propisa i sudska 

praksa Kantonalnog suda u Sarajevu 

i Vrhovnog suda F BiH po pojedinim 

oblastima. 

U proteklih šest mjeseci sa Kantonalnog 

suda u Sarajevu po žalbama stranaka na 

odluke ovog sudskog odjeljenja vraćeno 

je 1.099 predmeta, od čega je potvrđenih 

odluka 975, preinačenih odluka 64 i 60 

ukinutih odluka, iz čega proizilazi da je 

zadržan zavidan kvalitet rada odjeljenja 

iz prethodne godine. 

Porodično odjeljenje 


Porodično odjeljenje Općinskog suda 

u Sarajevu, osnovano 01.01.2008. 

godine, ima četvero sudija koji rade na 

predmetima iz porodično-pravne oblasti 

utvrđene Porodičnim zakonom. Ovo 

odjeljenje je opravdalo svoje formiranje 

s obzirom da se broj starih predmeta 

enormno smanjio. 

Odjeljenje je u 2008. godini imalo u radu 

2.181, a zaprimilo 920 predmeta tako 

da je u radu bio ukupno 3.091 predmet. 

Od tog broja riješeno je 1.502, a ostalo 

neriješenih 1.533. 

U 2009. godini u ovom odjeljenju je 

bilo 1.533 neriješenih, zaprimljeno 958 

novih predmeta, u radu je bilo ukupno 

2.491 od kojih je riješeno 1.596, ostalo 

neriješenih 895. 

Na početku 2010. godine odjeljenje 

je imalo 895 predmeta, tokom prvih 

šest mjeseci zaprimljeno je 549 novih 

predmeta tako da je u radu bilo 1.444 

neriješenih predmeta. Ukupno je 

riješeno 523 dok je neriješenih ostao 921 

predmet. Ostvarena norma odjeljenja je 

100,09%. 

Posebno treba napomenuti da su 

sutkinje bile odsutne ukupno 126 dana, 

što zbog seminara, godišnjeg odmora 

bolovanja (operacije, teške anemije, 

iscrpljenosti). 

S obzirom da se rad sudije, između 

ostalog, prati putem brojki koje se 

odnose na kvantitet i kvalitet urađenih 

predmeta, treba naglasiti da privremene 

mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj 

urađenih odluka (normu), a postupak 

za donošenje tih odluka je hitan jer se 

radi o rokovima od tri, osam dana, koje 

imaju apsolutni prioritet u odnosu na 

druge predmete i iziskuje ponekad 

više vremena od redovnog postupka po 

tužbi tako da sudija u jednom predmetu 

donio čak tri mjere osiguranja i jednu 

privremenu mjeru. 

Nadležnost Porodičnog odjeljenja je da 

sudi u postupcima: razvoda, poništenja, 

utvrđenja braka, povjere djece, 

izdržavanja djece, izdržavanje bračnih/ 

vanbračnih partnera, utvrđivanje 

međusobnih odnosa i ličnih kontakta 

djece i roditelja; utvrđenja, očinstva/ 

materinstva, osporavanja očinstva/ 

materinstva, imovinskih odnosa bračnih/ 

vanbračnih partnera, postupanje po 

www.oss.ba 

07

mjerama osiguranja i privremenim 

mjerama, s tim što odjeljenje i dalje sudi 

stare predmete Parničnog odjeljenja 

čiji se broj također izuzetno smanjio, 

posebno ako se zna da se radi o složenim 

predmetima i predmetima koji su trajali 

duži vremenski period. 

Osim rada na izradi odluka, vođenja 

ročišta, praćenja zakona i literature, 

sudije su imale niz važnih i neophodnih 

aktivnosti u toku 2010 godine. sudije 

su bili mentori sudskim pripravnicima 

i volonterima, prisustvovanju nizu 

neophodnih sastanaka kao što 

su sastanci Timova za upravljanje 

promjenama Općinskog suda u 

Sarajevu i Osnovnog sud u Banjoj Luci, 

sastanci sudija Porodičnog odjeljenja, 

seminari organizovan od strane 

Centra za edukaciju sudija i tužilaca, 

seminari za edukacija edukatora, koji 

su sastavni dio njihovog stručnog 

usavršavanja itd. U okviru obavezne 

edukacije Centar za edukaciju sudija i 

tužilaca FBiH organizovao je u Sarajevu 

seminar na temu „Porodični sporovi sa 

međunarodnim elementom“ gdje su 

kao edukatori bili sudije Porodičnog 

odjeljenja. 

Sutkinje Porodičnog odjeljenja 

prisustvovale su sastancima, okruglim 

stolovima i seminarima te dale svoje 

učešće u radu Udruženja žena sutkinja 

BiH koje je dio međunarodnog 

Udruženja žena sutkinja. 

Također, sudije su imale sastanke sa JU 

Kantonalnim centrom za socijalni rad 

Sarajevo na kojem su prepoznali neka 

nova i važna pitanja za daljnju saradnju, 

kao što su pitanja međunarodne 

saradnje sudova i centara, s posebnim 

Renovirana aula suda 

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu 

osvrtom na međunarodne konvencije 

iz oblasti Porodičnog prava koje se 

odnose na otmicu djece, izdržavanje 

djece, smještaj i kontaktiranje djece 

sa roditeljem sa kojim djeca ne žive, 

a kada se, recimo, jedan od roditelja 

nalazi u inostranstvu kao državljanin 

druge države ili bh. državljanin koji ima 

privremeni boravak u inostranstvu. 

Porodično odjeljenje održava sastanke 

radi informisanja, razmatranja i analize 

važnih pitanja kao što je sudska praksa, 

izmjenama i dopuna zakona, izvještaji o 

radu, mjesečni, polugodišnji i godišnji, 

a sve to je doprinijelo efikasnijem i 

kvalitetnijem radu i prepoznavanju 

novih pitanja koje se nameću kroz 

praksu u ovoj oblasti. 

Privredno odjeljenje 


Privredno odjeljenje Općinskog suda 

u Sarajevu ima 11 sudija koji sude 

privredne sporove Ps, jedan dio sporova 

male vrijednosti (Mals), jedan sudija vodi 

postupak stečaja i likvidacije (ST, L), dok 

je još jedan sudija zadužen određenim 

brojem predmeta stečaja i likvidacije 

(preostali dio njegovog referata čine 

privredni sporovi), dok ostale sudije rade 

isključivo privredne sporove. 

Šest stručnih saradnika sude privredne 

sporove male vrijednosti (Mals), s tim da 

stručni saradnici svoje poslove obavljaju 

u okviru ovog odjeljenja jer su uvezani 

u CMS sistem, iako svoje rezultate 

prikazuju u okviru Odjeljenja za sporove 

male vrijednosti osnovanog u maju 

2007. godine. 

Na dan 01.01.2010.godine, prema 

podacima pisarne, stanje broja 

neriješenih predmeta je bilo: 

Ps 2.491 

Mals 663 

L 296 

St 45 

Priliv predmeta u periodu 01.01.2010. – 

30.06.2010. godine je bio: 

Ps 1.139 

Mals 432 

L 118 

St 18 

U navedenom periodu ukupno je 

riješeno: 

08 www.oss.ba

Ps predmeta 1.285 

Mals predmeta 445 

Predmeta likvidacije 84 

Predmeta stečaja 16 

Ukupna norma na nivou odjeljenja je 

144,77% 

Svi predmeti se rješavaju prema danu 

podnošenja tužbe, dok su izuzetak od 

ovog pravila samo oni predmeti koji se 

po zakonu smatraju hitnim. Svi predmeti 

su zakazani, odjeljenje je ažurno i u 

velikoj mjeri sudije su angažovane na 

rješavanju starih predmeta, kako bi se 

broj tih predmeta smanjio na najmanju 

moguću mjeru. 

Gledajući pokazatelje od početka 

godine, kada je broj Ps predmeta iznosio 

2491 do danas, kada taj broj iznosi 

2345 Ps predmeta, evidentno je da je, 

ne samo savladan priliv, nego i broj 

Riješavanje krivičnih predmeta teče 

kroz tri faze: istrage i optuženje, 

koje je u nadležnosti Tužilaštva, ali u 

predmetaima istrage (Kpp) sud donosi 

određene odluke na prijedlog Tužilaštva, 

a u fazi optuživanja (Kps), sud uzima 

izjašnjenje o krivici. Treća faza suđenja 

je K tako da je krivično odjeljenje na 

početku 2010. godine imalo u radu 

čistih K predmeta 1.570, primljeno 1.102 

predmeta te je ukupno bilo u radu 2.672 

predmeta. Riješeno je 967 predemeta. 

U K predmetima nije savladan priliv. 

U Krivičnom odjeljenju postoje i tzv. 

„mrtvi predmeti“. To su predmeti gdje 

je sudska odluka postala pravomoćna 

ali se predmet ne može arhivirati. Takvi 

predmeti su i dalje u radu pošto se 

mora utvrđivati da li je kazna zatvora 

izvršena, novčana kazna naplaćena, da 

Izvršno odjeljenje 


U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda 

u Sarajevu, tokom provog polugodišta 

2010. godine ukupno je zaprimljeno 

5.699 predmeta tako da je u rješavanju 

bilo 28.375 strukturnih predmeta 

i 29.735 predmeta gdje je prijedlog 

podnesen od strane JRTV, odnosno, 

ukupno u rješavanju je bilo 58.110 

predmeta. 

U izvještajnom periodu ukupno je 

riješeno 7.337 predmeta, od čega 6.005 

predmeta strukturnih i 1.332 predmeta 

gdje je podnosilac prijedloga JRTV dok 

je ostvarena norma Odjeljenja 131.48%. 

Na kraju izvještajnog perioda u ovom 

odjeljenju je ostalo nerješeno 22.370 

strukturnih predmeta i 28.403 JRTV 

predmeta ili ukupno 50.773 predmeta. 

Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je 

tražilac izvršenja JRTV servis a gdje nije 

bilo odredjeno izvršenje uzeti u rad ,tako 

da je u slučajevima gdje su prijedlozi 

uredjeni u skladu sa nalogom suda 

izvršenje odredjeno dok se prijedlozi 

gdje tražilac izvršenja ne postupi u 

ostavljenom roku po zaključku suda 

i gdje prijedlog ne uredi u skladu sa 

zakonom , rješenjem odbacuju kao 

neuredani. 

U ovom odjeljenju radi 23 sudija. 

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija 

predmeta smanjen za 146 Ps predmeta, 

a po predmetima se postupa odmah po 

zaduženju sudije. 

Krivično odjeljenje 


U Krivičnom odjeljnju Općinskog suda 

u Srajevu tokom izvještajnog perioda 

radilo je 13 sudija. Krivično odjeljenje je 

na početku 2010. godine imalo ukupno 

neriješenih 2.549 predmeta. U toku prvih 

6 mjeseci primljeno je 3.479 predmeta, 

te je ukupno bilo u radu 6.028 predmeta. 

Riješeno je 3.256 predmeta te je u 

izvještajnom periodu ostalo neriješeno 

ukupno 2.772 predmeta. Ovo odjeljenje 

nije savladalo priliv predmeta. 

Ostvarena norma za period 01.01.2010. 

godine do 30.06.2010. godine iznosi 191,61%. 

li su naplaćeni troškovi postupka. Mora 

se utvđivati nastupanje roka za brisanje 

sudskih odluka. Sudije u Krivičnom 

odjeljenju imaju obim predmeta u radu 

više od predmeta koji su u toku i ovi 

predmeti oduzimaju vrijeme za rad, a ne 

ulaze u normu. 

Dalje, Krivično odjeljenje ima u radu i 

maloljetničke predmete gdje se provodi 

čitav postupak istrage (pripremni 

postupak) do donošenja odluke na 

kom referatu radi jedan sudija (sudija 

za maloljetnike), a po završetku 

pripremnog postupka, ako je po 

Zakonu obavezan glavni pretres, takav 

predmet se daje u rad drugim sudijama 

u Krivičnom odjeljenju. 

Izvršno odjeljenje je ušlo u CMS 

01.09.2008.godine tako da se svi 

predmeti osim predmeta gdje je 

tražilac izvršenja JRTV servis rade 

kompjuterskom obradom. Stalni 

zadatak sudija Izvršnog odjeljenja je da 

rade na rješavanju starih predmeta tako 

da će ubuduće 20% iskazane norme biti 

riješeni stari i zaostali predmeti. Pored 

navedenog se ističe da je savladan priliv 

i rješen određeni broj starih i zaostalih 

predmeta. 

S obzirom na naprijed navedene brojčane 

pokazatelje mora se konstatovati da je 

priliv predmeta enorman, da je i dalje u 

ovom odjeljenju, bez obzira na uložene 

napore i ostvarenu visoku normu 

rješenih predmeta , veliki broj nerješenih 

predmeta zbog cega postupak dugo 

traje, a koji mora shodno zakonu biti brz 

i efikasan. 

U ovom odjeljenju prisutan je stalni 

problem odlaska sudija na druge 

referate ili u druge sudove , radi čega 

referati ostaju upražnjeni do novog 

www.oss.ba 

09

izbora sudije a što nedopustivo dugo 

traje, što ima za posledicu da se predmeti 

ne rješavaju, da su više opterećene druge 

sudije, da se neki predmeti zbog hitnosti 

moraju presignirati drugim sudijama 

i nezadovoljstvo stranaka. Sudije na 

izvršnom referatu su opterećene 

velikim brojem predmeta, zadužene su 

sa 1000 do 1400. strukturnih predmeta 

i sa oko 700 predmeta JRTV servsa radi 

čega najveći broj sudija odlazi ili žele da 

odu sa ovog referata. Bilo bi optimalno 

da sudija bude zadužen sa najviše 800 

predmeta. 

Vanparnično odjeljenje 


U Vanparničnom odjeljenju ovog suda, 

po rasporedu predsjednika suda, radi 

troje sudija i šest stručnih saradnika, od 

kojih jedan saradnik radi po četiri sata. 

Do 15.04.2010. godine su na referatu 

radile četiri sudije i tri stručna saradnika. 

Sudije rade na “V” i “O” referatu, a stručni 

saradnici na ostavinskom referatu. 

Na početku 2010. godine je bilo 

neriješenih 3.861 predmeta, I to 517 

V predmeta, 3.339 O predmeta, te pet 

Pom predmeta. Tokom proteklih šest 

mjeseci primljeno je 3.965 predmeta, i 

to 603 V predmeta, 3.327 O predmeta i 

35 Pom, tako da je ukupno u radu bilo 

7.826 predmeta, i to 1.120 V predmeta, 

6.666 O predmeta i 40 Pom predmeta. 

U toku prvog polugodišta je u 

Vanparničnom odjeljenju ukupno 

riješeno 3.316 predmeta i to 598 V 

predmeta 2.969 O predmeta te 22 Pom 

predmeta, tako da je ostalo neriješeno 

4.510 predmeta, i to 522 V, 3970 O i 18 

Pom predmeta. 

Ukupna norma odjeljenja za šest mjeseci 

je 141,36%, što je odličan rezultat 

odjeljenja, a pogotovo ako se ima u vidu 

da su u odjeljenje došla tri nova stručna 

saradnika. 

Prekršajno odjeljenje 


U prvih šest mjeseci 2010. godine 

prekršajna odjeljenja ovog suda ukupno 

su imala u radu 16.750 predmeta, te je 

od tog ukupnog broja riješeno 6.792 

predmeta dok je ostalo u radu 9.958 

predmeta. Ostvarena je prosječna 

sudijska norma u iznosu od 137,7%, a u 

radu je učestvovalo ukupno 17 sudija, te 

pored toga značajno je napomenuti da 

je priliv u ovom izvještajnom periodu 

znatno uvećan i savladan tako da je 

10 www.oss.ba 

iznosio ukupno 6.786 predmeta što u 

poređenju sa 2009. godinom predstavlja 

povećanje za oko 10% (priliv bio 6.159 

predmeta). 

Isto tako značajno je napomenuti da 

je sudijska norma uvećana za 32% iz 

razloga što je ovom odjeljenju uvećan 

broj sudija za 4 (prošle godine je sudilo 13 

sudija). Sa drugostepenog suda vraćeno 

je 286 žalbi. Od toga broja potvrđeno 

je 256 predmeta, pozitivno preinačeno 

12 predmeta i 18 predmeta je ukinuto. 

Iz tog proizlazi da je udio potvrđenih 

odluka izražen u procentima 93%, a što 

nedvosmisleno dovodi do zaključka da 

se radilo o izuzetno visokom kvalitetu 

rada sudija u proteklom izvještajnom 

periodu. 

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu 

od 1.590.690 KM naplaćeno je ukupno 

866.640,00 KM. Od toga je 148.190,00 

KM prihod Kantona, 196.730,00 je prihod 

Federacije BiH i 521.720,00 KM je prihod 

Države BiH, dok je na ime troškova 

prekršajnog postupka ukupno uplaćeno 

123.385,00 KM što je povećanje od 

28,52% u odnosu na 2009. godinu. 

Ukupno je oduzeto imovinske koristi 

putem izrečenih zaštitnih mjera za 

prekršaje iz oblasti carina u iznosu 

oko 178.220,00 KM i to u 48 predmeta. 

Oduzeti predmeti su predati na prodaju 

i uništenje nadležnim organima UPRAVE 

ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE – 

ODSJEK ZA CARINE REGIONALNI CENTAR 

SARAJEVO. 

Galiba Katica, sudija Odjeljenja registra za upis pravnih lica 

U toku izvještajnog perioda od strane 

prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni 

period izdato je ukupno 1.282 uvjerenja 

iz oblasti prekršaja, za što je naplaćeno 

takse u iznosu od 18.430,00 KM. 

Za ostvarrne rezultate u ovom periodu 

posebno su se istakli: Bajrović Dika- 

Koordinator za prepis za poreze i 

carine, Šurković Sabina - Viši referent 

za prekršajne upisnike, Avdukić Nihada 

– Viši referent izvršenja prekršajnih 

sankcija te Kreho Edin – šef Prekršajne 

pisarnice. 

Odjeljenje registra za upis pravnih lica 


Na početku izvještajnog perioda, 

31.12.2009. godine, bilo je 581 neriješen 

predmet. Za prvih šest mjeseci priliv je 

bio 2.020 predmeta, što je više za 189 

predmeta u odnosu na isti izvještajni 

period iz 2009. godine. Ukupno u radu 

bio je 2.601 predmet. Od tog broja 

riješeno je 2.048 predmeta tako da 

zaostatak na kraju izvještajnog perioda 

iznosi 553 neriješena predmeta. 

Iz navedenog se vidi da su zaostaci 

neriješenih predmeta, u odnosu na 

početak izvještajnog perioda, smanjeni 

za 26 predmeta, što je i najmanji broj 

neriješenih predmeta u odnosu na 

prethodne izvještajne periode od kada 

je preuzet Registar od Kantonalnog 

suda u Sarajevu i što ima za posljedicu 

i skraćivanje broja dana za upis činjenica 

u Registar i to sa 16,38 na 9,73 dana 

u predmetima u kojima je stranka 

morala postupiti po zaključku suda radi 

otklanjanja nedostataka u prijavi, a što 

je do sada najkraći period rješavanja 

predmeta po zaključcima od početka 

vođenja Glavne knjige registra u 

elektronskom obliku.

eventualnog obustavljanja postupaka 

na drugim referatima koji se vode u ime 

ili protiv tih subjekata.. 


U predmetima po urednoj prijavi održan 

je zakonski rok za upis od pet dana i to na 

način da se po urednoj prijavi postupilo 

u roku od 2,55 dana (uključujući i 

postupanje poreskog organa u trajanju 

od 1,01 dan) i to za 130 prijava osnivanja, 

od ukupno 268 prijave, što predstavlja 

1/2 zaprimljenih prijava osnivanja što 

je značajan uspjeh jer je u prethodnom 

izvještaju za isti period 2009. godine 

broj predmeta riješenih u navedenom 

roku bio daleko manji i iznosio je 1/3 

od ukupno riješenih osnivanja. U okviru 

ukupnog broja riješenih predmeta 

registrovano je i devet upisa u upisnik 

političkih stranaka koji se vodi pod 

oznakom F1. 

Zapažen je uspjeh i u radu ovog 

odjeljenja u segmentu izdavanja izvoda, 

potvrda i uvjerenja, u kojem referatu je 

također došlo do smanjenja zaostataka 

i skraćenja roka za izdavanje istih, a na 

šta ukazuju statistički podaci na RegZ 

referatu gdje je na početku izvještajnog 

perioda bilo 299 predmeta, u toku 

perioda primljeno je 3.304 predmeta. 

Ukupno u radu je bilo 3.603 predmeta, 

od kojih je riješeno 3.332, tako da je 

ostalo neriješeno 271 predmet, čime su 

smanjeni zaostaci za 28 predmeta. 

je istaći da je ostvaren i prebačaj u 

ostvarivanju plana rješavanja starih 

predmeta (starijih od šest mjeseci) jer 

broj takvih neriješenih predmeta je 95, 

što je manje za šest predmeta u odnosu 

na isti izvještajni period iz 2009. godine, 

kada je bio 101 takav predmet. 

U ovom periodu izvršen je i unos u 

bazu podataka Glavne knjige registra u 

elektronskom obliku za 11.711 subjekta 

upisa i to nesebičnim angažmanom 

sudskih volontera i sudskih pripravnika 

prethodno posebno obučenih za unos 

podataka od strane IKT odjeljenja 

(koje svakodnevno pruža pomoć ovom 

odjeljenju), a pod nadzorom šefa 

pisarnice i radnika pisarnice zaduženih 

za kontrolu tačnosti unosa uz čiji nadzor 

te kontrolu izvoda iz Registra se vrši i 

upis u Glavnu knjigu registra brisanih 

subjekata i izrada rješenja o istim. Tako je 

u Glavnoj knjizi registra u dijelu sudskih 

brisanja upisano 646 subjekata upisa, a 

koja činjenica je od značaja u pogledu 

Analizom podataka u odnosu na 

prethodni izvještajni period, a kako je 

ostvarena norma u prosjeku za cijelo 

odjeljenje od 171,5%, utvrđeno je da 

je do smanjenja zaostatka i skraćivanja 

roka broja dana potrebnih za registraciju 

došlo iz razloga ostvarenog procenta 

norme u prebačaju za 71,5%, što ukazuje 

na činjenicu da uz ovoliki prebačaj norme 

ovaj referat se može držati ažurnim i 

postići zakonski rokovi registracije i 

sa četiri sudije, a ne pet kako je to bilo 

planirano prije dvije godine. 

Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu 

ovog odjeljenja i smanjenu ukupnog 

broja neriješenih predmeta, kao i u 

rješavanju starih predmeta, treba istaći i 

uporedne podatke o broju predmeta u 

drugim sudovima na području FBiH: 

- Ukupno zaprimljenih prijava za 

upis u registar FBiH je 6.974, od 

čega je zaprimljeno u ovom sudu 

3.824, što znači da je gotovo 54% od 

ukupno zaprimljenog broja predmeta 

zaprimljeno u Općinskom sudu u 

Sarajevu; 

- Ukupno je registrovano u Federaciji 

BiH 729 poslovnih subjekata, od čega 

kod ovog suda 268, a što znaČi da je 

gotovo 36% od ukupno registrovanih 

registrovano kod ovog suda; 

- Nakon unosa u glavnu knjigu registra 

u elektronskom obliku obrađeno je i 

riješeno 1.780. prijava za upis promjene 

podataka od značaja za pravni promet; 

Imajući u vidu prethodno izneseno, 

U pogledu kvaliteta rada od ukupno 14 

predmeta vraćenih po rješavanju po 

žalbi, sedam odluka suda je potvrđeno, 

sedam odluka je ukinuto tako da je 

procenat potvrđenih odluka 50%, a 

što je posljedica većeg angažmana u 

rješavanju starih predmeta i postizanja 

što kraćih rokova u rješavanju prijava 

kao i smanjenju broja zaostalih 

predmeta, odnosno prebacivanjem 

težišta na kvantitet rada radi ažuriranja 

ovog referata u cijelosti. 

U skladu sa prethodnim značajno 

Detalji sa Opće sjednice svih uposlenika Općinskog suda u Sarajevu 

www.oss.ba 

11

izjavljen na samo 165 predmeta. Ciljeve 

koje smo sebi postavili kao najveće 

bosanskohercegovačko zk odjeljenje, 

uveliko smo i ostvarili, a o čemu svjedoči 

izuzetna dnevna ažurnost u postupanju 

po zaprimljenim predmetima te prioritet 

u postupanju sa zemljišnoknjižnim 

spisim, a koji je propisan Zakonom o 

zemljišnih knjigama. 


a u cilju još uspješnijeg rada ovog 

odjeljenja, preduzete su značajne 

aktivnosti i urađeni su probna verzija 

web stranice kako bi se u cijelosti ispunili 

uslovi u skladu sa Zakonom o registraciji 

poslovnih subjekata i te podatke iz 

Glavne knjige registra učiniti dostupnim 

javnosti. U vezi s tim obezbjeđen je i 

server za navedene potrebe, a koji bi 

podržavao prednje i to na način da su 

dostupni podaci za sva registrovana 

pravna lica na području cijele BiH, što 

znači da bi podaci iz Registra entiteta i 

Distrikta Brčko bili na istoj web stranici. 

U toku je i obezbjeđenje tehničkih i 

drugih uslova za primjenu novih propisa 

i registraciju pravnih lica sa stranim 

licima, a u okviru izmjene Zakona o 

politici direktnih stranih ulaganja. 

S obzirom na sve prethodno rečeno, 

cijenimo da bi se rad ovog odjeljenja 

nedvojbeno mogao ocijeniti kao vrlo 

uspješan, naročito u odnosu na segment 

dijela odjeljenja kojim rukovodi 

gospođa Fadila Đuliman obzirom da je 

sudska pisarnica ovog odjeljenja iznijela 

sav teret i obezbjedila uslove za prebačaj 

sudijske norme od 171% i paralelno 

s tim kontinuirano unose podatke za 

pravne subjekte koji još nisu uneseni, 

kao i izradu i unos brisanih subjekata. 

Zemljišnoknjižno odjeljenje 

Ostavrena norma 112,77% 

Zemljišnoknjižno odjeljenje Općinskog 

suda u Sarajevu sastoji se od 

zemljišnoknjižnog odsjeka i odsjeka KPU. 

U nadležnosti Zk. odjeljenja Općinskog 

suda u Sarajevu je devet političkih, 

odnosno 76 katastarskih općina. Od tog 

broja samo katastaska općina Sarajevo 

ima 136 Mahala. Zemljišnu knjigu koja je 

krajem 2008. godine u cijelosti preuzeta 

u elektronskoj formi trenutno čini više od 

250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno 

raste. 

Sud je svojim građanima omogućio online 

uvid u zemljišnoknjižne podatke 

i C (teretnog lista) koji do sada nije bio 

dostupan javnosti. 

Za prvih šest mjeseci 2010. godine ovo 

sudsko odjeljenje zaprimilo je 13.867 

predmeta, a iz 2009. godine preneseno 

je 985 predmeta, tako da je u radu bilo 

ukupno 14.852 predmeta. Od tog broja 

urađeno je 14.390 predmeta te su 

01.07.2010. godine ostala 462 neriješena 

predmeta i to u ZK uredu 370 neriješenih 

predmeta, a u KPU uredu 92 neriješena 

predmeta. 

U istom periodu urađeno je 3.237 raznih 

zamolnica i 39.472 elektronskih zk 

izvadaka, te 1.473 historijata. Naplaćena 

taksa za mjesec juni 2010. iznosi ukupno 

142.281,00KM, od toga 139.945,00KM 

naplaćena taksa za urađene elektronske 

izvadke i 2.336,00KM za ručno izrađene 

zk izvotke sa naznakom Nar-RZ. 

Zk odjeljenje čini 37 stalno uposlenih i 

to: 

- Predsjednik ZK odjeljenja 

- Šef ZK odjeljenja 

- 32 ZK referenta 

- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte 

- 2 daktilografa 

- 3 pripravnika i 4 volontera 

Šest referenata radi u prijemnoj 

kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i 

izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30- 

16.00h. Kvalitet rada ovog odjeljenja 

izražen u procentima iznosi 95,9%, o 

čemu govori i činjenica da je pravni lijek 

Rekonstrukcijom zgrade suda i 

izmještanjem Zemljišnoknjižnog 

odjeljenja u poseban dio zgrade te 

izgradnjom savremene prijemne 

kancelarije, korisnicima naših 

usluga uveliko je olakšan pristup 

informacijama kao i rad službenicima 

Zemljišnoknjižnog odjeljenja. Direktan 

utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega, 

od važnosti za stranke koje se obraćaju 

Zemljišnoknjižnom odjeljenju. 

Pokrećemo incijativu za donošenje 

Zakona o elektronskom potpisu 

čime bismo omogućili strankama da 

elektronskim putem upućuju svoje 

zahtjeve Zk odjeljenju. Na taj način bi se 

u znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u 

prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili 

svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u 

elektronskoj formi. 

Donošenjem novog Pravilnika Suda 

predvidjeli smo poziciju pravnog 

savjetnika čija će funkcija biti da pomaže 

referentima u radu sa problematičnim 

spisima i zahtjevima, a što će poboljšati 

kvalitet našeg rada kao i umanjiti broj 

izjavljenih pravnih lijekova na naše 

odluke. 

Nadamo se da će posjeta španske 

delegacije iz marta mjeseca 2010. 

godine rezultirati donacijom ove 

države našem Zk odjeljenju specijalnog 

računarskog programa koji će nam 

omogućiti skeniranje stanja iz starih 

zemljišnih knjiga tako da će se podaci 

iz istih objediniti sa stanjem koje je 

preuzeto u postojeći program Laris 

te tako omogućiti zemljišnoknjižnim 

referentima i građanima uvid u 

historijat svakog zk uloška, što će u 

velikoj mjeri olakšati naš rad. Naše 

odjeljenje stoji na raspolaganju svim 

kolegama za razmjenu iskustava, a sve 

u cilju da korisnici naših usluga budu što 

zadovoljniji. 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti 

Ostavarena norma 224,80% 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti se 

sastoji od Mals i Mal odjeljenja koje je sa 

12 www.oss.ba

15.06.2010. godine brojalo 16 stručnih 

saradnika i to na Mals odjeljenju je bilo 

raspoređeno 6 stručnih saradnika, a na 

Mal odjeljenju 10 stručnih saradnika 

od kojih je 15.06.2010.godine dvoje 

izabrano za sudije Općinskih sudova. 

Na Mals odjeljenju stručni saradnici po 

referatu su zaduženi sa 1.039 predmeta, 

a na Mal odjeljenju sa 12.481 predmeta. 

U izvještajnom periodu ukupan broj 

predmeta na Mals odjeljenju iznosio je 

11.138, od čega su 2.795 novi predmeti, 

riješeno 3.130 predmeta, tako da 

ukupan broj nerješenih predmeta na 

kraju izvještanog perioda iznosio 8.008. 

Ostvarena norma na Mals odjeljenju 

prema broju prisutnih dana za prvih šest 

mjesec 2010. god. iznosi 224,80% 

U izvještajnom periodu ukupan 

broj predmeta na Mal odjeljenju 

iznosi 128.940, od čega su 8.235 

novozaprimljeni predmeti. Riješeno 

je 4.130 predmeta, tako da je ukupan 

broj nerješenih predmeta na kraju 

izvještanog perioda iznosio 124.810 

Ostvarena norma na Mal odjeljenju 

prema broju prisutnih dana za prvih 6 

mjeseci iznosi 204%. 

Na redovnim sastancima odjeljenja se 

analiziraju izvještaji o radu pojedinačno 

za svaki mjesec, za više mjeseci, te se vrši 

upoređivanje sa izvještajima prethodnih 

godina, a nastoji se riješiti što veći broj 

predmeta s tim što je akcenat dat većem 

broju zakazivanja ročišta, a u skladu s 

tim i većeg broja donošenja odluka u 

meritumu. U svakom slučaju ostvarena 

norma je zadovoljavajuća. 

Izvršno odjeljenje za rješavanje 

po vjerodostojnoj ispravi 


Problem neriješenih komunalnih 

predmeta prisutan je već nekoliko 

godina i praćen mnogobrojnim 

diskusijama koje se odnose na njegovo 

rješavanje, ali sa vrlo malo učinkovitih 

mjera što je dovelo do toga da se ovaj 

problem, u međuvremenu, samo 

uvećavao. 

Menadžment sarajevskog Općinskog 

suda je u proteklom periodu preduzeo 

niz aktivnosti i opredijelio se da razdvoji 

komunalne predmete od strukturnih 

predmeta te je formirao novo sudsko 

odjeljenje i ušao u realizaciju nekoliko 

projekata kojim je nastojao, oslanjajući 

se na sopstvene snage i podršku 

kanadskog „Projekta za reformu 

pravosuđe – JRP“ i Visokog sudskog i 

tužilačkog vijeća BiH, dati svoj aktivan 

doprinos rješavanju ovog problema. 

U ovom odjeljenju u izvještajnom 

periodu predmete je rješavalo pet 

stručnih saradnika koji su ostvarili 

izvanredne rezultate iskazane u 

prebačaju izvršenja predložene norme 

od 1068,16% za proteklih šest mjeseci. U 

pisarni je raspoređen šef pisarne, jedan 

IK tehničar i 12 radnika. Osnovni problem 

u proteklom periodu je bio smještajni 

kapacitet koji je riješen zajedničkom 

saradnjom Vlade Kantona Sarajevo i 

KJKP “Toplane“, a sredstva za adaptaciju 

prostora su obezbjeđena od strane KJKP 

„Toplana“, KJKP“VIK“ i KJKP „RAD“. 

U proteklom periodu uspješno je 

implementovan projekat „Kodifel“ 

svestranim zalaganjem svih uposlenih u 

odjeljenju, kao i izvođača „Mikrografija“ 

d.o.o. Skeniranjem je stvorena 

elektronska baza podataka koja 

omogućava brz i jednostavan pregled 

komunalnih predmeta u Općinskom 

sudu u Sarajevu. U drugoj fazi se prišlo 

izradi jedinstvenog softvera koji je 

omogućio manipulaciju skeniranim 

predmetima te je stvorena osnova za 

elektronsko vođenje predmeta. Rezultati 

projekta „Kodifel“ u radu ovog odjeljenja 

su sljedeći: 

U periodu od 01.01.2010. godine do 

30.06.2010. godine bilo je: 

Neriješenih predmeta 

na početku izvještajnog 

perioda 

Primljenih predmeta 

(koji su zavedeni) 

746.235 

67.854 

Ukupno bilo u radu 814.089 

Ukupno riješenih 

predmeta 

90.206 

Ostalo neriješeno 723.883 

Smatramo da je postignut odličan 

rezultat imajući u vidu postojeći broj 

stručnih saradnika i uposlenika u pisarni 

i činjenicu da je samo zalaganjem 

svih uposlenih u odjeljenju uspješno 

implementiran projekat u vrlo kratkom 

roku i rezultiralo da je u izvještajnom 

periodu riješeno 90.206 predmeta čime 

se značajno poboljšala efikasnost rada 

suda i povećao broj riješenih predmeta. 

www.oss.ba 

13

OPĆINSKI SUD U SARAJEVU 

Protok predmeta - VI mjeseci 2010. godine 

Vrste predmeta 

Broj neriješenih 

predmeta na 

početku perioda 

Broj primljenih 

predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 

Ukupan broj svih 

predmeta u radu 

Broj predmeta 

koji su riješeni 

u izvještajnom 

periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 285,8 predmeta po referatu - bilo 3.000 

P 5.065 3.323 8.388 2.800 5.588 2,00 

Radni 3.560 1.185 4.745 1.221 3.524 2,89 

Porodični 40 0 40 5 35 7,00 

Ukupno: 8.665 4.508 13.173 4.026 9.147 2,27 

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 230 predmeta po referatu bilo 2.974 

P 28 0 28 14 14 1,00 

Radni 93 6 99 39 60 1,54 

Porodični 774 543 1.317 470 847 1,80 

Ukupno: 895 549 1.444 523 921 1,76 

Privredno odjeljenje - (11 sudija) - prosjek 247,5 predmeta po referatu - bilo 3.122 

Ps 2.491 1.139 3.630 1.285 2.345 1,82 

L 296 118 414 84 330 3,93 

St 45 18 63 16 47 2,94 

Ukupno: 2.832 1.275 4.107 1.385 2.722 1,97 

Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 213 predmeta po referatu - bilo 545 

K 1.570 1.102 2.672 967 1.705 1,76 

Kpp 166 722 888 739 149 0,20 

Kps 479 608 1.087 561 526 0,94 

Kr 0 0 0 0 0 0 

Km 228 99 327 105 222 2,11 

Kv 106 948 1.054 884 170 0,19 

Kp 0 0 0 0 0 0 

Ukupno: 2.549 3.479 6.028 3.256 2.772 0,85 

Iks 388 222 610 232 378 1.63 

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 2.207 pred./ref.- bilo 60.000 

I 18.456 4.727 23.183 4.759 18.424 3,87 

Ip 4.216 962 5.178 1.253 3.925 3,13 

POM 4 9 13 5 8 

RTV 29.735 0 29.735 1.317 28.418 

Ukupno: 52.411 5.699 58.110 7.337 50.773 6,92 

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 174 pred./ref. - bilo 3.008 

V 517 603 1.120 598 522 0,87 

O 3.339 3.327 6.666 2.696 3.970 1,47 

Ostalo* 5 35 40 22 18 0,82 

Ukupno: 3.861 3.965 7.826 3.316 4.510 1,36 

Prekršajno odjeljenje - (17 sudija) - prosjek 585,7 pred./ref.- bilo 4.000 

Pr-Ips 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47 

Ukupno: 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47 

Registar - (4 sudija) - prosjek 138 predmeta po referatu - bilo 562 

Registracija poslovnih 

subjekata 

581 2.020 2.601 2.048 553 0,27 

14 www.oss.ba

Vrste predmeta 


predmeta na 



predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 17,7 predmeta po referatu - bilo 4.200 

ZK predmeti 985 13.867 14.852 14.390 462 0,03 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.319,6 /ref 

Mal 120.705 8.235 128.940 4.130 124.810 30,22 

Mals 8.343 2.795 11.138 3.130 8.008 2,56 

PL 280 0 280 0 280 0 

PLP 16 0 16 0 16 0 

POM 0 0 0 0 0 0 

Ukupno: 129.344 11.030 140.374 7.260 133.114 18,34 

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 120.647 /ref. 

I 727.563 66.454 794.017 90.200 703.817 7,80 

Ip 18.672 1.400 20.072 6 20.066 3,34 

Ukupno: 746.235 67.854 814.089 90.206 723.883 8,02 

Ukupno: 958.710 121.254 1.079.964 140.771 939.193 6,67 

UKUPNO NERIJEŠENI 939,195 

KOMUNALNI 856,997 91.25% 

STRUKTURNI KOMUNALNI 82,198 8.75% 

856.997 

91,25% 

Prvih šest mjeseci 2010. godine 

OD UKUPNO 939.193 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

856.997 ILI 91,25% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 82.198 ILI 8,75% STRUKTURNIH PREDMETA. 

82.196 Struktura 

-50.773 Izvršni - struktura 

-9.958 Prekršaji 

-462 ZK 

-553 Registar 

-378 Iks - referat 

20.072 2,14% parnica i krivica 

2009. godina 

STRUKTURNI 

82.198 

8,75% 

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA. 

83.131 Struktura 

-52.411 Izvršni - struktura 

-9.964 Prekršaji 

-985 ZK 

-581 Registar 

-388 Iks - referat 

18.802 1,96% parnica i krivica 

www.oss.ba 

15

Ostvarena norma po odjeljenjima 

Norma 

Parnično odjeljenje 117,40% 

Porodično odjeljenje 100,09% 

Privredno odjeljenje 144,77% 

Krivično odjeljenje 191,61% 

Izvršno odjeljenje-struktura 131,36% 

Vanparnično odjeljenje 141,36% 

Prekršajno odjeljenje 137,71% 

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 172,58% 

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 224.80% 

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 1.068,16% 

ZK odjeljenje 112,77% 

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 231,16% 

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE 

Vrsta zahtjeva 


predmeta na 



predmeta tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Su 58 0 58 0 58 

Su-M 0 0 0 0 0 

Registar privrednih 

društava - RF 299 3.304 3.603 3.332 271 

Prekršajno odjeljenje 

(uvjerenja) 0 8.509 8.509 8.509 0 

Krivično odjeljenje 0 1.555 1.555 1.555 0 

Stečaj likvidacija 0 1.734 1.734 1.734 0 

ZK - izvodci 0 34.996 34.996 34.996 0 

ZK - RZ 0 9.277 9.277 9.277 0 

Apostile 0 8.201 8.201 8.201 0 

Ostalo (“P”, rod. i 

posl. sposob) 0 241 241 228 13 

Ukupno: 357 67.817 68.174 67.832 342 

16 www.oss.ba

Održana 

Opća sjednica uposlenika 

Općinskog suda u Sarajevu 

Detalji sa održane sjednice 

U 

velikoj sudnici Općinskog suda 

u Sarajevu 13.04.2010. godine 

održana je Opća sjednica uposlenika 

suda na kojoj je prisutnima predstavljen 

godišnji izvještaj o radu za 2009. 

godinu, te istaknuta najbitnija dešavanja 

u protekloj godini. Predsjednik Salihović 

je istakao da ono što je obilježilo početak 

2010. godine svakako je bio svečano otvaranje 

rekonstruisane Palate pravde 

te ujednio iskazao uvjerenje da će uposlenici 

sada ostvarivati još bolje rezultate 

rada s obzirom na znatno poboljšanje 

uslova za rad. 

Muris Lončarević, šef pisarnica 

Općinskog suda, prisutnima je predstavio 

godišnji izvještaj o radu suda 

istakavši da je u protekloj godini ukupan 

priliv predmeta iznosio 213.915, dok je 

urađeno 304.210 što pokazuje da je savladan 

kompletan priliv. Najveći problem 

i dalje su komunalni predmeti kojih je 

na kraju 2009. godine ostalo neriješeno 

875.579 ili 91,33%. Posebno je istaknuta 

činjenica da je u periodu 2005.- 2009. 

godina ukupno riješeno 1.114.385 predmeta 

što je veoma impresivno. Ostvareni 

prosjek godišnje norme suda iznosi 

163,41%. 

Joachim Schmidt (Joahim Šmit), ambasador 

Republike Njemačke u BiH, 

posjetio je 17.02.2010. god. Općinski 

sud u Sarajevu i tom prilikom se sastao 

sa Goranom Salihovićem, predsjednikom 

suda. Cilj dolaska ambasadora bio 

je sagledavanje provođenja pravosudne 

reforme u BiH, načina organizacije i rada 

sudova te uspostavljanje saradnje Ambasade 

Republike Njemačke sa sarajevskim 

Općinskim sudom. 

Predsjednik Salihović je ukratko prezentovao 

ambasadoru način organizacije i 

rad suda istakavši da je ovaj sud najveći u 

BiH sa gotovo 650 uposlenih. Za razliku od 

prethodnih godina kada su uslovi za rad 

bili znatno otežani kako zbog nepostojanja 

kvalitetne tehničke opreme tako i 

zbog pisarnica koje su bile smještene na 

različitim spratovima te je samim tim bila 

otežana komunikacija među uposlenicima, 

nakon rekonstrukcije zgrade uslovi 

su znatno poboljšani te ujedno i rezultati 

rada još bolji. Sudska odjeljenja su uglavnom 

ažurna, korupcija je iskorijenjena, 

a desetogodišnji zaostatak u Zk odjeljenju 

je uspješni savladan. Neriješeni komunalni 

predmeti, sudijske plaće, budžet bh. 

Pravosuđa bile su također teme o kojima 

je bilo riječ na nastanku. 

Njemački ambasador u posjeti 


Ambasador na sastanku u KAbinetu predsjednika Općinskog suda u Sarajevu 

U susretu s ambasadorom predsjednik 

je iskazao želju za uspostavom saradnje 

između ovog suda i sudova Republike 

Njemačke, a u vezi sa razmjenom sudske 

prakse i sticanjem dodatnih znanja i 

vještina iz oblasti prava. 

Na kraju sastanka ambasador Schmidt 

je rekao da je impresivno ono što je 

menadžment suda zajedno sa uposlenicima 

postigao te da se iskreno nada da 

će saradnja ovog suda s Ambasadom 

Njemačke uskoro imati rezultate. 

www.oss.ba 

17

Na odlazak u zatvor čeka 364 osuđenika 

“Dnevni avaz” 

Piše: Mihneta Avdić 

Upućivanje osuđenih osoba u FBiH 

u kaznenopopravne zavode u kojima 

ima mjesta, bez obzira na to 

u kojem se kantonu nalaze, omogućeno 

je još prošle godine, ali to nije znatno 

rasteretilo sarajevski zatvor, izjavio je 

za naš list Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu. 

- U prvih pet mjeseci ove godine 

Općinski sud je od 582 osuđenika na 

izdržavanje kazne uputio njih 218 u zavode 

u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Još 364 

osuđenika čekaju, jer u zatvorima u FBiH 

nema mjesta - kaže Salihović. 

On ističe da se u suštini nije mnogo 

promijenilo, jer ovim tempom kojim 

osuđenike šalju u zatvor, umjesto 

dosadašnjih pet, trebat će 4,5 godina da 

svi stignu na red. 

- Situacija jeste bolja nego prije, ali 

bilo bi dobro kada bismo osuđenike 

mogli slati i u zatvore u RS. Nažalost, 

još nije sklopljen takav sporazum. U 

svim zatvorima u BiH postoji hroničan 

nedostatak prostora, a o uslovima da ne 

govorimo, jer su oni daleko ispod evropskih 

standarda – ističe Salihović. 

Dodaje da ni gradnja državnog zatvora 

neće mnogo poboljšati situaciju, jer oko 

200 novih mjesta neće biti dovoljno za 

trenutne potrebe cijele BiH. 

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu 

- Smatram da je mnogo bolje rješenje 

uvođenje elektronskih narukvica koje 

bi nosili oni koji su osuđeni na kaznu 

do godinu zatvora. To rješenje rasteretilo 

bi sudove, zatvore i budžet. Taj 

ušteđeni novac mogao bi biti iskorišten 

za stvaranje humanijih uslova boravka u 

zatvorima - objašnjava Salihović. 

Radna kazna 

Salihović smatra da bi trebalo uvesti i 

služenje kraćih kazni radom u komunalnim 

preduzećima. 

- Time bi se osuđenici istovremeno rehabilitovali, 

pomogli društvenoj zajednici, 

a i zatvori biimali više slobodnih kapaciteta 

- kaže on. 

Sindikatu Općinskog suda 

u Sarajevu pripala 

Srebrena plaketa 

Povodom obilježavanja dana Sindikata 

državnih službenika i 

namještenika u Federaciji BiH, 

28.05.2010. god. u sarajevskom hotelu 

“Saraj” održana je svečana sjednica 

Upravnog odbora u proširenom 

sastavu. Tom prilikom su dodijeljenja 

pojedinačna i kolektivna priznanja istaknutim 

članovima i organizacijama Sindikata. 

i ostvarivanju sindikalnih ciljeva. Osim 

ove kolektivne nagrade, uručene su i 

pojedinačne nagrade uposlenicama 

ovog suda. Na prijedlog Sindikalnog 

odbora Općinskog suda u Sarajevu, nagrade 

su dobile Kadrić Emina i Fazlić 

Safija. 

Sindikalnoj organizaciji Općinskog suda 

u Sarajevu pripala je Srebrena plaketa 

za iskazan doprinos u razvoju Sindikata 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu 

i Muamera Briga, predstavnica Sindikalne organizacije 

sarajevskog Općinskog suda 

18 www.oss.ba

Bh. predstavnici 

Izvještaj o studijskom putovanju u Škotsku 

Piše: Mujo Đulančić, 

šef izvršitelja Općinskog suda u Sarajevu 

UVOD 

Studijsko putovanje u Škotsku 

(Glasgow) koje je obavljeno u 

periodu od 4. do 8. maja 2010. 

godine. U okviru studijskog putovanja 

članovi BiH delegacije uzeli su učešće 

u radu sjednice stalnog vijeća u organizaciji 

UIHJ (Međunarodnog udruženje 

sudskih službenika/izvršitelja) i predstavili 

zakonske okvire u kojima djeluje 

sudski izvršitelj u našoj zemlji, zatim je 

predstavljen projekat „Reforma izvršnog 

prava u zemljama Zapadnog Balkana 

(BERP)“. 

Pored toga, cilj studijskog putovanja bila 

je posjeta uredu privatnog izvršitelju u 

Glasgowu radi dobijanja informacija o 

slijedećim temama: 

• djelokrug rada privatnog izvršitelja u 

Škotskoj 

• obrazovanje i educiranost 

• organizacija i tehička opremljenost 

• dobre prakse, naplate potraživanja 

preko računa, plaća, pljenidbom 

pokretnih i nepokretnih stvari 

• status izvršitelja 

• tarife, troškovi privatnog izvrštelja 

Delegacija iz BiH koja je obavila studijsko 

putovanje bila je u slijedećem sastavu: 

1 Mr. Vasilije Trivkovic, 

sudski izvršitelj, Bijeljina 

2 Mr. Mujo Djulancic, 

sudski izvršitelj, Sarajevo 

3 Mr. Muhamed Tulumovic , 

director sekretarijata VSTV-a BiH 

4 Ms. Sladjana Maric, 

CESTE RS-a 

5 Ms. Aida Trozic, 

CESTE FBIH-a 

6 Mr. Jamila Milovic, 

prevodilac 

Predstavnici BERP-a „Reforma izvršnog 

prava u zemljama Zapadnog Balkana“: 

1 Mr. Eric Vincken, 

Senior project manager CILC, 

director of the Balkans Enforcement 

Reform Project (BERP) 

2 Mr. Jos Uitdehaag, 

Enforcement agent and key expert 

of the Balkans Enforcement 


Prvog dana studijske posjete organizovana 

je posjeta uredu glavnog 

izvršitelja u Glazgow-u (Šerifa) gdje su 

predstavnici bh. delegacije i drugi imali 

priliku detaljnije se upoznati sa radom 

izvršitelja, zakonskim okvirima kao i infrastrukturom 

koja je neophodna za rad 

ovakvog ureda. Ovom prilikom izvršitelji 

su istakli da je škotsko zakonodavstvo 

dalo izuzetan značaj u radu izvršitelja u 

pogledu ovlasti, odgovornosti, transparentnosti 

i statusu u društvu. 

Za rad izvršitelja je neophodna visoka 

stručna sprema i najmanje tri godine 

radnog iskustva u struci te položen 

poseban ispit za izvršitelja pri Vrhovno 

sudu. Prolaznos na ovom ispitu je oko 

www.oss.ba 

19

50%, ispit se sastoji od teoretskog i 

praktičnog dijela, a nakon svih ispunjenih 

uslova dobija se licenca za obavljanje 

ove djelatnosti. Škotska ima 12 regija i 

43 izvršitelja (Šerifa). 

Izvršitelji isključivo postupaju po nalogu 

suda, odnosno stranka u postupku 

dostavlja izvršnu ispravu izvršitelju i 

ista se provodi na način kako je to sud 

odredio. Bitno je naglasiti da izvršitelj 

ne može odrediti sredstvo i predmet 

izvršenja, odnosno to je isključivo u 

nadležnosti suda. Sud izuzetno često korisi 

usluge izvršitelja u pogledu dostave 

dokumenata strankama u postupku. Prilikom 

dostave ili provođenjem presuda 

izvršitelji imaju posebne tarife, odnosno 

naknade troškove za obavljene radnje. 

Prilikom prijema presude koju je potrebno 

izvršiti, stranka u postupku predujmljuje 

određen dio troškova po tarifi, 

a ostatak troškova se uplaćuje tokom 

postupka srazmjerno broju poduzetih 

radnji. Naknade za poduzimanje izvršnih 

radnji od strane privatnog izvršitelja 

regulisani su zakonom koji tačno definira 

svaku radnju i cijenu te radnje, svi 

troškovi koji su uzrokovani padaju na 

teret izvršenika, prilikom naplate duga 

prvo se naplaćuju troškovi izvršitelja, a 

zatim glavni dug. Naprimjer, uručenje 

jednog pismena, presude ili drugog akta 

suda iznosi 15 funti. 

Posebno je istaknuto da izvršitelji imaju 

pravo da ukoliko se utvrdi da izvršenik 

nije likvidan da se potraživanje može 

naplaćivati u ratama u trajanju od pet godina. 

Izvršitelji vrlo rijetko provode nalog 

gdje je sredstvo izvršenja na pokretnim 

stvarima, odnosno 98% svih izvršenja 

provodi se blokadom bankovnih računa. 

Prilikom zaplijene računa izvršenika 

(fizičko lice) zakonom je regulisano da se 

određeni iznos ne može zaplijeniti koji 

je neophodan za život, a iznosi 420 funti. 

Ukoliko izvršenik nije likvidan, apsulutna 

zastara potraživanja je 20 godina. 

Ukoliko je potraživanje određeno na 

pokretnim stvarima, izvršitelji na teren 

izlaze u paru kako bi svjedočili poduzetim 

radnjama. U Škotskoj postoje zakoni 

koji u velikoj mjeri štite izvršenike, 

naročito kada je u pitanju ulazak u posjed 

i zaštita privatnosti. 

20 www.oss.ba 

Ovom prilikom Škotski izvršitelji su bh. 

delegaciju upoznali sa radom ovog ureda 

u kojem je uposleno 50 službenika 

koji su raspređeni po sektorima. Jedan 

od najznačajnih sektora je IT sektor obzirom 

da je cjelokupan rad ureda automatizovan, 

odnosno uvezan u jedinstvenu 

mrežu. 

Vrlo važan odjel u ovom uredu je odjel 

za komunikaciju sa strankama putem 

telefona i Interneta, odnosno stranke se 

pozivaju da dugovanje izmire dolaskom 

u Ured izvršitelja kako bi se izbjegli dodatni 

troškovi postupka. 

Vrlo često izvršitelji putem Interneta 

pronalaze izvršenike, adrese i sjedište 

njihovih poduzeća radi provođenja 

izvršenja. 

Drugog dana studijske posjete BERP 

je predstavio novi projekat zemljama 

zapadnog Balkana koji od jeseni 2010. 

god. počinje sa inplamentacijom. 

1 Mr. Eric Vincken, 

Senior project manager CILC, 

director of the Balkans Enforcement 


2 Mr. Jos Uitdehaag, 

Enforcement agent and key expert 

of the Balkans Enforcement 


Projekat je zamišljen da se organizuje 

obuka, seminari, razmjena dobrih praksi 

sudskih izvršitelja u zemljama zapadnog 

Balkana, (regionalna saradnja) u svakoj 

zemlji bit će određene osobe koje će 

koordinirati i razmjenjivati informacije 

između svih država u pogledu rada 

izvršitelja. 

Ovaj projekat će uspostaviti jedinstvenu 

web stranicu koja će ponuditi razna 

rješenja kao i prijedloge za bolju suradnju 

između izvršitelja. BERP planira 

okupiti i finansirati tim stručnjaka za 

izradu jedinstvenog priručnika za sudske 

izvršitelje, (PRIJEDLOG OPĆINSKOG 

SUDA U SARAJEVU) predviđeno je da se 

priručnik izda krajem godine. 

Treći dan, 06.05.2010. god. 

SJEDNICA STALNOG VIJEĆA 

Učešće na ovoj sjednici uzele su članice 

UIHJ kao i gosti: 

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, 

Macedonija, Montenegro, Hrvatska, 

Njemačka, Francuska, Švedska, Portugal, 

Gruzija, Kanada, SAD, Holandija, UK, 

Italija, Španija, Rusija i Bugarska 

Prilikom ceremonije otvaranja sjednice 

stalnog vijeća Gruzija je pristupila potpisivanju 

sporazumu kao promatrč u 

UIHJ (Međunarodnog udruženje sudskih 

službenika/izvršitelja). Nakon toga 

pristupilo se predstavljanju delegacija. 

Cilj sjednice stalnog vijeća je bio predstaviti 

dostignuća u zemljama članicama 

(UIHJ) kao i zemljama koje nisu članice u 

reformi izvršnog prava, kao i favorizirati 

saradnju i razmjenu iskustava između 

zemalja učesnika. 

Sve zemlje učesnice na ovom skupu 

predstavile su zakonske okvire u kojima 

djeluju kako privatni tako i sudski 

izvršitelji. U toku sjednice potencirana 

je važnost smjernica CEPEJ (2009) 11REV 

usvojen od strane CEPEJ-a na 14. plenarnom 

zasjedanju (Strazburg, 9. - 10.12. 

2009.) 

Navečer, istog dana, Šotska Komora 

privatnih izvršitelja organizirala je 

zajedničku večeru za sve delegacije i organizatore 

konferencije gdje su učesnici 

imali priliku neposredno upoznati jedni 

druge i opustiti se uz izvornu Škotsku 

muziku i specijalitete. 

Drugog dana konferencije predstavljena 

su iskustva iz Italije, Njemačke, 

Francuske, Kanade, Gruzije, Švedske i 

Španije koje su zadržale sistem sa paralelnim 

postojanjem i sudskih i privatnih 

izvršitelja, s tim da je predviđeno da 

samo u procesu tranzicije koji traje nekoliko 

godina i očekuje se uskoro njegovo 

okončanje, a samim tim sve poslove 

bi preuzeli privatni izvršitelji. Prisutni 

su informirani da je praksa privatnih 

izvršitelja u Bugarskoj dala dobre rezultate 

i u mnogome doprinijela povećanju 

procenta izvršenja sudskih odluka. 

Kada su u pitanju zemlje zapadnog balkana 

(Srbija, Crna Gora, Kosovo i Hrvatska) 

bitno je naglasiti da se u svim pomenutim 

zemljama radi na izmjeni IZP-a, 

odnosno da se pored sudskog uvodi i 

privatni izvršitelj. 

U maju 2005. godine u Makedoniji je 

donesen novi Zakon o izvršenju koji je 

stavio van snage raniji Zakon o izvršnom 

postupku i počeo se primjenjivati u 

maju 2006. godine. Novim zakonom je 

u potpunosti napušten institut dozvole 

izvršenja od strane suda. Kada sudska 

odluka ili notarska isprava postane 

izvršna i kada protekne rok za njeno 

dobrovoljno izvršenje tada ona postaje 

izvršni naslov koji povjerilac dostavlja 

privatnom izvršitelju po svom izboru koji 

je onda nadležan da provede izvršenje

na način koji smatra da je najpogodniji 

i najefikasniji. Svi organi imaju obavezu 

da surađuju sa privatnim izvršiteljima, 

koji imaju širok dijapazon mogućnosti 

uključujući i asistenciju MUP-a. Najčešća 

sredstva naplate su plaće i penzije a 

rjeđe pokretna i nepokretna imovina 

Ovu priliku je iskoristio i predstavnik 

BiH delegacije sudski izvršitelj Vasilije 

Trifković te iznio trenutno stanje i status 

sudskih izvršitelja i zakonske okvire u 

kojima djeluju, nakon toga prezentirana 

je i strategije VSTV-a u pogledu izmjena 

ZIP-a 

Poslije toga potenciran je značaj regionalne 

kooperacije u oblasti izvršenja 

među zemljama Zapadnog Balkana 

predloženo je osnivanje regionalne 

mreže uz podršku projekta BERP i UIHJ-a 

UIHJ (Međunarodno udruženje sudskih 

službenika/izvršitelja) prezentralo 

je rad i dostignuća u oblasti izvršnog 

prava u zemljama članicama, ovom prilikom 

podnesen je i finansijski izvještaj 

udruženja. Budžet ovog udruženja za 

ovu godinu iznosi oko 420 000 E, većina 

ovih sredstava je prikupljeno od sponzora 

kako što su banke pojedine kompanije 

i od članarine svakog pojedinca koja 

iznosi od 50 e do 20 e za manje razvijene 

zemlje. 

Da bi se postalo član UIHJ-a 

(Međunarodno udruženje sudskih 

službenika/izvršitelja) jedan od glavnih 

uslova je članstvo u udruženju matične 

države, nakon toga pristupa se prijemu 

kao promatrač u UIHJ-a koje traje 

dvije do tri godine, na kongresu koji 

se održava svake dvije godine donosi 

se odluka o prijemu u stalno članstvo 

(glasanjem) ,nakon prijema članovi 

udruženja prisustvuju svim sjednicama i 

imaju pravo glasa. 

Naredni kongres planiran je 2012. god. u 

Južnoj Africi. 

Jedna od značajnih tački u radu stalne 

sjednice odnosila se na transparentnost 

izvršnog postupka kako u pogledu naplate 

naknade , troškova tako i o vremenskim 

okvirima. 

Stranke u postupku unaprijed moraju 

znati iznos troškova koji se uzrokuju tokom 

postupka. 

Potencirana je kontinuirana edukacija 

izvršitelja u pogledu uvođenja 

novih praksi i razvoju informacionih 

tehnologija. 

Drugog dana sjednice stalnog vijeća 

predstavnici zemalja članica prezentovali 

su dostignuća u oblasti izvršnog prava 

kao i probleme sa kojima se susreću u 

praksi. 

Predstavici Francuske iznijeli su kako je 

u ovoj zemlji najkomplikovaniji sistem 

tarifa koje se odnose na troškove i naknade 

izvršitelja, zakon je propisao oko 

150 različitih tarifa za različite poduzete 

radnje, kako ističu predstavnici Francuske 

ovo je model koji ne treba uzeti 

kao primjer. Trenutno se radi na izmjeni 

zakona o tarifi koji bi se pojednostavio 

postupak naplate, odnosno tarifa bi se 

razlikovala za ruralne dijelove u odnosu 

na urbane. 

Mađarska je predstavila vrlo značajan 

napredak u pogledu javnih prodaja 

pokretnih i nepokretnih stvari, a ogleda 

se u tome da se ročišta o prodaji objavljuju 

na Web stranici sa svim potrebnim 

podacima i slikama, kao i mogućnost kupovine 

preko Interneta, na ovaj način garantuje 

se transparentnost i dostupnost 

informacija. 

Kanadski predstavnik pored ostalog 

izložio je da se na ime neplaćenog 

potraživanja može oduzeti vozačka dozvola 

do izmirenja potraživanja. 

Predstavnici Holandije prezentirali su 

provođenje presuda drugih država te 

istakli dobre strane udruživanja svih zemalja 

u jedinstvenu mrežu, i na taj način 

smanjili prostor da izvršenik ne izmiri 

obaveze, 

zakljuČCI: 

Nakon izlaganja svih učesnika uočena je 

raznolikost u pogledu tarifa (naknade za 

izlazak na teren) predstavljena je mapa 

puta za dalje djelovanje. 

Jedan od glavnih ciljeva i zadataka za 

članove UIHJ-a u narednom periodu 

je usklađivanje i standardizacija tarifa 

izvršitelja, povezivanje izvršitelja u jedinstvenu 

mrežu, međunarodna saradnja, 

regionalna saradnja 

Pozvane su sve zemlje koje nisu članice 

ovog udruženja da pristupe u ovu organizagiju 

radi efikasnijeg djelovanja i 

sprovođenja zakona. 

Zemlje koje nisu članovi ovog udruženja 

mogu se uključiti u rješavanje svih otvorenih 

pitanja u organizaciji udruženja, 

(bez prava glasanja) te razmjenjivati 

iskustva iz prakse. 

Troškovi cjelokupnog putovanja finansiran 

je od srane BERP-a „Reforma izvršnog 

prava u zemljama Zapadnog Balkana“ 

Sjednica stalnog vijeća završila je sa 

radom 7. maja 2010. godine 

www.oss.ba 

21

Daktilografi Općinskog suda u Sarajevu osvojili 

prva tri mjesta na takmičenju 

Na XI Federalnom takmičenju 

daktilografa-operatera profesionalaca 

na nivou Federacije 

Bosne i Hercegovine održanom u 

Zenici 05.06.2010. godine, daktilografi 

Općinskog suda u Sarajevu ostvarili su 

značajan uspjeh i osvojili prva tri mjesta 

i to: 

1. ZUKANČIĆ RASEMA 

2. LUMANOVIĆ SVJETLANA 

3. KEŠAN AMELA 

Goran Salihović, predsjednik suda i Aziz Babić, sekretar suda sa učesnicama takmičenja 

RecOSS – Prvi Razvojno-edukacioni centar 

Općinskog suda u Sarajevu 

Svečanim obilježavanjem završetka 

radova na renoviranju zgrade 

sarajevske Palate pravde te 

otvaranjem novoopremljenih prostorija 

22.01.2010.godine, zvanično je počela 

sa radom i sudska biblioteka, kao 

zajednička, specijalizovana pravna 

biblioteka namijenjena uposlenicima 

sarajevskog Općinskog i Kantonalnog 

suda. 

Moderno opremljeni prostor u kome 

se nalazi biblioteka omogućava 

sudijama i drugim uposlenicima 

neometan rad u ugodnom okruženju 

te pronalaženje informacija iz oblasti 

pravnih nauka i sudske prakse potrebnih 

u svakodnevnom sudovanju, stručnom 

usavršavanju i naučno-istraživačkom 

radu. 

Biblioteka raspolaže sa 12 mjesta 

za čitanje i sedam računarima. Prve 

knjige koje su smještene u police 

biblioteke obezbjeđene su sredstvima 

Evropske unije (150 naslova iz različitih 

oblasti prava), kao i postojeća pravna 

literatura koja se nalazila u prostorijama 

Kantonalnog i Općinskog suda. Fond 

22 www.oss.ba 

sudske biblioteke stvara se nadopunjuje 

kupovinom i razmjenom knjiga kao i 

knjigama koje sud dobije na poklon. 

Očekuje se da će ova biblioteka uskoro 

postići odgovarajuće standarde. 

Na uspostavi i razvijanju biblioteke i 

njenog fonda korišteni su raspoloživi 

resursi i postojeći kadar Općinskog suda 

U Sarajevu te je bez dodatnih ulaganja 

kreirana elektronska baza podataka 

koja u potpunosti omogućava nadzor 

nad nabavkom, obradom i posudbom 

knjiga ujedno pružajući mogućnost 

pretraživanja po svim unesenim 

podacima (Ime autora, naziv djela, oblast 

prava, način nabave, cijene, ključne 

riječi). Također, na osnovu ove baze 

podataka periodično se dostavlja spisak 

raspoložive građe u elektronskom obliku 

korisnicima oba suda putem e-maila, 

a radi informisanja istih o stanju fonda 

biblioteke. Knjižna građa je obrađena 

(inventirana, signirana, snabdjevena 

odgovarajućim reversima te označena 

službenim pečatima) i smještena na 

police i prema oblastima prava. 

Rad biblioteke regulisan je donošenjem 

Pravilnika o radu biblioteke i Odluke 

o komisiji za biblioteku, a sve u skladu 

sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti. 

Definisana je i Politika izgradnje 

bibliotečkog fonda, a na osnovu 

praćenja tekuće literature, kontaktiranja 

sa izdavačkim kućama, osluškivanja 

potreba korisnika te drugih pokazatelja. 

Prilikom rada na uspostavi biblioteke 

korištena su znanja i iskustva osoblja 

iz biblioteka okruženja. To su prije svih 

Centar za ljudska prava Univerziteta 

u Sarajevu, Centar za edukaciju sudija 

i tužilaca FBiH, biblioteke Pravnog 

fakulteta u Sarajevu, Fakulteta za 

kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne 

studije, Vijeća Evrope, Ustavnog 

suda BiH, Suda Bosne i Hercegovine 

i Vrhovnog suda FBiH, koje su nam 

prilikom naših posjeta poklonile i jedan 

dio svojih izdanja i druge literature, na 

čemu im se i ovom prilikom posebno 

zahvaljujemo. 

U prostoru sudske biblioteke djeluje i 

RecOSS, Razvojno-edukativni centar 

Općinskog suda u Sarajevu. 

Svjesni činjenice da Općinski sud u

Sarajevu, kao najveći sud u Bosni i 

Hercegovini, Model sud, sud koji je dobio 

Zlatnu povelju zahvalnosti, a njegov 

predsjednik Zlatnu plaketu sa značkom 

Internacionalne lige humanista, postaje 

primjer koji treba slijediti, a u čvrstoj 

namjeri da zadrži sada već prepoznatljiv 

imidž te da svoja iskustva, misiju i viziju 

podjeli sa drugim sudovima i srodnim 

institucijama u regionu, ovaj sud je u 

svom sastavu organizovao Razvojnoedukativni 

centar. 

Mogućnosti koje ovakav centar otvara 

u procesu kontinuiranog postizanja 

kvalitete i modernizacije pravosudnih 

sistema već su prepoznali i neki donatori 

koji su u dva navrata finasijski podržali 

osnivanje i rad ovog centra. 

Osnivni cilj formiranja ovog centra 

jeste jačanje kapaciteta suda kao i 

pružanje podrške upravi suda kako bi 

se iznašla najbolja rješenja na putu ka 

postizanju potpune efikasnosti suda i 

ažurnosti sudskih odjeljenja. Do sada je 

u RecOSS-u održan seminar iz oblasti 

strateškog planiranja te napredni kurs 

pravnog engleskog jezika, a u planu je da 

se u septembru 2010. godine započne sa 

kursom engleskog jezika za početnike. 

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri 

Općinskom sudu prepoznala je i podržala 

ambasada Republike Češke u BiH koja 

je za RecOSS obezbijedila kompletnu 

tehničku upremu u vrijednosti od 

199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku 

je zaključeno da će sarajevski sud pružiti 

direktnu podršku banjalučkom kako bi 

uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan 

ovakav edukativni centar. 

RECOSS je širina prostora kreativnih 

mogućnosti, otvoren za sve uposlenike 

suda koji pored svojih redovnih zadataka 

žele aktivno učestvovati u realizaciji 

vizije Centra deklarisane u njegovom 

Pravilniku o radu. 

Najveći sudski kolektiv u BiH je učinjen 

funkcionalnim i stavljen je u službu 

građana, što je ogroman uspjeh koji je 

krunisan već pomenutim nagradama 

i priznanjima. Ići dalje, kontinuirano 

jačati kapacitete, ugrađivati kvalitet, 

promovisati najveće vrijednosti – 

pravdu i sigurnost građana, zahtjevalo je 

poseban angažman. Otuda ideja i razlog 

da se unutar suda osnuje jedan razvojni i 

edukativni centar. 

Vizija Centra 

Ugrađivanje kvalitete na svim poljima 

sudske prakse i osiguravanje pravne 

sigurnosti građana, pravde i pravičnosti 

kako u ovom sudu tako i u sudovima BiH. 

Misija Centra 

Izgradnja sistema koji će omogućiti 

stalno praćenje i unapređenje svih 

vidova djelovanja suda, kao i iniciranje 

pojačane aktivnosti djelovanja 

pravosuđa prema zakonodavnoj vlasti 

u okviru svojih nadležnosti a na osnovu 

sudske prakse. 

Strategija Centra 

Poticanje redovnih rasprava o kvaliteti 

rada, stalnog prikupljanja informacija i 

uočavanje određenih sudskih problema 

i osiguranje djelovanja na temelju tih 

informacija 

Razmjena primjera dobre prakse 

među sudovima 

Organizovanje seminara, obuka, 

okruglih stolova radi jačanja kapaciteta 

i razvoja vlastitih potencijala za 

unapređenje kvalitete. Inicirati osnivanje 

ovakvih centara u drugim sudovima u 

okruženju. 

Ciljevi centra 

Unaprijediti efikasnost rada suda, 

osigurati napredak i popraviti položaj 

uposlenika kroz humanizaciju uslova 

rada i stalnu edukaciju, postići 

uvažavanje i zadovoljstvo građana 

radom suda, uključiti se u evropski 

pravosudni sistem. 

Vizija, misija, strategija i ciljevi deklarisani 

su u Pravilniku o radu Centra 

Mustafa Mujezinović, premijer Vlade FBiH, u posjeti Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu 

www.oss.ba 

23

Udruženje žena sudija u BiH 

održalo seminar na temu 

“Trgovina ljudima – 

seksualna eksploatacija“ 

putem seksualne iznude, koja se ne 

dešava samovoljno. 

Nakon obraćanja Izvršne direktorice 

Međunarodnog Udruženja, skupu se 

obratio sa pozdravnim govorom Milorad 

Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH. 

Učesnici seminara su bili predstavnici 

OSCE-a, Medice, Državnog suda BiH, 

Tužilaštva F BiH, MUP-a KS, SIPE, Gender 

centra RS, te sudova iz F BiH i RS. 

Detalji sa održanog seminara 

Pripremile članice UŽSuBiH: 

Arijana Ljuca, Sanela Rondić 

U 

hotelu „Board“ na Jahorini 25. 

i 26.03.2010.godine održan je 

seminar na temu „Trgovina ljudima 

– seksualna eksploatacija“. Seminar je 

organizovan od strane predsjednice 

Koordinacionog odbora UŽSuBiH, 

te članica Koordinacionog odbora: 

Svetlane Marić i Amele Mahić koje su 

bile moderatorice ovog seminara. Adisa 

Zahiragić, predsjednica Koordinacionog 

odbora Udruženja, obratila se učesnicima 

i objasnila da je problem trgovine ljudima, 

odnosno seksualne ekspolatacije, jedan 

od gorućih problema našeg doba, a da 

mi, jedni od onih koji moraju podnijeti 

teret, trebamo učiniti nešto na strategiji 

rješavanja navedenog problema koji je u 

porastu u našoj zemlji. 

Seminaru su prisustvovale i Joan Winship, 

izvršna direktorica Međunarodnog 

Udruženja žena sudija, kao i Julie 

Arostegui. Izvršna direktorica se obratila 

ovom značajnom skupu i objasnila 

da pozicija žene u društvu predstavlja 

poseban cilj Udruženja, kao i pomoć 

u istraživanju u radu sudija u BiH, te 

poboljšanju prava žene. Ista nas je 

informirala da međunarodno Udruženje 

broji 4.000 članova u 90 država širom 

24 www.oss.ba 

svijeta, da je to nevladina i neprofitna 

organizacija, da su članovi sudije na 

svim nivoima vlasti, uključujući i Vrhovni 

sud Kanade, tri članice Vrhovnog suda u 

Africi, Međunarodnog tribunala u Ruandi, 

Hagu i Sierra Leone-u. 

Članice Međunarodnog udruženja žena 

sudija vjeruju da žene sudije mogu 

napraviti korak više, da iste mogu 

doprinijeti u radu sudova na svim nivoima 

te pomoći stanovništvu, prije svega 

ženama. Nadalje, mogu omogućiti lakši 

pristup ženama u pravosuđu, odnosno 

da običnim ženama olakšaju pristup 

sudu, te da rade na unapređenju prava 

žena. Ogranci navedenog Udruženja su 

osnovani u Mađarskoj, Mongoliji, Brazilu, 

Afganistanu, Zambiji, Zimbabveu itd. 

Navedeno Udruženje je počelo sa radom 

1989. godine u Washington DC i isto je 

formalizovano 1990. godine sa parolom 

„Jednakost kroz vladavinu prava“. Jedan 

od termina koji je proizašao iz navedenog 

Udruženja je termin „sextortion“, što bi u 

prevodu značilo iznuđivanje seksulanih 

usluga, a sredstva za istraživanje tog 

fenomena je obezbjedila Vlada Holandije. 

Između ostalog, istraživanje se provodilo 

u području zloupotrebe moći na položaju 

Samir Rizvo, državni koordinator BiH za 

borbu protiv trgovine ljudima, govorio 

je na temu trgovine ljudima u BiH te 

seksualnoj eksploataciji nad ženama iz 

Istočne Evrope. U vezi sa tim istakao je da 

je seksualna eksploatacija relativno nov 

fenomen u BiH, nova pojava, novi oblik 

kriminaliteta te da su područja gdje se 

isto dešava noćni barovi. Međutim, broj 

stranih žrtava je sve manji, npr. od nekad 

300 taj broj je smanjen do 10. Međutim, 

u porastu je trgovina državljankama BiH. 

Značajan broj malodobnih osoba su 

žrtve, a sve je više sakrivenih, udaljenih 

objekata gdje se dešava seksualna 

eksploatacija. 

Cilj je izgraditi pravni okvir u skladu 

sa Međunarodnim konvencijama, 

izgraditi institucije, unaprijediti pomoć 

žrtvama kroz sigurne kuće, projekat 

koji država radi zajedno sa nevladinim 

organizacijama, te da je važno osim 

smjeđštaja, osigurati i pravnu pomoć, 

psihološko savjetovanje i sl. Također je 

neophodno sačiniti, odnosno potpisati, 

protokol o saradnji sa nevladinim 

organizacijama, te da je „Medica“ jedna 

takva organizacija koja pruža pomoć 

i smeštaj žrtvama. Nosilac navedenih 

aktivnosti je Ministarstvo za ljudska 

prava koje je izgradilo pravila o pomoći 

i žrtvama trgovine ljudima, odobren je i 

budžet od strane Ministarstva, osigurano 

je pola miliona KM za pomoć navedenim 

žrtvama, a osiguran je i fond u iznosu od 

65.000 KM. 

Konačno, važno je istaći da je pomenuti 

seminar održan i završen veoma uspješno, 

pohvaljen od strane panelista i učesnika. 

Posebno su pohvaljeni organizatori 

seminara, Amela Mahić, sudija Općinskog 

suda u Sarajevu, kao i Adisa Zahiragić, 

sudija Kantonalnog suda u Sarajevu, uz 

isticanje činjenice da je tema bila vrlo 

uspješna. Ovaj seminar treba gledati 

kao na inicijativu za održavanje okruglih 

stolova na sličnu temu imajući u vidu da 

ista predstavlja gorući problem u našem 

društvu.

Tegeltija: Sudije moraju dobiti 

bolji status 

obrok, odnosno prinadležnosti koje idu 

uz platu. Nažalost, sudije su trenutno 

jedina kategorija građana u BiH, koja te 

prinadležnosti nema. 

Nezavisne novine 

Autor: Nikola Morača 

Milan Tegeltija, novoimenovani 

predsjednik Udruženja sudija 

BiH i prvi čovjek banjalučkog 

Osnovnog suda, smatra da država treba 

povesti veću brigu o sudijama koji 

su garancija funkcionisanja pravnog 

sistema neke zemlje, te im na taj način 

obezbijediti bolji status. 

Sudije u BiH su trenutno suočene s 

velikim pritiscima kako od strane javnosti 

koja je uvijek nezadovoljna, tako i zbog 

velikog broja neriješenih predmeta koji 

datiraju iz početka devedesetih godina 

prošlog vijeka. 

Sudijama već duži niz godina stagniraju 

i plate koje su, kako navodi Tegeltija, 

u poređenju s drugim platama u 

pravosuđu, odnosno advokatskim i 

notarskim, daleko niže. 

“Niske plate ozbiljna su prijetnja odlasku 

pravosudnih kadrova iz sudova širom 

BiH koji, ako se nastavi i u budućnosti, 

ovu zemlju može dovesti u nezavidnu 

situaciju jer više nećemo imati stručnjake 

koji će provoditi zakone”, kazao je 

Tegeltija. 

On je istakao da su domaće sudije i jedina 

kategorija građana u BiH koja nema prava 

na tople obroke, ali i ono najvažnije, 

nadoknade za odvojeni život. Sudije žene 

u većini kantona Federacije BiH, dodaje 

Tegeltija, suočene su i sa marginalizacijom 

jer im se tokom trudničkog bolovanja ne 

isplaćuje puni iznos plate, čak ni 80 odsto 

od ovog iznosa. 

“Rješenje većine problema je u 

sistemskom pristupu države”, poručio je 

Tegeltija. 

nn: Na koji način novo rukovodstvo 

Udruženja sudija BiH planira voditi 

brigu o svojim članovima? 

teGeltIja: Udruženje sudija BiH broji 

trenutno 606 sudija koji plaćaju članarinu 

i po svom članstvu i brojnosti predstavlja 

najmasovnije i najkrupnije udruženje 

sudija u BiH. Prevashodni cilj novog 

rukovodstva Udruženja sudija BiH je da 

se izbori za bolji status sudija i da na taj 

način zaštiti pravosuđe BiH od odlaska 

pravosudnih kadrova. 

Činjenica je da imamo trend osipanja 

kadrova, što zaista može biti jako opasno, 

iz prostog razloga jer ova zemlja nije 

velika i nema previše stručnjaka i u takvoj 

situaciji, ako već imamo deficit, i ako već 

imamo recesiju u finansijskom smislu, ne 

smijemo dozvoliti recesiju pravne države 

koja će definitivno nastupiti, ukoliko ne 

budemo imali nekog da provodi zakone. 

nn: Da li su sudije u BiH zadovoljne 

svojim statusom? 

teGeltIja: Ono što se mora istaći jeste 

da trenutno 80 odsto sudija u BiH imaju 

plate od 2.400 maraka. Dakle, to nisu 

plate od tri-četiri hiljade maraka o kojima 

se govori u javnosti. Slažem se da je ova 

plata sudija u visini tri prosječne plate 

u BiH, ali sudije ipak rade specifičan i 

odgovoran posao. To su, ipak, ljudi koji 

rade i daleko više od onoga posla za 

koji su uopšte plaćeni. Na ovo ukazuje 

činjenica da je prosječna norma sudija 

u BiH 170 do 180 odsto, dakle, sudije 

gotovo duplo više rade od onoga za šta 

su plaćeni. Ono što je najvažnije jeste 

da sudije te iste plate, koliko god one 

nekome izgledale velike, u odnosu na 

prosječnu platu, mogu zaraditi sa duplo 

manje truda, rada i odgovornosti u bilo 

kojoj banci ili nekoj drugoj instituciji, 

da ne govorim kao advokati, odnosno 

notari. 

Prema tome, kad poredimo sudijske plate, 

ne možemo ih porediti s platama koje su 

u prosjeku, jer to nije mjerilo, već ih treba 

porediti i mjeriti s drugim platama u 

pravosuđu, odnosno s platama advokata, 

notara, pravnika u bankama u BiH. Kada 

se te plate uporede sa sudijskim, onda se 

tek vidi da sudijske plate zaista stagniraju 

već jedan jako dugačak vremenski period. 

nn: Kako mislite riješiti problem sa 

sudijskim platama? Isplaćuju li se 

sudijama naknade za odvojeni život? 

teGeltIja: Mi smo svjesni da je u 

državi takvo stanje da ne možemo 

tražiti veliko povećanje plata, u ovom 

trenutku. Međutim, ono što mi želimo je 

ništa više od onoga što drugi već imaju, 

a to su naknade za odvojeni život, topli 

Zamislite, govori se stalno o nekom 

etničkom balansu, o nacionalnoj 

zastupljenosti u sudovima širom BiH. 

Kako uopšte očekivati da imamo sudije 

u drugim gradovima, ukoliko taj sudija 

mora da da jednu ogromnu svotu novca 

da bi uopšte tamo živio i radio, a to mu 

ničim nije refundirano. Imajući u vidu sve 

te troškove kojima je sudija koji radi u 

drugom gradu izložen, ona plata od 2.400 

maraka više nije od tog iznosa, nego je 

minimalno 1.400 maraka. To je jedan 

pokazatelj koji govori da je naknada za 

odvojeni život nešto što zaista moramo 

da uvažimo i što se sudijama mora 

odobriti. Trenutno u BiH imamo jedan 

jako veliki broj ljudi koji putuje i rade svoj 

posao i koji umjesto svoje plate od 2.400 

maraka, na kraju dobiju 1.400 maraka, jer 

moraju platiti stan, moraju da plate put. 

Zašto bi sudije bile jedina kategorija 

koja nema pravo na prinadležnosti. 

Znači, svjesni smo da je u ovom trenutku 

nerealno očekivati povećanje plata, 

ali je definitivno realno očekivati da u 

prinadležnostima imamo jednak tretman 

kao svi drugi zaposleni u BiH. 

Uz sve ovo, svakako treba i napomenuti 

činjenicu da u osam kantona u Federaciji 

BiH žene sudije, koje ostanu trudne ne 

dobijaju nikakve naknade. Dobijaju 

mizerne iznose i nije im uopšte refundiran 

pun iznos plate, čak taj konačni iznos ne 

pokriva ni 80 odsto plate. U RS su te plate 

refundirane u punom iznosu, ali u FBiH 

ne, tako da su i u tom segmentu sudije 

obespravljene u tih osam kantona. 

nn: Sudovi u BiH i dalje su opterećene 

zaostalim, odnosno neriješenim 

predmetima, a javnost je konstantno 

nezadovoljna i optužuje sudije za 

korupciju. Kako to komentarišete? 

teGeltIja: Svaka zemlja koja drži do 

sebe, prije svega, uvažava svoje sudije, 

zato što su one garancija funkcionisanja 

pravnog sistema. Naravno da sudije nisu 

nepogrešive, niti su sve idealne, i to je žito 

u kojem ima kukolja, ali ne možemo zbog 

tih “kukolja” reći da su sve sudije loše, da 

su sve sudije korumpirane. To su ljudi koji 

rade jako težak posao na jako odgovoran 

način i to je ono što bi ljudi zaista trebalo 

da shvate. Nerealno je očekivati da ovaj 

broj sudija koji danas radi u BiH u samo 

par godina može da riješi nagomilane 

probleme kao što su zaostali predmeti iz 

www.oss.ba 

25

devedesetih godina. To je problem koji 

nije nastao juče, već koji je kumuliran 

25 godina i jednostavno se ne mogu 

očekivati rješenja preko noći. U tom 

dijelu, u smanjenju broja neriješenih 

predmeta, napravljen je veliki pomak, 

ali još imamo sistemske probleme koji 

opterećuju rad sudova u BiH, kao što 

su komunalni predmeti, koji dolaze u 

kamionima. Naravno, to nisu pravi sudski 

predmeti, tu nema suđenja, ali u nekim 

statistikama, kad neko sa strane pogleda 

te brojke zaključi da sudovi imaju veliki 

broj neriješenih predmeta. 

Sudije se, naravno, susreću i sa brojnim 

vrstama pritisaka, kako s pritiscima 

javnosti izraženih kroz elektronske 

i pisane medije, tako i pritiscima 

nekih koji pokušavaju da teret za sve 

probleme prebace na loše funkcionisanje 

pravosuđa. Činjenica je da je BiH jedno 

konfliktno društvo i da konfliktno društvo 

samo po sebi proizvodi more nekakvih 

sporova. Sudovi su ti koji su pozvani da te 

sporove rješavaju. Uzmimo jedno obično 

suđenje, odnosno parnicu. Svako ko je 

ušao u parnicu smatra da je u pravu, jer 

da nije tako, ne bi ni ulazio u parnicu. Od 

dvije strane u parnici jedna gubi i ona 

što je izgubila uvijek će govoriti da je 

sudija korumpiran i to stvara negativnu 

percepciju u javnosti. 

nn: Koliki je uopšte odnos broja 

neriješenih predmeta i sudija u BiH i 

da li sudije mogu poštovati zakonske 

rokove u rješavanju predmeta? 

teGeltIja: Tu vam mogu odgovoriti kao 

predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, 

i ujedno najvećeg suda u RS. Mi smo 

za tri godine uspjeli da na parničnom 

odjeljenju, najkritičnijem referatu, s 

početnog stanja od prije tri godine koje 

je iznosilo tri hiljade predmeta po sudiji, 

to svedemo na 400 predmeta po sudiji. 

To je jedan optimalan broj predmeta s 

kojim sudije mogu normalno da rade. 

Jer, vidite, o tome da li je sud ažuran ne 

govori samo broj neriješenih predmeta, 

nego mogućnost poštovanja zakonskih 

rokova, a mi smo blizu toga da poštujemo 

te zakonske rokove. Činjenica je da je BiH 

generalno opterećena velikim brojem 

neriješenih predmeta, ali i novim prilivom 

koji proizlaze iz sistemskih problema, kao 

što su komunalni predmeti i te probleme 

ne može riješiti sud. Sud nije institucija 

koja rješava sistemske probleme, nego 

je institucija koja rješava pojedinačne 

probleme. Sistemske probleme mora 

da riješi država, za to predviđenim 

mehanizmima, a to su zakonska rješenja 

26 www.oss.ba 

koja na sistematičan način rješavaju 

sistemski problem. 

nn: Da li ste zadovoljni 

implementacijom projekta CMS-a, 

Sistema za automatsko upravljanje 

sudskih predmeta? 

teGeltIja: CMS projekat je nov u 

pravosuđu BiH i predstavlja jedan veliki 

uspjeh. Istina je da kao i sve što je novo, 

tako je i novi CMS stvarao u početku otpor 

sudija prema novinama. Na kraju trebalo 

je da se obuče da rade u novom sistemu. 

On je nekada povezan i sa problemima 

koji se tiču infrastrukturnih rješenja kao 

što su serveri, linkovi itd. Nekad se znalo 

desiti da taj server, otkaže, jer se radi ipak 

o tehnici. Ali, generalno, CMS sistem je 

jedan veliki napredak. Bio sam u dosta 

evropskih zemalja i zaista mogu da 

kažem da smo kada je CMS u pitanju, mi 

zaista napravili jedan ogroman iskorak u 

odnosu na druge zemlje, naročito zemlje 

u regionu. Projekat uopšte jeste stvorio 

problem sudijama, naročito jer se radilo o 

navikavanju na jedan potpuno drugačiji 

način rada. Ali, generalno, mogu da 

kažem da mi podržavamo rad CMS-a i 

sudijama se mora odati priznanje što su 

savladali rad u jednom potpuno novom 

informatičkom okruženju. Znači, pored 

svih problema i odgovornosti, sudije 

su odlazile na česte edukacije i počele 

su da rade u novom informatičkom 

ambijentu. Nakon svega, mi danas 

imamo informatički obrazovane sudije, 

za razliku od mnogih drugih zemalja, čak 

i onih puno razvijenijih od nas. 

nn: U čemu se ogleda ta informatička 

obrazovanost sudija? 

teGeltIja: Vidite, da počnemo od 

onih najbanalnijih stvari, ogleda se 

počev od samog korištenja elektronske 

komunikacije. Sva pošta i komunikacija u 

sudu se danas odvijaju putem e-mailova, 

a otiđite u bilo koju drugu instituciju 

i vidjećete koliko ljudi uopšte koristi 

elektronski način komuniciranja. Da 

počnemo samo od toga da sudije rade 

u jednom sistemu koji se zove LCMS koji 

je zasnovan na Oracle bazi, a svako ko se 

iole razumije u platforme i baze shvatiće 

da to uopšte nije naivna baza, to je 

jedna ozbiljna baza podataka i jedna od 

najboljih platformi na svijetu. Znači da mi 

danas imamo sudije koje rade u jednom 

potpunom informatičkom okruženju, 

koristeći sve prednosti tog procesa. 

nn: S obzirom na to da je sve 

zasnovano na elektronskim bazama 

podataka, koliko je uopšte zaštićena 

baza od hakerskih upada? 

teGeltIja: Koliko znam ona je jako 

dobro zaštićena i mislim da još nismo 

imali nijedan hakerski upad u sistem. 

Tužbe logoraša na doradi 

nn: U kojoj fazi je rješavanje tužbi 

logoraša iz Federacije BiH protiv RS, 

a koje su u banjalučkom Osnovnom 

sudu? 

teGeltIja: Radi se o jako velikom broju 

predmeta, oko 10.000 parnica. Većina tih 

parnica koliko sam ja dobio informaciju 

od sudija, nisu zrele za suđenje, jer tužbe 

nisu bile dovoljno uređene. One su zatim 

vraćene strankama na doradu. Kako će 

se one završiti ja ne znam i to zavisi od 

stranaka u sporu.

Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu: 

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih 

sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima: 

- 111 sudija 

- 30 stručnih saradnika 

- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda 

- 49 državnih službenika 

- 344 namještenika 

- 15 pripravnika 

- 50 volontera 

- 17 uposlenih na ugovor o djelu 

U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih. 

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, tri Prekršajna 

odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1. 

februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. 

Dugoročni ciljevi Općinskog suda: 

Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme 

u Bosni i Hercegovini. 

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog 

suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu 

u realizaciji mnogih projekata: 

GTZ/SIDA/ADA 

Zemljišna administracija 

Web: www.zkk.ba 

IFC 

Projekat medijacije 

Web: www.ifc.org/pepse 

USAID JSDP 

web: www.jsdp.ewmi.ba 

Evropska unija 

Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP) 

www.canada-bih-jrp.org 

IRZ Foundation 

Web: www.irz.de

Tokom prvih Å¡est mjeseci 2010. godine u OpÄinskom sudu u ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Tokom prvih Å¡est mjeseci 2010. godine u OpÄinskom sudu u ...