OSS bilten 19.indd - OpÄinski sud u Sarajevu

Općinski sud u Sarajevu 

Oпћински суд у Сарајеву 

The Municipal court in Sarajevo 

Januar 2011. 

Izdanje br. 19 

Izvještaj sa CROBECO 

konferencije i ELRA generalne 

skupštine održanih u Briselu 

25. i 26.11. 2010. godine 

U 2010. godini Općinski sud u 

Sarajevu savladao kompletan 

priliv i smanjio zaostatak od 

115.363 neriješena predmeta

Izvještaj sa CROBECO 

konferencije i ELRA generalne 

skupštine održanih u Briselu 

25. i 26.11. 2010. god. 

Sve članice ELRA organizacije su zemlje 

EU, što čini dodatni korak na putu Bosne 

i Hercegovine prema EU. 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog 

suda u Sarajevu, je držao je kratke 

sastanke sa gospodinom Gabrielom 

Alonsom, predsjednikom ELRA-e i 

drugim članovima odbora direktora. 

Gospodin Salihović ih je upoznao sa 

naprecima u našem sudu kao i realizaciji 

projekta skeniranja starih zemljišnih 

knjiga koji se vrši u suradnji sa španskim 

zemljišnim uredom. Gospodin Gabriel 

Alonso i drugi članovi odbora su pružili 

punu podršku gospodinu Salihoviću 

u njegovom radu i čestitali mu na 

postignutim uspjesima. Također, ERLA 

Odbor direktora je izrazio želju da 

posjeti Općinski sud u Sarajevu u skorije 

vrijeme. Ovdje je potrebno naglasiti da 

su neke osobe iz vrha ELRA organizacije 

već posjetile Sud u sklopu španske 

zemljišne organizacije. 

Odbor direktora ELRA-e će uzeti u 

razmatranje prijedlog gospodina 

Salihovića za održavanje ELRA skupštine 

u BiH. 

Na XXII ELRA Generalnoj skupštini 

je govoreno o građanskom pravu i 

europskoj zemljišno-knjižnoj mreži. 

Pripremio 

Fikret Mehović, prevodilac 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, i Gabriel Alonso Landeta, predsjednik ELRA-e 

Prekogranični elektronski prijenos (u 

nastavku teksta CROBECO) je prva 

konferencija ovog tipa održana 

ikad. Konferenciju je organizovalo 

Evropsko zemljišnoknjižno udruženje 

(u nastavku teksta ELRA) u Briselu 25. 

11. 2010. god. Ovo je prva konferencija 

koja će se održavati svake godine u 

organizaciji ELRA-e. Cilj konferencije je 

olakšati kupovinu i prodaju nekretnina 

u zemljama Evropske unije (EU), a time 

i doprinijeti jačanju evropske ekonomije 

u ovim kriznim vremenima. 

Na početku konferencije predstavljen je 

način funkcioniranja CROBECO projekta, 

kao i različiti imovinski sistemi u EU. 

Konferenciji su prisustvovala poznata 

imena sa pravnih fakulteta širom EU. 

Početak projekta CROBECO je upriličen 

tokom konferencije time što je 

izvršena kupovina imovine građanina 

Nizozemske od građanina Španije 

elektronskim putem. Sistem se pokazao 

uspješnim. Potrebni papiri su poslani 

elektronskim putem preko notara u obje 

zemlje. Ovaj način kupovine i prodaje 

imovine će pojednostaviti i motivirati 

kupovinu i prodaju nepokretne imovine 

u zemljama EU. 

XII ELRA Generalna skupština je održana 

26. 11. 2010. godine u Briselu. Naša 

zemlja je prva sa ovih prostora koja je 

primljena u punopravno članstvo ELRE. 

02 www.oss.ba

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu i Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu predsjednika suda, u obilasku radionice Kampusa 

Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu dva 

puta posjetili Javnu ustanovu “Terapijska 

zajednica-Kampus” Kantona Sarajevo 

S 

ciljem bližeg upoznavanja 

načina na koji se izvršava mjera 

sigurnosti liječenja od ovisnosti, 

sudije Krivičnog odjeljenja Općinskog 

suda u Sarajevu posjetile su JU 

„Terapijsku zajednicu-Kampus“. Posjete 

su organizovane u dva navrata. Prva 

posjeta organizovana je 29.04.2010. 

godine i tom prilikom štićenike su 

obišli Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu, Aziz Babić, 

sekretar suda, Amela Huskić, tadašnja 

predsjednica Krivičnog odjeljenja suda, 

te Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu 

predsjednika suda. 

Druga posjeta organizovana je 

03.12.2010. godine, a u istoj su 

učestvovali Rozita Šimić, Amela Skrobo, 

Lejla Konjić i Emir Neradin, sudije 

krivičari Općinskog suda u Sarajevu, te 

Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu 

predsjednika suda. Cilj ovih posjeta 

bio je upoznavanje sudija sa načinom 

na koji se provodi terapija liječenja i 

resocijaliziranja ovisnika koji su često 

izvršioci i povratnici u vršenju krivičnih 

djela. 

Javna ustanova “Terapijska zajednica – 

Kampus“ Kantona Sarajevo ima za cilj 

rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim 

supstancama. Kampus je smješten u 

Rakovici kod Sarajeva. Objekti kojima 

trenutno raspolaže imaju ukupno 30 

mjesta i namijenjeni su za smještaj 

isključivo muških ovisnika. 

Pri izradi programa tretmana klijenata u 

Kampusu korištena su pozitivna iskustva 

drugih terapijskih zajednica iz svijeta, ali 

su uzete u obzir i specifičnosti društva u 

kojem je Kampus smješten. U Kampusu 

je razvijen model terapijske porodice 

u kojem su jasno definisane uloge i 

podijeljene odgovornosti. 

U Kampusu se organizuju različite 

radno-okupacione aktivnosti kako bi 

klijenti razvili radne navike i vještine koje 

će im koristiti po završetku tretmana. 

Okupacione aktivnosti se organizuju 

kako bi klijenti svoje slobodno vrijeme 

provodili na strukturisan način, a 

uključuju: sportske aktivnosti, čitanje, 

crtanje, rad na računaru, učenje stranih 

jezika i sl. 

Cjelokupni tretman oporavka klijenta 

traje pet godina i sastoji se od 

rezidencijalnog i nerezidencijalnog 

dijela. Rezidencijalni (obavezujući) dio 

tretmana traje 12 mjeseci i sastoji se od 

tri faze: 

- adaptacija (trajanje oko mjesec dana), 

- rehabilitacija (trajanje oko 3 mjeseca) i 

- resocijalizacija (trajanje oko 8 mjeseci). 

Nerezidencijalni (neobavezujući) dio 

www.oss.ba 

03

tretmana traje četiri godine i sastoji se 

iz: volontiranja, grupa za samopomoć, 

obrazovanje, traženje zaposlenja itd. 

Jedan od preduslova za početak 

tretmana u Kampusu je da klijent bude 

motivisan i spreman da pokrene proces 

promjena u svom životu. Klijent je 

aktivan učesnik u terapijskom procesu te 

nosi glavnu odgovornost za postizanje 

ličnog rasta i napretka u cilju smislenijeg 

i potpunijeg života. 

Kako bi se klijentu pomoglo da stekne 

uvid u svoje ranije ponašanje, načine 

razmišljanja i emocionalna stanja, 

organizuju se redovne individualne 

i grupne terapije sa psiholozima i 

socijalnim radnicima. Klijente koji nisu 

završili školu podstičemo da vanredno 

polažu ispite i steknu adekvatno 

stručno zvanje ili da se prekvalifikuju za 

zanimanja koja će im omogućiti da budu 

konkurentni na tržištu rada. Na taj način 

će osobe koje završe tretman u Kampusu 

imati više mogućnosti da se zaposle i 

postanu produktivni članovi društva. 

Nakon što osoba uspješno prođe faze 

adaptacije i rehabilitacije, uslijedit će 

resocijalizacija koja traje posljednjih 

osam mjeseci boravka u Kampusu. 

Ova faza je veoma bitna jer obuhvata 

poduzimanje mjera i stvaranje uslova 

za što uspješniji povratak oporavljenog 

klijenta u njegovu porodicu kako bi 

vodio zdrav i produktivan život. 

S obzirom da se klijent najčešće ponovno 

vraća u okruženje iz kojeg je bio izolovan, 

u ovoj fazi se mnogo radi na ponovnoj 

izgradnji odnosa sa članovima porodice 

Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu u obilasku Kampusa 

kako bi se uspostavila kvalitetna 

komunikacija koja će voditi boljim 

odnosima. Na taj način se porodica 

priprema za dolazak oporavljenog člana 

i uči se novim obrascima ponašanja, 

načinima razmišljanja, te uspostavlja 

nove vrijednosti i pravila koja su u skladu 

s onima kojima zajednica uči klijente. 

Da bi se klijent, po završetku tretmana, 

mogao što bolje uklopiti u društvo 

i postati njegov produktivan član 

neophodno je da posjeduje znanja, 

vještine i kvalifikacije koje će mu 

omogućiti da dobije posao. Stoga se u 

ovoj posljednjoj fazi formalnog tretmana 

klijenti podstiču da se doškoluju ili 

prekvalificiraju za zanimanja koja će im 

omogućiti zaposlenje. 

Izlaskom iz Kampusa klijent nastavlja 

primjenjivati znanja i vještine koje 

je stekao u Kampusu testirajući ih u 

svakodnevnom okruženju. Prakticiranje 

zdravog načina življenja postaje 

cjeloživotni zadatak za šta su temelji 

postavljeni tokom boravka i tretmana u 

Kampusu. 

Nakon obilaska Kampusa, Goran 

Salihović, predsjednik Općinskog 

suda u Sarajevu, istakao je da je „J.U. 

Terapijska zajednica – Kampus“ projekat 

koji daje sve ono što je potrebno njihovim 

štićenicima. Uslovi boravka i liječenja koje 

smo ovdje vidjeli ne zaostaju za evropskim 

standardima. Ovakav način i organizacija 

rada treba biti dobar primjer drugim 

institucijama ovakve ili slične namjene“. 

(Goran Salihović, predsjednik Općinskog 

suda u Sarajevu) 

„Oduševio me entuzijazam svih 

uposlenika, njihova istrajnost i volja u 

namjeri da pomognu mladim osobama 

koje su, u većini slučajeva, zbog spleta 

loših okolnosti postali ovisnici. Način rada, 

organizacija, smještaj i čitava okolina 

su u potpunosti prilagođeni ovisnicima 

i fascinantno je bilo vidjeti sve što su 

ovisnici napravili sami, vidjeti ih kako 

se druže, kako održavaju urednim sve 

prostorije u kojima borave. Zaista, rad ove 

ustanove je za svaku pohvalu i zaslužuje 

bezrezervnu podršku svih onih koji mogu 

pomoći u materijalnom, tehničkom i 

svakom drugom pogledu. 

(Lejla Konjić, sudija Krivičnog odjeljenja 

Općinskog suda u Sarajevu) 

Detalji posjete Kampusu 

04 www.oss.ba

Saradnja sarajevskog Općinskog suda sa 

pravosudnim institucijama u Pragu 

U 

okviru saradnje Općinskog 

suda u Sarajevu i ambasade 

Republike Češke, osim pomoći 

u opremanju i svečanom otvaranju 

Razvojno-edukativnog centra Suda, 

realizovan je i projekat uspostavljanja 

dugoročne saradnje Općinskog suda u 

Sarajevu sa pravosudnim institucijama 

u Pragu. U okviru pomenutog projekta 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog 

suda u sarajevu, posjetio je Okružni sud 

u Pragu gdje je sa Janom Svacekom, 

predsjednikom praškog suda, 

razgovarao o sličnostima i razlikama u 

pravosudnim sistemima BiH i Republike 

Češke, problemima sa kojima se isti 

suočavaju, o poziciji sudova te statusu 

i položaju sudija u društvu. Prilikom 

razgovora konstatovano je da postoji 

mnogo dodirnih tačaka. U vezi s tim 

bi bilo značajno razmjenjivati iskustva 

vodeći računa o već utvrđenim 

evropskim standardima. 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, i Jan Svacek, predsjednik suda u Pragu 

Prilikom susreta dogovoreno je da 

se uspostavi trajna saradnja u smislu 

razmjene iskustava između ova dva suda. 

Predsjednik Salihović se također susreo 

i sa Janom Vyklicky, predsjednikom 

Udruženja sudija u Republici Češkoj, 

koji je ujedno član Izvršnog vijeća 

Međunarodne asocijacije sudija. Tema 

razgovora bio je položaj sudija u Bosni i 

Hercegovini te moguća rješenja kako bi 

se popravio status bh. sudija, a u skladu 

sa evropskim standardima. 

Nathan Petterson, stalni pravni 

savjetnik Ministarstva pravde 

SAD-a, posjetio Općinski sud u 

Sarajevu 

Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu, 

primio je u posjetu 26.10.2010. 

godine gospodina Nathana Pettersona, 

stalnog pravnog savjetnika Ministarstva 

pravde SAD, Ureda za razvoj, pomoć i 

edukaciju tužilaštava u prekomorskim 

zemljama OPDAT, koji je polovinom jula 

2010. godine preuzeo dužnosti gospođe 

Barbare Carlin u Ambasadi SAD-a u 

Sarajevu. 

Prilikom susreta sa gospodinom 

Pettersonom održan je sastanak na 

kojem je predsjednik Salihović ukratko 

predstavio historijat suda te nadležnosti i 

organizacija rada. Predsjednik je naglasio 

važnost dosadašnje saradnje ovog 

suda sa OPDAT-om, U.S. Department 

of Justice, kao veoma značajne u 

smislu pružanja podrške kako ovom 

sudu tako i cjelokupnom pravosuđu u 

Bosni i Hercegovini. Naročito je istakao 

saradnju sa gospođom Carlin koja 

se svojim znanjem, organizacijskim 

sposobnostima i nesebičnim zalaganjem 

lično se angažovala za realizaciju 

nekoliko projekata u Općinskom sudu 

u Sarajevu. Gospodin Petterson se 

također zahvalio na dosadašnjoj saradnji 

Detalji posjete 

i iskazao spremnost za nastavak iste te 

obećao podršku, a sve u cilju jačanja 

vladavine prava u BiH. 

www.oss.ba 

05

Predstavljen projekat 

“Medijacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa 

i oblasti diskriminacije” 

šire primjene ovog metoda u krivičnim, 

odnosno predmetima iz oblasti 

maloljetničkog pravosuđa. 

Detalji sa održanog skupa 

Medijacija u oblasti 

maloljetničkog pravosuđa 

i oblasti diskriminacije, 

novi projekt Udruženja medijatora u 

Bosni i Hercegovini, predstavljena je 

13.12.2010. god. na prigodnom skupu 

u Sarajevu. Kako je u uvodnom dijelu 

skupa istaknuo Aleksandar Živanović, 

v. d. izvršnog direktora Udruženja 

medijatora u BiH, uvođenje medijacije 

u oblast maloljetničkog prestupništva 

propraćeno je uspostavom određenog 

zakonskog okvira u BiH. Po njegovim 

riječima, putem medijacije, kao načina 

mirnog rješavanja sporova, već su 

uspješno razriješena tri predmeta 

maloljetničkog prestupništva u kojima 

se radilo o lakšim krivičnim djelima, a što 

je inicirano od Osnovnog suda u Banjoj 

Luci. 

Sudionike prezentacije pozdravio je 

predsjednik Općinskog suda Sarajevo i 

bivši predsjednik Udruženja medijatora 

u BiH Goran Salihović, podsjećajući da 

je u sklopu Suda na čijem je čelu dosad 

predloženo 730 medijacija u privrednim 

sporovima, od čega je sporazumno 

riješeno 60 posto i time “oslobođeno” 

40 miliona KM. Naveo je da sporazum 

postignut putem medijacije ima snagu 

izvršne isprave, te ukazao na potrebu 

Iskustva primjene medijacije u više 

evropskih zemalja pokazala su da 

medijacija u krivičnom postupku 

prema maloljetnicima može podržati 

obeštećenje žrtve i rehabilitaciju 

počinitelja, afirmirati osjećaj 

odgovornosti i potrebu za nadoknadom 

pričinjene štete, te dugoročno smanjiti 

broj povratnika u činjenju krivičnih 

djela (recidivizam). Institut medijacije u 

oblasti maloljetničkog prestupništva ne 

insistira, kako je rečeno, na formalnom 

postupku i sankciji, nego omogućava 

da se putem razgovora done do rješenja 

spora, u što se uključuju agensi i 

institucije šire društvene zajednice, kako 

bi se izbjegla stigmatizacija i olakšala 

socijalna reintegracija maloljetnih 

delinkvenata. 

Kada je riječ o primjeni medijacije 

u oblasti diskriminacije, Zakonom o 

zabrani diskriminacije u BiH definirano 

je da ombudsman BiH može uputiti 

određeni predmet na rješavanje putem 

medijacije. Inače, spomenuti projekt 

realizira se uz finansijsku potporu OSCE-a 

i rezultirat će određenim preporukama i 

zakonskim rješenjima, te umrežavanjem 

određenih nevladinih i pravosudnih 

institucija kao koracima u borbi 

protiv maloljetničkog prestupništva i 

diskriminacije. 

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SUDSKIH 

ODJELJENJA OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU 

OD UKUPNO 843.347 NERIJEŠENIH PREDMETA NA KRAJU 2010. GODINE, 

786.622 ILI 93,27% ČINE KOMUNALNI PREDMETI, DOK JE 56.725 ILI 

6,73% STRUKTURNIH PREDMETA. 

Na početku 2010. godine u 

Općinskom sudu u Sarajevu bilo je 

958.710 neriješenih predmeta iz 

prethodnih godina. Tokom izvještajnog 

perioda primljeno je 181.422 novih 

predmeta tako da je ukupno u radu bilo 

1.140.132 neriješenih predmeta. Od tog 

broja riješeno je 296.785 predmeta dok 

je neriješeno ostalo 843.347 predmeta. 

Iz izvještaja je vidljivo da je savladan 

ukupan priliv. Ostvarena norma na noviu 

suda za 2010. godinu iznosi 191,26%. 

Od ukupno 843.347 neriješenih 

predmeta na kraju 2010. Godine, 786.622 

ili 93,27% čine komunalni predmeti, dok 

je 56.725 ili 6,73% strukturnih predmeta. 

06 www.oss.ba

Šalter sala Općinskog suda u Sarajevu 

Parnično odjeljenje 

Ostvarena norma 121,50% 

Parnično odjeljenje Općinskog suda 

u Sarajevu zaduženo je predmetima 

iz građansko-pravne oblasti i radnog 

prava i u njemu rade 32 suca (jedna 

sutkinja u 2010. godini nalazila se na 

porodiljskom odsustvu). Prema odluci 

predsjednika suda o novoj raspodjeli 

predmeta od 01.10.2010. godine, sedam 

sudija ovog odjeljenja zadužuje se 

isključivo predmetima iz radnog prava. 

Realizacijom ove mjere, doprinijet će 

se efikasnosti i ujednačavanju sudske 

prakse u ovoj oblasti. 

Na početku 2010. godine broj 

neriješenih predmeta u ovom odjeljenju 

iznosio je 8.665 predmeta, od čega 5.065 

predmeta iz građansko-pravne oblasti, 

3.560 predmeta iz oblasti radnog 

prava i 40 predmeta porodičnog prava. 

Tokom izvještajnog perioda primljeno je 

ukupno 7.722 nova predmeta, od čega 

5.474 predmeta iz građansko-pravne 

oblasti i 2.448 predmeta radnog prava 

tako da je ukupan broj predmeta u radu 

iznosio 16.387 ili 5.808 predmeta radnih 

sporova i 10.539 predmeta građanskopravne 

oblasti te 40 predmeta 

porodičnih sporova. 

U toku 2010. godine riješeno je 5.863 

predmeta iz građansko-pravne oblasti, 

1.880 predmeta iz oblasti radnih 

sporova, šest predmeta porodičnih 

sporova ili ukupno 7.749 predmeta. 

Ukupno neriješenih predmeta na kraju 

2010. godine u ovom odjeljenju ostalo 

je 8.638, od čega 4.676 predmeta 

građansko-pravne oblasti, 3.928 

predmeta iz oblasti radnih sporova i 

34 porodična spora. Ostvarena norma 

odjeljenja u izvještajnom periodu iznosi 

121,50%. 

Iz prikazanih podataka je vidljivo da 

su sudije ovog odjeljenja savladale 

tekući priliv i smanjile zaostatke u broju 

neriješenih predmeta, a što je rezultat 

izuzetnih napora u savladavanju i 

prebačaju propisane norme. Posebna 

pažnja posvećena je radu starih i zaostalih 

predmeta. U vezi sa tim je izvršen 

popis starih i zaostalih predmeta te su 

svi prema procesnim mogućnostima 

stavljeni u fazu rada. U toku je izrada 

plana i programa rješavanja starih 

predmeta, a prema uputstvu i naredbi 

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća 

BiH. Na redovnim sastancima odjeljenja 

razmatraju se mjesečni izvještaji o radu 

predmeta, sudska praksa, kao i tekući 

problemi u radu odjeljenja. 

Porodično odjeljenje 


U Porodičnom odjeljenju Općinskog 

suda u Sarajevu radi četvero sudija 

koje sude u predmetima iz porodičnopravne 

oblasti. Ovo odjeljenje je na 

početku 2008. godine imalo u radu 

2.181 neriješen predmet, zaprimilo 910, 

u radu imalo ukupno 3.091. Od tog broja 

je riješeno 1.502, a neriješenih ostalo 

1.533 predmeta. 

Na početku 2009. godine ovo odjeljenje 

je imalo 1.533 neriješena predmeta. 

Tokom godine priliv je iznosio ukupno 

958 novih predmeta tako da je u radu 

bio 2.491 predmet. Od tog broja riješeno 

je 2.491, dok je neriješenih ostalo 895. 

Na početku 2010. godine bilo je ukupno 

895 neriješenih predmeta. Tokom 

izvještajnog perioda zaprimljeno je 997 

novih tako da je u radu ukupno bilo 

1.892. Od tog broja riješeno je 1.069, dok 

je neriješenih ostalo 893 predmeta. 

S obzirom da se rad sudije, između 

ostalog, prati putem brojki koje se 

odnose na kvantitet i kvalitet urađenih 

predmeta, treba naglasiti da privremene 

mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj 

urađenih odluka (normu), a postupak 

za donošenje tih odluka je hitan jer 

se radi o rokovima od tri, osam dana. 

Takve odluke imaju apsolutni prioritet 

u odnosu na druge predmete i iziskuju 

ponekad više vremena od redovnog 

postupka po tužbi tako da je sudija u 

jednom predmetu donio čak tri mjere 

osiguranja i jednu privremenu mjeru. 

Pored rada na izradi odluka, vođenja 

ročišta, praćenja zakona i literature, 

sudije su imale niz važnih i neophodnih 

aktivnosti u toku 2010 godine. Sudije 

su bile mentori sudskim pripravnicima 

i volonterima, prisustvovale su nizu 

neophodnih sastanaka kao što su 

sastanci Tima za upravljanje promjenama 

Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog 

suda u Banjoj Luci, sastanci Porodičnog 

odjeljenja, seminari organizovan od 

strane Centra za edukaciju sudija i 

www.oss.ba 

07

tužilaca FBiH, seminari za edukaciju 

edukatora, koji su sastavni dio njihovog 

stručnog usavršavanja. U okviru 

obavezne edukacije Centar za edukaciju 

sudija i tužilaca FBiH organizovao je u 

Sarajevu seminar na temu „Porodični 

sporovi sa međunarodnim elementom“, 

gdje su kao edukatori bile sudije 

Porodičnog odjeljenja sarajevskog 

Općinskog suda. 

Tokom 2010. godine sudije ovog 

odjeljenja su prisustvovale i sastancima, 

okruglim stolovima i te dale svoje 

učešće u radu Udruženja žena sutkinja 

BiH koje je dio međunarodnog 

Udruženja žena sutkinja. Također su 

imale sastanke sa J.U Kantonalnim 

centrom za socijlni rad Kantona 

Sarajevo gdje su prepoznale neka nova 

i važna pitanja za dalju saradnju, kao 

što su pitanja međunarodne saradanje 

sudova i centara s posebnim osvrtom 

na međunarodne konvencije iz oblasti 

Porodičnog prava koje se odnose na 

otmicu djece, izdržavanje djece, smještaj 

i kontaktiranje djece sa roditeljem sa 

kojim djeca ne žive, a kada se recimo 

jedan od roditelja nalazi u inostranstvu 

kao državljanin druge države ili bh. 

državljanin koji ima privremeni boravak 

u inostranstvu. 

Porodično odjeljenje održava sastanke 

radi informisanja, razmatranja i 

analiziranja važnih pitanja kao što je 

sudska praksa, izmjene i dopune zakona, 

izvještaji o radu, mjesečni, polugodišnji i 

godišnji, a što je doprinijelo efikasnijem 

i kvalitetnijem radu i prepoznavanju 

novih pitanja koje se nameću kroz 

praksu u ovoj oblasti. 

Specijalizovano Porodično odjeljenje 

dalo je odlične rezultate s obzirom 

na stručnost, višegodišnje iskustvo 

sudija, tako da je veliki broj predmeta 

okončan pravosnažnim presudama 

i time se enormno smanjio broj 

predmeta u prvostepenom postupku, a 

samim tim istovremeno smanjio se broj 

drugostepenih postupaka po žalbi. 

Privredno odjeljenje 


U Privrednom odjeljenju ovog suda radi 

11 sudija. Deset sudija sudi u privrednim 

sporovima (Ps), a jedan sudija vodi 

postupke stečaja i likvidacije (St, L). 

Sudije koje sude privredne sporove u 

svojim referatima su u toku godine imali 

i predmeta sporova male vrijednosti 

(Mals). Tokom godine još jedan sudija je 

Denis Kurtović, sudija Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu 

zadužen sa određenim brojem predmeta 

stečaja i likvidacije. 

Radi jasnog i lakšeg prikaza rezultata 

rada ovog odjeljenja iznijet ćemo 

brojčano stanje neriješenih predmeta na 

početku 2010. godine, broj primljenih 

predmeta u toku godine, broj riješenih 

i neriješenih predmeta na kraju godine. 

Na dan 01.01.2010. godine, prema 

podacima u pisarni, stanje broja 

neriješenih predmeta je bilo: 

– Ps-2491; 

– St-45; 

– L-296; 

U periodu od 01.01.2010. godine do 

31.12.2010. godine, zaprimljeno je 

predmeta: 

– Ps-2197; 

– St-29; 

– L-214; 

U izvještajnom periodu od 01.01.2010. 

do 31.12.2010. godine, riješeno je 

predmeta: 

– Ps-2342; 

– St-28; 

– L-159; 

Na dan 31.12.2010. godine, broj 

neriješenih predmeta je slijedeći: 

– Ps-2364; 

– St-46; 

– L-351; 

Pored navedenog u toku godine sudije 

ovog odjeljenja su riješili i 748 predmeta 

sporova male vrijednosti (Mals). Ukupna 

norma na nivou odjeljenja je 141,12%. 

Prema izvještajima postupajućih sudija 

svi predmeti koje je bilo moguće zakazati 

u skladu sa Zakonom o parničnom 

postupku, zakazani su. U toku 2010. 

godine dat je akcenat na rješavanje 

starih predmeta, tako da je broj starih 

neriješenih predmeta veoma smanjen. 

Gledajući pokazatelje neriješenih 

predmeta na početku i na kraju prošle 

godine, broj Ps predmeta se smanjio 

za 127. Broj predmeta likvidacije se 

povećao iz razloga povećanog priliva 

pa je iz tog razloga jedan broj predmeta 

zadužio drugi sudija kako bi se i na ovom 

referatu uspjelo umanjiti broj predmeta 

i ovladati prilivom. U cjelini gledajući 

referat je potpuno ažuran. 

Pored navedenog napominje se da su 

tokom 2010. godine iz ovog odjeljenja 

u druge sudove otišli troje sudija. Iz tog 

razloga je odjeljenje radilo više mjeseci 

sa manjim brojem izvršilaca, što je uticalo 

na broj riješenih predmeta i u svakom 

slučaju bi broj neriješenih predmeta bio 

znatno manji da nije bilo ove situacije. 

Trenutno u odjeljenju rade svih 11 sudija 

koji su određeni kao izvršioci u ovom 

odjeljenju. 

Krivično odjeljenje 


Krivično odjeljenje Općinskog suda u 

Sarajevu je u u izvještajnom periodu 

radilo sa 13 sudija, plus predsjednik 

suda kao sudija u krivičnim predmetima, 

a radi pomoći odjeljenju u rješavanju 

krivičnih predmeta. 

Krivično odjeljenje je na početku 2010. 

godine imalo ukupno neriješenih 2.549 

predmeta. Tokom izvještajnog perioda 

priliv je iznosio 6.759 predmeta te je 

ukupno bilo u radu 9.308 predmeta. Od 

toga broja riješeno je 7.069 predmeta, 

tako da je na kraju 2010. godine ostalo 

neriješeno 2.239 predmeta. 

08 www.oss.ba

predmeta gdje su određena izvršenja i 

predmeti iskazani završenim, a ista nisu 

provedena i nije naplaćeno određeno 

novčano potraživanje. 

U Izvršnom odjeljenju sa decembrom 

2010. Godine radi 24 sudija, ali zbog 

velikog priliva predmeta sudije su i dalje 

zadužene većim brojem predmeta i to u 

prosjeku sudije imaju od 800 do 1.350 

strukturnih predmeta u referatu tako 

da još uvijek rješavanje predmeta u 

izvršnom postupku dugo traje. 

Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu u posjeti Kampusu 

Vanparnično odjeljenje 


U „čistom“ K referatu na početku 

2010. godine bilo je 1.570 neriješenih 

predmeta, u toku godine primljeno je 

2.195 predmeta tako da je ukupno bilo u 

radu 3.765 predmeta. Tokom iste godine 

ukupno je riješeno 2.247 predmeta, a 

ostalo je neriješeno 1.518 predmeta. 

Ovo odjeljenje je uz učešće predsjednika 

suda nakon dužeg perioda savladalo 

priliv kako u K referatu, tako i u ukupnim 

predmetima Krivičnog odjeljenja. 

Ostvarena norma za period 01.01.2010. 

godine do 31.12.2010 godine iznosi 

205,84%. 

Referat Izvršenje krivične sankcije na 

početku godine brojao je 388 neriješenih 

predmeta. U toku godine zaprimljeno 

je 409 predmeta pa je ukupno u radu 

bilo 797 predmeta. Nakon riješenih 514 

predmeta na kraju izvještajnog perioda 

na IKS referatu je ostalo 283 neriješenih 

predmeta. 

Na referatu Izvršenje krivične sankcije 

Općinskog suda u Sarajevu angažovana 

su dva IKS referenta koji su uveliko 

savladali priliv predmeta i u odnosu 

na prethodnu godinu umanjili broj 

predmeta u referatu za 105 predmeta 

što je značajan rezultat obzirom na 

konstantni nedostatak smještajnih 

kapaciteta u kazneno popravnim 

ustanovama u Federaciji Bosne i 

Hercegovine. 

Izvršno odjeljenje 


U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda 

u Sarajevu u 2010. godini radilo je 23 

sudija. Ovo odjeljenje je tokom 2010. 

godine ukupno zaprimilo 11.089 

predmeta tako da je u rješavanju bilo 

33.765 strukturnih predmeta i 29.735 

predmeta gdje je prijedlog podnesen od 

strane RTV FBiH, tj. ukupno u rješavanju 

je bilo 6.500 predmeta. 

U izvještajnom periodu ukupno je 

riješeno 35.792 predmeta, od čega 

12.451 strukturnih i 23.341 predmet 

gdje je podnosilac prijedloga RTV FBiH. 

Ostvarena norma odjeljenja je 147,31%. 

Na kraju izvještajnog perioda u ovom 

odjeljenju je ostalo neriješeno 21.314 

strukturni predmeta i 6.394 RTV FBiH 

predmeta ili ukupno 27.708 predmeta. 

U ovom odjeljenju svi predmeti koji nisu 

iskazani završenim, kao i predmeti gdje 

je podnosilac prijedloga RTV FBiH, a 

gdje nije određeno izvršenje, uneseni 

su u CMS. 

Na osnovu brojčanih pokazatelja može 

se zaključiti da su sudije u Izvršnom 

odjeljenju riješile zaprimljene predmete 

u toku godine, odnosno savladale 

godišnji priliv kao i određeni broj starih 

i zaostalih predmeta. 

Također, na osnovu prethodno 

navedenih brojčanih pokazatelja, 

vidljivo je da je priliv predmeta enorman, 

da je i dalje u ovom odjeljenju, bez 

obzira na uložene napore i ostvarenu 

visoku normu riješenih predmeta, 

veliki broj neriješenih predmeta zbog 

čega postupak dugo traje, a koji mora 

shodno Zakonu o izvršnom postupku, 

biti brz i efikasan. 

Bitno je istaći da je u decembru mjesecu 

u ovo odjeljenje raspoređen još jedan 

sudija koji radi samo predmete gdje 

je tražilac izvršenja RTV Federacije 

BiH. Navedeno iz razloga jer je u 

CMS uneseno 6.394 predmeta koji 

nisu iskazani završeni, a koji prijedlozi 

su podneseni u toku 2006. godine. 

Međutim, u Izvršnom odjeljenju ima iz 

2002. godine 175 predmeta, iz 2003. 

Gine 506 predmeta i iz 2004. oko 10.792. 

U Vanparničnom odjeljenju ovog 

suda na početku 2010. godine je bio 

3.861 neriješen predmet, od čega 517 

V predmeta, 3.339 O predmeta te pet 

Pom predmeta. Tokom 2010. godine 

primljeno je 7.921 novih predmeta i 

to 1.222 V, 6.644 O i 55 Pom predmeta, 

tako da je ukupno u radu bilo 11.782 

predmeta (1.739 V, 9.983 O i 60 Pom 

predmeta). 

Od ukupnog broja predmeta, tokom 

2010. godine je riješeno 7.397 i to 

1.300 V, 6.065 O i 32 Pom predmeta te 

je na kraju izvještajnog perioda ostalo 

neriješeno 4.385 predmeta, od čega 439 

V, 3.918 O i 28 Pom predmeta. 

Ukupna norma odjeljenja za 2010. 

godinu iznosi 150,25%, što je izvrstan 

rezultat odjeljenja i pored činjenice 

da su u odjeljenju raspoređeni novi 

stručni saradnici, osim Adia Isakovića 

koji je postigao odlične rezultate kako u 

rješavanju predmeta tako i u organizaciji 

nekih od poslova na odjeljenju. 

Jedan od prioritetnih zadataka 

Vanparničnog odjeljenja tokom 2010. 

godine je bilo rješavanje starih zaostalih 

predmeta od kojih je veliki procenat u 

prekidu i ostalo ih je neriješeno 33,58% 

(podatak sa mjesecom oktobrom 

2010. godine). Ova vrsta predmeta je 

rađena na osnovu plana rješavanja strih 

predmeta u koju svrhu su se petkom 

održavali i sastanci stručnih saradnika 

na odjeljenju, rukovođeni stručnim 

saradnikom Adiem Isakovićem, a po 

potrebi i sa predsjednikom odjeljenja 

sve u svrhu rješavanja zaostalih starih 

predmeta. 

U 2009. godini je primljeno 5.263 

predmeta, a u 2010. godini 7.921, 

predmet te je vidljivo da je došlo do 

znatnog povećanja broja primljenih 

www.oss.ba 

09

predmeta. I pored ovog podatka, kao 

naprijed navedenog o raspoređenosti 

novih stručnih saradnika, rezultati 

rada, odnosno ostvarena norma ovog 

odjeljenja, u 2009. godini je bila 127,32%, 

a u 2010. 150,25%. 

Prekršajna odjeljenja 


U 2010. godini prekršajna odjeljenja 

ovog suda ukupno su imala u radu 21.479 

predmeta te je od tog broja riješeno 

12.279 predmeta dok je ostalo u radu 

9.200 predmeta. Ostvarena je prosječna 

sudijska norma u iznosu od 134,11% 

iz čega proizlazi da je ista uvećana za 

20% u odnosu na 2009. godinu. U radu 

je učestvovalo ukupno 18 sudija te je 

pored toga značajno napomenuti da 

je priliv predmeta u ovom izvještajnom 

periodu savladan. 

Sa drugostepenog suda vraćeno je 

510 žalbi. Od toga broja potvrđeno je i 

pozitivno preinačeno 483 predmeta (460 

potvrđeno i 23 pozitivno preinačeno), 

27 ukinutih predmeta, iz čega proizlazi 

da je udio potvrđenih odluka izražen u 

procentima 94,7%, a što nedvosmisleno 

dovodi do zaključka da se radilo o 

izuzetno visokom kvalitetu rada sudija u 

proteklom izvještajnom periodu. 

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu 

od 2.973.850 KM naplaćeno je ukupno 

1.879.510,00 KM, od toga je 191.830,00 

KM prihod Kantona, 254.370,00 je prihod 

Federacije BiH i 1.433.310 KM je prihod 

Države BiH, dok je na ime troškova 

prekršajnog postupka ukupno uplaćeno 

242.636,23 KM što je povećanje u iznosu 

od 58.443,10 u odnosu na 2009. godinu. 

Ukupno je oduzeto imovinske koristi 

putem izrečenih zaštitnih mjera za 

prekršaje iz oblasti carina u novčanom 

iznosu oko 279.473 KM i to u 98 predmeta 

te su oduzeti predmeti predati na 

prodaju i uništenje nadležnim organima 

Uprave za indirektno oporezivanje – 

Odsjek za carine, regionalni Centar 

Sarajevo. 

U toku izvještajnog perioda od strane 

prekršajnih odjeljenja izdato je ukupno 

15.451 uvjerenja iz oblasti prekršaja, 

za što je naplaćeno takse u iznosu od 

225.615,00 KM. 

Za posebne rezultate u ovom periodu 

istakli su se: 

Bajrović Almasa - Viši referent, sudski 

asistent, Hajdarbašić Fada - Viši 

referent, sudski asistent, Bajrović Dika- 

Koordinator za prijepis za poreze i carine, 

Srnja Nerma - Viši referent za prekršajne 

upisnike, Avdukić Nihada – Viši referent 

izvršenja prekršajnih sankcija i Kreho 

Edin – šef Prekršajne pisarnice. 

Odjeljenje registra 

za upis pravnih lica 

Ostvarena norma 177% 

Na dan 01.01.2010 godine u ovom 

sudskom odjeljenju bio je 581 

nezavršen predmet, dok je priliv za 12 

mjeseci iznosio 3.741 predmet (što je 

za šest predmeta manje u odnosu na 

isti izvještajni period iz 2009. godine, 

tako da je ukupno u radu bilo 4.322 

predmeta. Tokom izvještajnog perioda 

riješen je 3.961 predmet. Skraćivanjem 

navedenog roka, zaostatak na kraju 

izvještajnog perioda sveden na svega 

361 neriješen predmet, a što je u odnosu 

na izvještajni period iz 2009. godine 

manje za 220 predmeta. Ovo je ujedno 

i najmanji broj neriješenih predmeta 

otkad jer Registar poslovnih subjekata 

preuzet od strane Kantonalnog suda u 

Sarajevu (na početku 1997. godine bilo 

je 762 neriješena, a 1998. godine 876 

neriješenih predmeta). 

Također, bitno je istaći da je smanjen 

broj dana potrebnih za upis osnivanja 

u predmetima u kojima je stranka 

morala postupiti po zaključku Suda 

radi otklanjanja nedostataka u prijavi, a 

u odnosu na izvještajni period iz 2009. 

godine, i to sa 15,17 na 10,49 dana, što je 

do sada najkraći rok rješavanja predmeta 

po zaključcima od početka vođenja 

Glavne knjige registra u elektronskom 

obliku. 

Za upis osnivanja po urednim prijavama 

u odnosu na isti izvještajni period iz 

2009. godine upisano je 263 subjekata, 

što je više za 79 novoosnovanih subjekta 

Šalter-sala Odjeljenja registra za upis pravnih lica 

koji su registrovani u roku od 2,67 dana 

i koji rok je kraći jer je iznosio 2,89 dana. 

Ovo znači da po urednim prijavama 

rok za registraciju osnivanja subjekata 

upisa je kraći za nešto više od dva dana 

od propisanog zakonskog roka. Kada 

bi se iz ovog roka isključio podatak 

od 1,33 dana koliko je bilo potrebno 

za dobivanje poreskog broja, rok za 

registraciju novoosnovanog subjekta po 

urednoj prijavi kod ovog suda iznosio 

bi iznosio manje od dva dana. U okviru 

ukupnog broja riješenih predmeta bilo 

je i 12 predmeta upisa političkih stranaka 

koji se vodi u upisniku pod oznakom F1, 

a svi predmeti su riješeni. 

Uspjeh je primjetan i u radu ovog 

odjeljenja u segmentu izdavanja izvoda, 

potvrdi i uvjerenja od strane pisarnice, 

u kojem je referatu pod nadzorom 

rukovodioca službe također došlo do 

smanjenja zaostataka i skraćenja roka 

za izdavanje istih, a na šta ukazuju 

statistički podaci na RegZ referatu gdje 

je na početku izvještajnog perioda bilo 

299 predmeta, u toku perioda primljeno 

je 6.380 predmeta, što je ukupno 

u radu bilo 6679 predmeta. Od tog 

broja riješeno je 6.594 dok je ostalo 85 

neriješenih. Na ovaj način su zaostaci 

smanjeni za 214 predmeta u odnosu 

na početak izvještajnog perioda, a u 

odnosu na isti izvještajni period 2009. 

godine smanjeni su za 407 predmeta. 

Od ukupno 38 predmeta vraćenih po 

postupku rješavanja po žalbi, 25 odluka 

suda je potvrđeno, 13 odluka je ukinuto, 

tako da je procenat potvrđenih odluka 

65,8% što je za 15,2% više potvrđenih 

odluka u odnosu na prvo polugodište 

2010 godine, a što je manji procenat 

ukupno potvrđenih u odnosu na isti 

izvještajni period iz 2009. godine. Ovakav 

rezultat je posljedica većeg angažmana 

u rješavanju starih predmeta i postizanja 

što kraćih rokova u rješavanju prijava kao 

10 www.oss.ba

i smanjenju broja zaostalih predmeta, 

odnosno prebacivanjem težišta na 

kvantitet rada u cilju ažuriranja ovog 

referata u smanjenju broja predmeta u 

narednom periodu postići će se i kvalitet 

rada, a na što već i ukazuje podatak 

većeg broja potvrđenih odluka u odnosu 

na polugodište 2010. godine. 

Ostvaren je i prebačaj u realizaciji plana 

rješavanja starih predmeta (starijih 

od šest mjeseci) jer je broj takvih 

neriješenih predmeta 52, što je manje za 

43 predmeta u odnosu na šestomjesečni 

izvještaj iz ovog perioda, odnosno za 48 

predmeta manje nego u 2009. godini. 

Poduzete su i aktivnosti na rješavanju 

starih predmeta te je u toku analiza 

istih kao i donošenje plana njihovog 

rješavanja. 

Tokom navedenog izvještajnog perioda 

ostvarena norma u odjeljenju u 

odjeljenju iznosi 177% što je više za 30% 

u odnosu na ranije izvještajne periode 

i što ukazuje na dodatne napore u cilju 

ažuriranja registra poslovnih subjekata. 

Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu 

ovog odjeljenja i smanjenju ukupnog 

broja neriješenih predmeta, kao i u 

rješavanju starih predmeta, treba istaći i 

uporedne podatke o broju predmeta u 

drugim sudovima na području FBiH: 

- Ukupno zaprimljenih prijava za upis 

u Registar poslovnih subjekata u FBiH 

u ovom periodu bilo je 13.230 (za 

svih 10 registarskih sudova), od čega 

je kod ovog suda zaprimljeno čak 

7.134, što znači da je gotovo 53,9% od 

ukupno zaprimljenog broja predmeta 

zaprimljeno u Općinskom sudu u 

Sarajevu; 

- Ukupno je registrovano u Federaciji 

BiH 1.398 poslovnih subjekata, od čega 

kod ovog suda 510, odnosno 36,48% od 

ukupno registrovanih kod ovog suda; 

Bitno je istaknuti i podatak da je ovaj 

sud zajedno sa učešćem predstavnika 

registarskih sudova iz RS, Brčko Distrikta 

i Federacije BIH jedan od nosilaca 

inicijative i aktivnosti za kreiranje WEB 

stranice Registra u elektronskom obliku 

čime bi se podaci iz Registra u cijelosti 

učinili transparentnim i dostupnim za 

javnost i uopšte njegove korisnike, a 

koje aktivnosti su privedene kraju i za 

očekivati je da se na taj način uspostavi 

registar kakav je ustanovljen Zakonom, 

a u narednom periodu. 

Zemljišnoknjižno odjeljenje 


Na dan 01.01.2010 godine u ZK 

odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu 

bilo je 985 neriješenih predmeta, od 

čega: 

– U KPU 302 

– U elektronskoj ZK 683 

Tokom izvještajnog perioda zaprimljeno 

je ukupno 28.029 predmeta tako da je u 

radu bilo 29.014 predmeta. Od tog broja 

urađeno je 28.687 predmeta tako da je 

na dan 31.12.2010. godine ostalo 327 

neriješenih predmeta i to: 

– U KPU uredu 100 neriješenih 

predmeta, 

– U elektronskoj ZK 227 neriješenih 

predmeta. 

Tokom izvještajnog perioda uređeno je 

5.839 raznih zamolnica (Rz) i to: 

– 2.912 izvodaka sa historijatom i 

– 73.655 izvodaka 

U ZK uredu je uposleno : 

– 1 šef 

– 33 ZK referenata, 

– 2 daktilografa, 

– 2 referenta za otpremu pošte i 

arhiviranje predmeta, 

– 5 volontera 

Zaključno sa 31.12.2010 godine u 

elektronskoj formi je 226.664 uložaka. 

U 2010. godini je zaprimljeno 319 

predmeta u kojima je uložen pravni 

lijek. Sa Kantonalnog suda u Sarajevu 

je dostavljeno ukupno 109 Gž odluka, 

od toga 88 potvrđenih odluka ( ili 80,7% 

), pet preinačenih odluka (ili 4,6 %) i 16 

ukinutih odluka (ili 14,7%). 

Šalter-sala Zk odjeljenja 

Odjeljenje za rješavanje 

sporova male vrijednosti 


Odjeljenje za sporove male vrijednosti 

se sastoji od Mal i Mals odjeljenja na 

kojem zaključno sa 31.12.2010. godine 

raspoređeno 14 stručnih saradnika, od 

toga na Mals odjeljenju šest, a na Mal 

odjeljenju 8 stručnih saradnika. 

Na početku izvještajnog perioda broj 

neriješenih predmeta na Mals odjeljenju 

je iznosio 8.343, u toku izvještajnog 

perioda je primljeno 5.150 predmeta, u 

istom je riješeno 5.728 predmeta, iz čega 

proizlazi da je u potpunosti savladan 

priliv, a uz to smanjen broj neriješenih 

predmeta za 578 predmeta. 

Na početku izvještajnog perioda broj 

neriješenih predmeta na Mal odjeljenju 

je iznosio 120.705, u toku izvještajnog 

perioda je primljeno 16.337, a u istom 

riješeno 10.674 predmeta. Ukupna 

ostvarena godišnja norma ovog 

odjeljenja iznosi 222,05% te se može 

smatrati da su rezultati odjeljenja veoma 

dobri. 

Na redovnim sastancima odjeljenja 

razmatraju se tekuća pitanja u radu 

odjeljenja, analizira se izvještaj rada 

pojedinačno za svaki mjesec, kao i 

periodično, nastoji se riješiti što veći broj 

predmeta. U proteklom periodu znatno 

je povećan broj zakazanih ročišta te u 

skladu s tim broj odluka donesenih u 

meritumu. 

U prethodnom periodu svi stručni saradnici 

ovog odjeljenja su prošli obuku organizovanu 

od strane Centra za edukaciju sudija i tužilaca, 

a prema programu stručnog usavršavanja 

početne obuke za stručne saradnike u 

pravosuđu BiH. 

www.oss.ba 

11

Referenti Zk odjeljenja 

Veliki broj neriješenih predmeta na Mal 

odjeljenju je moguće riješiti izborom 

većeg broja stručnih saradnika i 

obezbjeđivanjem potrebnih finasijskih 

sredstava, a u kom pravcu su već 

poduzete određene aktivnosti. Naime, 

Vlada FBiH je dodijelila ovom sudu 

na korištenje na period od 10 godina 

prostorije Federalnog geodetskog 

zavoda na Ilidži, a za koje će Visoko 

sudsko i tužilačko vijeće BiH obezbjediti 

potrebna finansijska sredstva radi 

adaptacije predmetne zgrade. Početak 

radova je predviđen za mjesec februar 

2011. godine. 

Izvršno odjeljenje 

po vjerodostojnoj ispravi 


Prema rasporedu predsjednika 

Općinskog suda u Sarajevu u ovom 

Izvršnom odjeljenju trenutno radi pet 

stručnih saradnika koji su u svom radu 

ostvarili izvanredne rezultate. Stručni 

saradnici su raspoređeni na referate 

Iv, It, Ir, Ip i Ik . Svi stručni saradnici su 

pokazali izuzetan rezultat koji se ogleda 

u prebačaju izvršenja predložene norme 

od 1157,18%. 

Statistički prikaz protoka predmeta u 

periodu od 01.01.2010. do 31.12.2010. 

godine: 

Ukupno riješenih 

predmeta 

173.355 

Ostalo neriješeno 652.193 

Obzirom da su ogroman problem 

predstavljali komunalni predmeti 

koji uveliko usporavaju rad suda, 

KODIFEL projekat je sagledao sljedeću 

problematiku: 

– Na početku KODIFEL projekta bilo 

oko 1.000.000 predmeta, a vrijednost 

potraživanja u istim je bila oko 115 

miliona KM, 

– Izvršno odjeljenje po vjerodostojnoj 

ispravi sa manualnim sistemom rada 

moglo je uraditi godišnje 40.000 

predmeta max, 

– Procjena je da bi za rješavanje takvim 

sistemom rada bilo potrebno 44 

godine za rješavanje, 

Rezultati i ciljevi projekta 

– Stvorena elektronska baza podataka 

u suradnji sa KJKP, 

– Značajno povećana efikasnost 

Izvršnog odjeljenja kroz automatsko 

procesuiranje predmeta koje 

omogućava veliku produktivnost, 

– Postignuto povjerenje građana u 

instituciju suda i pravosuđa jer je 

postalo evidentno da ukoliko ne 

izmiruju svoje obaveze da će se 

iste prinudno naplatiti uz sudske 

troškove, 

– Sve ovo u konačnici dovodi do 

prestanka gomilanja komunalnih 

predmeta jer je zaustavljen priliv 

novih predmeta kojih bi, da nije 

uočen problem i kroz pravilan pristup 

menadžmenta suda osmišljen 

Projekat, u ovom momentu bilo oko 

1.500.000. 

– Od početka Projekta (juni 2008. 

godine) riješeno preko 400.000 

predmeta čime su učinjene značajne 

uštede u budžetu jer u manuelnom 

sistemu rada jedan predmet košta 

75,00 KM. 

– U toku 2010. godine KJKP su 

povukli prijedloge čija je vrijednost 

potraživanja oko 12.000.000 

– Osnovni cilj je nadogradnja sistema 

u saradnji sa VSTV-om BiH (KODIFEL- 

SOKOP) te elektronsko povezivanje 

sa drugim izvorima informacija 

(CIPS, Baza PIO, Registra nekretnina, 

Centralna banka). 

Dakle, smisao projekata je ubrzanja 

postupka, racionalizacija vremena za 

obradu predmeta, ušteda u materijalnim 

i ljudskim kapacitetima te najvažnije 

– smanjenje i potpuna eliminacija 

zaostalih predmeta. 

Neriješenih predmeta 

na početku izvještajnog 

perioda 

Primljenih predmeta 

(koji su zavedeni) 

746.235 

79.313 

Ukupno bilo u radu 825.548 

Nove prostorije Odjeljenja na Grbavici 

12 www.oss.ba

OPĆINSKI SUD U SARAJEVU 

Protok predmeta - 11 mjeseci 2010. godine 

Vrste predmeta 

Broj neriješenih 

predmeta na 

početku perioda 

Broj primljenih 

predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 

Ukupan broj svih 

predmeta u radu 

Broj predmeta 

koji su riješeni 

u izvještajnom 

periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 270 predmeta po referatu - bilo 3.000 

P 5.065 5.474 10.539 5.863 4.676 0,80 

Radni 3.560 2.248 5.808 1.880 3.928 2,09 

Porodični 40 0 40 6 34 5,67 

Ukupno: 8.665 7.722 16.387 7.749 8.638 1,11 

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 206 predmeta po referatu bilo 2.974 

P 28 0 28 22 6 0,27 

Radni 93 8 101 48 53 1,10 

Porodični 774 989 1.763 999 764 0,76 

Ukupno: 895 997 1.892 1.069 823 0,77 

Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 276 predmeta po referatu - bilo 3.122 

Ps 2.491 2.197 4.688 2.324 2.364 1,02 

L 296 214 510 159 351 2,21 

St 45 29 74 28 46 1,64 

Ukupno: 2.832 2.440 5.272 2.511 2.761 1,10 

Krivično odjeljenje - (14 sudija) - prosjek 160 predmeta po referatu - bilo 545 

K 1.570 2.195 3.765 2.247 1.518 0,68 

Kpp 166 1.358 1.524 1.442 82 0,06 

Kps 479 1.201 1.680 1.322 358 0,27 

Kr 0 0 0 0 0 - 

Km 228 173 401 214 187 0,87 

Kv 106 1.832 1.938 1.844 94 0,05 

Kp 0 0 0 0 0 - 

Ukupno: 2.549 6.759 9.308 7.069 2.239 0,32 

Iks 388 409 797 514 283 0,55 

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 1.204,6 pred./ref. - bilo 60.000 

I 18.456 9.341 27.797 9.482 18.315 1,93 

Ip 4.216 1.714 5.930 2.960 2.970 1,00 

POM 4 34 38 9 29 - 

RTV 29.735 0 29.735 23.341 6.394 - 

Ukupno: 52.411 11.089 63.500 35.792 27.708 0,77 

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 146 pred./ref. - bilo 3.008 

V 517 1.222 1.739 1.300 439 0,34 

O 3.339 6.644 9.983 6.065 3.918 0,65 

Ostalo* 5 55 60 32 28 0,88 

Ukupno: 3.861 7.921 11.782 7.397 4.385 0,59 

Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 511 pred./ref.- bilo 4.000 

Pr-Ips 9.964 11.515 21.479 12.279 9.200 0,75 

Ukupno: 9.964 11.515 21.479 12.279 9.200 0,75 

Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 sudija) - prosjek 92 predmeta po referatu - bilo 562 

Registracija poslovnih 

subjekata 

581 3.741 4.322 3.961 361 0,09 

www.oss.ba 

13

Vrste predmeta 


predmeta na 



predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 12,5 predmeta po referatu - bilo 4.200 

ZK predmeti 985 28.029 29.014 28.687 327 0,01 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.402 / ref 

Mal 120.705 16.337 137.042 10.674 126.368 11,84 

Mals 8.343 5.150 13.493 5.728 7.765 1,36 

PL 280 0 280 0 280 - 

PLP 16 0 16 0 16 - 

POM 0 0 0 0 0 - 

Ukupno: 129.344 21.487 150.831 16.402 134.429 8,20 

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 114.078 / ref. 

I 727.563 77.230 804.793 173.145 631.648 3,65 

Ip 18.672 2.083 20.755 210 20.545 97,83 

Ukupno: 746.235 79.313 825.548 173.355 652.193 3,76 

Ukupno: 958.710 181.422 1.140.132 296.785 843.347 2,84 

Protokpredmeta(01.01.2009 31.12.2010.g.) 

1.200.000 

1.000.000 

800.000 

600.000 

400.000 

200.000 

0 

NAPOETKU 

PERIODA 

PRILIV RIJEŠENO OSTALO 

NERIJEŠENO 

14 www.oss.ba

Strukturaneriješenihpredmetanakraju2010. 

godine 

Komunalnipredmeti 

786.622 

93% 

Struktura 

37.879 

5% 

Parnicaikrivica 

18.846 

2% 

2010. godina 2009. godina 

OD UKUPNO 843.347 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

786.622 ILI 93,27% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 56.725 ILI 6,73% STRUKTURNIH PREDMETA. 

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA. 

56.725 Struktura 

-27.708 Izvršni - struktura 

-9.200 Prekršaji 

-327 ZK 

-361 Registar 

-283 Iks - referat 

18.846 2,23% parnica i krivica 

83.131 Struktura 

-52.411 Izvršni - struktura 

-9.964 Prekršaji 

-985 ZK 

-581 Registar 

-388 Iks - referat 

18.802 1,96% parnica i krivica 

Ostvarena norma po odjeljenjima 

Norma 

Parnično odjeljenje 121,50% 

Porodično odjeljenje 116,72% 

Privredno odjeljenje 141,12% 

Krivično odjeljenje 205,84% 

Izvršno odjeljenje-struktura 147,31% 

Vanparnično odjeljenje 150,25% 

Prekršajno odjeljenje 134,11% 

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 177,00% 

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 222,05% 

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 1157,18% 

ZK odjeljenje 111,57% 

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 191,26% 

www.oss.ba 

15

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE 

Vrsta zahtjeva Broj neriješenih 

predmeta na 



predmeta tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Su 

Su-M 10 588 598 522 76 

Registar privrednih 

društava - RF 299 6.380 6.679 6.679 85 

Prekršajno odjeljenje 

(uvjerenja) 0 15.443 15.443 15.443 0 

Krivično odjeljenje 0 2.981 2.981 2.981 0 

Stečaj likvidacija 0 3.027 3.027 3.027 0 

ZK - izvodci 0 69.681 69.681 69.681 0 

ZK - RZ 0 12.816 12.816 12.816 0 

Apostile 0 10.997 10.997 10.997 0 

Ostalo (“P”, rod. i 

posl. sposob) 0 379 379 379 10 

Ukupno: 309 122.292 122.601 122.440 161 

Gostovanje Gorana Salihovića, Predsjednika 

Općinskog suda u Sarajevu, na TV1 

Predsjednik: Nemam. 

Urednik: Sad za sad ili...? 

Predsjednik: Nisam imao nikad. 

Urednik: Zbog čega? Kako? 

Predsjednik: Pa ne znam. 

Urednik: Niste čovjek koji pada pod 

pritiske ili…? 

Predsjednik: Pa ja mislim da nisam. 

Urednik: Jeste li ikad bili u situaciji da 

Vas neko pokuša podmititi, to je bilo 

jedno od pitanja gledalaca? 

Predsjednik: Pa jest, jednom je bio taj 

pokušaj. 

Detalji iz emisije 

Urednik: Dobro veče poštovani 

gledaoci! Sudska vlast jedina funkcionira 

u Bosni i Hercegovini, zato, čini se, 

izvršna i zakonodavna vlast pokušavaju 

posljednjih mjeseci, ali i posljednjih 

godina, po svaku cijenu staviti pod 

kontrolu i uništiti neovisnost sudske 

vlasti u našoj državi. To je jedan od 

razloga zašto smo večeras u goste 

pozvali gospodina Gorana Salihovića, 

Predsjednika Općinskog suda Sarajevo, 

potpredsjednika Udruženja sudija 

Bosne i Hercegovine, potpredsjednika 

16 www.oss.ba 

Urednik i voditelj: Sanjin Bećiragić 

Udruženja sudija Federacije Bosne i 

Hercegovine. Želim Vam dobro veče i 

hvala što ste se odazvali pozivu: 

Predsjednik: Hvala. 

Urednik: Ovaj mobitel na stolu je Vaš? 

Predsjednik: Da. 

Urednik: Zovu li Vas često političari i 

intervenišu li? 

Predsjednik: Vrlo rijetko. 

Urednik: Nemate pritisaka? 

Urednik: Ovdje u Sarajevu ili…? 

Predsjednik: Nije u Sarajevu, van zemlje. 

Urednik: Van zemlje? 

Predsjednik: Da. 

Urednik: Na koji način? 

Predsjednik: Pa, da se nešto uradi. 

Međutim, nije bilo teorije. 

Urednik: Jeste li tada bili sudija ili…? 

Predsjednik: Bio sam predsjednik suda 

ovog. 

Urednik: A bili ste van države? 

Predsjednik: Da.

Urednik: Znači prate Vas? 

Predsjednik: Pa ne znam, moguće. 

Urednik: Jeste li ikad bili preko puta 

sudije u sudnici? 

Predsjednik: Jesam. 

Urednik: Kakav je osjećaj? 

Predsjednik: Pa nezgodan. 

Urednik: Na osuđeničkoj klupi? 

Predsjednik: Pa nije baš na osuđeničkoj 

ali za prekršaj, neko parkiranje, nešto 

tako. 

Urednik: Šta ste, pogrešno parkirali? 

Predsjednik: Moguće. 

Urednik: Kolika je kazna bila? 

Predsjednik: Pa možda četrdeset 

maraka. 

Urednik: Jeste li imali vezu na sudu ili? 

Predsjednik: Nisam nikakvu imao vezu. 

Urednik: Ima li veze na sudu? 

Predsjednik: Pa veza…ne postoji veza. 

Urednik: Prijateljstvo? 

Predsjednik: Neka prijateljstva možda, 

ali u samom radu ne postoji ništa osim 

suđenja. 

Urednik: Kad je riječ o izricanju kazne, 

koja je najviša kazna koju ste Vi izrekli? 

Predsjednik: Ja radim kaznene naloge, 

sporazume i to je otprilike do nekih 

godinu dana zatvora. 

Urednik: Jeste li ikada imali problema 

zbog toga? 

Predsjednik: Ne. 

Urednik: Nije Vam, recimo, osoba koju 

ste osudili da Vas je srela na ulici, da Vas 

je… 

Predsjednik: Ne, ništa. Veći problem je 

možda to što ja vodim taj „Iks“ referat 

gdje smo imali negdje oko 500 osuđenih 

lica, gdje imamo lica koja su osuđena i za 

ratni zločin, tu je malo problem ali nisam 

ni tu imao nikad prijetnji i taj posao sam 

radio i odradili smo ga veoma dobro. 

Urednik: Žive li sudije dobro u Bosni i 

Hercegovini? Kažu da je to privilegirani 

dio društva. Je li to zaista tako? 

Predsjednik: Pa nije privilegiran ali 

trebalo bi da bolje žive. Međutim, 

taj status sudijski je veoma u ovom 

momentu loš i diskriminirajući u odnosu 

na ostale građane zbog određenih stvari 

koje sudije nemaju. Znači, nemaju topli 

obrok, nemaju prijevoz, nemaju dežuru, 

nemaju ništa što svi ostali građani imaju. 

Urednik: Želite mi reći da sudije imaju 

samo plaću? 

Predsjednik: Da 

Urednik: 2003. godine plaća sudije je 

bila oko 2.400 KM, plata poslanika u 

Parlamentu je bila 500,00 KM. Plaće su 

ostale iste sudijama? 

Predsjednik: Plaće su ostale iste. 

Poslanici imaju sada negdje oko 

7.500 – 8.000 KM, a sudije i dalje imaju 

2.400 KM. Znači, tendencija Visokog 

predstavnika koji je donio taj Zakon o 

plaćama sudija je bio da se stimuliše 

rad sudija i da se dovede bolji kadar 

u sudove. To je početak reforme, 

međutim, zamrzavanjem tih plata sudije 

su destimulisane, jednostavno nemamo 

mogućnost da dođe neko iz Banja Luke 

u Sarajevo ili da ja odem, recimo, u Banja 

Luku, zbog tog odvojenog života. Tako 

da vi u startu imate manje nego onaj 

sudija koji radi iz istog grada. Znači, ne 

postoji barijera među nama u smislu 

da se neko nečeg boji da ide da radi. 

Ja bih sutra išao da radim na granicu 

ako je potrebno za državu, ali isto tako 

moramo biti plaćeni za taj rad. Međutim, 

jedino sudije i tužioci nisu plaćeni. 

Urednik: Ko je odgovoran za to? 

Predsjednik: Da Vam kažem, Visoki 

predstavnik je nametnuo taj Zakon i 

faktički je dao tu zabranu. Međutim, 

svaki zakon, pa i taj, se može mijenjat. 

Mi smo pokušavali na neki način i preko 

Visokog vijeća i preko Udruženja sudija 

da pokrenemo tu inicijativi, međutim, 

do dan danas to nije urađeno i to je 

dosta, dosta uticalo na samo pravosuđe 

i na destimulaciju kadrova u pravosuđu. 

Urednik: Želite mi reći da kadrovi odlaze 

iz pravosuđa? 

Predsjednik: Pa imamo u zadnje vrijeme 

tendenciju da kadrovi odlaze. 

Urednik: Je li to slučajno što se događa? 

Predsjednik: Sad, da li je slučajno, da 

li nije, ali u svakom slučaju to se mora 

popraviti. 

Urednik: Zar ne bi trebalo izvršnoj i 

zakonodavnoj vlasti u ovoj državi biti 

važno da sudska vlast funkcionira i da je 

sudska vlast zadovoljna u tom dijelu koji 

je vrlo važan? 

Predsjednik: Mislim da bi bilo, ne samo 

izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nego bi 

bilo i svakom građaninu da imamo ovo 

pitanje riješeno. Mi smo otprilike već 

na jednom fonu da pokrenemo ocjenu 

ustavnosti i jednostavno da vidimo gdje 

je tu diskriminacija. Diskriminacija je sto 

posto postavljena. Ako svi ostali imaju, 

rekao sam, odvojeni život, topli obrok, 

prijevoz, a sudije to nemaju, znači tu 

postoji diskriminacija. 

Urednik: Želite mi reći da će sudije 

tražiti sudsku zaštitu? 

Predsjednik: Tražit ćemo ustavnu 

zaštitu. 

Urednik: Od koga? 

Predsjednik: Od Ustavnog suda. 

Urednik: Dobro, znam. 

Predsjednik: I vjerovatno ćemo ići na 

tu stvar ako to ne riješimo kroz izmjene 

Zakona. 

Urednik: Zašto izvršna vlast ne voli 

sudsku vlast? 

Predsjednik: Ja ne bi rekao da je ne 

voli, ali u svakom slučaju morala bi 

da nam pomogne da se ovaj treći 

stub vlasti uspostavi i da budemo u 

pravom smislu potpuno ravnopravni 

kao i ova dva druga stuba vlasti, znači 

imamo zakonodavnu, imamo izvršnu 

vlast i ova sudska vlast jednostavno 

mora biti ravnopravna. Ona u ovom 

momentu nije ravnopravna. Zašto nije 

ravnopravna? Nije ravnopravna zbog 

finansijskog položaja sudija i zbog 

finansijskog položaja sudova. Mi težimo 

da imamo jedinstveni budžet iz kojeg će 

se finansirati pravosuđe s onoliko novca 

koliko je stvarno potrebno pravosuđu. 

Međutim, u ovom momentu nama se na 

kašiku daje i to se osjeti veoma u samom 

pravosuđu. 

Urednik: Ko ima koristi od toga? 

Predsjednik: Ja sad ne znam. 

Urednik: Kome odgovara takvo stanje? 

Predsjednik: Možda odgovara nekim 

strukturama koje ne žele uspostavu 

pravne države. Međutim, vidite jednu 

stvar, sudije su radile i za jedan EUR, 

radili smo dvije – tri godine kao i svi 

ostali i mi smo zadnji koji ćemo reći da 

nećemo da radimo. Mi smo sigurno 

ti koji će pomoć državi i ići ćemo da 

radimo ali jednostavno moramo dobiti 

ovo što nam pripada. 

Urednik: Zašto to nemate do sada? 

Predsjednik: Sad ponovo podvlačim, 

znači… 

Urednik: Je li to pokušaj izvršne i 

zakonodavne vlasti da utječe na sudsku 

vlast? 

Predsjednik: Pa jednim dijelom možemo i 

tako shvatit ali ja mogu da protumačim i na 

drugi način, a to je da jednostavno možda 

ne godi nekom da se ojača ta sudska vlast. 

Međutim, ako hoćemo pravnu državu, ako 

hoćemo uopšte državu... 

www.oss.ba 

17

Urednik: Boji li se izvršna vlast sudske 

vlasti? 

Predsjednik: Pa ne bi trebala da se 

boji, trebalo bi da budemo potpuno 

ravnopravni. 

Urednik: Boje li se sudije političara? 

Predsjednik: Mislim da se ne boje. 

Urednik: Zašto onda imamo kriminalce 

u zatvorima, a političare nemamo? 

Predsjednik: Pa i to pitanje, veoma 

jednostavno rečeno, nije problem 

zatvoriti. Evo vidite u zadnje vrijeme 

zatvorili smo najveće kriminalce, da ne 

spominjem imena. Znači sudija, odnosno 

sud, se ne boji izreći bilo kakvu kaznu 

najvećem kriminalcu za organizovani 

kriminal, za bilo šta. Zašto bi se bojao 

da kazni političara, nema razloga. Ako 

bi trebao neko da se boji onda bi trebao 

da se boji takvog kriminalca, ni u kom 

slučaju političara. Međutim, ne možemo 

mi zatvarati nekoga, ja znam šta bi 

željeli mnogi ako nemamo materijalnih 

dokaza. Evo, imamo primjera za 

korupciju kod Berluskonija, dvadeset 

godina ga ganjaju, nikako da ga osude. 

Ja mislim da bi bila velika... 

Urednik: Hoće li takva biti sudbina i sa 

domaćim političarima? 

Predsjednik: Ne znam, ako budemo 

imali dokaze one koje pribavi tužilaštvo, 

odnosno policija, sud će sigurno raditi 

po zakonu i bit će osuđeni, odnosno 

oslobođeni oni koji nisu krivi, tako da 

nema nikakve teoretske šanse da se 

neko nekoga boji. 

Urednik: Zašto onda nema političara koji 

su presuđeni, a svi govore o kriminalu? 

Predsjednik: Je ne znam da ih nema, 

ima ih, ali sad vam kažem, bilo šta da 

uradimo to se mora dokazati, mora imati 

materijalni dokaz na osnovu kojeg će 

sud presuditi. Ako toga nemamo to je to. 

Urednik: Sudije ne zanima politika, 

sudije provode zakone BiH i nisu krivi 

ako zakoni ne valjaju. Ko je kriv što 

zakoni ne valjaju? Ovo ste izjavili prije 

dvije godine. 

Predsjednik: Ako zakoni ne valjaju, 

znači oni koji donose, oni su krivi. Oni 

trebaju da izmjene zakone da poprave, 

da budu zakoni provodljivi. Mi ćemo i 

najgori zakon provest ako je on provodiv. 

Urednik: Realno, koliko ljudi koji donose 

zakone, koliko zakonodavna vlast sluša 

sudsku vlast? 

Predsjednik: U nekom ranijem periodu 

bilo je tu neke po meni bolje saradnje a 

u ovom nekom periodu zadnjem mislim 

da bi ta saradnja trebala da bude bolja 

i mora se struka slušati kod donošenja 

određenih zakona pogotovo procesni 

zakoni. 

Urednik: zašto se ne sluša? 

Predsjednik: pa sad, ja ne znam,možda 

se traže neka mišljenja ali mislim da se 

ne posvećuje velika pažnja tome. Mislim 

da bi morali zajednički te stvari riješiti. 

Urednik: Da li ste ikada došli do 

odgovora zašto? 

Predsjednik: Pa nisam došao do 

odgovora zašto, ali u suštini mogu da 

pretpostavim da neki krugovi koji rade 

zakone iz svoje oblasti smatraju da su 

oni eksperti i da to treba tako i da će se 

to moći suditi po tome, međutim, kad 

dođe u praksu imamo nekih stvari koje 

jednostavno su napravljene greškom. 

Urednik: Kad smo govorili o Berluskoniju 

i domaćim političarima. Koliko ima istine 

u tome da zapravo domaći političari 

prvo smisle kako će se obogatiti, dakle 

kriminal, kako steći nezakonito, a onda 

to na nezakonit način ozakone zakonom. 

I onda je sav kriminal, sve što urade, 

urade po zakonu. 

Predsjednik: Mi jednostavno sudimo 

na osnovu onoga što imamo odnosno 

na osnovu zakona. U tom dijelu ja ne bi 

mogao nešto posebno da kažem. 

Urednik: Da li su ovi zakoni dobri? 

Predsjednik: Pa ovi procesni zakoni su 

u suštini dobri i ova reforma se pokazala 

kao dobra. Normalno da svaki Zakon 

može pretrpjeti izmjenu i da ono što 

je uočljivo da se treba promijeniti, 

treba promijeniti ali ja nisam za ad 

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu 

hoc mijenjanje Zakona, ja sam da 

vidimo u praksi šta ne valja pa tek onda 

promijeniti. Ima nekih mišljenja gdje 

treba i gdje oni govore odmah ako to 

nešto nije uredu da treba promijeniti. Ne, 

treba malo pustiti praksa da vidimo kako 

je to u praksi. U suštini ova tri procesna 

zakona su po meni veoma dobri i oni su 

ovu reformu faktički preporodili. 

Urednik: Postoje pokušaji, inicijative da 

se potpuno stavi pod kontrolu sudska 

vlast od strane izvršne i zakonodavne 

vlasti. Kako to komentirate? 

Predsjednik: U suštini ne možemo reći, 

niko još otvoreno to nije rekao ali na 

neki način vidimo da se razmišlja možda 

o tim stvarima, međutim standard 

Evropske unije, standard Vijeća Evrope 

govori o tome da reforma koju smo mi 

proveli je uspješna i da je ona u skladu 

sa Evropskom unijom i Vijećem Evrope. 

Ti standardi su uspostavljeni. Znači, 

standard Visokog vijeća, standard izbora, 

standard izvršenja, procesni zakoni i to 

se može promijeniti ali onda gubimo 

standard i ponovo kad nekad budemo 

željeli ući u Vijeće Evrope u Evropsku 

uniju morat ćemo uspostaviti standard 

a do tada ćemo imati pravni haos u 

državi i potpunu pravnu nestabilnost i 

nesigurnost svih građana. Znači, to se ne 

smije desiti. 

Urednik: Dobro, a to je očito da 

odgovara nekome? 

Predsjednik: To se ne može desiti i to se 

neće desiti. Inače ako se to slučajno desi, 

mi nemamo države. 

Urednik: Kako komentirate istupe 

18 www.oss.ba

ecimo gospodina Milorada Dodika i 

Dragana Čovića koji žele da Sud BiH i 

tužilaštvo nestanu ili da im se oduzmu 

određene nadležnosti? 

Predsjednik: Sud BiH i tužilaštvo BiH 

ima svoju ulogu i mora opstat, tako 

što Međunarodni sud u Hagu prenio 

određena ovlaštenja na ova dva organa 

državna i to jednostavno će ostati tu 

i nema teoretske šanse da se bilo šta 

mijenja. Što se tiče nekih inicijativa 

političara da se mijenja u Zakonu u 

Visokom vijeću tu možemo izvršiti 

izmjene i mi smo i sami za neke određene 

izmjene ali ne u pogledu imenovanja i 

razrješenja sudija. 

Urednik: Plaši li Vas, recimo, redefiniranje 

u radu Visokog sudskog i tužilačkog 

vijeća što je dio intencije SDP-a, odnosno 

gospodina Zlatka Lagumdžije? 

Predsjednik: Mislim da još niko nije 

otvorio karte šta želi, ali u svakom 

slučaju ne plaši nas da treba neke stvari 

promijeniti u Visokom vijeću ali jedini 

pravi garant pravosudne reforme je 

Visoko vijeće. 

Urednik: Šta bi to trebalo promijeniti u 

Visokom sudskom i tužilačkom vijeću? 

Predsjednik: Mi imamo petnaest 

članova Visokog vijeća, imamo šest 

sudija, standard Evropske unije da 

imamo 51% sudijskog kadra u Vijeću, 

znači mi tražimo da imamo više sudija. 

Imamo dva advokata, imamo još dva 

advokata koji su iz ministarskog vijeća 

i Parlamentarne skupštine i mislimo 

da oni koji su predlagali Ministarskom 

vijeću i Parlamentarnoj skupštini da su 

mogli i trebali dati određene kadrove 

koji nisu možda iz reda advokata i zato 

imamo i primjedbe od ovih političkih 

stranaka da ima mnogo advokata. 

Urednik: Vrlo zanimljiva stvar, recimo, 

advokati biraju sudije i tužioce, a onda 

upravo ti isti advokati koji biraju sudije 

i tužioce dolaze u sudnice da brane 

kriminalce. Malo neobična situacija? 

Predsjednik: Naše razmišljanje je da 

Vijeće treba da ima dva odjela, jedan 

odjel za tužioce, a jedan odjel za sudije 

ali ni u kom slučaju da se Vijeće podijeli. 

Urednik: Ko treba da bira sudije i 

tužioce? 

Predsjednik: Isključivo bi trebali da 

biraju sudije. 

Urednik: Znači, ni zakonodavna niti 

izvršna vlast? 

Predsjednik: Razmišljanja koja se 

dešavaju u Hrvatskoj, tamo imamo 

nekih profesora, razmišljanja u Srbiji su 

daleko od ovog što smo mi napravili. 

Zašto su daleko, zato što oni nisu još 

proveli reformu. Jedini uslov Evropske 

unije za Hrvatsku je pravosuđe. Oni su 

vraćeni da ponovo provedu reformu. U 

Srbiji su birali mrtve ljude za sudije, znači 

tamo su ocijenili da nema, jedini je plus 

napravljen u Bosni i Hercegovini. Treba 

popraviti, redefinirati Visoko vijeće ali u 

korist sudija. 

Urednik: Šta to znači u korist sudija? 

Predsjednik: To znači u korist sudija, 

da ima više sudija, da isključivo sudije i 

tužioci biraju sudije i tužioce, da mogu 

biti političari u Vijeću ali da govorimo 

po pitanju finansija o svim drugim 

pitanjima osim imenovanja i razrješenja. 

Urednik: Je li i to pokušaj pritiska na 

sudsku vlast, pokušaj da se zaplaše 

sudije i tužioci? 

Predsjednik: Ne mogu se zaplašiti 

sudije, ne mogu se zaplašiti ni sudije 

ni tužioci. Mislim da ćemo mi raditi 

svoj posao bez obzira na te određena 

pomišljanja. Mi to stvarno ne shvatamo, 

ja to uopšte ne shvatam kao neki pritisak 

da bi trebao neko nešto da uradi zbog 

tog što neko misli da je pritisak, nema 

teorije. 

Urednik: Gospodine Salihoviću, čini se 

da građani ne vjeruju u sudsku vlast? 

Predsjednik: Pa možda je do nas, zato 

što jednostavno malo nas je u javnosti i 

mislim da trebamo više da govorimo o 

našem radu, rezultatima rada, tako da 

donekle... 

Urednik: Koji su razlozi što ne vjeruju, 

jesu li oni opravdani? 

Predsjednik: Mislim da nisu opravdani 

ali da možemo naći mjesta negodovanju 

zbog nekih postupaka koji dugo traju, 

koji ne mogu da se završe iz objektivnih 

okolnosti ali u suštini zahvaljujući 

ovoj reformi mi smo ušli u jednu fazu 

ažurnosti. Recimo, ovaj sud koji je bio 

jedan od najneažurnijih na Balkanu, 

on je sad postao jedan od najažurnijih 

sudova. Reforma svaka pravosudna ne 

može da se završi, ona je vječita, ona je i u 

Americi vječita, u Evropi i kod nas. Znači, 

ona mora da traje i ona jednostavno ima 

svoju nadgradnju. Mi tačno sad znamo 

šta smo uradili, šta treba da uradimo 

i koliko je ostalo da uradimo. Imamo 

tačno stvari koje vidimo. 

Urednik: Želite mi reći da će građani još 

dugo biti nezadovoljni radom suda? Ne 

mislim na Općinski sud, ovdje su građani 

komentirali uopće sudsku vlast. 

Predsjednik: Sigurno da ima 

nedostataka ili možemo da reći da 

imamo sudova koji su izuzetno ažurni, 

imamo sudova kojim treba pomoć, koji 

nisu ažurni i mi radimo na tim stvarima. 

Primjera radi, ja ću ponovo podvući 

jednu stvar, u Gruntu je bio zaostatak 

deset godina, mi u Gruntu sad dobijamo 

uknjižbu za jedan dan. Nemamo više 

predmeta, tako za registraciju preduzeća. 

Sudija u referatu Parničnom ima negdje 

oko 200 predmeta - Privrednom. To su 

jednostavno činjenice koje se vide, sad 

normalno da jedna parnica može da se 

iskomplikuje, da traje ne znam koliko, ali 

u principu imamo tačno onoliko koliko 

je izvučen taj prosjek trajanja. Opet, tu 

imamo drugostepeni postupak, stranke 

imaju pravo da ulože žalbu, da se žale, da 

se bore za svoja prava, da misle što misle 

ko je u pravu. Ja ponovo apelujem na tu 

medijaciju da idemo malo u medijaciju, 

da idemo na nagodbu, da stranke 

izbjegnu i sud. Sve se to može, po meni, 

90% stvari nekih riješiti mimo suda. 

Međutim, mentalitet, tradicija je, idemo 

da se sudimo. Sud više nije tako ni jeftin. 

Urednik: Mislite da volimo da se 

sudimo? 

Predsjednik: Ne samo mi, nego 

čitava ova regija, gledao sam i po 

Srbiji po Hrvatskoj, isti je mentalitet. 

Kako sud postaje skuplji, on postaje 

nepristupačniji. Onda bi trebali da 

poslovno okruženje, odnosno firme i 

građani traže neka alternativna rješenja. 

Mi imamo taj Zakon o medijaciji koji je 

izuzetno dobar, gdje sporazum koji je 

postignut nagodbom ima snagu izvršne 

isprave, ima snagu sudske isprave. 

Međutim, to se veoma malo koristi. 

Urednik: Zanima me žele li sudije zaštitu 

onako kako bi trebalo, a pitam Vas i 

dijelom zbog slučaja gospođe Dalide 

Burzić sutkinje, evo vidimo šta se njoj 

događa. 

Predsjednik: Veoma malu zaštitu 

mi imamo. Ustvari, zakonsku zaštitu 

nemamo, možda pojedine sudije ako su 

određeni predmeti u pitanju, zaštitu od 

Vijeća isto tako veoma malo. Zakonski 

opet nemamo ništa, Udruženje se malo 

oglasi ali mi smo toliko slabi u toj zaštiti 

da nekog mi branimo kao udruženje 

ili kao vijeće, tako da taj pojedinac, ne 

možemo reći ostaje sam, ali u principu 

se mora boriti. 

Urednik: Ko onda štiti sudije? 

Predsjednik: Ne štiti ih niko, ne možemo 

ih zaštititi. 

Urednik: Pa Vi ste obespravljeni kao i 

građani BiH, većina građana BiH? 

Predsjednik: Mi smo tu isti. 

Urednik: Jeste li izgladili odnose sa 

www.oss.ba 

19

Udruženjem građana „Dom“? 

Predsjednik: Ja nisam ni imao problem 

s njima. Mi smo samo radili po zakonu. 

Urednik: Oni su tvrdili da niste radili po 

zakonu? 

Predsjednik: Oni su možda tvrdili, ali 

u suštini, taj zakon, to je veliki uspjeh 

sudske vlasti. To je prvi put da je 

sudska vlast natjerala izvršnu vlast i 

zakonodavnu da promjeni jedan zakon 

koji je bio neprovediv u tom dijelu i 

zakonodavna i izvršna vlast je donijela 

novi zakon. 

Urednik: Riječ je o otkupljenim i 

nacionalizovanim stanovima? 

Predsjednik: Jeste i onda smo mi 

postupili po tome i ekspresno smo uveli 

te stanove. 

Urednik: Je li to znači da je to Udruženje 

„Dom“ zapravo zakonodavna vlast 

varala? 

Predsjednik: Ne mogu reći da je varala, 

ali to je bio predizborno politički zakon 

koji je bio 2005. godine u paketu sa 

Zakonom o demobilisanim borcima 

gdje se unaprijed znalo da nema para ni 

za jedan ni drugi, da su neprovedivi i to 

se vratilo kao bumerang. 

Urednik: Šta je cilj tog bumeranga, bar 

kad ste Vi u pitanju? 

Predsjednik: Pa mislili su da ta sudska 

vlast je tako slaba, da ona će to, 

jednostavno na nju će past sav taj teret. 

Mi smo ovdje pokazali da jednostavno 

mi poštujemo i najgori zakon i da ćemo 

ga poštovati. 

Urednik: Ali ste uradili sve da se izmjeni? 

Predsjednik: Mi smo odbili i onda više 

nije bilo kud nego promijeniti novi zakon 

i taj zakon je faktički bio primjenjiv. 

Urednik: Rekli ste maloprije da sud 

donosi odluke i to zna da, taj proces 

da traje. U slučaju Razije Mahmutović, 

sud je izuzetno brzo, u roku od malte 

ne dvanaest sati, donio Odluku nakon 

njene žalbe da se vrati na svoj posao, 

mimo odluke Vlade Kantona Sarajevo o 

njenoj smjeni. Ima li tu politike? 

Predsjednik: nema, jednostavno svi ti 

takvi predmeti, to su hitni predmeti koji 

se rješavaju hitno i ako uzmem prosjek 

svih tih predmeta otprilike u tom nekom 

prosjeku. Taj sudija koji je sudio taj 

predmet ima u svom referatu veoma 

malo predmeta i to je urađeno u onom 

roku koji je trebao da se uradi. 

Urednik: Sve po zakonu? 

Predsjednik: Sve po zakonu, nas ne 

interesuje ni ta direktorica ni direktor 

20 www.oss.ba 

Poreske uprave ni bilo koje ime, mi 

jednostavno radimo po zakonu. 

Urednik: Koji su dobri ili...? 

Predsjednik: Koji su takvi, koji 

se primjenjuju kakvi su i mi ćemo 

jednostavno raditi. Ona procedura 

koja je potrebna da se neko razriješi ili 

imenuje ona se mora ispoštovati onako 

po propisima zakona i mi ćemo uraditi za 

bilo kojeg čovjeka a kamo li funkcionera 

ili referenta ili bilo šta. 

Urednik: Plaćate li Vi redovno 

komunalne usluge? 

Predsjednik: Plaćam, nekad preskočim 

pošto u Tuzli ne živim pa imam malo 

problema, ali redovan sam. 

Urednik: Kako komentirate da su sudovi 

pretrpani tim predmetima? 

Predsjednik: To je posljedica i rata, 

posljedica malo mentaliteta, ali u zadnje 

vrijeme ja moram da vam priznam da 

je i tu pravna država profunkcionisala 

i da se ti predmeti počeli naplaćivati 

zahvaljujući ovom našem sistemu 

elektronske obrade i mi smo uradili 

negdje oko četiristo hiljada tih 

predmeta. Po prvi put da smo smanjili 

taj broj predmeta sa nekih milion na 

nekih šesto hiljada, da smo ogroman 

novac naplatili, da smo zaustavili priliv i 

da je proradila svijest kod neplatiša, ne 

kod svih, da moraju da plate i počeli su 

ljudi da plaćaju. Za taj obiman posao naš 

sud nije projektovan, nemamo kapacitet 

ni ljudi ni logistiku ni ništa. Međutim, 

mi smo krenuli u taj posao, malo nam 

je pomogla Međunarodna zajednica, 

Visoko vijeće i mislim da smo dali 

rezultat, ali na tome treba istrajati. 

Urednik: Pomenuli ste Međunarodnu 

zajednicu, jedno od pitanja gledalaca 

bilo je koliko ste strancima zahvalni za 

funkciju koju obavljate, da li vas stranci 

drže na ovoj funkciji? 

Predsjednik: Ja nisam nikome zahvalan 

na funkciji, ja sam se javio na konkurs, 

Visoko vijeće me je izabralo i ja jedino 

tu poštujem Visoko vijeće koje je 

prepoznalo da ja trebam da radim ovaj 

posao. Sa strancima imam izuzetno 

dobar odnos i korektan odnos i oni su 

puno pomogli pravosuđu i puno su 

pomogli našem sudu kroz donacije 

i veoma ih interesuje pravosuđe i 

zainteresovano da ovo pravosuđe 

opstane i da budemo još neovisniji. 

Urednik: Ovo je pitanje sigurnosti 

Općinskog suda. Hoćete li ostati 

doživotni predsjednik suda? 

Predsjednik: Pa ne može niko ostati 

doživotni predsjednik suda i ne bi valjalo 

da ostanem doživotni predsjednik suda. 

Urednik: Zaista, kakve su Vam ambicije? 

Predsjednik: Vidjet ćemo još, ovdje ima 

nekih poslova da se završi, ja sam na 

raspolaganju pravosuđu i državi. 

Urednik: Niste razmišljali o državnom 

sudu? 

Predsjednik: Možda sam razmišljao ali 

nisam se javljao na konkurs. 

Urednik: Zašto? 

Predsjednik: Pa mislio sam, da treba još 

ovdje da završim posla. 

Urednik: Možemo li još pred kraj 

intervjua porazgovarati o kaznenoj 

politici. Javnost dijeli mišljenje da su 

izrečene kazne vrlo niske? 

Predsjednik: Ja sam iznio jedan 

podatak što se tiče našeg suda, da smo 

imali negdje oko 500 osuđenih lica na 

čekanju za izdržavanje kazne zatvora. I 

sad, ponovo ponavljam, moja je teorija 

vrlo jednostavna. Kad tih 500 ljudi uđe 

u zatvor, odsluže kaznu i izađe, onda 

ćemo vidjeti efekte kaznene politike. 

O kaznenoj plitici ne možemo pričati, 

ti ljudi su na slobodi. Tek kad oni uđu u 

zatvor, izdrže kaznu onda ćemo pričati. 

Ovako ne možemo uopšte pričati o 

kazni. 

Urednik: Ne možemo pričati ni o 

sudskim odlukama koje su izrečene ako 

se ne smiju komentirati, ali ako je neko 

osuđen za silovanje tri godine, da li je to 

dobra odluka sudska? 

Predsjednik: Ja stvarno ne bi mogao 

komentirati bilo kakvu odluku, ima 

žalba, to je korektiv svih sudskih odluka 

i to je korektiv i kaznene politike. Ako 

niste zadovoljni sa kaznom, žalite se. 

Urednik: Kome sudije podnose račun za 

svoj rad? 

Predsjednik: Sudije podnose račun 

Visokom vijeću i disciplinskim tužiocima. 

Urednik: Institucijama koje ih biraju? 

Predsjednik: Da i razrješavaju. 

Urednik: Koga sudije pitaju za mišljenje? 

Predsjednik: Možda između sebe 

razgovaraju. 

Urednik: A vlasti ne pitaju? 

Predsjednik: Ni slučajno. Mislim da je to 

vrijeme komiteta davno, davno prošlo. 

Urednik: Dijelite li mišljenje da bi 

izrečene kazne, uredu ne možemo 

komentirati ali dijelite li mišljenje da bi u 

zakonu kazna za određena djela morali 

biti ipak veće, da li bi to pomoglo da

tolikog kriminala i korupcije nema? 

Predsjednik: Ako pogledamo, evo 

recimo Sarajevo, otprilike smo mi to 

sklonili. Nema tu nekih kriminalaca 

napolju. Imamo sad neke nove male, a 

što se tiče visine tih kazni, tu treba dobru 

analizu napraviti pa vidjeti. 

Urednik: Jeste li vi ikad pravili analizu, 

Udruženje sudija? 

Predsjednik: Ne pravimo mi to, ne 

možemo mi to praviti. Mi dobijemo 

zakon i sudimo po zakonu, a tu analizu 

treba da pravi Ministarstvo pravde, 

izvršna vlast i zakonodavna vlast. 

Urednik: Da li je Udruženje pokušalo 

da utiče na Ministarstvo pravde da se te 

stvari izmjene? 

Predsjednik: U suštini, ja sam vam 

rekao, ne možemo govoriti o kaznenoj 

politici ako se neko ne žali na kaznu, ako 

ovi ljudi ne uđu u zatvor i kad izađu onda 

da vidimo efekte. Ja smatram da je to sve 

dobro. 

Urednik: Ako uopće i stignu do 

zatvora… 

Predsjednik: Da, zato što nema mjesta. 

Katastrofalna je situacija u zatvoru. 

Urednik: 2009. godine imali 490? 

Predsjednik: Uspjeli smo da napravimo 

fantastičan rezultat, znači 283 u ovom 

momentu. Tu su i potjernice, ja u ovom 

momentu imam samo 170 ljudi ali to su 

ljudi i sa ratnim zločinom. 

Urednik: Pravomoćno osuđene osobe? 

Predsjednik: I one hodaju i one su 

potencijalna opasnost. 

Urednik: Koje na slobodi čekaju 

izdržavanje zatvorske kazne. Je li to 

normalno? 

Predsjednik: Nije normalno, gdje će biti 

normalno. 

Urednik: Pa dobro, zašto se to događa? 

Predsjednik: Zato što izvršna vlast 

veoma malo ulaže u zatvorske kapacitete. 

Od 1991. godine, kad smo mi počeli 

da prozivamo da imamo ovaj problem, 

odnosno kad smo mi bili prozvani da 

smo mi jedini krivci oko kaznene politike 

onda sam ja rekao sve je to uredu ali 

hajmo ove ljude u zatvor. Onda se našao 

neki novac i malo se proširili kapaciteti 

i imamo jednu izuzetnu stvar a to je da 

imamo mogućnost da do godinu dana 

zatvora se može otkupiti kazna. 

Urednik: Zar je to dobra stvar? 

Predsjednik: Dobra stvar za nas da ima 

manje predmeta, a malo je i humana 

za one ljude koji imaju novac i to sada 

možemo gledati tako. To je malo ružno 

ali je to tako ispalo. 

Urednik: Znači, učini krivično djelo, 

osudi te na tri godine zatvora? 

Predsjednik: Ne, ne, 

Urednik: Nego? 

Predsjednik: Do godinu dana, Vi možete 

jedan dan je 100,00 KM. 

Urednik: Ali osudite na tri godine 

recimo? 

Predsjednik: Ne može na tri godine, 

samo do godinu dana. 

Urednik: Znači, uradim neko krivično 

djelo, osudite me na godinu dana 

zatvora.. 

Predsjednik: I to možete da otkupite. 

Urednik: I ja to mogu da otkupim? 

Predsjednik: Mi smo već u budžet 

negdje unijeli 300.000 maraka. 

Urednik: Uredu, 300.000 maraka u 

budžet, ali jesu li to ozbiljna krivična 

djela? 

Predsjednik: To su krivična djela za koje 

je osuđeno lice godinu dana. 

Urednik: Npr. za koje krivično djelo? 

Predsjednik: Ne znam sad. 

Urednik: Može li biti pljačka trgovine? 

Predsjednik: Može biti nešto što je 

izrečeno godinu dana. 

Urednik: Je li to važi i za povratnike u 

kriminal? 

Predsjednik: Za sva ona lica koja 

imaju godinu dana, ali to nije do nas. 

Zakonodavac je propisao, donio zakon, 

odlučio mi to samo primjenjujemo. 

Urednik: Je li to dobar Zakon? 

Predsjednik: U ovom momentu kad 

nemamo smještajnih kapaciteta, mislim 

da je to jedno od rješenja. Drugo je 

rješenje narukvica, znači to je taj kućni 

pritvor gdje bi na neki način to bilo 

daleko humanije nego da idemo u 

zatvor. U zatvoru su katastrofalni uslovi 

za ljude, krše se ljudska prava, mislim 

da ni ti ljudi nisu zaslužili da imaju takav 

tretman. Država se mora pozabaviti sa 

ovim stvarima. To je nedopustivo. 

Urednik: Zašto se država time ne 

pozabavi? 

Predsjednik: Ja ne znam zašto se ne 

pozabavi. Ne možemo reći da smo toliko 

siromašni, da nemamo toliko novca ali 

ako hoćemo državu a pogotovo pravnu 

državu mi moramo podržati pravosuđe 

i jednostavno mi moramo biti treći stub 

vlasti koji je ravnopravan. 

Urednik: Gospodine Salihoviću, kome 

nije u interesu da treći stub vlasti bude 

stabilan, jak reprezentativan? 

Predsjednik: Možda pojedincima nije 

u interesu i to je možda stanje koje 

faktički, pojedinci možda iz neke izvršne 

vlasti, to su kratkoročni ciljevi. Gledano 

za građana, za državu ovo mora biti 

prioritet. Mi moramo jednostavno stati 

na noge a kad mi stanemo biće lakše 

toj izvršnoj vlasti i zakonodavnoj vlasti i 

biće građanima lakše. 

Urednik: Javnost percipira to na način 

da zapravo izvršna vlast želi ili pojedinci 

iz izvršne vlasti kako vi to kažete, želi 

sudsku vlast staviti pod kontrolu zato što 

se boji sudske vlasti, zato što neće doći u 

sudnicu? 

Predsjednik: Daleko od toga da će nas 

staviti pod kontrolu. 

Urednik: Da li tih motiva, da izvršna vlast, 

pojedinci iz izvršne vlasti, žele zaista 

oslabiti sudsku vlast, izvršiti pritisak da 

bi na neki način izbjegli pojavljivanje u 

sudnici.? 

Predsjednik: Još uvijek to nije izrečeno. 

Moguće da u nekim glavama to postoji 

ali to je kratkoročno rješenje i tu sigurno 

međunarodna zajednica neće dati to 

da se uradi, zbog same države, zbog 

građana i zbog te izvršne i zakonodavne 

vlasti. To se pokazalo nedavno prije 

nove godine kada je PIK u potpunosti 

podržao i gospodin Inzko, potpuno 

podržali sudsku vlast. 

Urednik: Da, to je bilo prije pola godine? 

Predsjednik: Ne, to je bilo negdje oko 

25. decembra sad. 

Urednik: To je bio odgovor? 

Predsjednik: To je bio odgovor, da oni 

žele da se nastavi reforma i da idemo 

dalje. 

Urednik: Hvala vam što ste bili gost 

intervjua TV1. 

Predsjednik: Hvala i vama i smatram 

ovo da je podrška pravosuđu. 

Urednik: Naravno! 

Predsjednik: Hvala! 

Urednik: Poštovani gledaoci bio je ovo 

gospodin Goran Salihović, hvala na 

pažnji, doviđenja i prijatno. 

www.oss.ba 

21

IKT služba, 

sudska žila 

kucavica 

IKT odsjek Općinskog suda u Sarajevu, 

odnosno IKT službenici, u osnovi 

predstavljaju službu za podršku 

korisnicima ili kako se to obično kaže 

„Helpdesk“ koji pruža tehničku podršku 

korisnicima IKT-a i po potrebi daje obuku 

u korištenju IKT-om kao i različitim 

softverom. Osnovna karakteristika rada 

Helpdesk-a jeste nivo znanja kojim IKT 

službenici raspolažu i kojim pomažu 

korisnicima, zatim korištenje internih 

alata za brzu pomoć korisnicima, 

homogenost i motivirajuća radna 

atmosfera, usvajanje novih znanja, 

prenošenje znanja i još mnogo toga. Broj 

dostupnih IKT službenika je najvažnija 

karakteristika za kvalitetno, brzo i 

blagovremeno otklanjanje problema. 

Svakodnevni rad uredno se bilježi 

kroz internu knjigu evidencije rada 

gdje se na učinkovit način bilježi broj 

intervencija, preduzeti koraci, vrijeme i 

korisnik kod kojeg je eskalirao problem, 

način rješenja problema i naravno 

službenik koji je zaprimio i odreagovao 

u datoj situaciji. Ovaj pokazatelj rada 

predstavlja analizu učinka i metriku 

uspješnosti što će daljom analizom i 

usmjeravanjem resursa rada pokazati 

bolje rezultate. Spomenuto direktno 

utiče na povećavanje kvalitete rada, 

čime će se osjetiti povećanje aktivnosti 

mnogih drugih odjela unutar suda te 

vezano s tim poboljšati i realizacija 

sudskih procesa. 

Ukoliko uzmemo u obzir podatak da 

Općinski sud u Sarajevu ima 14 sudskih 

odjeljenja, odnosno, 141 nosioca sudske 

vlasti te 498 ostalih službenika koji 

u svom svakodnevnom radu koriste 

računarsku opremu, dobiti ćemo jasniju 

sliku o tome koliki je obim posla i 

odgovornosti na IKT odjelu suda koji 

broji šest IKT službenika i šefa odjela. 

Pored standardne procedure pri 

održavanju radnih stanica, IKT odjel 

odgovoran je za pravilno i nesmetano 

funkcioniranje 11 poslužitelja/servera 

na kojima se nalaze podatkovni centri 

sudskih odjeljenja i razni drugi servisi 

koji se koriste u svakodnevnom radu 

unutar LAN mreže. Također, IKT odjel 

pruža prvi nivo podrške općinskom sudu 

u rješavanju serverskih, mrežnih i drugih 

IKT i problema sa komunikacijama. Zatim, 

standardno i stručno dijagnosticiranje 

radnih stanica te druge opreme, također 

spada u opis radnih poslova i zadataka 

ovog sudskog odjela. Naravno, IKT odjel 

odgovoran je i za audio i video sistem 

praćenja sudskih ročišta kao i video i 

kartični nadzor sistema postavljenog u 

sudu. 

Činjenica je da helpdesk u svom radu 

koristi razne metode, ali prvi korak u 

otklonu problema jeste komunikacija, 

gdje dolazi do direktnog kontakta 

korisnika i IKT službenika. IKT službenik 

stoga treba zračiti smirenošću i biti 

spreman na različite scenarije i načine 

interpretiranja problema od strane 

korisnika kako bi korisniku pružio pomoć 

ili dodatne informacije. Komunikacija 

se može odvijati e-mailom, ali najčešće 

se koristi interni telefon. U takvom 

direktnom kontaktu posebno je bitno da 

IKT službenik ispravno razumije pitanje 

korisnika odnosno problem, da ima 

tehničko znanje za pružanje podrške 

te razvijene komunikacijske vještine 

za prezentiranje odgovora i rješavanje 

problema. 

Jedan dobar dio podrške odvija se 

na lokaciji korisnika gdje je potrebno 

brinuti i na njihovo zdravstveno stanje. 

Zbog direktnog kontakta s većim brojem 

ljudi, važno je paziti na održavanje 

higijene, kvalitetnu ishranu i nadopunu 

vitaminima. 

Za kvalitetan Helpdesk potrebno je 

kontinuirano educiranje IKT službenika. 

Zahvaljujući razumijevanju ove 

problematike od strane menadžmenta 

Općinskog suda u Sarajevu, IKT 

službenici prošli su određene seminare 

iz oblasti IKT-a, te kontinuirano prate 

stručnu literaturu. Naime, potreba za 

novim saznanjima je utoliko veća jer 

vremenom dolazi do novih i naprednijih 

rješenja primjenjivih na sudu, što iziskuje 

dodatna usavršavanja i edukaciju. 

Pripremio: 

Elvir Kurić, šef IKT odjela suda 

Uposlenici Ikt odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu 

22 www.oss.ba

Dana 22.01.2010.godine svečano 

je otvorena sudska biblioteka, 

a time je i ranije osnovani 

Razvojno edukativni centar Općinskog 

suda u Sarajevu dobio svoj prostor za 

rad. Iza nas je prva godina postojanja i 

djelovanja biblioteke i Centra. Šta je do 

sada urađeno? 

Razvojno-edukativni centar 

Općinskog suda u Sarajevu 

E-upisnici, imenici, bilježnice 

Prvi projekt Centra bio je „Prevazilaženje 

manuelnih procesa rada u sudu“. 

Naime, nakon što je u Općinski sud u 

Sarajevu uveden Sistem za automatsko 

upravljanje predmetima (CMS), ipak je 

ostao značajan dio pisarnice koja nije 

uključena u CMS, kao i drugih lokacija 

u sudu gdje se i dalje odvijao manuelni 

proces rada. S obzirom da smo već ranije 

elektronski obradili vođenje sudijskih 

izvještaja na nivou suda, korištenjem 

Microsoft Excel-a, kao tabličnog 

kalkulatora, ostalo je još da se eliminišu 

preostali upisnici i druge pomoćne 

knjige uz pomoć odgovarajuće 

elektronske forme. Imajući u vidu 

da je primjena CMS-a već dovoljno 

angažirala sve uposlenike u Sudu na 

savladavanju novih informacionih 

tehnologija, smatrali smo da je preostale 

manuelne procese rada potrebno 

riješiti što jednostavnije i „bezbolnije“. 

Kao idealno i univerzalno rješenje za to 

bila je upravo forma rađena u Excel-u. 

Forma rađena u Excel-u je jednostavna 

za rad, upoznavanje (obuka) sa tabelom 

je kratko, troškovi minimalni ili nikakvi, 

dok su mogućnosti pretraživanja 

(funkcionalnost) neograničene. 

Rizik koji se odnosi uglavnom na 

slabu zaštitu podataka i mogućnost 

upotrebe od strane više korisnika, 

nakon dosadašnjeg iskustva pokazao 

se zanemarljiv u odnosu na prednosti. 

Tako su uz pomoć ove elektronske forme 

potpuno eleminisani manuelni upisnici 

na pojedinim lokacijama (RegZ upisnik), 

dok je rad sa strankama i vođenje 

sudijskih izvještaja znatno unaprijeđeno. 

Takođe, za obradu bibliotečkog fonda i 

potpuni nadzor nad nabavom, obradom 

i posudbom, kao i za potrebe vođenja 

statističkih podataka, ova forma se 

pokazala veoma funkcionalnom. Nakon 

potpune implementacije u manuelnoj 

pisarnici, ovim jednostavnim rješenjem 

će se eliminisati mnogobrojni upisnici, 

imenici i druge interne knjige, koje 

otežavaju i komplikuju posao i zauzimaju 

ogroman prostor u ovoj pisarnici. 

Također, rad sa strankama i koordinacija 

sa sudijama će biti znatno unaprijeđeni. 

Jedna od održanih obuka u RecOss-u 

E-imenici, gdje već imamo uneseno 

160.000 imena (ostavine), će uz 

pomoć jednostavnog pretraživača 

omogućiti, između ostalog, da proces 

izdavanja uvjerenja o (ne)vođenju 

postupka ostavine bude u potpunosti 

automatizovan. (Ranije je ovaj postupak 

trajao mjesec dana, jer je bilo potrebno 

pregledati veliki broj imenika da bi se 

moglo izdati samo jedno uvjerenje). 

E-taksametar 

E-Taksametar novi je projekt RecOSS-a. 

Da bi olakšali posao velikom broju 

sudskog osoblja koje svakodnevno 

obračunava sudsku taksu u predmetima 

po podnescima i zahtjevima stranaka, 

ponuđeno je i odgovarajuće rješenje za 

elektronsko obračunavanje takse. 

Intranet suda 

Jedinstveno rješenje za dijeljenje 

internih podataka unutar suda. Svi 

dokumenti sa dijeljene lokacije mogu se 

naći na ovom mjestu (adresar, imenici, 

urneci, zakoni, službene novine....sve na 

jednom mjestu) 

Postavljanje stranice u toku... 

A na edukativnom planu... 

– Organizovan je napredni kurs 

pravnog engleskog jezika u cilju 

jačanja kapaciteta sudija i drugog 

stručnog osoblja. Kurs je organizovan 

u saradnji sa Američkom ambasadom, 

a vodila ga je g-đa Barbara Carlin, 

stalni pravni savjetnik pri Ambasadi 

SAD i g-din Scott Husley; 

– Predsjednik suda je direktno inicirao i 

organizovao početni kurs engleskog 

jezika za sudije Kantonalnog i 

Općinskog suda u Sarajevu; 

– U saradnji sa USAID-om organizovana 

je i obuka iz strateškog planiranja 

u cilju izgradnje odgovarajućih 

kapaciteta i sticanja vještina iz ove 

oblasti te radi konkretne primjene 

stečenih znanja i izrade strateškog 

plana RecOss-a za period 2011.- 

2014.godina. U vezi sa tim, USAID 

– JSDP II je takođe obezbjedio 

predstavnicama Centra i učešće na 

dvodnevnoj obuci u Neumu. 

U vezi sa misijom,vizijom i ciljevima 

Centra o iniciranju pojačane aktivnosti 

djelovanja suda (pravosuđa) prema 

zakonodavnoj vlasti u okviru svojih 

nadležnosti, a na osnovu sudske 

prakse, prvi korak napravila je sutkinja 

ovog suda Rada Bjeljac, koja je bila i 

moderatorica okruglog stola održanog 

u prostoru biblioteke i Centra, na temu 

„Primjena porodičnog zakona FBiH“, a u 

sklopu projekta „Analiza i unaprjeđenje 

propisa iz oblasti porodično-pravnih 

odnosa u Bosni i Hercegovini“. 

Uporedo sa ovim konkretnim 

aktivnostima, Razvojno edukativni 

www.oss.ba 

23

centar je donio i Pravilnik o svom radu 

i druge Odluke i dokumente potrebne 

za njegovo osnivanje i funkcionisanje. 

Također, RecOSS je izradio Strateški 

plan za period 2011.-2014. na temelju 

kojeg se izrađuju i odgovarajući akcioni 

planovi, a sve u cilju podrške upravi 

suda na postizanju potpune efikasnosti 

i ugrađivanja kvalitete na svim poljima 

sudske prakse. 

Izrađene su brošure i reklamni materijal 

o RecOSS-u, a u toku je izrada Priručnika 

za daktilografe (autor Aziz Babić, sekretar 

suda) kao i Priručnika za referente, na 

temelju kojih će se vršiti i potrebna 

obuka i usavršavanje administrativnog 

osoblja. 

Općinski sud u Sarajevu je, čvrsto 

vjerujući da osnivanje ovakvih centara, 

kao inovativna praksa u organizaciji 

suda, koja može animirati širi krug 

sudionika procesa rada za aktivizam na 

polju postizanja kvalitete i povećati broj 

mogućnosti za inovativna rješenja i nove 

projekte, kao i saradnju i razvoj unutar 

cijelog evropskog pravosudnog sistema, 

sa ovom idejom-projektom učestvovao 

na ovogodišnjem natjecanju za evropsku 

nagradu “Kristalna vaga pravde”. 

Na kraju ovog izvještajnog perioda, 

želimo se zahvaliti pojedincima 

i institucijama izvan suda koji su 

doprinijeli osnivanju i radu ovog 

centra. To su u prvom redu g. Ermin 

Sarajlija, vanjski član Vijeća RecOSS-a, 

g. Joško Mandić, stručnjak za strateško 

planiranje, USAID JSDP, ambasada SAD-a 

i ambasada Republike Češke u BiH. 

BIBLIOTEKA 

Nakon rada na uspostavi biblioteke i 

njenog otvaranja, nastavljen je rad na 

afirmaciji biblioteke i sticanju znanja 

iz ove oblasti, kako bi se uloga ove 

biblioteke u podupiranju stručnog 

i istraživačkog rada, kao i podrške u 

svakodnevnom postupanju i rješavanju 

sudskih predmeta i drugih pitanja iz 

oblasti prava, što više potvrdila u praksi. 

Na samom otvaranju, bibliotečki fond 

sastojao se od oko 300 monografskih 

publikacija novijeg datuma te raznih 

drugih „starijih“ izdanja (priručnici, 

zakoni, časopisi i druga periodična 

izdanja) koja su se nalazila u prostorijama 

Kantonalnog i Općinskog suda u 

Sarajevu. 

Kupljeno je oko 60 monografskih 

publikacija - najnovijih izdanja iz oblasti 

prava, dok je darovano oko 400 raznih 

publikacija. Bibliotečki fond se povećao 

na oko 650 monografskih publikacija, 

dok je broj bibliotečkih jedinica znatno 

veći (kada se tome broju dodaju duplete, 

periodična izdanja, časopisi, sl. novine..) 

U toku godine ovoj biblioteci darovale su 

svoja izdanja i drugu literaturu, sljedeće 

institucije: 

Centar za edukaciju sudija i tužilaca, 

Pravni fakultet u Sarajevu, Centar za 

ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, 

Asocijacija demokratskih inicijativa (ADI) 

Sarajevo, Vijeće Evrope (biblioteka), 

Fakultet kriminalističkih nauka, 

Fondacija Konrad Adenauer, na čemu im 

se ovom prilikom i zahvaljujemo. 

Posebno se zahvaljujemo darovateljupojedincu, 

uvaženoj sutkinji Aidi Hasić i 

dr. Zijadu Hasiću, koji su ovoj biblioteci 

poklonili sva nova izdanja dr. Zijada 

Hasić. 

Pripremila: 

Jasmina Lončarević Tucak 

Detalji sa održane konferencije za medije 

U sklopu projekta “KODIFEL” 

riješeno 400.000 komunalnih 

predmeta 

U 

sklopu realizacije Projekta 

konverzije i elektronske obrade 

neriješenih komunalnih 

predmeta u Općinskom sudu u Sarajevu 

(KODIFEL) od juna 2008. riješeno je oko 

400.000 tih predmeta, čime su ostvarene 

značajne uštede te “oslobođeno” oko 20 

miliona KM. 

Ovo je na pres-konferenciji održanoj 

u sarajevskom Općinskom sudu 

dana 15.12.2010. godine istakao 

Goran Salihović, predsjednik suda, 

sumirajući rezultate ostvarene u sklopu 

spomenutog projekta te govoreći 

o dosadašnjoj saradnji tog suda s 

komunalnim preduzećima s područja 

Kantona Sarajevo. Podsjetio je na 

podatke prema kojima je u Općinskom 

sudu prije četiri godine bilo oko 

1,5 miliona neriješenih komunalnih 

predmeta, a trenutno ih je nešto više 

od 600.000, što svjedoči o zaustavljanju 

24 www.oss.ba

priliva i značajnom stepenu ažuriranja 

stanja u tom pogledu. 

Prema prezentiranim pokazateljima, 

vrijednost potraživanja komunalnih 

preduzeća u prijedlozima koji su povučeni 

iznosi 12.744.344 KM. Ilustrativni su i 

pokazatelji o tome da je ranije, prije 

uvođenja KODIFEL-a, godišnje putem 

manuelnog načina rješavano oko 

3.000 komunalnih predmeta, uz cijenu 

od 75 KM po predmetu. Na značaj 

novog načina postupanja u rješavanju 

komunalnih predmeta i povećanja 

naplate potraživanja za komunalne 

usluge ukazali su izvršni direktor Sektora 

za ekonomske i pravne poslove KJKP 

“Vodovod i kanalizacija” Mirsad Avdić, 

direktor preduzeća KJKP “Rad“ Selim 

Babić i Asima Granulo, izvršna direktorica 

finansijsko-računovodstvenih, pravnih 

i općih poslova KJKP “Toplane”. Oni 

su ocijenili da je saradnja s OSS-om 

rezultirala pozitivnim finansijskim 

efektima te pozvali građane na redovno 

izmirivanje vlastitih obaveza. 

Kako je rečeno, automatskom obradom 

komunalnih predmeta povećano je 

povjerenje javnosti u efikasan rad 

pravosuđa te je postalo evidentno da 

će, ukoliko građani ne izmiruju obaveze 

prema komunalnim preduzećima, one 

biti prinudno naplaćene uz sudske 

troškove. Istovremeno, data je prednost 

rješavanju predmeta na način sudskog 

poravnanja, nagodbom ili medijacijom, 

a sve radi izbjegavanja “nepotrebnih” 

sudskih troškova. 

Sudionici pres-konferencije uputili 

su apel nadležnim institucijama, 

uključujući i državni nivo da se 

aktivno uključe u rješavanje pitanja 

naplate komunalnih usluga i to putem 

ustanovljenja neophodnog zakonskog 

okvira, finansijskom ili nekom drugom 

vrstom potpore. 

Svečano obilježen 

Dan Općinskog suda u Sarajevu 

Uz prisustvo velikog broja 

uposlenika Općinskog suda u 

Sarajevu ali i zvanica, u hotelu 

„Saraj“ 15.12.2010. godine svečano 

je obilježen Dan Općinskog suda 

u Sarajevu. Ovaj događaj svojim 

prisustvom je uveličao i dr. Valentin 

Inzko, visoki predstavnik i specijalni 

predstavnik EU, te Milorad Novković, 

predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog 

vijeća BiH. 

Uz prisustvo velikog broja uposlenika 

Općinskog suda u Sarajevu ali i zvanica, 

u hotelu „Saraj“ 15.12.2010. godine 

svečano je obilježen Dan Općinskog 

suda u Sarajevu. Ovaj događaj svojim 

prisustvom je uveličao i dr. Valentin 

Inzko, visoki predstavnik i specijalni 

predstavnik EU, te Milorad Novković, 

predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog 

vijeća BiH. 

Detalji sa svečanosti 

www.oss.ba 

25

Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu: 

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih 

sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima: 

- 111 sudija 

- 30 stručnih saradnika 

- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda 

- 49 državnih službenika 

- 344 namještenika 

- 15 pripravnika 

- 50 volontera 

- 17 uposlenih na ugovor o djelu 

U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih. 

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, dva Prekršajna 

odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1. 

februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 1.11.2010. godine sa radom je 

počelo i Ip odjeljenje čija je nadležnost rješavanje predmeta u kojima se kao stranke pojavljuju pravna lica. 

Dugoročni ciljevi Općinskog suda: 

Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme 

u Bosni i Hercegovini. 

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog 

suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu 

u realizaciji mnogih projekata: 

GTZ/SIDA/ADA 

Zemljišna administracija 

Web: www.zkk.ba 

IFC 

Projekat medijacije 

Web: www.ifc.org/pepse 

USAID JSDP 

web: www.jsdp.ewmi.ba 

Evropska unija 

Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP) 

www.canada-bih-jrp.org 

IRZ Foundation 

Web: www.irz.de

OSS bilten 19.indd - OpÄinski sud u Sarajevu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

OSS bilten 19.indd - OpÄinski sud u Sarajevu