25.03.2015 Views

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, primio u ...

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, primio u ...

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, primio u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Održana Opća sjednica uposlenika<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

velikoj sudnici Općinskog<br />

su da u <strong>Sarajevu</strong> 23.02.2012.<br />

god. odr ža na je Opća sjednica<br />

svih upo sle nika Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u Sa rajevu. Sjednici je pri s-<br />

us tvovalo 320 upo sle nika Suda.<br />

Sjednicu su vodili Go ran Saliho -<br />

vić, <strong>predsjednik</strong> su da, Aziz Babić,<br />

se kretar <strong>suda</strong> i Muris Lon ča rević,<br />

šef pi sarnica, a na sjednici se ras -<br />

pravljalo o slje de ćim tačkama<br />

dnev nog re da:<br />

• Godišnji izvještaj o radu sudskih<br />

odjeljenja za 2011. godinu<br />

te iz vještaj o radu za januar<br />

2012. god.;<br />

• Pre<strong>suda</strong> Ustavnog <strong>suda</strong> Fede ra -<br />

ci je BiH, a u vezi sa Zakonom o<br />

pla ćama i drugim naknadama<br />

<strong>suda</strong>ca i tužitelja u FBiH,<br />

• Zahtjev za donošenje odluke o<br />

načinu utvrđivanja osnovice za<br />

obračun i isplate poreza za su -<br />

dije i stručne saradnike Općinskog<br />

su da u <strong>Sarajevu</strong>;<br />

• Pravilnik o internom Fondu soli<br />

darnosti Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />

ra jevu.<br />

<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> su -<br />

da, pozdravio je prisutne i u uvodnim<br />

riječima istakao da su u<br />

proš loj, 2011. godini, ostvareni<br />

iz vanredni rezultati kada je riječ<br />

o rješavanju predmeta. Sud je us -<br />

pio savladati kompletan priliv i<br />

sma nji ti zaostatke.<br />

Muris Lončarević, šef pisarnica,<br />

predstavio je godišnji izvještaj o<br />

radu Suda za 2011. godinu. Iz iz -<br />

vještaja je vidljivo da su u 2011.<br />

2<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> | www.oss.ba


godini ostvareni odlični rezultati<br />

kada je riječ o rješavanju sudskih<br />

predme ta. Na početku 2011. godi<br />

ne bilo je 843.347 neriješenih<br />

predmeta. Tokom godine zaprim -<br />

ljeno je 199.667 novih predmeta<br />

tako da je u radu ukupno bilo<br />

1.043.014 predmeta. Od tog broja<br />

ukupno je riješeno 213.026, dok<br />

je neriješenih predmeta ostalo<br />

829.988. Kada je riječ o komunalnim<br />

predmetima, u 2011. godini<br />

oni čine veliki procenat od ukup -<br />

nog broja neriješenih predmeta,<br />

čak 94,59% ili 785.059 predmeta<br />

od 829.988 koliko je ostalo<br />

neriješeno na kraju godine, dok je<br />

strukturnih predmeta 44.929 ili<br />

samo 5,41%. U 2011. godini sud<br />

je us pio savladati kompletan pri -<br />

liv i smanjiti zaostatke za čak<br />

13.359 predmeta. Ostvarena<br />

norma na nivou <strong>suda</strong> iznosi<br />

232,65%.<br />

Predsjednik Salihović je prisutnima<br />

saopštio i informaciju u vezi<br />

sa presudom Ustavnog <strong>suda</strong><br />

FBiH, a koja se od nosi na Zakon<br />

o pla ta ma i drugim na k nadama<br />

<strong>suda</strong>ca i tu žitelja u FBiH. U presudi<br />

se ut vr đuje da Zakon o pla -<br />

tama i drugim naknadama<br />

<strong>suda</strong>ca i tužitelja u<br />

FBiH (Službene no -<br />

vine FBiH, br. 72/05<br />

i 22/09) u dijelu koji<br />

se odnosi na nak na de<br />

<strong>suda</strong>ca, tužitelja i<br />

struč nih saradnika nije<br />

u saglasnosti sa Usta vom<br />

FBiH. Saglasno članu IV.C.12.b.)<br />

Ustava FBiH, na laže se Parlamentu<br />

FBiH da u ro ku od šest<br />

mjeseci od dana objav ljivanja ove<br />

presude u Službenim novi nama<br />

FBiH dopuni zakon iz tačke 1.<br />

ove pre sude poštujući usta vni<br />

princip jednakosti pred zako nom i<br />

reguliše prava sudija, tu žitelja i<br />

stručnih saradnika na: naknadu na<br />

troškove ishrane, nak nadu troš ko -<br />

va prijevoza na posao i s posla,<br />

naknadu za prekovremeni rad, rad<br />

u neradne dane, noćni rad i rad u<br />

dane dr žavnih praznika, nak nadu<br />

zbog bolesti ili povrede, nak na du<br />

troškova za slučaj smrti, teške<br />

bolesti ili invalidnosti, nak nadu<br />

na porodiljski dopust i na otprem -<br />

ninu prilikom odlaska u mirovinu<br />

kao i ostalim budžetskim korisnicima.<br />

Od bi ja se dio zahtjeva za<br />

utvrđivanje nak nada za odvojeni<br />

život, za troškove selid be<br />

i za jubilarnu nagradu.<br />

Predsjednik je ta -<br />

kođer prisutne obavijestio<br />

da je Mi -<br />

nistru finansija Kantona<br />

Sarajevo, Minis -<br />

tar stvu pravde Kantona<br />

Sarajevo i Vladi Kantona<br />

Sarajevo, upu tio „Zahtjev za do -<br />

nošenje odluke o načinu utvrđivanja<br />

osnovice za obračun i is -<br />

plate poreza za sudije i stručne<br />

saradnike Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>“.<br />

U zahtjevu je <strong>predsjednik</strong><br />

tražio da ministarstva i Vlada postupe<br />

sa zakonskim pro pisima i to<br />

članom 49. Zakona o porezu na<br />

dohodak i članom 20. Pravilnika<br />

o načinu obračunavanja i uplate<br />

doprinosa prilikom utvrđivanja<br />

osnovice za obračun i isplate po -<br />

reza na plate sudija i stručnih sa -<br />

radnika.<br />

Aziz Babić, sekretar <strong>suda</strong>, predstavio<br />

je na sjednici Pravilnik o<br />

internom Fondu solidarnosti Op -<br />

ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, koji je<br />

prethodno poslat svim uposle -<br />

nicima <strong>suda</strong> putem e-maila na<br />

uvid. Na sjednici je glasanjem<br />

usvojen pomenuti Pravilnik i to<br />

319 ZA i 1 PROTIV. Na sjednici<br />

su izabrani članovi Komisije<br />

Fonda koju čine:<br />

Jedan predstavnik Uprave <strong>suda</strong><br />

(Aziz Babić)<br />

Dva predstavnika sudija<br />

(E. Neradin, I. Čolić)<br />

Jedan predstavnik s.saradnika<br />

(Faić Vildana)<br />

Jedan predstavnik uposlenika<br />

(Dženana Hajrić)<br />

Sredstva sakupljena unutar ovog<br />

Fonda bit će korištena u različite<br />

svrhe, o čemu će odlučivati člano -<br />

vi komisije Fonda. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> | www.oss.ba 3


Proslava 100 godina mira u Evropi<br />

u junu 2014. godine održat će se<br />

u Palati pravde u <strong>Sarajevu</strong><br />

oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

<strong>primio</strong> je u posjetu gospodina<br />

Christofa Maria Fritzena, ambasadora<br />

Suverenog Malteškog<br />

Vi teškog Reda u Bosni i Hercegovini.<br />

Tokom sastanka <strong>predsjednik</strong><br />

Salihović je predstavio rad<br />

<strong>suda</strong> te uslove rada koji su u po -<br />

sljednje četiri godine znatno po -<br />

boljšani. Ambasador Fritzen je iskazao<br />

zadovoljstvo rezultatima<br />

rada <strong>suda</strong> smatrajući da je veoma<br />

važno građanima obezbijediti efi -<br />

kasan pristup sudu gdje će zaštiti<br />

svoja prava. Ambasador Fritzen je<br />

ovom prilikom naglasio da se aktivnosti<br />

Malteškog reda uglavnom<br />

svode na pružanje humanitarne i<br />

medicinske pomoći siromašnim<br />

ljudima i izbjeglicama, na koji<br />

način pružaju podršku i ljudima u<br />

Bosni i Hercegovini.<br />

Na ovom sastanku je dogovo -<br />

reno da se u organizaciji Amba -<br />

sade Suverenog Malteškog Vi teš -<br />

kog Reda u Bosni i Hercegovini u<br />

Palati pravde Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong> održi koncert Baroknog<br />

orkestra Evropske Unije (EUBO)<br />

pod nazivom “Na 100 godina od<br />

28.06.1914. g. slavimo mir na ev -<br />

ropskom kontinentu”. Amba sador<br />

Fritzen smatrao je da je Palata<br />

pravde u poslijeratnoj Bosni i<br />

Her cegovini idealan prostor odak -<br />

le će se poslati poruka mira ka<br />

Evropi na ovaj značajan datum.<br />

Inače, EUBO je osnovan 1985.<br />

godine, a za 21 godinu imao je<br />

preko 600 nastupa u 50 zemalja<br />

širom svijeta. EUBO je zaista<br />

“pu tujući konzervatorij” koji pru -<br />

ža mogućnosti obrazovanja koje<br />

nisu dostupne u nacionalnim programima,<br />

omogućujući nastupa -<br />

nje na izvornim muzičkim instrumentima<br />

ili kopijama iz 18. stoljeća.<br />

Orkestar je visoko cijenjen<br />

od strane Evropskog Parlamenta,<br />

Komisije i Vijeća kao izaslanik<br />

kulture za EU te s ponosom pre -<br />

nosi poruku Evrope, poruku razumijevanja<br />

i tolerancije kulturnih<br />

različitosti, manje privilegiranim<br />

dijelovima svijeta, uključujući<br />

područja koja prate sukobi i bijeda.<br />

Jedan od rijetkih orkestra<br />

koji su pozivani da nastupaju u<br />

mjestima kao što su Ramallah,<br />

Gaza, Damascus, gra do vi Bosne i<br />

Hercegovine, So ve to, Botswana i<br />

slabo poznate re gije Brazila i<br />

Kine. Također nastupa na mnogim<br />

najboljim europskim festivalima<br />

i u koncertnim dvoranama.<br />

BAROKNI ORKESTAR EV -<br />

ROPSKE UNIJE (EUBO) European<br />

Union Baroque Orchestra<br />

omo gućava darovitim mladim<br />

muzičarima iz cijele Evrope kva -<br />

litetno obrazovanje i iskustvo po -<br />

trebno za upuštanje u kićeni svijet<br />

barokne muzike. <br />

⊳ Barokni orkestar<br />

Evropske Unije (EUBO)<br />

4<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Studenti sarajevskog, mostarskog<br />

i banjalučkog Univerziteta boravili<br />

u Palati pravde u <strong>Sarajevu</strong><br />

oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

07. 03.2012.godine ugostio<br />

je 25 stu denata sa Univerziteta u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, Mostaru i Banjoj Luci<br />

koji su bili učesnici predavanja o<br />

kom parativnom ustavnom pravu i<br />

pravu EU iz programa za 2012., a<br />

sve u organizaciji Amba sade Malte<br />

u Bosni i Hercegovini te Prav -<br />

nim fakultetom Bucerius iz Ham -<br />

burga u Njemačkoj.<br />

Predavanja su se održala u jednoj<br />

od edukativnih sala Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, a pre davač je bio<br />

gospodin Andreas Colb koji je zaposlen<br />

u stalnoj misiji Njemačke<br />

u Ujedinjenim narodima u New<br />

Yorku, SAD.<br />

Nakon predavanja studenti su<br />

izrazili svoju zahvalnost za gos toprimstvo<br />

uz napomenu da su impresionirani<br />

izgledom obnovljene<br />

Palate pravde te najsavremenijom<br />

tehničkom opre mom sa kojom je<br />

ova zgrada opremljena. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 5


Detalji sa press konferencije: Adela Bejtović, šef Kabineta, <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> <strong>suda</strong>, Aziz Babić, sekretar <strong>suda</strong><br />

Na press konferenciji<br />

predstavljen godišnji izvještaj<br />

o radu Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />

07.03.2012. godine održana je<br />

konferencija za štampu povo -<br />

dom predstavljanja godišnjeg iz -<br />

vještaja o radu <strong>suda</strong>. <strong>Goran</strong> Sa li -<br />

hović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog su da<br />

u <strong>Sarajevu</strong>, je ovom prilikom pohvalio<br />

rad svih odjeljenja i ista kao<br />

da je sud ostvario značajne re zul -<br />

tate tokom 2011. godine.<br />

U 2011. godini savladan je komple<br />

tan priliv i smanjeni su zaostaci<br />

za 13.359 predmeta. Cjelokupna<br />

nor ma <strong>suda</strong> iznosi 232,65% što<br />

potvrđuje dobru organizaciju i rad<br />

svih sudskih odjeljenja. Od ukup -<br />

nog broja neriješenih predmeta čak<br />

94,59% čine komunalni predmeti.<br />

Posebno su istaknuti dobri rezultati<br />

Privrednog odjeljenja i Odjeljenja<br />

registra za upis pravnih lica što<br />

uka zuje na potpunu ažurnost koja<br />

is ključuje potrebu formiranja pri -<br />

vrednih sudova u Federaciji Bosne<br />

i Hercegovine.<br />

Krivično odjeljenje također po -<br />

kazuje izvrsne rezultate u 2011. godini<br />

kada je na nivou odjeljenja<br />

ostvarena norma od 327,90%. Kada<br />

je u pitanju Izvršenje krivičnih<br />

sankcija, <strong>predsjednik</strong> Salihović je<br />

pohvalio angažman Mi nistarstva<br />

pravde Federacije BiH na području<br />

izvršenja krivičnih sank cija. U prošloj<br />

godini ovaj sud je riješio 537<br />

predmeta. Na izdržavanje kazne zatvora<br />

upućena su 393 osu đena lica<br />

koja će izdržavati ukupno 516 godina<br />

i 5 mjeseci zatvorske kazne.<br />

Predsjednik Salihović je također<br />

pohvalio i ocijenio pozitivnim do -<br />

nošenje Pravilnika o izvršavanju<br />

rada za opće dobro na slobodi od<br />

strane Ministarstva pravde i uprave<br />

Kantona Sarajevo čija primjena će<br />

rezultirati poboljšanjem ukupnog<br />

stanja na području izvršenja kri vič -<br />

nih sankcija.<br />

Na konferenciji su prikazani i re -<br />

zultati rješavanja komunalnih predmeta<br />

u okviru KODIFEL programa<br />

gdje je do sada riješeno preko<br />

552.378 predmeta. Međutim, <strong>predsjednik</strong><br />

Salihović je istakao da će<br />

zbog nedostatka finansijskih sredstava<br />

uskoro biti onemogućeno<br />

dalje postupanje po predmetima u<br />

ovom programu. On je posebno<br />

ape lirao na kantonalne vlasti da se<br />

uključe u iznalaženje finansijskih<br />

sredstava kako bi se riješio ovaj<br />

problem.<br />

Na konferenciji je također pri ka -<br />

zana analiza rada <strong>suda</strong> za period<br />

2008. – 2011 g. u kojem periodu je<br />

sud ukupno za<strong>primio</strong> 915.164, a<br />

završio 1.024.556 predmeta što po -<br />

ka zuje konstantnu tendenciju opa -<br />

da nja broja neriješenih predmeta. <br />

6<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> ustrajao na<br />

ustavnosti i zakonitosti sudijskih plata<br />

Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />

13.03.2012. god. održana je<br />

van redna press konferencija<br />

povodom vršenja neprimjerenog<br />

pritiska Vlade Kantona Sarajevo<br />

na <strong>Goran</strong>a Salihovića, <strong>predsjednik</strong>a<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

kao i na Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />

u cje li ni, da postupi protuza ko -<br />

nito, a time počini krivično djelo.<br />

U svom obraćanju prisutnima<br />

pred sjednik Salihović je upoznao<br />

javnost o tome kako se vrši finan -<br />

sijski pritisak na sudije ovog <strong>suda</strong><br />

ali i kompletno bh. pravosuđe.<br />

Miješanje Vlade Kantona Sarajevo<br />

u pla te sudija i tužilaca u<br />

<strong>Sarajevu</strong> pokušaj je da se sudska<br />

vlast stavi "pod šapu" izvršne<br />

vlasti, upozorio je na press konferenciji<br />

<strong>predsjednik</strong> Općinskog<br />

<strong>suda</strong> Sarajevo <strong>Goran</strong> Salihović.<br />

Tražit će od finansijske po licije i<br />

Tužilaštva KS da ispita zakonitost<br />

postupaka Vlade KS i Minis tar -<br />

stva finansija KS.<br />

Konferenciji je prisustvovao veliki<br />

broj novinara koji su putem<br />

svojih elektronskih i printanih<br />

me dija odlično informisali jav -<br />

nost o ovom problemu.<br />

U skladu sa svojim ovlastima<br />

da tim u članu V Aneksa 10. (Spora<br />

zum o civilnoj implementaciji<br />

mirovnog ugovora) Općeg okvir -<br />

nog sporazuma za mir u BiH, Visoki<br />

predstavnik za BiH donio je<br />

Zakon o platama i drugim nakna -<br />

dama sudija i tužilaca u FBiH (Sl.<br />

Novine FBiH, broj 72/05). Istim<br />

zakonom i to čl. 2 do čl.4 pro pi -<br />

sane su plate sudijama, tužiocima<br />

i struč nim saradnicima koje ime -<br />

nuje VSTV BiH<br />

Članom 6., stavom 1. pomenutog<br />

za kona propisano je da se<br />

plate su dija, tužilaca i stručni sa -<br />

radnika ne će povećavati sve dok<br />

prosječna mje sečna neto plata u<br />

Bosni i Her cegovini izračunata za<br />

kalendarsku godinu ne dostigne<br />

ili ne pređe iz nos od 800 KM. U<br />

stavu 2. istog čla na regulisano je<br />

da počevši od godine koja uslijedi<br />

nakon godine u kojoj prosječna<br />

mjesečna neto plata u Bosni i<br />

Nastavak na 8. stranici >><br />

Detalji sa održane press konferencije<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 7


Nastavak sa 7. stranice >><br />

Hercegovini izračunata za kalendarsku<br />

godinu po prvi put dos -<br />

tigne ili pređe iznos od 800 KM,<br />

osnovna mjesečna plata su dija i<br />

tužilaca i stručnih saradnika pro -<br />

pi sana članom 2., 3. odnosno 4.<br />

će se godišnje korigovati za pro -<br />

ce nat povećanja prosječne mjesečne<br />

neto plate u Bosni i Her ce -<br />

govini.<br />

Prema podacima koje je objavila<br />

Agencija za statistiku BiH, prosječna<br />

mjesečna neto plata u BiH<br />

za 2011. godinu iznosila je 816<br />

KM, što znači da je nastala zakonska<br />

oba veza korekcije plata<br />

nosilaca pravosudnih funkcija u<br />

BiH za cije lu 2012. godinu.<br />

- 09.03.2012. god. VSTV BiH<br />

upu ćuje svim ministarstvima<br />

prav de u BiH, svim ministar -<br />

stvima finan sija u BiH te Pravosudnoj<br />

ko misiji Brčko Distrikta u<br />

BiH do pis koji se odnosi na implemen<br />

ta ciju zakona o platama<br />

sudija i tu žilaca, a u kojem je istaknuto<br />

da je nastupila zakonska<br />

obaveza po ve ćanja plata sudijama<br />

i tužiocima;<br />

- 08.03.2012. god. Vlada Kantona<br />

Sarajevo donosi Zaključak<br />

gdje se navodi da „Vlada Kantona<br />

Sarajevo ostaje pri ranijem Zaključku<br />

Vlade, broj: 02-05-4184-<br />

7/12 od 28.02.2012. god., da se<br />

obračun pla ta za sve budžetske<br />

korisnike iz vrši na način kako je<br />

to urađeno za prethodni mjesec”;<br />

- 09.03.2012 god. Općinski sud<br />

u <strong>Sarajevu</strong> dostavlja odgovor na<br />

Zaključak Vlade KS. U odgovoru<br />

se navodi da je „članom 6., stav 4.<br />

Zakona o platama i drugim nak -<br />

na dama sudija i tužilaca u FBiH<br />

re gulisan način izmjene plata te<br />

svako nepoštivanje i neprovo đe -<br />

nje ovog Zakona povlači krivičnu<br />

od govornost. Kao <strong>predsjednik</strong><br />

Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> ne že -<br />

lim pro voditi Vaš Zaključak koji<br />

je u suprotnosti sa odredbama Zakona”.<br />

- 12.03.2012. god. <strong>predsjednik</strong><br />

Salihović šalje dopis Ministarstvu<br />

pravde i uprave KS te Minis tars -<br />

tvu finansija od kojih traži da se<br />

obra čuna i isplati akontacija plata<br />

za Uposlene Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, osim za sudije i stručne<br />

saradnike, odnosno, da se izvrši<br />

obračun za ostale uposlenike ka -<br />

ko oni ne bi snosili posljedice<br />

neis plaćivanja plata za mjesec<br />

februar 2012. god.<br />

- 13.03.2012. god. Ustavni sud<br />

FBiH, Vrhovni sud FBiH i Fede -<br />

ralno tužilaštvo FBiH upućuju<br />

do pis premijeru Vlade Federacije<br />

BiH, Ministarstvu finansija FBiH<br />

te Ministarstvu pravde FBiH, a<br />

koji se također odnosi na isplatu<br />

plata sudijama i tužiocima;<br />

- 13.03.2012. godine <strong>Goran</strong>u Sa -<br />

lihoviću, <strong>predsjednik</strong>u Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, stiže podrška od<br />

Milana Tegeltije, <strong>predsjednik</strong>a<br />

Udru ženja sudija Bosne i Hercegovine,<br />

Božane Banduka, predsjednice<br />

Udruženja sudija FBiH,<br />

te Hajrije Hadžiomerović-Muftić,<br />

predsjednice Udruženja tužila -<br />

ca/tu žitelja FBiH. Oni su jednoglasno<br />

podržali <strong>predsjednik</strong>a u<br />

njegovim nastojanjima da u potpunosti<br />

implementira Zakon o<br />

platama i naknadama sudija i tu -<br />

žilaca u FBiH te istraje u zakonitosti<br />

i ustavnosti.<br />

- 13.03.2012. god. Održana van -<br />

redna press konferencija Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, a u vezi sa<br />

neisplaćenim platama sudijama i<br />

tužiocima;<br />

- 14.03.2012. god. - Predsjednik<br />

Salihović upućuje dopis premijeru<br />

Vlade Kantona <strong>Sarajevu</strong> te<br />

ministru finansija Kantona Sarajevo<br />

od kojih zahtijeva da se isplati<br />

plata sudijama i stručnim<br />

saradnicima ovog <strong>suda</strong> kojima je<br />

nanesena šteta i teže povrijeđena<br />

prava iz radnog odnosa te se radi<br />

o krivičnim djelima Zloupotrebe<br />

položaja ili ovlaštenja iz člana<br />

383. KZ FBiH i Povreda prava iz<br />

radnog odnosa iz člana 280. KZ<br />

FBiH.<br />

8<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


- 16.03.2012. god. Održan sastanak<br />

Timova za upravljanje pro -<br />

mjenama Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />

ra jevu i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj<br />

Luci. Kolegij <strong>predsjednik</strong>a Op -<br />

ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> donio je<br />

Zaključak kojim se u cijelosti podržava<br />

naredba <strong>predsjednik</strong>a <strong>suda</strong><br />

da se plate sudija i stručnih saradnika<br />

za mjesec februar 2012. godine<br />

isplate u skladu sa Zakonom<br />

o platama sudija i tužilaca, te da<br />

se dosljedno ispoštuju odredbe 6.<br />

istog Zakona, od nos no, da se bez<br />

odlaganja pristupi isplati po naredbi<br />

od 12.03.2012. god. Kolegij<br />

<strong>predsjednik</strong>a odjeljenja Osnovnog<br />

sdua u Banjoj Luci donio je<br />

Zaključak kojim se daje puna podrška<br />

<strong>Goran</strong>u Saliho viću, <strong>predsjednik</strong>u<br />

Općinskog su da u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

na istrajavanju da se plate<br />

sudijama i stručnim sa radnicima<br />

isplaćuju dosljedno prim jenom<br />

Zakona o platama su dija i tužilaca<br />

u FBiH.<br />

- 20.03.2012. god. <strong>predsjednik</strong><br />

Salihović uputio dopis Evropskoj<br />

komisiji, Delegaciji EU te OHRu<br />

u kojem je tražio podršku u vezi<br />

sa isplatama plata sudijama i tu -<br />

ži ocima.<br />

- 21.03.2012. god. Općinski sud<br />

u <strong>Sarajevu</strong> šalje svim medijima<br />

Saopćenje za javnost u kojem ističe<br />

da se Finansijsko nasilje nad<br />

Općinskim sudom u <strong>Sarajevu</strong><br />

nas tavlja od strane ministra finansija<br />

KS koji se sveti sudu tako što,<br />

osim nepuštanja plata za sudije,<br />

blokira rad <strong>suda</strong> neplaćanjem nijednog<br />

računa niti fakture.<br />

- 22.03.2012. god. Općinski sud<br />

u <strong>Sarajevu</strong> dostavlja Ministarstvu<br />

finansija KS rješenja za 111 su -<br />

dija i 30 stručnih saradnika kako<br />

bi se izvršila isplata plata za fe -<br />

bruar 2012. god.<br />

- 22.03.2012. god. Općinski sud<br />

u <strong>Sarajevu</strong> izdaje Saopćenje za<br />

javnost u kojem se navodi da je<br />

Mi nistarstvo finansija KS odblo -<br />

kiralo rad Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

isplatom preko milion KM,<br />

ali februarske plate sudijama i<br />

stručnim saradnicima još uvijek<br />

neisplaćene.<br />

- 22.03.2012. god. Udruženje<br />

sudija u BiH objavljuje Saop šte -<br />

nje za javnosti kojim daje punu<br />

podršku Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />

u istrajavanju u poštivanju<br />

us tavnosti i zakonitosti i njihovom<br />

konzistentnom provo đe nju i<br />

u pogledu obračuna i isplate plata<br />

nosiocima pravosudnih funk cija.<br />

- 28.03.2012. god. konač no isplaćene<br />

plate sudijama i stručnim<br />

saradnicima Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, u skladu sa Ustavom<br />

FBiH i Zakonom. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 9


Tokom pet mjeseci 2012. godine<br />

u Općinskom sudu u <strong>Sarajevu</strong><br />

savladan kompletan priliv i smanjeni<br />

zaostaci - Ostvarena norma 177,74%<br />

a početku 2012. godine u Općinskom sudu u<br />

<strong>Sarajevu</strong> bilo je ukupno 829.988 neriješenih<br />

predmeta. Tokom prvih pet mjeseci zaprimljeno<br />

je 81.607 novih predmeta tako da je u radu bilo<br />

911.595 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno<br />

je 83.665, dok je neriješenih ostalo 827.930 predmeta.<br />

Od tog broja 785.274 ili 94,85% su komunalni<br />

predmeti, dok je 42.656 ili 5,15% strukturnih predmeta.<br />

Ostvarena norma na nivou <strong>suda</strong> iznosi<br />

177,74%. <br />

OPĆINSKI SUD U SARAJEVU<br />

Tabela I - Protok predmeta za pet mjeseci 2012. godine<br />

Vrsta predmeta<br />

Broj neriješenih<br />

predmeta na<br />

početku perioda<br />

Broj primljenih<br />

predmeta tokom<br />

izvještajnog<br />

perioda<br />

Ukupan broj<br />

svih predmeta<br />

u radu<br />

Broj predmeta<br />

koji su riješeni<br />

u izvještajnom<br />

periodu<br />

Broj<br />

neriješenih<br />

predmeta<br />

Period potreban<br />

za eliminaciju<br />

nerješenih<br />

predmeta<br />

I II III = I+II IV V = III-IV VI = V/IV<br />

Parnično odjeljenje - (19 sudija) - prosjek 234 predmeta po ref. - bilo 3000<br />

P 3.706 1.869 5.575 2.088 3.487 1,67<br />

Radni 699 431 1.130 207 923 4,46<br />

Porodični 29 0 29 0 29 #DIV/0!<br />

Ukupno 4.434 2.300 6.734 2.295 4.439 1,93<br />

Radno odjeljenje - (15 sudija) - prosjek 294 predmeta po referatu - bilo 3000<br />

P 563 98 661 573 88 0,15<br />

Radni 3.496 1.945 5.441 1.118 4.323 3,87<br />

Porodični 5 0 5 2 3 1,50<br />

Ukupno 4.064 2.043 6.107 1.693 4.414 2,61<br />

Porodično odjeljenje - (5 sudija) - prosjek 154 predmeta po referatu - bilo 2974<br />

P 6 0 6 1 5 5,00<br />

Radni 47 1 48 4 44 11,00<br />

Porodični 714 459 1.173 451 722 1,60<br />

Ukupno 767 460 1.227 456 771 1,69<br />

Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 252 predmeta po referatu - bilo 3122<br />

Ps 2.062 1.020 3.082 996 2.086 2,09<br />

L 382 103 485 125 360 2,88<br />

St 55 24 79 9 70 7,78<br />

Ukupno 2.499 1.147 3.646 1.130 2.516 2,23<br />

10<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Krivično odjeljenje - (12 sudija) - prosjek 142 predmeta po referatu - bilo 545<br />

K 1.233 664 1.897 866 1.031 1,19<br />

Kpp 160 699 859 726 133 0,18<br />

Kps 293 697 990 589 401 0,68<br />

Kr 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Km 159 52 211 82 129 1,57<br />

Kv 19 707 726 719 7 0,01<br />

Kp 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 1.864 2.819 4.683 2.982 1.701 0,57<br />

IKS 285 284 569 266 303 1,14<br />

Izvršno odjeljenje - " I " - (20 sudija) - prosjek 905 pred./ref. - bilo 60000<br />

I 12.787 5.105 17.892 5.068 12.824 2,53<br />

Ip 1.273 105 1.378 330 1.048 3,18<br />

POM 18 12 30 1 29 29,00<br />

RTV 4.476 0 4.476 283 4.193 14,82<br />

Ukupno 18.554 5.222 23.776 5.682 18.094 3,18<br />

Izvršno odjeljenje - " Ip " - (4 sudija) - prosjek 710 pred./ref. - bilo 60000<br />

I 1.651 7 1.658 340 1.318 3,88<br />

Ip 1.349 897 2.246 728 1.518 2,09<br />

POM 3 1 4 1 3 3,00<br />

Ukupno 3.003 905 3.908 1.069 2.839 2,66<br />

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 115 pred./ref. - bilo 3008<br />

V 341 454 795 449 346 0,77<br />

O 2.322 2.481 4.803 2.922 1.881 0,64<br />

Ostalo* 0 18 18 18 0 0,00<br />

Ukupno 2.663 2.953 5.616 3.389 2.227 0,66<br />

Prekršajno odjeljenje - Privreda (6 sudija) - 399 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />

Pr- Ips 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42<br />

Ukupno 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42<br />

Prekršajno odjeljenje - Opšta nad. (11 sudija) - 232 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />

Pr- Ips 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84<br />

Ukupno 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84<br />

Registar - (4 sudija) - prosjek 76 predmeta po referatu - bilo 562<br />

Registracija<br />

poslovnih 308 2.178 2.486 2.184 302 0,14<br />

subjekata<br />

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3,8 predmeta po referatu - bilo 4200<br />

ZK predmeti 94 11.007 11.101 11.002 99 0,01<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 11


Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (18 str.sar.) - prosjek 7460 /ref<br />

Mal 129.580 13.476 143.056 14.498 128.558 8,87<br />

Mals 6.203 1.640 7.843 2.115 5.728 2,71<br />

PL 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

PLP 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

POM 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 135.783 15.116 150.899 16.613 134.286 8,08<br />

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (3 str.sar.) prosjek 216996 /ref.<br />

I 628.645 31.898 660.543 30.186 630.357 20,88<br />

Ip 20.631 0 20.631 0 20.631 #DIV/0!<br />

Ostalo* 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 649.276 31.898 681.174 30.186 650.988 21,57<br />

Ukupno 829.988 81.607 911.595 83.665 827.930 9,90<br />

V MJESECI 2012.g.<br />

OD UKUPNO 827.930 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />

785.274 ILI 94,85 % ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />

DOK JE 42.656 ILI 5.15% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />

2011.g.<br />

OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />

785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />

DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />

42.656 Struktura<br />

-20.933 Izvršni - struktura<br />

-4.951 Prekršaji<br />

-99 ZK<br />

-302 Registar<br />

303 Iks - referat<br />

16.068 1,94% - parnica i krivica -<br />

44.929 Struktura<br />

-21.557 Izvršni - struktura<br />

-6.394 Prekršaji<br />

-94 ZK<br />

-308 Registar<br />

-285 Iks - referat<br />

16.291 1,96% - parnica i krivica -<br />

Ostvarena norma po odjeljenjima:<br />

Odjeljenje<br />

Norma<br />

Parnično 103,00%<br />

Radno 113,88%<br />

Porodično 141,91%<br />

Privredno 99,00%<br />

Krivično 227,68%<br />

Izvršno - " I " 94,44%<br />

Izvršno - " Ip " 88,14%<br />

Vanparnično 127,14%<br />

Prekršajno - Privreda 111,07%<br />

Prekršajno - Opšta nadležnost 99,10%<br />

Registracija poslovnih subjekata 181,80%<br />

Odjeljenje za sporove male vrijednosti 159,97%<br />

Izvršno - po vjerodostojnim ispravama 839,80%<br />

ZK 101,48%<br />

NORMA SUDA 177,74%<br />

12<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE<br />

Vrsta zahtjeva<br />

Broj neriješenih<br />

predmeta na<br />

početku perioda<br />

Broj primljenih<br />

predmeta tokom<br />

izvještajnog perioda<br />

Ukupan<br />

broj svih predmeta<br />

u radu<br />

Broj predmeta<br />

koji su riješeni u<br />

izvještajnom periodu<br />

Broj neriješenih<br />

predmeta<br />

Su 0 0 0<br />

Su-M 0 0 0<br />

Registar privrednih<br />

društava-RF 21 3109 3130 3117 13<br />

Prekršajno odjeljenje<br />

(uvjerenja) 0 3870 3870 3870 0<br />

Krivično odjeljenje 0 1212 1212 1212 0<br />

Stečaj i Likvidacija 0 1289 1289 1289 0<br />

ZK - Izvodci 0 30810 30810 30810 0<br />

Zk -RZ 0 3095 3095 3095 0<br />

Apostile 0 0 0 0 0<br />

Ostalo ("P", rod.<br />

i posl. Sposob) 0 124 124 124 0<br />

Ukupno 21 43509 43530 43517 13<br />

STRUKTURA NERIJEŠENIH PREDMETA NA DAN 31.05.2012. godine<br />

KOMUNALNI<br />

PREDMETI:<br />

785.274<br />

94,85%<br />

STRUKTURA:<br />

26.588<br />

3,21%<br />

PARNICA I KRIVICA:<br />

16.068<br />

1,94%<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 13


Detalji sa sastanka<br />

Uz prisustvo eksperata delegacije Evropske<br />

Unije, u sarajevskom Općinskom sudu<br />

održani sastanci na temu „Unapređenje<br />

edukacije nosilaca pravosudnih funkcija<br />

i unapređenje statusa stručnog i<br />

administrativnog osoblja u sudovima“<br />

UMultimedijalnoj sali Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> 23.02.<br />

2012. godine održano je ne -<br />

ko liko sastanaka kojima su prisustvovala<br />

dva eksperta delegacije<br />

Evrop ske Unije, Alexander Shu -<br />

mov ski i profesor Allesandro Simoni,<br />

Amra Jašarević, zamjenica<br />

direktora Se kretarijata VSTV<br />

BiH, te predstav nici Kantonalnog<br />

i Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />

Prvi sastanak koji je održan bio<br />

je na temu „Unapređenje edu ka -<br />

cije nosilaca pravosudnih funk -<br />

cija“, a istom su prisustvovali<br />

Go ran Salihović, <strong>predsjednik</strong> Op -<br />

ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, Beg zada<br />

Gavran kape tanović Saliha gić,<br />

pred sjednica Kan tonalnog su da u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, te po troje su dija-edu -<br />

katora iz oba pome nuta <strong>suda</strong>. Ono<br />

što je interesovalo eks perte bilo je<br />

kakva je saradnja ova dva <strong>suda</strong> sa<br />

centrima za edu ka ciju sudija i tu -<br />

žilaca, koji su nedo staci, šta bi<br />

trebalo promijeniti i sl.<br />

Predsjednik Salihović je rekao<br />

da je saradnja sa centrima za edu -<br />

ka ci ju dobra s tim što bi trebalo<br />

pospje šiti obuku i uvesti neke<br />

promjene. Posebno je naglasio da<br />

u centrima ne ma odgovarajuće<br />

sale za obuku, iste su poprilično<br />

male i neadekvat ne te se u takvim<br />

uslovima ne može boraviti cijeli<br />

dan. Konstantan pro blem je i<br />

kvalitet tema edukacije. Govoreći<br />

o trenutnim nedostacima unutar<br />

centara za edukaciju, ali i o edu -<br />

kacijama, <strong>predsjednik</strong> Salihović<br />

je predložio sljedeće:<br />

- Odabrati kvalitetne, odgovarajuće<br />

teme koje su najviše po -<br />

trebne u praksi ali koje bi trebale<br />

14<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


iti atraktivne i edukatorima i<br />

učesnicima edukacije;<br />

- Obezbijediti finansijska sredstva<br />

te omogućiti da se edu ka -<br />

cije održavaju četiri puta go -<br />

diš nje na četiri različite loka ci je<br />

u BiH, a kojima bi prisus tvo -<br />

vale, po mogućnosti, sve sudije<br />

iz oba entiteta, omogućiti da se<br />

sudije iz različitih dijelova BiH<br />

međusobno upoznaju i druže;<br />

- Pokušati uspostaviti i regionalnu<br />

saradnju te na edukacije<br />

pozivati i sudije iz regiona kako<br />

bi se razmjenjivala različita is -<br />

kustva iz oblasti prava;<br />

Kada je riječ o problemu edu ka -<br />

cije sudija, ali i edukatora, sudijeedukatori<br />

Općinskog i Kantonal -<br />

nog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> na sastanku<br />

su istakli sljedeće probleme:<br />

- Nedostatak finansijskih sredstava<br />

- Mnoge sudije ne mogu<br />

prisustvovati edukaciji jer sudo -<br />

vi u budžetima nemaju dovoljno<br />

novca da im snose troškove boravka;<br />

- Problem u nedostatku adekvatnog<br />

prostora za edukaciju;<br />

- Neadekvatne i istrošene teme;<br />

- Različita metodologija izlaga -<br />

nja od strane edukatora;<br />

- Nepostojanje odgovarajućih<br />

eks perata iz određenih oblasti<br />

prava;<br />

- Nepostojanje adekvatne edu ka -<br />

cije za edukatore.<br />

svo je znanje, finansijski ih podstaknuti<br />

te ih osloboditi od nekih<br />

obaveza u sudu kako bi imali više<br />

vremena po sve titi se edukaciji s<br />

obzirom da zbog suđenja i drugih<br />

obaveza u sudu nemaju dovoljno<br />

vremena.<br />

Drugi sastanak održan je sa<br />

predstavnicima stručnih saradnika,<br />

pri pravnika i pripravnikavolontera<br />

Kantonalnog i Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u Sa rajevu. Razgova -<br />

ralo se o ulozi struč nih saradnika<br />

i njihovim ov laštenjima, načinu<br />

izbora i edu ka ciji. Zaključeno je<br />

da stručni sarad nici imaju kapacitet<br />

da samo stalno rješavaju<br />

predmete manje složenosti i pomažu<br />

sudijama u radu kod slo -<br />

ženih predmeta. Tako đer, nagla -<br />

šena je inicijativa da struč ni sa -<br />

radnici ne ulaze u omjer ukup nog<br />

administrativno-tehnič kog osob -<br />

lja u sudovima te da se uvede zakonska<br />

obaveza zapošljavanja<br />

stručnih saradnika u skladu sa<br />

brojem sudija u sudu.<br />

Na sastanku je bilo riječi i o edu -<br />

kaciji gdje je naglašeno da po -<br />

četna obuka koju provode centri<br />

za edu kaciju sudija i tužilaca je<br />

jako dob ra za pripravnike i stru -<br />

čne sa rad nike početnike dok bi<br />

stručnim sa radnicima sa dužim<br />

radnim stažom trebala biti dostupna<br />

edukacija predviđena za su -<br />

dije i tužioce. Svi pripravnici i<br />

pri pravnici-volonteri zaposleni u<br />

pravosuđu bi trebali biti obuhvaćeni<br />

početnom obukom ko ju<br />

provode CEST-ovi.<br />

Treći sastanak je održan sa se -<br />

kretarima sudova i šefovima pi -<br />

sarnica Općinskog i Kantonalnog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>. Na sastanku je<br />

bilo go vora o položaju sudske administracije<br />

u okviru pravosuđa.<br />

Oba sekretara sudova su istakla<br />

da bi sudska administracija trebala<br />

dijeliti sudbinu pravosuđa te<br />

da je posao sudske administracije<br />

postao složeniji i odgovorniji u<br />

odnosu na administraciju u upravi,<br />

koja ima bolji materijalni<br />

položaj. Istaknuto je i da je dobar<br />

dio sudske administracije u ok vi -<br />

ru reforme pravosuđa ostao us -<br />

kraćen za bilo kakve vidove usa -<br />

vršavanja i osposobljava nja, a što<br />

je neophodno u daljem pro cesu<br />

reformi.<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong>, vlas -<br />

titim resursima organizuje usa -<br />

vršavanja, ali bi se u daljem pro -<br />

cesu u ovo trebalo uključiti i<br />

VSTV BiH, kao što je primjer sa<br />

sudskim izvršiteljima. <br />

Posebno je naglašeno da bi<br />

edukatore trebalo također edukovati<br />

iz oblasti vještina edukacije<br />

ka ko bi što bolje prezentovali<br />

Sudije Općinskog i Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 15


Otvoren rekonstruisani i nadograđeni objekat<br />

Općinskog <strong>suda</strong> i Zemljišno-knjižnog ureda u Bugojnu<br />

Katica Soldo, Predsjednica Općinskog <strong>suda</strong> u Bugojnu, presijeca svečanu vrpcu<br />

z prisustvo velikog broja gos -<br />

tiju, predstavnika VSTV-a<br />

BiH, predstavnika Vlade<br />

SBK-a, ministara, načelnika, sudija<br />

i mnogih drugih, 12.12.2011. godi -<br />

ne svečanom ceremonijom otvoren<br />

je rekonstruisani i nadograđeni obje<br />

kat Općinskog <strong>suda</strong> i Zemljišnoknjižnog<br />

ureda u Bugojnu. Prisutnima<br />

su se tom prilikom obratili:<br />

- Predsjednica Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

Bugojnu, Katica Soldo<br />

- Predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong><br />

u Novom Travniku, Katica Jozak –<br />

Mađar<br />

- Ispred Federalnog ministarstva<br />

pravde, Edib Mehmedović,<br />

rukovodilac Jedinice za implementaciju<br />

Projekta Svjetske banke<br />

za Zemljišno-knjižnu administraciju<br />

- Ispred VTSV-a, Danijela Mikić,<br />

potpredsjednica<br />

Katica Soldo, predsjednica Op ćinskog<br />

<strong>suda</strong> u Bugojnu, u svom obra -<br />

ćanju prisutnima istakla je ka ko je<br />

sretna i ponosna jer je ostva rila svoj<br />

strateški cilj, a to je iz gradnja zem -<br />

ljišno-knjižnog ureda u sudu, uvo -<br />

đenje knjiženja etažnog vlasništva,<br />

što se već dvije godine uspješno i<br />

radi, te poboljšanje uslo va rada<br />

svim uposlenim i podići standarde<br />

pružanja usluga građa nima na visoki<br />

nivo, što je uosta lom zacrtano<br />

kao jedan od prio ritetnih zadataka<br />

cjelokupne refor me pravosuđa u<br />

na šoj zemlji, a kao i jedan od stra -<br />

teški ciljeva VSTV-a BiH.<br />

„Ovaj projekt koji smo završili<br />

uspješno bio je mnogo zahtjevan iz<br />

više razloga, prije svega finansijski,<br />

a finansije su glavni pokretač ili<br />

kočnica svega. Međutim, finansij -<br />

sku podršku i u ovim kriznim i teš -<br />

kim vremenima smo cijelo vrijeme<br />

imali od Vlade našeg kantona, a<br />

isto tako i Svjetske banke i Federal -<br />

nog ministarstva pravde, pa im se<br />

ovom prilikom zahvaljujem. Ovaj<br />

projekt bio je zahtjevan i u arhitektonskom<br />

smislu, što najbolje znaju<br />

naši projektanti ACDE studija, jer<br />

je samo njima poznato koliko su<br />

napora uložili dok su osmislili ovaj<br />

projekt, pa se i njima na uspješnom<br />

projektu zahvaljujem” – istakla je<br />

predsjednica Soldo.<br />

Ukratko o samom Projektu<br />

Trajao je nekoliko godina, a njegovu<br />

realizaciju pratile su brojne<br />

poteškoće koje su se u hodu rje ša -<br />

vale i to zajedničkim snagama Op -<br />

ćinskog <strong>suda</strong> Bugojno te Općine<br />

Bugojno, kao suvlasnika zgrade.<br />

Do 1975. godine ova zgrada bila je<br />

hotel za samce, hotel „Bosna“, u<br />

vlasništvu preduzeća „Slavko Ro -<br />

dić“. Iste godine vlasti u Bugojnu<br />

odlučile su da pronađu lokaciju<br />

16<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


kako bi sve općinske institucije bile<br />

pod zajedničkim krovom. Općina i<br />

Sud te 1975. godine kupuju zgradu<br />

spomenutog hotela i nakon adap ta -<br />

cije s radom počinju ovdje zajedničke<br />

institucije.<br />

Vrijeme je, naravno, učinilo svoje<br />

i trebalo je zgradu preurediti i re -<br />

konstruirati. Da bi se uopće krenulo<br />

s projektom obnove i rekonstrukcije,<br />

morali su se, prije svega, riješiti<br />

imovinsko-pravni odnosi s<br />

obzirom da se ugovor o kupoprodaji<br />

iz 1975. godine nije mogao<br />

provesti u zemljišnim knjigama.<br />

Godine 2003., nakon provedene<br />

privatizacije, uknjiženi su u zem -<br />

ljišne knjige kao suvlasnici, pravni<br />

sljedbenici „Slavka Rodića“ - privatizirana<br />

preduzeća, njih devet<br />

koja su tada osporavala pravo vlasništva<br />

Općini i Sudu.<br />

Napokon se spor završio sudskim<br />

postupkom 2005. godine. Presudom<br />

su se kao suvlasnici uknjižili<br />

Općina Bugojno, sa 6/7 i Sud 1/7.<br />

Slijedi procedura donošenja odluke<br />

o rekonstrukciji zgrade, kako dijela<br />

Općine tako i Suda. Građevinski<br />

fakultet iz Sarajeva uradio je ela -<br />

borat o mogućnostima rekonstrukcije<br />

i nadogradnje zemljišno-knjižnog<br />

ureda iznad Kristalne dvorane<br />

(Općina Bugojno).<br />

Uslijedio je nešto duži period<br />

provođenja postupka javne na bav -<br />

ke i izvođenja radova koji je ta ko -<br />

đer uz poteškoće trajao godinu i pol<br />

dana. Prvi ugovor zaključen je uz<br />

saglasnost vlade SBK-a 24. septembra<br />

2008. godine i radovi su<br />

mogli početi. Vrijednost prve faze<br />

iznosila je 909.093,23 KM. U dru -<br />

gu fazu projekta uključeni su i donatori,<br />

Svjetska banka preko Fe -<br />

de ralnog ministarstva pravde, i uspješno<br />

se završava Projekat i op -<br />

rema Zemljišno-knjižni ured. Na -<br />

kon toga pristupilo se zaključenju<br />

novog ugovora sa izvođačima ra -<br />

dova za rekonstrukciju Suda,<br />

izradu novih sudnica i pisarnice što<br />

je također financirala Kantonalna<br />

vlada u iznosu od 845.032.49 KM.<br />

Danas imamo modernu, adaptiranu<br />

zgradu na radost, ne samo uposlenih,<br />

nego i svih korisnika<br />

us luga Općinskog <strong>suda</strong> i Zem ljiš -<br />

no-knjižnog ureda.<br />

Izvođač radova firma "Komotin"<br />

iz Jajca, a vrijednost projekta je<br />

1.700.000.KM. <br />

Detalji sa svečane ceremonije<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 17


Detalji sa održanog seminara<br />

Sudije i stručni saradnici Općinskog <strong>suda</strong><br />

u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci<br />

prisustvovali seminaru iz oblasti medijacije<br />

organizaciji Udruženja su di -<br />

ja BiH i Udruženja medijatora<br />

u BiH, 23.03.2012.<br />

go dine u hotelu „Hollywood“ na<br />

Ilidži odr žan je seminar za sudije<br />

i stručne saradnike Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u Saraje vu i Osnovnog <strong>suda</strong><br />

u Banjoj Lu ci. Tema seminara bi -<br />

la je „Medijacija u BiH, principi i<br />

postupak medija cije, analiza po -<br />

tre ba za oba veznom medijacijom“,<br />

te komparativna ana liza<br />

upo rednog zakono dav stva, od -<br />

nosno, medijacijskih prak si zemalja<br />

EU i Kanade, kojim je regulisan<br />

obavezni postupak me dijacije,<br />

s ci ljem promjene percepcije<br />

profesio nalne javnosti, radi<br />

stvaranja mogućnosti akceptiranja<br />

izmjena i do puna naše postojeće<br />

zakonske regulative koja će<br />

biti us klađena sa obaveznom ev -<br />

ropskom direktivom. Cilj seminara<br />

bio je upoznati sudije i<br />

struč ne saradnike o po duzetim<br />

ak tivnostima usmje re nim na iz -<br />

mjene i dopune zakonske regulative<br />

te edu ciranje o upućivanju<br />

predmeta na medijaciju.<br />

Seminar je održan u vezi sa implementacijom<br />

projekta „Zagovaranje<br />

izmjene zakonskih i pod -<br />

za konskih akata u smislu oba ve -<br />

zujuće medijacije kao efikasnog<br />

na čina rješavanja sporova iz ugo -<br />

vornih odnosa (svih javnih preduzeća<br />

koja pružaju usluge vode,<br />

električne energije, gri janja, tele -<br />

ko munikacija), sporova iz na k na -<br />

da šteta nastalih između pravnih<br />

lica, pravnih i fizičkih lica, od nos -<br />

no fizičkih lica“.<br />

Prisutnima se obratila Jasmina<br />

Skopljak, rukovodilac Projekta<br />

(USBIH) koja je informisala<br />

učes nike o Projektu i aktivnostima<br />

Projekta.<br />

Gđa Smiljka Gavrić, rukovodilac<br />

Projekta ispred Udruženja me -<br />

dijatora u BiH, dala je nešto više<br />

informacija o samom osnivanju<br />

Udru ženja medijatora (2002. godine),<br />

ulozi Udruženja u BiH te o<br />

prav nom okviru, stavljajući akcenat<br />

na: Zakon o postupku medijacije,<br />

Za kon o prijenosu poslova<br />

medijacije na UMBIH, Zakon o<br />

parničnom postupku BiH (član<br />

53.), Zakon o prekršajima BiH<br />

(član 22.), Zakon o krivičnom<br />

18<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


postupku FBiH i RS (članovi 212.<br />

i 108.).<br />

U daljem izlaganju prisutne je<br />

upoznala sa proteklim Pilot projektima<br />

(Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />

i Osnovni sud u Banjoj Luci) u<br />

kojima je sporazumom riješeno<br />

350 predmeta, odnosno oslo bo đe -<br />

no 18 milio na KM te da je zadovoljstvo<br />

stranaka bilo 98%. Ona<br />

je navela i Preporuke Vijeća Ev -<br />

rope: O po ro dičnoj medijaciji<br />

(98)1; O medija ciji u krivičnim<br />

stvarima (99)19; O medijaciji u<br />

građanskim stvarima (2002)10; O<br />

alternativama parni čenju između<br />

administrativnih vlas ti i privatnih<br />

stranaka(2001)9.<br />

Gđa Gavrić je naročitu pažnju u<br />

svom izlaganju posvetila Evropskoj<br />

direktivi o medijaciji iz<br />

2008. godine te Rezoluciji Evropskog<br />

Parlamenta 2011/2026 od<br />

13.09.2011.g. (Parlament podsje -<br />

ća da je cilj Direktive da se promoviše<br />

prijateljska nagodba u<br />

spo rovima, podržava korištenje<br />

medijacije i iz balansiran odnos iz -<br />

među medija cije i sudske procedure).<br />

Kada je riječ o principima i<br />

postupku medijacije, gđa Gavrić<br />

je navela da su osnovni principi<br />

medijacije dobrovoljnost, povjerljivost<br />

i nepristras nost, te da je<br />

su prednosti me dijacije to što je to<br />

neformalan, brz, jeftin postupak u<br />

kojem svi dobivaju, a ono što je<br />

naj bitnije je da sporazum o na -<br />

god bi ima snagu iz vršne isprave!<br />

Nakon toga učesnici su po gle da -<br />

li UMBIH-ovu video simula ciju<br />

postupka medijacije.<br />

Gđa Sanela Rondić, sutkinja<br />

Op ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, predsta<br />

vila je „Analizu potreba za<br />

oba veznom medijacijom“ (autori<br />

Sa nela Rondić i Arijana Ljuca),<br />

polazeći od zaključka da je sve -<br />

ukupno gledano, razvoj nepristras<br />

nog, nezavisnog, efikasnog i<br />

odgo vornog pravosuđa u skladu<br />

sa ev ropskim standardima i dalje<br />

u ranoj fazi te da je potrebno<br />

ubrzati provedbu Strategije za reformu<br />

sektora pravde. Pri tome,<br />

potrebno je uvesti promjene u zakonodav<br />

stvu. U daljem izlaganju<br />

navela je primjer novog Zakona o<br />

obligaci onim odnosima, koji je u<br />

fazi na crta, pa bi postojala realnija<br />

mogućnost da se nadležnom<br />

tijelu dostavi prijedlog izmjene i<br />

dopune Nacrta odredaba koji upućuju<br />

na mogućnost ostvarivanja<br />

ugroženih subjektivnih prava<br />

pred sudom, na način da prvobitno<br />

prethodi postupak medijacije,<br />

pa ako se ne postigne spo -<br />

razum, povjerilac, odnosno druga<br />

ugovorna strana, može svoje pra -<br />

vo ostvarivati pred nadležnim su -<br />

dom. Podložni sporovi za rješa -<br />

vanje u postupku medijacije bili<br />

bi naročito oni koji proizilaze iz<br />

zakonske obaveze plaćanja cijene<br />

za pruženu komunalnu uslugu,<br />

usluge toplotne energije... U pri -<br />

log uvođenja obavezne medijacije<br />

u konkretne norme materijalnog<br />

prava, gđa Rondić je navela i preporuke<br />

Vijeća Evrope: Preporuka<br />

R(98)1 O porodičnom posredo -<br />

vanju, Preporuka R(2001)9 O alternativama<br />

parničnom postupku<br />

između pravnih tijela i pravnih<br />

stranaka, Preporuka R(2002)10 O<br />

medijaciji u građanskim predmetima.<br />

Zaključak izlaganja je da<br />

treba odabrati ključne sudove u<br />

kojima bi se (u fazi prijema tužbe)<br />

odvajali sporovi iz obligacionih<br />

odnosa, isti bi se dostavljali medijatorima,<br />

a što bi bio pokazatelj<br />

potrebe izmjena i dopuna materijalnih<br />

propisa kojima je normirana<br />

ta oblast.<br />

Gđa Arijana Ljuca, sutkinja Op -<br />

ćinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, predstavila<br />

je Komparativnu analizu<br />

medijatorske prakse u Kanadi i<br />

ze mljama Evropske Unije (Polj-<br />

ska, Italija, Engleska, Francuska,<br />

Njemačka, Švicarska...). Autori<br />

su: Smiljka Gavrić, Sanela Ron -<br />

dić, Arijana Ljuca i Dražen Stajić.<br />

Cilj analize je da doprinese procesu<br />

donošenja odluka u vezi sa<br />

osmišljavanjem uvođenja obavez -<br />

ne medijacije u BiH. Osnovno<br />

po lazište ove studije je Evropska<br />

direktiva o medijaciji 2008/52/EC<br />

koja propisuje obaveznu mo guć -<br />

nost medijacije u građanskim i<br />

ko mercijalnim prekograničnim<br />

sporovima te da se obaveznost<br />

mo že uvesti kada su u pitanju<br />

sporovi u zemlji. U svom izlaga -<br />

nju posebnu pažnju je dala Italiji<br />

u kojoj je 20.03.2012.godine na<br />

snagu stupio novi zakon koji oba -<br />

vezuje stranke u sporu da traže<br />

medijaciju. Zakonom su uvedena<br />

dva postupka medijacije, obave -<br />

zujući (odnosi se na svojinska<br />

prava, raspodjelu imovine, zaos -<br />

tavštinu i naslijeđe, zajmove, stanarsko<br />

pravo, klevetu u me dijima...)<br />

i neobavezujući postupak<br />

(koji se odnosi na bilo koju gra -<br />

đansku i trgovačku parnicu). <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 19


Delegacija Republike Turske<br />

posjetila Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />

oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

<strong>primio</strong> je u posjetu 29.03.<br />

2012. godine delegaciju Republike<br />

Turske u sastavu: Mustafa<br />

Ozcan - <strong>predsjednik</strong> Upravnog<br />

odbora Sema bolnice u Istanbulu,<br />

gospodin Sadik Kes meci, <strong>predsjednik</strong><br />

Upravnog odbora Fatih<br />

uni verziteta u Istanbulu, gospodin<br />

Mehmet Mutlu, <strong>predsjednik</strong> Upravnog<br />

odbora Bosna Sema obrazovnih<br />

institucija, gospodin Ibra -<br />

him Bayram, član Upravnog odbora<br />

Bosna Sema obrazovnih institucija,<br />

gospodin Ali Dokumaci,<br />

generalni direktor Fidan Tourizm<br />

te gospodin Orhan Hadžagić, gene<br />

ralni sekretar Burč univerziteta.<br />

Sastanku su prisustvovali i Biljana<br />

Novak, predsjednica Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u Tuzli, <strong>Goran</strong> Dujić,<br />

<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

Travniku, Zinaida Pračić, sudija<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u Bihaću, Boris -<br />

lav Petrović, dekan Pravnog fa -<br />

kul teta u <strong>Sarajevu</strong> te Adela Bej -<br />

tović, šef Kabineta <strong>predsjednik</strong>a<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />

U svom uvodnom obraćanju<br />

<strong>predsjednik</strong> Salihović se zahvalio<br />

gostima na dolasku te ukratko re -<br />

kao nekoliko rečenica o sudu i organizaciji<br />

rada. Upoznao je pris -<br />

utne o trenutnom stanju u sudu,<br />

realizovanim projektima kao i<br />

budućim planovima i aktivnostima<br />

koje za cilj imaju potpunu<br />

ažurnosti svih sudskih odjeljenja.<br />

Na sastanku je dogovoreno da se<br />

intenzivira saradnja između Republike<br />

Turske i BiH na području<br />

pravosuđa, a naročito na polju<br />

edu kacije sudija.<br />

Predsjednik Salihović je istakao<br />

da je studijska posjeta pravosudnim<br />

institucijama Republike Tur -<br />

s ke u 2011. godini bila veoma ko -<br />

risna za predstavnike bh. pravosuđa.<br />

Predsjednici i sudije općinskih<br />

i osnovnih sudova u Sa rajevu,<br />

Banjoj Luci, Tuzli, Trav ni -<br />

ku, Prijedoru, Mostaru i Bihaću te<br />

Borislav Petrović, dekan Prav nog<br />

fakulteta u <strong>Sarajevu</strong>, imali su priliku<br />

posjetiti i upoznati se sa ra -<br />

dom najznačajnijih pravosudnih<br />

institucija u Izmiru i Istanbulu.<br />

Nakon kratkog sastanka u Kabinetu<br />

<strong>predsjednik</strong>a Salihovića, tur -<br />

ska delegacija je imala priliku<br />

obići zgradu Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

Sa rajevu te vidjeti rekonstruisane<br />

dijelove zgrade, savremeno op -<br />

rem ljene sudnice, šalter-salu te<br />

sobu za zaštićene svjedoke. <br />

20<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Ambasador Saudijske Arabije u BiH<br />

posjetio Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />

ospodin Eid Mohammed Althakafi,<br />

ambasador Kralje vine<br />

Saudijske Arabije u BiH, posjetio<br />

je 03.04.2012. godine Općinski<br />

sud u <strong>Sarajevu</strong>. Cilj posjete bio je uspostavljanje<br />

sa rad nje kako sa po me -<br />

nutom Ambasadom, tako i sa Kra -<br />

ljevinom Saudijskom Arabijom.<br />

Ambasadora je <strong>primio</strong> <strong>Goran</strong> Sa lihović,<br />

<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, a sastanku su pri sustvovali<br />

i zamjenica <strong>predsjednik</strong>a, Altijana Še -<br />

ta, predsjednica Parničnog odjeljenja<br />

<strong>suda</strong>, te Ismeta Huremović, šefica<br />

Zem ljišno-knjižnog odjeljenja <strong>suda</strong>.<br />

Predsjednik Salihović je infor misao<br />

ambasadora o historijatu su da, na či -<br />

nu organizacije rada te nadležnostima.<br />

Salihović je po seb no naglasio<br />

da je ovaj sud ne kada bio najgori u<br />

regiji s ob zirom na veliki broj neriješenih<br />

predmeta, korupciju i lošu organizaciju<br />

rada. Promjenom me -<br />

nadžmenta došlo je do značajnog napretka<br />

te se sada može s pravom reći<br />

da je Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> jedan<br />

od najboljih u regiji. Uz pomoć donatora<br />

Palata pravde je rekonstrui -<br />

sana, sudnice su oprem ljene savre -<br />

menom opremom te su samim tim<br />

poboljšani i uslovi rada. Sve to je doprinijelo<br />

da je sud potpuno ažuran<br />

gotovo u svim referatima. Ono što<br />

predstavlja problem u ovom sudu su<br />

neriješeni komunalni predmeti koji<br />

čine preko 95% neriješenih predme -<br />

Ambasador na sastanku u kabinetu <strong>predsjednik</strong>a Salihovića<br />

S lijeve strane: Ambasador Saudijske Arabije i Fikret Mehović, prevodilac Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

ta. Također je naglašen problem finansiranja<br />

pravosuđa jer se putem<br />

bu džeta vrši pritisak na sudove.<br />

Pred sjednik je rekao da je sud imao<br />

problem sa pla ta ma sudija ali da je<br />

sada taj problem riješen.<br />

Tokom sastanka dogovorena je sa -<br />

radnja sa ambasadom Kralje vine<br />

Sau dijske Arabije u BiH, a <strong>predsjednik</strong><br />

<strong>suda</strong> je iskazao po tre bu za teh -<br />

ničkom i materijalnom pomoći koji<br />

su potrebni ovome sudu kako bi se<br />

što više doprinijelo ažurnosti <strong>suda</strong> ali<br />

i pobo lj šanju usluga prema fizičkim i<br />

pravnim licima kao korisnicima sudskih<br />

usluga. Sud je otvoren i za obli -<br />

ke saradnje kao što su raz mjena is -<br />

kustava sa predstavni ci ma pravosuđa<br />

Kraljevine Sau dijske Arabije kroz organizovanje<br />

studijskih posjeta.<br />

Ambasador se zahvalio na prijemu<br />

i rekao da je posjeta Općinskom sudu<br />

u <strong>Sarajevu</strong> ujedno nje gova prva posjeta<br />

pravosudnim organima u BiH. U<br />

svom obra ća nju prisutnima amba sa -<br />

dor je istakao da je Saudijska Arabija<br />

uvi jek pomagala BiH, bilo materijal -<br />

no ili tehnički, i tokom rata ali i na -<br />

kon rata. Po završetku rata konti -<br />

nuirano je nastavila pomagati obnovu<br />

BiH i u tu svrhu je u obliku bespovratnih<br />

sredstava ili veoma povoljnih<br />

zajmova mnogo novca donirala<br />

Bosni i Hercegovini, a značajan doprinos<br />

dala je u obnovi i jačanju privrede<br />

naše zemlje. Kraljevina Saudijska<br />

Arabija je inače jedan od velikih<br />

donatora te je zemljama koje su<br />

u razvoju (među kojima je i BiH) do -<br />

nirala do sada ukupno 6,8 milijardi<br />

dolara. Ambasador je rekao da je<br />

spreman podržati svaki prijedlog<br />

<strong>predsjednik</strong>a Salihovića, a koji se<br />

odnosi na jačanje bh. pravosuđa. S<br />

tim u vezi je dogovoreno da se uspostavi<br />

saradnja između ovog <strong>suda</strong> i<br />

sudova u Sau dijskoj Arabiji, a što će<br />

se odno si ti na studijske posjete i raz -<br />

mjene iskustava.<br />

Rezultat posjete ambasadora ovom<br />

sudu je donacija od 5.000 KM koju<br />

je dao za popravku sudskih prostorija<br />

oštećenih tokom velikih snježnih padavina<br />

u februaru ove godine. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 21


<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

<strong>primio</strong> u posjetu ambasadora<br />

Republike Turske u BiH<br />

<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, i Ahmed Yildiz, ambasador Republike Turske u BiH<br />

hmed Yildiz, ambasador Republike<br />

Turske u BiH, posjetio<br />

je Općinski sud u Sa rajevu<br />

i tom prilikom se susreo sa<br />

Go ranom Salihovićem, <strong>predsjednik</strong>om<br />

<strong>suda</strong>. Cilj posjete bio je uspostavljanje<br />

saradnje sa pravo -<br />

sudnim institucijama u Republici<br />

Turskoj.<br />

Predsjednik Salihović je obavijestio<br />

ambasadora o trenutnim aktivnostima<br />

koje se provode u ovome<br />

sudu, a koje za cilj imaju postizanje<br />

potpune ažurnosti sudskih<br />

odjeljenja i pospješivanje usluga<br />

prema građanima. Shodno tome,<br />

ambasador je istakao da je Republika<br />

Turska spremna pomoći<br />

ovome sudu te da je zainteresovan<br />

i za uspostavljanje saradnje<br />

iz među bh. i turskih pravosudnih<br />

institucija. Po završetku sastanka<br />

ambasador je imao priliku obići<br />

zgradu <strong>suda</strong>. <br />

22<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Detalji sa sastanka<br />

Sudije Udruge hrvatskih <strong>suda</strong>ca, ogranak<br />

Rijeka, posjetile sarajevsku Palatu pravde<br />

organizaciji Udruženja su di ja<br />

u Federaciji BiH, sudije Udru -<br />

ge hrvatskih <strong>suda</strong>ca, ogranak<br />

Rijeka, posjetile su 20.04.2012. godine<br />

Kantonalni i Općinski sud u<br />

<strong>Sarajevu</strong>. Cilj posjete bio je upoznavanje<br />

sa sistemom dostave pismena<br />

u krivičnim i parničnim pred -<br />

metima, razmjena iskustava iz ovih<br />

oblasti, ali i upoznavanje sa mog<br />

pra vosudnog sistema Republi ke Hrvatske<br />

i BiH. Sastanak je odr žan u<br />

Multimedijalnoj sali, a istom su prisustvovale<br />

i sudije Kantonalnog i<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>.<br />

Prisutne je prvo pozdravila Beg -<br />

zada Gavrankapetanović Salihagić,<br />

predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, koja je gostima poželjela<br />

dobrodošlicu, a zatim ih informi -<br />

sala o načinu i organizaciji rada<br />

Kantonalnog <strong>suda</strong>. U ime <strong>Goran</strong>a<br />

Sa lihovića, <strong>predsjednik</strong>a Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, prisutnima se<br />

obratila Adela Bejtović, šef Kabineta,<br />

koja je ukratko predstavila rad<br />

i nadležnosti sarajevskog Općinskog<br />

<strong>suda</strong>. Ispred Udruženja sudija<br />

Federacije BiH, goste je pozdravila<br />

Božana Banduka, predsjednica Ud -<br />

ru ženja koja ujedno vrši i funkciju<br />

predsjednice Općinskog <strong>suda</strong> u Ki -<br />

se ljaku. Ona je goste informisala o<br />

nadležnostima Udruženja, njego -<br />

vim aktivnostima i broju članova.<br />

Vesna Katarinčić, dopredsjednica<br />

Udruge hrvatskih <strong>suda</strong>ca i predsjed<br />

nica Općinskog <strong>suda</strong> u Opatiji,<br />

u ime gostiju se zahvalila na prije -<br />

mu te predstavila rad Udruge. Predsjednica<br />

Katarinčič je istakla da se<br />

sudije u Republici Hrvatskoj uglav -<br />

nom sreću sa istim problemima kao<br />

i sudije iz BiH, a to je problem sa<br />

izvršnom vlasti i finansijski problemi.<br />

Udruga broji oko 1200 čla -<br />

nova, a razlog velikog broja sudija<br />

u Udruzi je veliki broj ogranaka ko -<br />

je Udruga ima. Udruga hrvatskih<br />

su daca osnovana je 11. aprila 1991.<br />

godine tada još pod nazivom Druš -<br />

tvo hrvatskih <strong>suda</strong>ca, kao dobrovoljno<br />

strukovno udruženje sudija<br />

u Republici Hrvatskoj.<br />

Zadatak Udruge je, između ostalog,<br />

očuvanje i jačanje nezavisnosti<br />

sudija, pružanje zaštite sudijama<br />

koji bi bili neosnovano pozivani na<br />

odgovornost zbog obavljanja sudij -<br />

ske funkcije, zalaganje za jačanje<br />

ugleda i ostvarivanje doličnog<br />

druš tvenog položaja sudija kao i<br />

vođenje brige o društvenim i materijalnim<br />

interesima sudija. Osim<br />

toga, Udruga je sebi za cilj stavila i<br />

poticanje reformi u organizaciji<br />

sud stva i djelatnosti pravosuđa<br />

uopće, sudjelovanje sudija u pripre-<br />

Nastavak na 20. stranici >><br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 23


Nastavak sa 19. stranice >><br />

manju zakona s područja pravosuđa,<br />

unaprjeđenje stručnosti su di -<br />

ja, zauzimanje za dosljedno pošti -<br />

vanje ustavnosti i zakonitosti te za<br />

jačanje Republike Hrvatske kao<br />

pravne države. Udruga djeluje na<br />

području cijele Republike Hrvatske<br />

s članstvom sudija svih nivoa i nad -<br />

ležnosti, a organizovana je po og -<br />

ran cima.<br />

Tokom radnog dijela sastanka<br />

predstavljen je način dostave pismena<br />

u parničnom i krivičnom postupku,<br />

a u skladu sa Zakonom o<br />

parničnom postupku i Zakona o<br />

krivičnom postupku Republike Hr -<br />

vatske i BiH.<br />

Fatima Mrdović, sutkinja Kantonalnog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, govorila je<br />

o načinu dostave pismena u skladu<br />

sa Zakonom o parničnom postupku<br />

Federacije BiH, dok je Helena Ran -<br />

dić, sutkinja Parničnog odjeljenja<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u Rijeci, predsta -<br />

vila pravila dostave u skladu sa<br />

Par ničnim postupkom RH. Ona je<br />

istakla da je današnji ZPP Republike<br />

Hrvatske zapravo stari savezni<br />

zakon koji je pretrpio određene<br />

izmjene. Sutkinja Randić je detalj -<br />

nije govorila o dostavi putem jav -<br />

S lijeve strane: Božana Banduka, predsjednica Udruženja sudija FBiH,<br />

i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

nog bilježnika-notara i elektronskoj<br />

dostavi koje naš ZPP ne poznaje, o<br />

načinu dostave fizičkim i pravnim<br />

licima te o načinu dostave pismena<br />

osobama u inostranstvu, ustanova -<br />

ma u inostranstvu i strancima u Republici<br />

Hrvatskoj. U svom izlaga -<br />

nju obje sutkinje su posebnu pažnju<br />

posvetile problemima u efikasnosti<br />

dostave pismena.<br />

O dostavi pismena u krivičnom<br />

postupku govorile su Dalida Bur -<br />

zić, sutkinja Krivičnog odjeljenja<br />

Kantonalnog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>,<br />

i Da mira Delost, sutkinja Krivič -<br />

nog od je ljenja Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

Rijeci. Sutkinje su ukratko predstavile<br />

zakone o krivičnom postupku<br />

BiH i RH te informisale<br />

prisutne o načinu dostave pismena<br />

u skladu sa po me nutim zakonima.<br />

Po završetku radnog dijela sastanka,<br />

sudije iz RH su imale priliku<br />

obići Palatu pravde, vidjeti sudske<br />

sudnice, biblioteku i sobu za<br />

svjedoke. <br />

Sudije u obilasku jedne od sudnica Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong><br />

24<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Detalji sa sastanka<br />

Održan sastanak sa norveškim<br />

ekspertima za pitanja medijacije<br />

Multimedijalnoj sali Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> 25.04.2012. godine<br />

održan je sastanak predstavnika<br />

Općinskog i Kantonalnog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> sa norveškim eks -<br />

pertima za pitanja medijacije. Povod<br />

za sastanak bio je upoznavanje eks -<br />

pe rata sa organizacijom, radom i ostvarenim<br />

rezultatima sarajevskog Općinskog<br />

i Kantonalnog <strong>suda</strong>, ali i razmatranje<br />

pitanja primjene instituta<br />

medijacije u dva pomenuta <strong>suda</strong>.<br />

Osim eksperata, sastanku su prisus -<br />

tvovali <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u Sa rajevu, Begzada<br />

Gavrankape tano vić Salihagić, predsjednica<br />

Katonalnog <strong>suda</strong> u Saraje -<br />

vu, sudije Parničnog i Privrednog<br />

od jeljenja oba <strong>suda</strong> te predstavnici<br />

Vi sokog sudskog i tužilačkog vijeća<br />

BiH.<br />

Predsjednik Salihović je infor misao<br />

prisutne o samom razvoju medijacije<br />

u BiH istakavši da je 2002. godine<br />

formirano Udruže nje medijatora BiH<br />

koje je bilo inicijator i nosilac aktivnosti<br />

na stvaranju pravnog okvira i<br />

promocije medijacije kao alternativ -<br />

nog načina rješavanja sporova. Glav -<br />

ni cilj Udruženja bio je stva ranje us -<br />

lova za uvođenje medijacije u sistem<br />

rješavanja sporova radi bržeg i efi -<br />

kasnijeg pristupa pravdi za gra đane i<br />

pravna lica, koja zadovoljavajući interese<br />

stra na u sporu može pomoći<br />

raste re ćenju sudova od neriješenih<br />

pred meta. Nakon formiranja Udru že -<br />

nja, 2003. godine usvojeni su zakoni<br />

o parničnom i krivičnom pos tupku u<br />

RS i FBiH koji su predvidjeli mo -<br />

gućnost da sudija, ukoliko ocijeni da<br />

je to svrsis hod no, može predložiti<br />

stran kama rje šavanje spora medijacijom<br />

te da isti prijedlog sporazumno<br />

mo gu predložiti i stranke. Ove dopu -<br />

ne procesnih zakona bile su ključ ne<br />

u razvoju medijacije u BiH.<br />

Zakon o postupku medijacije us vojen<br />

je polovinom 2004. godine. Predsjednik<br />

Salihović je naglasio da se<br />

radi o veoma dobrom zako nu koji<br />

detaljno definiše postupak medijacije,<br />

principe i ulogu medijatora u<br />

procesu i rokove ukoliko je sudski<br />

pos tupak u toku, a sporazum o na -<br />

god bi sklopljen u postupku medijacije<br />

ima snagu iz vršne isprave.<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovni<br />

sud u Banjoj Luci bili su prvi sudovi<br />

u kojima je pokrenut pilot projekat<br />

primjene medija cije. Prema procedurama<br />

pilot projekta, u ova dva <strong>suda</strong><br />

stran kama je predlagana medijacija u<br />

sporovima pokrenutim pred ovim sudovima.<br />

Ukoliko bi stranke prihva -<br />

tile medijaciju, sud bi ih upu tio na<br />

cen tre za medijaciju gdje bi se zaka -<br />

zao i proveo postupak u saradnji sa<br />

me dijatorom. Tokom realizacije<br />

ovog pilot projekta, Općinski sud u<br />

<strong>Sarajevu</strong> i Osnovni sud u Banjoj<br />

Luci „oslobodili“ su ukupno 23 mili -<br />

ona KM kroz medijaciju. Međutim,<br />

medijacija je slabo bila prihvaćena, a<br />

Nastavak na 22. stranici >><br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 25


Nastavak sa 20. stranice >><br />

neki od razloga su slaba medijska<br />

kampanja (trebalo se više raditi isticanju<br />

prednosti medijacije u odnosu<br />

na redovan postupak pred sudom) te<br />

ma la stimulacija za su dije. Da bi me -<br />

dijacija postigla svoje efekte, po treb -<br />

no je više raditi na njenoj promociji,<br />

potrebno dodatno obučiti sudije o<br />

me dija ciji, stimulisati sudije, od nos -<br />

no, normirati predmete riješene me -<br />

di jacijom tako da, naprimjer, jedan<br />

predmet medijacije bude kao tri riješena<br />

sudska predmeta, identifikovati<br />

predmete koji su pogodni za<br />

medijaciju te u tom pogledu razmisliti<br />

o uvođenu obavezne medijacije u<br />

zakon – istakao je Salihović.<br />

Wiggo Storhaug Larssen, <strong>suda</strong>c<br />

Ape lacionog <strong>suda</strong> u Gulatingu, Nor -<br />

veška, rekao je da sudska na godba u<br />

zemljama Skandinavije ima veoma<br />

dugu tradiciju. Godine 1977. po kre -<br />

nut je pilot projekat sudske nagodbe<br />

u šest sudova u Norveškoj, a isti je<br />

uspješno pro veden. Uspostavom no -<br />

vih procedura početkom 21. stoljeća,<br />

fokus je još više stavljen na medijaciju<br />

kojom se bave svi norveški ok -<br />

ruž ni sudovi ali i Apelacioni sud.<br />

Glavni fokus je stavljen na pitanje<br />

medijacije putem sudija-medijatora.<br />

Mnogi stari neriješeni predmeti završeni<br />

su medijacijom.<br />

Sudije Parničnog i Privrednog odje -<br />

ljenja Općinskog i Kantonal nog <strong>suda</strong><br />

u <strong>Sarajevu</strong> imale su mo gućnost raz -<br />

mijeniti ideje i is kustva sa gostima iz<br />

Norveške, a na temu medijacije. Na<br />

kraju sastanka <strong>predsjednik</strong> Salihović<br />

je predložio da se krene u pilot projekat<br />

kojim će biti obuhvaćen op ćinski<br />

sud u Mostaru, <strong>Sarajevu</strong>, Tuzli i<br />

Osnovni sud u Banjoj Lu ci, da se organizuje<br />

obuka za su dije koji će raditi<br />

na predmetima medijacije, da se<br />

razmotri mo gućnosti izmjena i do -<br />

puna nekih odredbi te da se organi -<br />

zu je stu dijska posjeta sudovima u<br />

Nor veš koj kako bi se praktično mog -<br />

lo vidjeti kako sudije rješavaju predmete<br />

medijacijom.<br />

Po završetku sastanka eksperti su<br />

imali mogućnost obići zgradu <strong>suda</strong>,<br />

vidjeti prostoriju za medijaciju te<br />

savremeno opremljene sudnice. Vla -<br />

da Kraljevine Nor veš ke uložila je<br />

mno go novca u rekonstrukciju zgra -<br />

de Općinskog i Kantonalnog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong> zahvaljujući čemu su stvo -<br />

reni odlični uslovi za rad. <br />

Sudije Kantonalnog i Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> zajedno sa ekspertima iz Norveške<br />

Delegaciju su činili:<br />

1. gdin Rune Lium,<br />

<strong>suda</strong>c Okružnog <strong>suda</strong><br />

u Trondheimu<br />

2. gđa Marianne<br />

Fallan Kristensen,<br />

sutkinja Okružnog <strong>suda</strong><br />

u Trondheimu<br />

3. gdin Wiggo Storhaug Larssen,<br />

<strong>suda</strong>c Apelacionog <strong>suda</strong><br />

u Gulatingu<br />

4. gdin Audun Hognes Berg,<br />

predstavnik Norveške<br />

sudske administracije<br />

5. gđa Ingvild<br />

Grindeland Andersen,<br />

predstavnica Norveške<br />

sudske administracije<br />

6. Ana Bilić, šef jedinice<br />

za efikasnost pravosuđa,<br />

VSTV<br />

7. Vesna Pirija,<br />

pravni savjetnik, VSTV<br />

8. Slavko Biljuš,<br />

prevoditelj, VSTV<br />

26<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Norveški eksperti za<br />

pitanja izvršenja posjetili<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong><br />

okviru realizacije aktivnosti<br />

Pro jekta unapređenja efikasnosti<br />

pravosuđa koji djeluje pri<br />

Visokom sudskom i tužilačkom vijeću<br />

BiH, predviđene su odre đe ne<br />

mjere sa ciljem unapređenja efi kasnosti<br />

rada sudova u izvršnom pos -<br />

tupku. U tom pravcu u periodu od<br />

23. do 26. aprila 2012. godine Bos -<br />

nu i Hercegovinu su posjetili eksperti<br />

za pitanja izvršenja u Kraljevini Nor -<br />

veškoj, Alexandera De ya, direktor<br />

Ureda za izvršenje u Os lu, koji dje -<br />

luje u okviru Minis tarstva unutraš -<br />

njih poslova Kralje vine Nor veške, i<br />

Anne Vinje, izvršna sutkinja <strong>suda</strong> u<br />

Oslu koja već dugo sarađuje sa Projektom.<br />

Posjeta norveških eksperata Op ćinskom<br />

sudu u <strong>Sarajevu</strong> organizovana<br />

je 23.04.2012.godine sa po četkom u<br />

10 sati. Cilj posjete bio je da ekspert<br />

Ureda za izvršenje napravi analizu<br />

postojeće organizacije i načina rada<br />

službe izvr ši telja i predloži even tualne<br />

mjere za daljnju saradnju.<br />

Gosti su pokazali interesovanje za<br />

trenutnu organizaciju i način rada<br />

službe, način zaduženja i razduženja<br />

sudskih izvršitelja sa sudskim nalozima,<br />

upotreba postojećih IT sistema,<br />

rad na terenu te konfliktne situacije<br />

sa kojima se suočavaju sudski iz vr ši -<br />

telji u toku provođenja rješenja o iz -<br />

vršenju.<br />

Sastanak se održao u prostoru sud -<br />

ske biblioteke uz prisustvo:<br />

Ispred Općinskog <strong>suda</strong><br />

u <strong>Sarajevu</strong>:<br />

Janja Jovanović (šef izvršnog odje -<br />

ljenja), Anabela Bogdan-Krstović<br />

(še fica Izvršnog odjeljenja za rješavanje<br />

po vjerodostojnim ispravama),<br />

Elvis Zornić (koordinator sudskih<br />

izvršitelja) i Mujo Đulanćić (sudski<br />

izvršitelj), drugi predstavnici sudskih<br />

izvršitelja<br />

Ispred Općinskog <strong>suda</strong> u Zenici:<br />

Ejub Smajlović (šef sudskih iz vr ši -<br />

telja) i Erdan Džogović (sudski iz -<br />

vršitelj)<br />

Ispred Osnovnog <strong>suda</strong> u Bijeljini:<br />

Stojan Pantić (sudski izvršilac)<br />

Gdje je sa gostima održana dis ku -<br />

sija I razmjena iskustava.<br />

Zaključak sa sastanka je da služba<br />

sudskih izvršitelja Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong> radi profesionalno i u skla -<br />

du sa zakonom te da sudski izvršitelji<br />

obavljaju svoje obaveze profesio -<br />

nalno.<br />

Također su istakli da će u budućem<br />

periodu biti moguće ostvariti zajedničke<br />

projekte putem službe i Udru -<br />

ženja.<br />

U okviru planirane posjete goste je<br />

<strong>primio</strong> <strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

sarajevskog Općinskog <strong>suda</strong>, a organizovan<br />

je i kratki sastanak u kancelariji<br />

Udruženja sudskih izvršitelja u<br />

BiH sa Predsjednikom Udruženja i<br />

članovima Upravnog odbora Udru -<br />

ženja. <br />

Detalji sa sastanka<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 27


Na Vlašiću održan 12. sastanak Timova za<br />

upravljanje promjenama Općinskog <strong>suda</strong><br />

u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci<br />

ajednički sastanak timova za upravljanje<br />

promjenama Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> i Osnovnog <strong>suda</strong><br />

u Banjoj Luci održan je 15. i 16.03.<br />

2012. godine na Vlašiću. Ovo je<br />

ujed no i 12.-ti sastanak po redu, a<br />

istom su prisustvovali <strong>Goran</strong> Salihović,<br />

<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>, Milan Tegeltija, <strong>predsjednik</strong><br />

Osnovnog <strong>suda</strong> u Banjoj Luci,<br />

predsjednici sudskih odjeljenja oba<br />

<strong>suda</strong> te predstavnici OSCE-a i<br />

USAID-a.<br />

Tokom dva radna dana analizirani<br />

su zaključci sa prethodno održanog<br />

sastanka TZUP-a dva pomenuta su -<br />

da, a predsjednici sudskih odjeljenja<br />

predstavili su izvještaje o radu sudskih<br />

odjeljenja za 2011. godinu i prva<br />

dva mjeseca 2012. godine.<br />

Predstavnici USAID-a prezentovali<br />

su rezultate rada Radne grupe Viso -<br />

kog sudskog i tužilačkog vijeća BiH<br />

za izradu optimalnih i predvidivih<br />

rokova za rješavanje predmeta u sudovima<br />

i tužilaštvima BiH. Poseban<br />

akcenat su stavili na reformu u<br />

oblasti pravosuđa, a koja se odnosi<br />

na jačanje nezavisnosti učinkovitosti<br />

bh. pravosuđa. Na sastanku su doneseni<br />

i sljedeći zaključci:<br />

Nastaviti sa kontinuitetom sastanaka<br />

Timova ova dva <strong>suda</strong><br />

1.<br />

dva puta godišnje na kojima se, iz -<br />

među ostalog, analizira godišnji i<br />

polugodišnji izvještaj o radu ovih sudo<br />

va i najaktuelnija dešavanja u vezi<br />

sa radom pravosuđa;<br />

Aktuelizirati uvođenje platnih<br />

2. razreda za sudije i insistirati na<br />

ubrzanju aktivnosti oko izmjena Zakona<br />

o platama sudija i tužilaca i zakonskog<br />

regulisanja drugih primanja<br />

(naknade za odvojeni život, za prije -<br />

voz, za ishranu, za smrtne slučajeve<br />

i teške bolesti) što je regulisano za<br />

državne službenike;<br />

Da se kod izbora sudskih struč -<br />

3. nih saradnika (u Federaciji BiH)<br />

od strane VSTV BiH obezbije de veći<br />

uticaji predsjednicima sudo va;<br />

Pokrenuti aktivnosti na izmjeni<br />

4. zakonskih odredbi koje regulišu<br />

materijalni položaj, izbor i mandat<br />

stručnih saradnika i pokrenuti pitanje<br />

statusa stručnih saradanika u Republici<br />

Srpskoj (nakon odluke Ustavnog<br />

<strong>suda</strong> RS-a da ne mogu samostalno<br />

postupati u sudskim postupcima);<br />

Stalno aktuelizirati potrebu za<br />

5. mijenjanjem IKT opreme, zbog<br />

zastarjelosti i amortizacije;<br />

Detalji sa sastanka<br />

28<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Na „K“ referatu posebnu pažnju<br />

6. obratiti na zastaru krivičnih<br />

pred meta, zbog čega se obavezuju<br />

predsjednici krivičnih odjeljenja da<br />

mjesečno prate šta su sudije uradile<br />

u predmetima kojima prijeti zastara<br />

pošto CMS nije u mogućnosti izbaci -<br />

ti ove podatke (zastara u „K“ referatu<br />

je najčešće posljedica sporosti tužilaštva);<br />

Zahtijevati od VSTV-a BiH da<br />

7. se promjeni norma za kazneni<br />

nalog jer kazneni nalog nije faza u<br />

krivičnom postupku već je poseban<br />

postupak regulisan glavom XXV<br />

ZKP-a FBiH i ne može nositi oznaku<br />

faze KPS, već oznaku „K“ kao<br />

ranije. Postupak izdavanja kaznenog<br />

naloga sadrži u sebi KPS fazu, a ne<br />

obratno, jer se prilikom saslušanja<br />

optuženog, između ostalog, traži izjašnjenje<br />

optuženog o krivici kao što<br />

se radi u KPS fazi. Ročište za saslu -<br />

šanje optuženog traje duže nego ro -<br />

čište za izjašnjenje o krivici, a kod<br />

kaznenog naloga potrebno je napisati<br />

i presudu;<br />

Na krivičnom i prekršajnom re -<br />

8. feratu zadužiti referente da redov<br />

no vrše provjeru u evidenciji i<br />

službenom zabilješkom konstatuju<br />

da li se protiv istog okrivljenog vodi<br />

više krivičnih ili prekršajnih postupaka<br />

kod više sudija istog <strong>suda</strong>, a u<br />

cilju spajanja i vođenja jedinstvenog<br />

postupka i svrsishodnosti postupka<br />

Izvršiti usaglašavanje norme za<br />

9. sudske izvršitelje ova dva <strong>suda</strong><br />

(zadatak <strong>predsjednik</strong>a izvršnih odje -<br />

ljenja);<br />

Inicirati VSTV-u da se anga -<br />

10.<br />

žuje i ubrza aktivnosti oko<br />

donošenja Zakona o stvarnim pravima<br />

u Federaciji BiH, odnosno, iz -<br />

mjene i dopune ovog zakona u RS-u<br />

u pogledu uspostave prava svojine u<br />

zemljišnim knjigama<br />

11.<br />

Od VSTV-a se traži da inicira<br />

potrebu za ocjenom ustavnosti<br />

Zakona o katastru Republike<br />

Srpske<br />

Zatražiti od VSTV-a da se<br />

12. obezbijedi pridržavanje ev -<br />

ropskih standarda u pravosuđu BH i<br />

da se kroz reformisani sistem obezbijedi<br />

puna uposlenost sudija u malim<br />

sudovima u smislu njihovog dodat -<br />

nog angažovanja u većim sudovima<br />

Zahtjev VSTV-u za izmjene<br />

13. Pravilnika o izboru članova<br />

VSTV-a u pogledu sastava i načina<br />

izbora članova VSTV-a kako bi se<br />

regulisalo da se sudije – članovi vijeća<br />

biraju na direktan i neposredan<br />

način iz reda kandidata koje predlože<br />

sudovi na svim nivoima, a da u iz -<br />

boru sudija učestvuju i odlučuju sve<br />

sudije putem neposrednog glasa nja<br />

kako bi se obezbijedila sudska nezavisnost<br />

i nepristrasnost u izboru čla -<br />

nova VSTV-a, a poštujući nacionalne<br />

i druge kriterije<br />

14.<br />

Tražiti od VSTV-a da nam<br />

da odgovor na naše primjed -<br />

be na novi Pravilnik o normama su -<br />

dija i uputiti zahtjev da se u ovaj<br />

Pra vilnik ugrade specifičnosti pojedinih<br />

sudskih postupaka koje su date<br />

u komentarima ova dva <strong>suda</strong>, pošto<br />

predviđena norma ne ide na specijalizaciju<br />

ovih sudova, te da u izradi<br />

izmjene ovog Pravilnika učestvuju<br />

iskusne sudije – predstavnici iz ova<br />

dva <strong>suda</strong><br />

15.<br />

Izmjene Zakona o izvršnom<br />

postupku koje su u toku u<br />

Republici Srpskoj, trebaju biti usa -<br />

gla šene i jednoobrazne u oba entiteta<br />

Razmotriti eventualnu po -<br />

16. tre bu o formiranju Odjeljenja<br />

za maloljetnike i u Općinskom<br />

sudu u <strong>Sarajevu</strong>, kao kod Osnovnog<br />

<strong>suda</strong> BL.<br />

Predlaže se VSTV-u da pre -<br />

17. ma Vladi Federacije inicira<br />

donošenje odgovarajućih propisa o<br />

ustanovljenju vladine Agencije za<br />

mir no rješavanje radnih sporova (kao<br />

u RS-u)<br />

Traži se od VSTV-a da istraje<br />

na principu: Ukini-Su -<br />

18.<br />

di, kod drugostepenih sudova, po gotovo<br />

da se to obezbijedi u slučajevima<br />

ponovljenih žalbi;<br />

Utvrđuje se zajednički stav<br />

19. ova dva <strong>suda</strong> da se Prijedlozi<br />

za protuizvršenje zavode u fazu<br />

II pod istim brojem predmeta;<br />

Uvijek isticati potrebu rje -<br />

20. ša vanja komunalnih predmeta<br />

izvan <strong>suda</strong>, bar u nekom prvo -<br />

stepenom postupku;<br />

Razmotriti prijedlog da se<br />

21. protest mjenica radi u vanparničnom<br />

postupku;<br />

Zadužuju se predsjednici<br />

22.<br />

pre kršajnih odjeljenja da se<br />

aktivno uključe i daju doprinos oko<br />

eventualnih izmjena odredbi o do -<br />

stav ljanju u Zakonu o prekršajima;<br />

23.<br />

Konstatuje se da postoji<br />

trend povećanja ažurnosti i<br />

kvaliteta rada ova dva <strong>suda</strong> kroz doprinose<br />

koji su rezultat razmjene is -<br />

kustava sa zajedničkih sastanaka Ti -<br />

mova za upravljanje promjenama, te<br />

ostaje obaveza <strong>predsjednik</strong>a sudova<br />

u iznalaženju donatorskih sredstava<br />

za nastavak ovih susreta. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 29


Nedim Ćosić, stručni saradnik Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Mirsada Helić, predsjednica Odjeljenja za rješavanje sporova<br />

male vrijednosti Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Maida Čehajić, predstavnica Atlantske inicijative; Sanela Rondić, sutkinja Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>; Aida Trožić, viša stručna saradnica Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH<br />

U Odjeljenju za rješavanje sporova male<br />

vrijednosti na Ilidži održan sastanak sa predstavnicama<br />

Atlantske inicijative i CEST-a FBiH<br />

aida Čehajić, predstavnica<br />

Atlantske inicijative, i Aida<br />

Tro žić, viša stručna saradni<br />

ca Centra za edukaciju sudija i<br />

tužilaca FBiH, posjetile su 09.05.<br />

2012. godine Odjeljenje za rješavanje<br />

spo rova male vrijednosti na<br />

Ilidži i tom prilikom održale sastanak<br />

sa stručnim saradnicima sa -<br />

rajevskog Općinskog <strong>suda</strong>. Sas -<br />

tanku je trebala prisustvovati i<br />

Kathrin Quesada, koordinatorica<br />

projekta DCAF-a (Geneva Centre<br />

for the De mocratic Control of<br />

Armed For ces) ali je zbog bolesti<br />

bila sprije čena.<br />

Tema sastanka bila je ravnoprav<br />

nost spolova, položaj žena u<br />

pravosuđu te dodatna obuka<br />

stručnih sa radnika s ciljem da se<br />

identifikuju potrebe i želje struč -<br />

nih saradnika za dodatnom edu -<br />

kacijom u pogledu zvanja koje<br />

obavljaju ali i u vezi sa sticanjem<br />

dodanih zna nja iz segmen ta rodnih<br />

odnosa kroz reformu pravosuđa,<br />

a putem seminara i edu kativnih<br />

radionica.<br />

Prisutnima se prvo obratila su -<br />

dija Mirsada Helić, predsjednica<br />

Odje ljenja za rješavanje sporova<br />

male vrijednosti, koja je prisutnima<br />

po že ljela dobrodošlicu te<br />

predstavila način organizacije i<br />

rad Odjeljenja istaknuvši da u<br />

Odjeljenju radi 19 stručnih saradnika<br />

koji su u svom referatu za -<br />

duženi sa preko 2.000 predmeta i<br />

koji presude donose sa mostalno.<br />

U protekloj godini od velikog<br />

bro ja spisa koji su upućeni na višu<br />

instancu, samo dvije presude su<br />

ukinute, dok su ostale potvrđene.<br />

Ovaj podatak dovoljno pokazuje<br />

ko liko su ove mlade kolegice i<br />

ko le ge stručne i obučene u svom<br />

pos lu. „Smatramo da je potrebno<br />

pru žiti mogućnosti ovim mladim<br />

i pers pektivnim kolegicama i ko -<br />

le gama u pogledu profesionalnog<br />

raz voja, komunikacije i razmjene<br />

iskustava putem seminara i konfe<br />

rencija te im pružiti podršku u<br />

svim slučajevima diskriminacije”<br />

– istak la je sudija Helić.<br />

Prisutne je pozdravio i Nedim<br />

Ćo sić, <strong>predsjednik</strong> Udruženja<br />

struč nih saradnika/savjetnika u<br />

sudovima i tužilaštvima BiH. On<br />

je predstavio rad Udruženja, tre -<br />

nutne aktivnosti i buduće plano -<br />

ve. „Zainteresovani smo za svaki<br />

oblik saradnje sa nevladinim i<br />

30<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


vladinim organizacijama, naro či -<br />

to u oblasti dodatne obuke struč -<br />

nih saradnika” – rekao je Ćosić.<br />

Maida Čehajić, predstavnica Atlantske<br />

inicijative, govorila je o<br />

ravnopravnosti spolova u pravosudnim<br />

institucijama. Jedna od te -<br />

ma bila je i dodatna obuka stručnih<br />

saradnika iz oblasti ravnopravnosti<br />

spolova. Čehajić je istakla<br />

da je u saradnji sa CEST-om<br />

FBiH i uz finansijsku podršku<br />

Atlantske inicijative moguće dogovoriti<br />

odgo va rajuće dodatne<br />

seminare i treninge što je po tvr -<br />

dila i Aida Trožić, viša stručna<br />

saradnica Centra za edu ka ciju<br />

sudija i tužilaca FBiH. Stručni<br />

saradnici su na sastanku zatražili<br />

da im se omogući prisustvo se mi -<br />

na rima na koje idu sudije te da im<br />

se omogući da sami sebi oda beru<br />

edu katora iz određenih pravnih<br />

oblasti. U vezi sa tim, Sanela<br />

Ron dić, sutkinja Općinskog <strong>suda</strong><br />

u <strong>Sarajevu</strong>, istakla je da bi se<br />

pred stavnici CEST-a trebali maksimalno<br />

angažovati na obezbjeđivanju<br />

kvali tetnih edukatora iz<br />

oblasti ugo vornih obligacija, nak -<br />

nade štete i Zakona o parničnom<br />

postupku.<br />

Na kraju sastanka je dogovoreno<br />

da se nastavi sa saradnjom iz -<br />

među Udruženja stručnih saradnika/savjetnika<br />

u sudovima i tu -<br />

žilaštvima BiH s jedne strane, te<br />

sa Atlant skom inicijativom i<br />

CEST-om FBiH, s druge strane<br />

kako bi se ugo vorile buduće aktivnosti.<br />

O Atlantskoj inicijativi<br />

Udruženje građana Atlantska<br />

inicijativa iz Sarajeva je nevladina<br />

i neprofitna organizacija za<br />

promicanje evroatlantske ideje u<br />

Bosni i Hercegovini i podršku naporima<br />

za integraciju BiH u Sje -<br />

veroatlant ski savez (NATO) i<br />

Evropsku uniju.<br />

Cilj Atlantske inicijative je svojim<br />

aktivnostima doprinijeti stva -<br />

ranju društva znanja u BiH koje<br />

će omogućiti građanima da<br />

ključne odluke o svojoj i bu duć -<br />

nosti zemlje donose na temelju<br />

informiranog mišljenja i činje ni -<br />

ca, a ne na te melju predra<strong>suda</strong>,<br />

jednostranih interpretacija, propagandističkih,<br />

ide o loških ili dogmatskih<br />

postavki.<br />

Osnivači i članovi Atlantske inicijative<br />

su članovi akademske zajednice<br />

– profesori, asistenti i<br />

stu denti više fakulteta Univer zi -<br />

teta u <strong>Sarajevu</strong>, kao i građani koji<br />

svojim znanjima i različitim aktivnostima<br />

žele objasniti važnost<br />

euroatlantske integracije BiH, te<br />

dubinu i značaj političkih, eko -<br />

nomskih, sigurnosnih i društvenih<br />

promjena koje će ta integracija<br />

donijeti. <br />

Stručni saradnici Odjeljenja za sporove male vrijednosti na Ilidži<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 31


Detalji sa održanog Okruglog stola<br />

Uz finansijsku podršku USAID-a,<br />

Udruženje sudija BiH i Udruženje<br />

medijatora BiH uspješno realizovali Projekat<br />

periodu od 01.09.2011. do<br />

01.05.2012. godine realizovan<br />

je Projekat „Zagovaranje<br />

izmjene zakonskih i podzakonskih<br />

akata u smislu uvođenja<br />

obavezujuće medijacije kao efi -<br />

kasnog načina rješavanja sporova<br />

iz ugovornih odnosa, kao i spo ro -<br />

va koji proizilaze iz nakade štete<br />

između fizičkih lica, pravnih lica,<br />

fizičkih i pravnih lica“.<br />

Navedeni Projekat realizovalo je<br />

Udruženje sudija BiH, Udruženje<br />

medijatora BiH, a u saradnji sa<br />

USAID-om. Projekat je imao šest<br />

aktivnosti:<br />

- Pojedinačni sastanci sa cilj -<br />

nim grupama - Organizovano je<br />

5 poje dinačnih sastanaka sa<br />

VSTV, Ministarstvima pravde<br />

BiH, FBiH, RS, KS, komunalnim<br />

preduzećima i predsjednicima<br />

Osnov nog <strong>suda</strong> u Banja Luci i<br />

Op ćin skom sudu u <strong>Sarajevu</strong> g.<br />

Milanom Tegeltijom i g. <strong>Goran</strong>om<br />

Salihovićem.<br />

- Okrugli sto sa predstav ni -<br />

cima ciljnih grupa - Tema Ok -<br />

ruglog stola bila je izmjena i<br />

dopuna, kao i otkanjanje nedostataka<br />

u postojećoj zakonskoj<br />

regulativi, uvođe nje obligatorne<br />

medijacije u sudove u BiH.<br />

- Izrada Komparativne analize<br />

medijacijskih praksi u Evropi i<br />

Kanadi - Na izradi analize učes -<br />

tvovali su predstavnici oba ud ru -<br />

ženja. Predstavnice USBIH bile<br />

su gđe Sanela Rondić i Arijana<br />

Ljuca, sutkinje Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>. Komparativna analiza<br />

je dobila sve pohvale od strane<br />

32<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


USAID-a i zbog nje je produženo<br />

trajanje Projekta do 31.05.2012.<br />

godine, a u cilju njenog publikovanja/štampanja.<br />

Također, autori<br />

Komparativne analize pozvani su<br />

na regionalno 10. savjetovanje,<br />

koje će se održati u Neumu 22. i<br />

23. juna, kako bi prezentovali istu<br />

na navedenom savjetovanju.<br />

- Javno zagovaranje medijacije,<br />

na način da su u okviru<br />

Općinskog <strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong> i<br />

Osnovnog <strong>suda</strong> u Banja Luci<br />

formirani javni punktovi, na<br />

kojima su građani dobivali direktne<br />

informacije o medijaciji<br />

i načinu rješavanja sporova pu -<br />

tem iste - U svrhu realizovanja<br />

ove aktivnosti Jasmina Skopljak i<br />

Adnan Karić, asistent, sa predstavnikom<br />

UMBIH posjetili su<br />

Banja Luku/Osnovni sud u BL.<br />

- Seminar za sudije i stručne<br />

saradnike - Ova aktivnost je<br />

imala za cilj da se profesionalna<br />

javnost upozna sa samim Projektom<br />

i načinom rješavanja sporova<br />

putem medijacije. Seminar je organizovan<br />

u hotelu „Hollywood“,<br />

u <strong>Sarajevu</strong>.<br />

- Posljednja aktivnost Projekta<br />

bio je Okrugli sto sa svim<br />

učesnicima, na kojem je prezentovan<br />

Projekat i njegove provedene<br />

aktivnosti. <br />

S desne strane: Andre LaBier, policijski savjetnik i konsultant u ICITAP-u<br />

Uskoro provođenje ankete<br />

o sigurnosti/bezbjednosti<br />

nositelja pravosudnih funkcija<br />

u Bosni i Hercegovini<br />

oran Salihović, <strong>predsjednik</strong><br />

Općinskog <strong>suda</strong> u Saraje -<br />

vu, održao je 14.05.2012.<br />

godine sastanak s Andre La-<br />

Bierom, policijskim savjetni -<br />

kom i konsultantom u ICITAP-u<br />

(International Criminal Investigative<br />

Training Assistance Program).Tom<br />

prilikom razgovarali<br />

su na temu sigurnosti nositelja<br />

pravosudnih funkcija u Bosni i<br />

Hercegovini i u vezi sa tim dogovoreno<br />

je da se u sarajevskom<br />

Općinskom sudu provede anketa<br />

na osnovu koje će se dobiti<br />

uvid koliko se sudije osjećaju<br />

sigurno prilikom obavljanja<br />

svoje <strong>suda</strong>čke dužnosti. Predsjednik<br />

Salihović je rekao da će<br />

pružiti potpunu podršku i po -<br />

moć kako bi se provela anketa u<br />

ovom sudu koji broji 110 sudija.<br />

Temelj svakog demokratskog<br />

društva je nezavisno i nepristrasno<br />

pravosuđe, što nije mo -<br />

guće ostvariti ukoliko isto vremeno<br />

nisu stvoreni preduslovi<br />

da pravosudne institucije i nosioci<br />

pravosudnih funkcija budu<br />

sigurni od napada i prijetnji.<br />

Rukovodeći se navedenim, Visoko<br />

sudsko i tužilačko vijeće<br />

Bosne i Hercegovine je na sjednici<br />

održanoj dana 14.07.2011.<br />

godine usvojilo Smjernice standarda<br />

i mjera sigurnosti pravosudnih<br />

institucija i nosilaca pra -<br />

vosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini<br />

(Odluka broj 08-02-<br />

2423/2011 od 26.07.2011. godine).<br />

U cilju što kvalitetnije implementacije<br />

navedenih smjernica<br />

potrebno je doći do određenih<br />

podataka putem anketiranja no -<br />

sitelja pravosudnih funkcija, a<br />

što će u skorijem vremenu biti i<br />

realizovano. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 33


Ambasadorica na sastanku u sarajevskom Općinskom sudu<br />

<strong>Goran</strong> Salihović, <strong>predsjednik</strong> Općinskog<br />

<strong>suda</strong> u <strong>Sarajevu</strong>, <strong>primio</strong> u posjetu<br />

NJ.E. Mariu Auroru Mejia Errasquin<br />

pćinski sud u <strong>Sarajevu</strong> posjetila<br />

je 21.05.2012. godine<br />

Nj.E. Maria Aurora Mejia<br />

Errasquin, nedavno imenovana<br />

ambasadorica Kraljevine Španije<br />

u BiH. Cilj njene posjete bio je<br />

nastavak saradnje koju je Sud uspostavio<br />

sa Kraljevinom Španijom<br />

još prije 4 godine. S obzirom<br />

da se radilo o prvoj posjeti ambasadorice<br />

ovom sudu, <strong>predsjednik</strong><br />

Salihović je informisao o<br />

aktuelnim dešavanjima ali i o historijatu<br />

<strong>suda</strong>, načinu organizacije<br />

rada te ostvarenim rezultatima.<br />

Na sastanku je bilo riječi i o<br />

stanju u bh. pravosuđu te o nedavnim<br />

pokušajima da se neovisno<br />

pravosuđe kontroliše putem<br />

budžeta od strane izvršne vlasti.<br />

Predsjednik Salihović je po seb -<br />

no istakao saradnju sa Kraljevinom<br />

Španijom kada je riječ o realizaciji<br />

Projekta „CLIO”. Kralje -<br />

vina Španija je donirala sredstva<br />

i opremu za realizaciju pomenutog<br />

Projekta u Zemljišnoknjiž -<br />

nom uredu Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong>. Riječ je o skeniranju<br />

starih zemljišnih knjiga i njiho -<br />

vom arhiviranju. U vezi sa tim u<br />

nekoliko navrata je u Sud dolazila<br />

delegacija Kraljevine Španije ko -<br />

ja je sudsko osoblje obučila za rad<br />

na skeniranju zemljišnih knjiga.<br />

Predsjednik Salihović se zahvalio<br />

na pomoći pruženoj i istakao ka -<br />

ko se nada da će i u budućnosti<br />

saradnja ovog <strong>suda</strong> s Ambasadom<br />

biti dobra kao i do sada.<br />

Ambasadorica se zahvalila <strong>predsjednik</strong>u<br />

na prijemu i naglasila<br />

kako je upoznata sa dosadašnjom<br />

saradnjom Općinskog <strong>suda</strong> u Sa -<br />

ra jevu i ambasade Kraljevine<br />

Špa nije u BiH. „Ja sam mnogo<br />

zainteresovana za saradnju sa<br />

ovim sudom i nadam se da ćemo<br />

uspješno sarađivati kao što je to<br />

do sada bilo sa drugim amba sa -<br />

dorima. Kada je riječ o bh. pravosuđu,<br />

svakako možete računati na<br />

moju pomoć i podršku“.<br />

Na kraju sastanka je dogovoreno<br />

da Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> posjete<br />

sudije iz <strong>suda</strong> u Barseloni ili<br />

Madridu kako bi razmijenili is -<br />

kustva iz oblasti prava. Amba sa -<br />

dorica je po završetku sastanka<br />

obišla ZK ured <strong>suda</strong> te vidjela na<br />

koji način se radi skeniranje zem -<br />

ljišnih knjiga. <br />

34<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Stečajni postupak nad imovinom<br />

„Granit” dd Jablanica u stečaju nastavljen<br />

tečajni postupak nad „GRA -<br />

NIT“ dd Jablanica je vje ro -<br />

vatno izazvao do sada naj -<br />

ve ću pozornost cjelokupne jav -<br />

nosti u Bosni i Hercegovini. U<br />

tom postupku su vršeni pritisci na<br />

Hakiju Zajmovića, postupajućeg<br />

sudiju, kako to do sada vjerovatno<br />

nije bilo ni u jednom sudskom<br />

postupku u BiH. Naime, od zaprimanja<br />

predmeta u sudu pa sve do<br />

uvođenja stečajnog upravnika u<br />

posjed imovine stečajnog duž ni -<br />

ka, putem podnesaka, svim vrsta -<br />

ma medija, putem državnih insti -<br />

tucija, javnim okupljanjima i sl.<br />

vršen je pritisak na stečajnog su -<br />

diju da donese nezakonite odluke<br />

i obustavi stečajni postupak za što<br />

nije bilo zakonskih uslova.<br />

Nakon što su odbijeni svi pravni<br />

lijekovi, pa i apelacija, protiv odluka<br />

koje je u stečajnom postupku<br />

nad „GRANIT” dd Jablanica u<br />

stečaju donio sudija Hakija Zajmović,<br />

stečajni postupak koji je<br />

bio u zastoju nastavljen je na<br />

način što je stečajni upravnik ušao<br />

u posjed imovine i počeo obav -<br />

ljati poslove u skladu sa Zakonom<br />

o stečajnom postupku.<br />

Sudija je u toku ovog postupka<br />

pokazao principijelnost u primje -<br />

ni Zakona i nije podlegao vjero -<br />

vatno najvećim pritiscima koji su<br />

ikada u jednom sudskom postup -<br />

ku u Bosni i Hercegovini vršeni<br />

prema jednom sudiji.<br />

Nakon što je stečajni postupak<br />

koji je bio u zastoju nastavljen,<br />

stečajni sudija se zahvalio <strong>predsjednik</strong>u<br />

<strong>suda</strong> i svim kolegama<br />

ovog <strong>suda</strong> koji su mu davali to -<br />

kom cijelog postupka bezrezerv -<br />

nu podršku.<br />

Zahvaljujući zakonitim odlu ka -<br />

ma ovog <strong>suda</strong>, stečajni upravnik<br />

je nakon ulaska u posjed imovine<br />

Sudija Hakija Zajmović<br />

u „GRANIT” dd Jablanica u ste -<br />

čaju organizovao proizvodnju ta -<br />

ko da je ovaj dužnik nastavio sa<br />

poslovanjem, a u toku stečajnog<br />

postupka će se regulisati duž nič -<br />

ko-povjerilački odnosi između<br />

po vjerilaca i stečajnog dužnika te<br />

uvesti zakonito poslovanje u<br />

ovom privrednom društvu.<br />

Ovaj sudski postupak svakako je<br />

odaslao pozitivnu poruku i po -<br />

kazao da svi oni koji žele nezakonito<br />

spriječiti provođenje ovak -<br />

ve vrste sudskih postupaka neće<br />

uspjeti u tome. <br />

In memoriam<br />

Uposlenici Općinskog su da u Sa -<br />

rajevu 05.04.2012. go di ne ostali<br />

su bez svoje rad ne kolegice, sut ki -<br />

nje Vermine Hadžihasano vić, ko ja<br />

je još 1995. godine započela svoj<br />

rad u ovome sudu. Tokom rada kao<br />

šef značajno je doprinijela funkcio -<br />

nalnosti i ažurnosti u radu ZK odje -<br />

ljenja, ali i Krivičnog odjeljenja u ko -<br />

jem je radila kao sutkinja. Bila je veliki<br />

poznavalac prava ali i dobar čovjek,<br />

prijatelj. Njen odlazak predstavlja<br />

veliki gubitak, ne samo za<br />

njenu porodicu i prijatelje, nego i za<br />

cijeli kolektiv sarajevskog Op ćin skog<br />

<strong>suda</strong>. Ne možemo riječi ma iskazati<br />

bol, tugu i prazninu nas talu odlas -<br />

kom sudije Vermine, ali ćemo je<br />

vječ no pamtiti i sjećati je se po do -<br />

bru. Neka joj je vječiti rahmet. <br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 35


<strong>Goran</strong> Salihović, pot<strong>predsjednik</strong><br />

Udruženja sudija BiH:<br />

Sudije nemaju nikakvu zaštitu<br />

“Raditi predmet od marku-dvije je van svake pameti, jer postupak košta 70 KM”<br />

utem strukturalnog dijaloga s<br />

Briselom bh. pravosuđe prvo<br />

kreće u integraciju s Evro -<br />

pom, izjavio je u intervjuu za<br />

„Dnevni avaz” <strong>Goran</strong> Salihović,<br />

<strong>predsjednik</strong> Općinskog <strong>suda</strong> u<br />

<strong>Sarajevu</strong> i pot<strong>predsjednik</strong> Udru -<br />

ženja sudija BiH.<br />

Došli smo do evropskog nivoa<br />

izbora imenovanja, razrješenja<br />

sudija. Nijedan političar, nijedna<br />

politička stranka ne može utjecati<br />

na to. Druga stvar koja je bitna, a<br />

koju smo morali transformirati<br />

jesu reformski zakoni. Sljedeći<br />

korak je transformacija Visokog<br />

sudskog i tužilačkog vijeća u tom<br />

smislu da se ojača. Također,<br />

Evropska komisija traži i formiranje<br />

apelacionog kao drugostepenog<br />

<strong>suda</strong> pri Sudu BiH. To<br />

trebamo uraditi, eventualno da se<br />

napravi i Vrhovni sud BiH - kaže<br />

Salihović govoreći o reformi pra -<br />

vosuđa.<br />

Kakav je sad društveni i eko -<br />

nomski položaj članova pravosudnog<br />

sistema, posebno sudija,<br />

imajući u vidu da ste i ranije upozoravali<br />

da stvari stoje na<br />

mrtvoj tački?<br />

U jednom periodu situacija je<br />

bila frustrirajuća za sudije i tu -<br />

žioce, jer su administraciji plaće<br />

10 i više puta skočile u odnosu na<br />

pravosuđe. Od 500 maraka političaru<br />

u parlamentu plaća je porasla<br />

na osam hiljada, a sudiji je<br />

sedam godina bila zamrznuta i<br />

Salihović: Prvi krećemo u EU integracije<br />

iznosila je 2.400 KM. Sudije mo -<br />

raju imati računicu da rade taj<br />

posao jer, kada odete u mjesto u<br />

ko jem ne živite, imate određene<br />

troškove koji vašu plaću umanjuju<br />

najmanje za 1.000 KM, pa je<br />

veoma teško živjeti s onih 1.400,<br />

1.500 KM, koliko ostane.<br />

Koliko su u BiH ispoštovani<br />

principi efikasnosti i nezavisnos -<br />

ti pravosuđa?<br />

Negdje imamo opravdanih, a<br />

negdje neopravdanih nezadovolj -<br />

stava. U suštini, mi smo devet godina<br />

u reformi, dosta smo postigli<br />

u odnosu na ono od čega smo<br />

krenuli. Međutim, ima predmeta<br />

koji su stari po 20-30 godina.<br />

Toga je sve manje, radimo na<br />

efikasnosti.<br />

Vrše li se na sudije pritisci, je li<br />

njihova sigurnost ugrožena?<br />

Sudije nemaju nikakvu zaštitu,<br />

to se rijetko koristi. Prepušteni<br />

smo sami sebi, iako radimo<br />

odgovoran posao koji je zahtjevan,<br />

u smislu da u svakom momentu<br />

može doći do ataka na<br />

sudiju. U posljednje vrijeme je<br />

bilo takvih slučajeva.<br />

O čemu se, konkretno, radilo?<br />

Evo, recimo, sada je od jedne<br />

sut kinje pretučen muž, je li to sa -<br />

da povezano s njom...<br />

Kako komentirate navode o<br />

navodnoj prisutnosti korupcije u<br />

pravosuđu?<br />

Tvrdim da u pravosuđu nema<br />

korupcije. Sudija s plaćom od<br />

2.400 KM do kraja života treba<br />

zaraditi dva miliona maraka. Ja ne<br />

znam ko je toliko lud da primi<br />

mito i da nema tih dva miliona.<br />

Po meni, te cijene nema. Druga<br />

stvar, sudije su moralne osobe.<br />

Moguće je da postoje pojedinci,<br />

ali volio bih da se bilo koje ime<br />

spomene, da se to utvrdi... Ne<br />

znam da je ikada ijedno ime<br />

spomenuto.<br />

Nagomilani komunalni predmeti<br />

su ogroman problem, koliko<br />

se postiglo u njihovom rješava -<br />

nju?<br />

Mi tražimo da se ti predmeti<br />

izmjeste iz pravosuđa, što je i stav<br />

Evropske komisije. To trebaju raditi<br />

alternativni organi, agencije,<br />

izvršitelji, medijatori..., a da se u<br />

posljednjoj, fazi žalbe, uključi<br />

sud. Politika se mora uključiti u<br />

ovaj problem ozbiljnije. U ranijem<br />

periodu bilo je dosta čuvanja<br />

socijalnog mira putem ovih predmeta.<br />

36<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba


Na koji je to način čuvan socijalni<br />

mir, je li neko sugerirao da<br />

ti predmeti budu ostavljani po<br />

strani?<br />

Nije nama sugerirano, ali to je,<br />

jednostavno, ostavljeno po strani,<br />

zato što dođe šleper predmeta i ne<br />

možete ništa uraditi. Kada bi sve<br />

sudije u BiH radile te predmete,<br />

trebalo bi nam 38 godina. Mi smo<br />

u sarajevskom sudu uspjeli više<br />

od milion predmeta smanjiti na<br />

broj od oko 600.000. To je ogroman<br />

posao, a radite predmet od<br />

marku-dvije. To je van svake pa -<br />

meti, jer postupak košta 70 KM.<br />

Drugi<br />

o nama<br />

…<br />

U predmetima ratnih zločina<br />

često čujemo žalbe udruženja žrtava,<br />

pogotovo na visine kazni...<br />

Normalno je da su visine kazni<br />

za žrtve upitne, one mogu biti ne -<br />

zadovoljne. Međutim, imamo žal -<br />

be, korektiv koji će reći je li<br />

kazna dobra ili nije. Po meni, ako<br />

drugostepeni sud kaže da je kazna<br />

takva, moramo imati povjerenje u<br />

pravosuđe, moramo vjerovati<br />

sudu.<br />

Ima li osuđenika koji plaćaju<br />

da ne bi išli u zatvor, što je,<br />

također, moguće?<br />

To je zaživjelo, imamo predmeta<br />

u kojima je zatvorska kazna zamijenjena<br />

određenom sumom nov -<br />

ca. U suštini, to je velika pomoć i<br />

prihod za sudove. U zamjenu za<br />

dan zatvora plaća se 100 KM, što<br />

znači da godina košta 36.000<br />

KM. Ima slučajeva da neko plati<br />

36.000. <br />

(Dnevni avaz,<br />

Autor Benamin TURKOVIĆ)<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba 37


38<br />

Općinski sud u <strong>Sarajevu</strong> www.oss.ba

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!