SADRZAJ

Pokrenut je uz pomoć Fonda Ujedinjenih naroda i trebao bi biti spreman u svibnju 2012.
Treba unaprijediti pristup socijalnim i medicinskim uslugama za preživjele zrtve silovanja u
općinama gdje zivi većina od tih žena. Mora se definirati odgovornost svake institucije o
konkretnim mjerama koje će osigurati poboljsanje polozaja zrtava.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH također je pripremilo nacrt zakona o pravima
žrtava torture i civilnim žrtvama rata kako bi se osiguralo da sve civilne žrtve u zemlji imaju
jednak pristup socijalnim pogodnostima.
Nažalost, malo je napretka od tada: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je koordiniralo
rad na sadržaju nove strategije. Osim toga odobrena je i donacija od 90.000 dolara od strane
Fonda UN-a. No, uspjeh tog procesa ovisi isključivo o političkoj volji novih državnih entiteta.
Zaključak
Nevladine organizacije kao Vive Zene ili Medica, i dalje trebaju biti glavni pružatelji
psihosocijalne pomoći žrtvama. Ali oni nemaju sposobnost da pomogne svim preživjelima,
mnoge žrtve žive predaleko iz Tuzle i Zenice. Moramo nastaviti vršiti pritisak na vlasti u ovoj
zemlji i raditi s njima kako bi se osiguralo da se preuzete obveze zaista i ostvare.
Pravda, istina i reparacija: Žrtve žele vidjeti odgovorne pred licem pravde, dobiti besplatnu
medicinsku i psihološku njegu, odgovarajuću naknadu i pomoć u traženju posla. One ne žele
susretati počinitelje zlostavljanja po ulicama te biti stigmatizirane od društva kao žrtve
silovanja.
Nuna Zvizdic, Predsjednica Udruzenja Zene Zenama, Sarajevo
ŽENSKI SUD: FEMINISTIČKI PRISTUP PRAVDI
Priču o ženskim sudovim, možda je najbolje započeti riječima Corrine Kumar, koja je
stvorila ideju i pretočila je u stvarnost, potičući održavanje više od trideset ženskih sudova
u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Ona kaže: „ ženski sudovi traže da se zajedno tkaju
objektivne stvarnosti sa subjektivnim svjedočenjima žena, lično sa političkim te logično sa
lirskim kako bi se sjedinile razboritost i osjećajnost u pokušaju da se definiraju novi prostori
za žene, nove politike i novi pojmovi pravde.“
Ženski sud je prostor za glasove žena, za svjedočenja žena o svakodnevnom iskustvu
nepravde kako tokom rata tako i tokom prekida ratnih dejstava i mira nakon rata. Na
ženskom sudu žene svjedoče o nasilju u javnom i privatnom životu. Ovaj novi feministički
koncept „pravde kroz izlječenje“ rađa nove vizije odgovornosti, brige i bezbjednosti u cilju
izgradnje pravednog mira.
Inicijativa o ženskom sudu za prostor bivše Jugoslavije, rodila se u jesen 2000.godine u
Sarajevu na prijedlog Žarane Papić, filozofkinje i članice mirovnog pokreta iz Beograda, koja
je zajedno sa Corrine Kumar gradila viziju nove pravde iz ženske perspektive i učestvovala u
ženskim sudovima u Aziji. Stečeno iskustvo željela je pretočiti u našu stvarnost i stoga smo se
sve zajedno okupile u Sarajevu, mi žene iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Hrvatske,
Indije i Tunisa kako bi razgovarale o tome da li je moguće suočavanje sa našom prošlošću
kroz koncept ženskog suda iz feminističke perspektive. Inicijativa je izazvala veliko
interesovanje ali i predanost žena aktivistkinja da preuzmu odgovornost za aktivnosti koje
će dovesti do organizacije ženskog suda na našim prostorima.
38