REOSIGURANJE - Bosna RE

More documents

Recommendations

Info

REOSIGURANJE n.j., od čega u ekscedent reosiguranja daje 9 000 000 n.j., a u vlastitom samopokriću zadržava 1 000 000 n.j. koliko je i njegov samopridržaj. Nedostatak ovog ugovora jeste složenost postupka obrade i time povezanih troškova njihove obrade, jer se za svaki rizik posebno izračunava postotak raspodjele premije i štete između osiguravatelja i reosiguravatelja. Osim toga, kod proporcionalnih ugovora o reosiguranju reosiguravatelji premiju dobivaju «unatrag», tj. tek nakon završetka kvartala i proteka dodatnog roka za plaćanje, i tada obično dobivaju samo saldo premije i štete, naravno ako je obračun uopšte za reosiguravatelja pozitivan. Zbog toga mnogi reosiguravatelji više nisu skloni zaključivanju proporcionalnih ugovora o reosiguranju, već preferiraju neproporcionalne ugovore kod kojih se premija plaća unaprijed, a troškovi njihove provedbe su niži. Da bi rizici zaista bili plasirani u reosiguranje, cedent ih mora deklarirati, odnosno prijaviti reosiguravatelju - to je takozvani bordero rizika, a sadrži osnovne podatke o svakom riziku koji je reosiguran putem ugovora o reosiguranju ekscedenta (ime osiguranika, predmet osiguranja, svota osiguranja/PML), te eventualne promjene do kojih u portfelju dolazi u toku godine. Na temelju ovog borderoa, za svako obračunsko razdoblje (obično kvartal) stručne službe cedenta obično izrađuju borderoe premija i šteta za reosigurani portfelj i dostavljaju ih reosiguravatelju. Osnovicu obračuna premije predstavlja orginalna bruto premija. Kod ove vrste reosiguranja cedent obično sam obrađuje štete i iskazuje ih kvartalno u borderoima šteta, ali je obavezan prijaviti reosiguravateljima veće štete koje pogode reosiguravateljni portfelj. Naravno, obrađivanje i likvidaciju štete reosiguravatelj i osiguravatelj mogu vršiti zajedno, a također i reosiguravatelj samostalno. Ako se dogodi šteta koja pređe ugovorom utvrđenu visinu, cedent može tražiti od reosiguravatelja da mu, ne čekajući kvartalni obračun plati akontaciju. Iznos štete koja se akontira izvan kvartalnog obračuna unosi se u sljedeći kvartalni obračun, ali se prije toga reosiguravatelj odobri za unaprijed plaćeni iznos. Kod eksedentnih ugovora najvažnije je odrediti samopridržaj cedenta. Određujući svoj samopridržaj, cedent vodi računa o optimalnom korištenju svojih kapaciteta, pazeći da pri tome ne ugrozi svoje poslovanje. Cedent odluku o visini svog samopridržaja donosi samostalno, no on mora biti prihvatljiv i reosiguravatelju – ako je samopridržaj određen prenisko, to ostavlja mjesto za sumnju da sam cedent nema dovoljno povjerenja u vlastiti portfelj. Pridržaj i veličina pojedinog rizika mogu biti iskazani dvojako: na bazi svote osiguranja na bazi PML-a. Kod rizika kod kojih je moguća totalna šteta (npr. kasko pokrića, osiguranje života i slično) pridržaj se određuje na bazi svote osiguranja. Kod ostalih rizika, uglavnom imovinskih, samo iznimno postoji mogućnost nastupa totalne štete, pa se vrši procjena kolika bi se najveća šteta zapravo mogla dogoditi, čime se dobiva realistična slika reosiguranih rizika. Za cedenta je povoljnije da se rizik iskazuje na osnovu PML-a, jer u tom slučaju se i samopridržaj iskazuje na toj osnovi. Zato je posebno važno što tačnije utvrđivanje PML-a za svaki pojedini rizik. Primjer 2: Reosiguranje viška štete Polica Osigurana Reosigurani Postotak Samopridržaj svota iznos reosiguranja Ostatak A 20 000 20 000 0 0 0 B 31 250 25 000 6 250 20,00 0 C 75 000 25 000 50 000 66,67 0 D 125 000 25 000 100 000 80,00 0 25
REOSIGURANJE E 150 000 25 000 125 000 83,33 0 F 160 000 25 000 125 000 78,13 10 000 Polica A ima osiguranu svotu 20 000 n.j. i u potpunosti je pokrivena samopridržajem, polica B svota prelaza 25 000 n.j. koliki je samopridržaj pa se ostatak pokriva sa reosiguranjem, isti je slučaj i svim ostalim policama osim police F. Na polici F svota osiguranja iznosi 160 000 n.j., samopridržaj 25 000 n.j., a reosiguranje preuzima maksimalno pet samopridržaju u svoje pokriće, tako da 10 000 n.j. ostaje nepokriveno i za koje osiguravatelj mora sklopiti dodatno fakultativno osiguranje. Dakle određivanje visine samopridržaja u ovom ugovoru je jako važno, ali šta se dešava kada dođe do pogreške u njegovom utvrđivanju? Ako se ipak desi da šteta dospjela na naplatu ipak bude viša od utvrđenog PML-a, ona se ipak raspoređuje prema utvrđenim procentima na osiguravača i reosiguravača, s tim da su sada iznosi koje plaćuju i jedan i drugi znatno viši. U ugovor se, također mogu unijeti i klauzule koje na određeni način definišu moguće pogreške. Tako npr. može se unijeti klauzula kojom se ograničava veličina pogreške koju reosiguravatelj toleriše i pristaje nositi rizik u neizmjenjenoj proporciji; ako je npr. ta granica utvrđena kao 150% PML-a, do tog iznosa šteta se raspodjeljuje u neizmjenjenoj proporciji, a iznos preko toga pao bi na teret cedenta. 17 6.2.1.3. Kvotno-ekscedentno ili ekscedentno-kvotno reosiguranje Ovi ugovori, ako i što im samo ime kaže, predstavljaju kombinaciju prethodna dva ugovora. Njihova suština jeste u tome da je pridržaj cedenta određen postotkom, ali pod uslovom da pridržaj ne prelazi određeni iznos. Prema tome, rizici nižih vrijednosti raspodjeljuju se kao kvotni ugovor, a rizici viših vrijednosti kao ekscedentni ugovor. 6.2.2. Neproporcionalni ugovori o reosiguranju Poznajemo dva osnovna tipa ugovora o reosiguranju, a to su: ugovor o reosiguranju viška šteta (engl. «excess of loss» ili kraće «XL» ugovori), te ugovori o reosiguranju tehničkog rezultata (engl. «stop loss» ugovori). 6.2.2.1. Ugovor o reosiguranju viška šteta Neovisno od toga da li se radi o ugovoru o reosiguranju viška šteta na riziko osnovi ili prema događaju, koncept ove vrste ugovora je jednak. Reosiguravatelj će nadoknaditi cedentu svaku štetu u njegovom portfelju iznad ugovorenog iznosa. To znači, da reosiguravatelj automatski preuzima obavezu nadoknađivanja štete iznad visine samopridržaja osiguravatelja. Ugovor o reosiguranju viška štete štiti osiguravatelja od prevelikih šteta na pojedinom riziku ili kumula šteta. Reosiguravatelj ograničava svoju obavezu na određeni iznos po jednom štetnom događaju, a najčešće i na ukupan iznos naknade. Kada svoju obavezu ograniči na ukupni iznos naknade, po iscrpljenju tog iznosa, ugovor se automatski gasi. Dakle, osiguravatelj ako želi da se u potpunosti zaštiti za limit koji mu je potreban, a to ne može postići jednim ugovorom, on mora zaključiti 17 Časopis “Osiguranje”, broj 10, listopad 2004 26
Page 1 and 2: REOSIGURANJE UNIVERZITET U SARAJEVU
Page 3 and 4: REOSIGURANJE 1. Zašto reosiguranje
Page 5 and 6: REOSIGURANJE strane cedenta. Dakle,
Page 7 and 8: REOSIGURANJE istupaju na tržište.
Page 9 and 10: REOSIGURANJE bi se informacije prez
Page 11 and 12: REOSIGURANJE 3.1.2. Najveći svjets
Page 13 and 14: REOSIGURANJE ugovarateljima ponudu
Page 15 and 16: REOSIGURANJE Sada, nakon što smo v
Page 17 and 18: REOSIGURANJE Faktički, KM 12.194.2
Page 19 and 20: REOSIGURANJE MIDHAT TERZIĆ - direk
Page 21 and 22: REOSIGURANJE toga kako je ugovoreno
Page 23 and 24: REOSIGURANJE savjesnost i stručnos
Page 25 and 26: REOSIGURANJE Ugovor o reosiguranju
Page 27: REOSIGURANJE Kvotno reosiguranje je
Page 31 and 32: 6 mil Layer na sredini 2mil Su-reos
Page 33 and 34: REOSIGURANJE Važno je imati na umu
Page 35 and 36: 4.2. Razmatranje ponuda 19 4.3. Pla
Page 37 and 38: REOSIGURANJE Postavlja se svakako n
Page 39: REOSIGURANJE Popis primjera: Primje

REOSIGURANJE - Bosna RE

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?