REOSIGURANJE - Bosna RE

More documents

Recommendations

Info

REOSIGURANJE drugi, treći, itd. kako bi imao potpunu zaštitu.18. Ovaj oblik reosiguranja ne štiti reosiguravatelja od promjene intenziteta onih šteta koje su ispod samopridržaja osiguravatelja. Ovo se reosiguranje može ugovoriti: na riziko osnovi, gdje je reosiguravatelj u obavezi da svaku štetu koja prelazi samopridržaj osiguravatelja on isplati, ali naravno do maksimalno ugovorenog pokrića. Primjer 3: . Ugovor o reosiguranju viška šteta na riziko osnovi Šteta Iznos štete Obaveza Obaveza Nepokriveni dio osiguravatelja reosiguravatelja štete A 40 000 40 000 0 0 B 60 000 50 000 10 000 0 C 140 000 50 000 90 000 0 D 160 000 50 000 100 000 10 000 Prva šteta A je ispod ispod visine samopridržaja osiguravatelja, te reosiguravatelj nema nikakve obaveze prema toj šteti. Za štete B i C reosiguravatelj je u obavezi za visine iznad samopridržaja, dok za štetu D, reosigravatelj je u obavezi do maksimalnog pokrića koje je ugovoreno, i ne isplaćuje više, iako je iznos šteta veći. Za dio (10 000 n.j.) koje se iznad visine osiguravateljevog samopridržaja i maksimalno ugovorenog pokrića reosiguravatelja, snosi osiguravatelj, osim ako nije ugovorio dodatno pokriće (takozvani layer). Zato osiguravatelji obično zaključuju novi dodatni ugovor za pokriće štete koja prelazi limit iz osnovnog ugovora. Osnovni problem ugovaranja ovakvog reosiguranja jeste utvrđivanje pravilne i tačne premije reosiguranja jer treba ukalkulisati mnoge elemente koji su odlučujući za rizik pokrića (učestalost, visina štete, itd). na osnovu događaja, reosiguravatelj nadoknađuje sve štete po jednom događaju po policama koje su na snazi, bez obzira sa kojim su datumom započete. Kod ovog reosiguranja reosiguravatelj navodi rizike koje pokriva i utvrđuje što se prema ugovoru smatra jednim događajem. Sve štete ispod donje i iznad gornje granice svodi direktni osiguravatelj (što je jako pogodno za reosiguravatelja ukoliko postoji opasnost od velikih šteta koje bi mogle pogoditi osiguravateljev portfelj). Ovaj sistem može stvoriti cedentu problem u slučaju da reosiguravatelj raskine ugovor ili ako cedent iz nekih drugih razloga odluči prekinuti takav ugovor. Slika 5: Reosiguranje viška katastrofalnih šteta 18 Andrijašević Sanja, Petranović Vladimir: “Ekonomika osiguranja”, Alfa, Zagreb 1999., str 317 27
6 mil Layer na sredini 2mil Su-reosiguranje linija pokrića REOSIGURANJE samopridržaj Ako dođe do katastrofalnih šteta u iznosu od 2 miliona cijelu štetu podmirit će osiguravatelj. Ako je šteta u rasponu od 2 do 6 miliona, tada štetu od 2 miliona podmiruje osiguravatelj, a razliku reosiguravatelj. Štetu iznad 6 miliona podmiruje osiguravatelj. Tako, npr. štetu od 7 miliona podmiruje reosiguravatelj i osiguravatelj i to reosiguravatelj 4 miliona, a osiguravatelj 3 miliona, pa je iznos od 1 milion nepredviđeni gubitak za direktnog osiguravatelja. 6.2.2.2. Ugovori o reosiguranju tehničkog rezultata Ovakav ugovor zaključuje osiguravatelj kada želi da se zaštiti od prevelikih isplata šteta tokom godine. Osiguravatelj limitira iznos štete u određenom postotku od visine tehničke premije, kao donju granicu, s tim da i reosiguravatelj može da ograniči pokriće i odozgo. Ovim oblikom reosiguranja osiguravatelj nastoji očuvati određenu kvotu šteta, što znači da je reosiguranje vezano uz ukupan iznos godišnjih šteta, za razliku od ostala tri oblika reosiguranja koja su u direktnoj međuovisnosti s oblikom i ponašanjem distribucije šteta po veličini. Ako npr. osiguravatelj želi da kvota šteta koju on pokriva ne prelazi 75% njegove ukupne premije zaključuje ugovor o reosiguranju kojim se reosiguravatelj u višku šteta iznad pokrića osiguravatelj učestvovati s 90%, a 10% iznad 75% ostaje osiguravatelju da bi se stimulisao za uspješno poslovanje. Jer ako šteta raste, raste i obaveza tj. udio osiguravatelja. Ako je npr. neto premijski prihod 4 000 000 n.j., maksimalna obaveza reosiguravatelja računa se na sljedeći način: Obaveza osiguravatelja 4 000 000 +10% (razlika do 100% jer reosiguravatelj preuzima 90%) 400 000 4 400 000 Udio reosiguravatelja (75% od 4 000 000) 3 000 000 Višak štete koji treba pokriti (1 400 000), a dijeli se tako da: 90% snosi reosiguravatelj 1 260 000 10% snosi osiguravatelj 140 000 4 400 000 Ovaj je oblik reosiguranja za osiguravatelja jako pogodan, jer on unaprijed zna svoje obaveze. Jedini problem koji može nastati ako štete pređu limit obaveze reosiguravatelja, pa višak šteta pada na teret osiguravatelja. 28
Page 1 and 2: REOSIGURANJE UNIVERZITET U SARAJEVU
Page 3 and 4: REOSIGURANJE 1. Zašto reosiguranje
Page 5 and 6: REOSIGURANJE strane cedenta. Dakle,
Page 7 and 8: REOSIGURANJE istupaju na tržište.
Page 9 and 10: REOSIGURANJE bi se informacije prez
Page 11 and 12: REOSIGURANJE 3.1.2. Najveći svjets
Page 13 and 14: REOSIGURANJE ugovarateljima ponudu
Page 15 and 16: REOSIGURANJE Sada, nakon što smo v
Page 17 and 18: REOSIGURANJE Faktički, KM 12.194.2
Page 19 and 20: REOSIGURANJE MIDHAT TERZIĆ - direk
Page 21 and 22: REOSIGURANJE toga kako je ugovoreno
Page 23 and 24: REOSIGURANJE savjesnost i stručnos
Page 25 and 26: REOSIGURANJE Ugovor o reosiguranju
Page 27 and 28: REOSIGURANJE Kvotno reosiguranje je
Page 29: REOSIGURANJE E 150 000 25 000 125 0
Page 33 and 34: REOSIGURANJE Važno je imati na umu
Page 35 and 36: 4.2. Razmatranje ponuda 19 4.3. Pla
Page 37 and 38: REOSIGURANJE Postavlja se svakako n
Page 39: REOSIGURANJE Popis primjera: Primje

REOSIGURANJE - Bosna RE

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?