List VIJESTI SŽH prosinac, broj 11 ( PDF) - Sindikat Željezničara ...

TEMA BROJASINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKETema brojaStrategija razvoja željezničkog prometa – kasniNapisala: Katarina Mindum, dopredsjednica za obrazovanje i međunarodnu suradnjuKasni, riječ je koja se, na žalost, u posljednjevrijeme često veže uz željeznicu. Kaže se i daje željeznica jedan od rijetkih preostalih državnihmastodonata. HŽ je godinama djelovao kaosocijalna ustanova, odnosno hospicij, izjavioje resorni ministar. Za zbrinjavanje političkogkadra. I danas, kad takav kadar ne odradi dobrosvoj posao, kaže se samo: „nisu se još snašli“.Najstarija metoda rješavanja problema, metoda„pokušaj – pogreška“ u kojoj ne postoji analiziranjemogućih varijanti ni predviđanje posljedicadonesene odluke duboko je ukorijenjena uželjeznički sustav.Desetke godina hrvatske se željeznicerestrukturiraju. Malo proces vode stranekonzultantske kuće, malo „domaća pamet“.Zabrinjavajuće je, međutim, kad predstavnici„domaće pameti“ izjave da su za mjesec –dva završili ono „za što bi inače po mnogimistraživanjima drugi stručnjaci radili barem godinudana“. Jednako je zabrinjavajuće kad resorniministar izjavi da strategija prometnog sektorai restrukturiranje poduzeća Hrvatske željeznicenemaju nikakve međusobne veze.Strategija – preduvjet za povlačenjesredstava iz EU fondovaHrvatska nema nacionalnu strategiju razvojaprometnog sektora. Rok trajanja službenogdokumenta tog naziva istječe 31. 12. 2012.Pojedini projekti razvoja prometne mreže uHrvatskoj odvijaju se nevezano uz strategijedrugih prometnih grana i sektora. Sami sebi susvrha. Svaki bi projekt trebao dati odgovor naodređeni problem i biti u vezi s drugim sektorima,logičan nastavak projekta u drugom sektoru.Jedan od primjera je projekt rekonstrukcije dijelaX koridora. Projektom se trebalo odgovoriti napitanje kako podići brzinu na tom dijelu prugena 160 km/h. Projekt je, recimo, završen, noiz različitih razloga (cestovni prijelazi, signalniuređaji i sl.) 160 km/h je ostala utopijaNepostojanje cjelovite slike ni razrađenog putak zacrtanom cilju Hrvatskoj ne bi bio problem danije Europske unije. Strategija je do sada bilalista želje, dokument koji je, eto, dobro imati.Imaju ga sve ozbiljne države. Koji je prometnistručnjak „bliži“ aktualnoj političkoj struji, njegoveideje i vizionarske projekcije bile su ugrađivane ustrategiju.Što se od toga ostvarilo? Odgovor ležiu činjenici da se slobodno, kao nova, možepodvaliti jedna od ambicioznih strategija od prijedvadesetak godina. Puna je elemenata koji jošnisu ostvareni.Povezivanje razvojnih ciljeva RepublikeHrvatske sa ciljevima Kohezijske politikeIpak, prometni sektor je doživio dubokupromjenu. Prometni tokovi (posebno prijevoztereta) mijenjaju smjer. Globalizacija, premještanjeproizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom,razvoj tehnologije i opredjeljenje za korištenjeobnovljivih izvora energije, ekološka svijest,formiranje jedinstvenoga europskog tržišta,pa stoga i jedinstvene prometne i energetskezajednice, bitno mijenjaju sliku prometnogsektora.Europska unija ima svoju TEN – T mrežuprometnih koridora i obilato financira njezinrazvoj.12 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr