<strong>Seminarski</strong> <strong>rad</strong>Budžet Evropske unijePrihod od PDV-a od 2002. godin je smanjen na 0.5 %, a državama članicama je dopušteno dazadrže 50 % od prihoda za uvoznu carinu i od nameta na poljoprivredni uvoz. Porasla je ulogapriloga zemalja članica na osnovu visine BDP-a, što je uvedeno još 1988. godine. 7Imajući u vidu sve gore navedeno, od 1988. godine sredstva koja čine prihod budžeta mogu sepodeliti u četiri grupe:TOR –t<strong>rad</strong>icionalni resursi-sastoje se od carina koje se naplaćuju na uvoz dobara koje dolazeiz zemalja van Evropske unije. Oni donose odprilike oko 17,3 milijarde EUR-a tj. čine 15%prihoda budžetaINDIREKTNI- VAT .Oni čine 15% prihoda budžeta,tj.oko 17.8 milijardi EVR-a (1,4% nanacionalni PDV u 1985, u 2002. smanjenje na 0,75%, u 2003. na 0,5%)Sredstava koja se baziraju na bruto nacionalnom dohodtku (gross national income GNI)se prikupljaju tako što je određen procenat ( 0.73% ) koji se primenjuje na bruto nacionalnidohodak svake zemlje članice. Ovako prikupljena sredstva predstavljaju najveći izvor prihodabudžeta i iznose 80 milijardi eura tj. čine 69% svih prihoda.U budžet se takođe slivaju sredstva i iz drugih izvora, kao što su kazne, viškovi izprethodnih godina, određeni porezi koje plaćaju zaposleni pri organima i institucijama EU nasvoja primanja, zatim određeni doprinosi zemalja van Evropske unije za određene programeUnije, zatim sredstva koja plaćaju kompanije ukoliko krše propise o konkurenciji i drugezakone. Ovako skupljeni resursi čine I do 1,5% budžeta tj oko 1.3 milijarde eura.Totalna sredsta EU za 20<strong>07</strong> godinu, predviđena budžetom, iznose oko 116.4 milijardi EUR-a,dok ukupna suma koja je predviđena za finansiranje svih projekata EU je nešto veća. Prihodise slivaju u budžet na način koji je propocijalan bogatstvu svake države članice. UK,Holandija, Nemačka, Austrija i Švedska , ipak imaju određene beneficije prilikom konačnogobračuna njihovih doprinosa. Sa druge strane, fondovi EU se «slivaju» ka zemljamačlanicama prema prioritetima definisanim u okviru Evropske unije. Manje prosperitetnezemlje članice primaju proporcijalno više sredstava nego one bogate tako da više zamaljaprimi više novca iz budžeta nego što da.7 Prokopijević M.,2005,Evopska unija- Uvod, Službeni glasnik,Beog<strong>rad</strong>, strana 268.14
<strong>Seminarski</strong> <strong>rad</strong>Budžet Evropske unijeGrafikon 3: Budžetski prihodiIzvor: http://www.ec.europa.eu/budget/index_en.htm ( datum pristupa 05.12. 20<strong>07</strong>. godine )BUDŽETSKI RASHODIOd važnosti je ne samo kako se budžet puni, nego kako se i prazni. Op ukupnog budžeta, oko20 % iznosa se prazni preko tela Unije, a oko 80 % preko država članica. Najvećaodgovornost za upravljanje budžetom leži na Evropskoj komisiji. Glavna pravila kojaregulišu način potrošnje i upravljanja sredstvima EU nalaze se u Finansijskim pravilima(Financial Regulation). 8 Drugi set pravila tzv Implementing Rules postoje da bi se pravilnoprimenila Finansijska pravila. Pre nego što se odobre bilo koja sredstva za određeneprograme, svaki zahtev mora da prođe strogu proceduru i mora da ima određenu pravnupotporu. Ova pravila upravo i postoje kako bi se osigurala objektivnost prilikom oceneisplativosti pojedinih projekata i time postavili određeni limiti potrošnje.8 http://www.ec.europa.eu/budget/index_en.htm ( datum pristupa 05.12. 20<strong>07</strong>. godine )15